gospodarstvo hrvatske - referada.hre... · gospodarstvo), nastupa izostanak proizvodnje i prihoda,...
Post on 08-Oct-2019
12 Views
Preview:
TRANSCRIPT
1
Bok!
Drago nam je što si odabrao SKRIPTARNICU za pronalazak materijala koji će ti pomoći u učenju.
Što je SKRIPTARNICA?
Skriptarnica je projekt Štreberaj tima i Urbana, a nastala je u želji da ti olakšamo studiranje. Sve
skripte možeš pogledati na stranici www.referada.hr, a kupiti u SKRIPTARNICI u Urbanu. Sjedi na kavu
i uz svoju narudžbu naruči i skriptu. Simple as that!
Tko je napisao skripte?
Skripte koje nađeš kod nas nisu naše autorsko djelo. To su razne skripte koje nam studenti donesu.
Mi smo ih samo malo uredili, da ti je ljepše učiti iz njih.
Želimo ti puno sreće s učenjem!
Štreberaj instrukcije
Ako negdje zapneš s učenjem, mi ti možemo pomoći.
Prijavi se na naše instrukcije i položi teške ispite bez muke.
Sve info možeš pronaći na www.referada.hr/instrukcije.
2
Odgovori na pitanja Esejska:
1. Natalitet, mortalitet, fekonditet.
2. Kretanje predfertilnog, fertilnog i postfertilnog stanovništva tijekom 20. st.
3. Radni kontingent i njegove sastavnice.
4. Radni kontingent tijekom 20. st.
5. Prosječni kapitalni koeficijent i što je u njemu skriveno.
6. Granični/marginalni kapitalni koeficijent.
7. Kretanje inozemnog duga u RH.
8. Instrumenti fiskalne politike.
9. Maastrichtski kriteriji konvergencije.
10. Konsolidirani proračun središnje i opće države.
11. Razlika javnog i državnog duga i kako nastaje javni dug.
12. Devizne aukcije kao bitan instrument monetarne politike i kako se plasiraju.
13. Kada i zašto je uvedena stopa granične obvezne pričuve, a kada i zašto ukinuta.
14. Zašto je rad bitan u gospodarstvu.
15. Razlika između administrativne i anketne stope nezaposlenosti.
16. Mjere aktivne i pasivne politike zapošljavanja.
17. Horizontalni i vertikalni (sektorski) pristup vođenja industrijske politike.
18. Agrarna politika. Ciljevi poljoprivredne politike prema Zakonu o poljoprivredi.
19. Životni ciklus turističkog proizvoda.
20. Trgovina na veliko.
21. Nabrojati i objasniti funkcije trgovine.
22. Javna uprava.
23. Jaz objekta i jaz ideja.
24. Da li se i na koji način patenti smatraju dobrom mjerom outputa istraživanja i razvoja?
25. Koji su problemi kod promatranja patenata kao mjere fertilnosti istraživanja.
26. Centrifugalne i centripetalne sile.
27. Pitanja kojima se bavi regionalna makroekonomika.
3
Natalitet, mortalitet, fekonditet.
Rodnost, još nazivamo natalitet ili fertilitet označuje broj rođenja u stanovitoj populaciji u
određenom vremenskom razdoblju (obično godinu dana).
Smrtnost, još nazivamo mortalitet označuje broj umrlih u stanovitoj populaciji u određenom
vremenskom razdoblju (obično godinu dana).
Fekonditet je fiziološki potencijal/kapacitet plodnosti ženskog pučanstva.
Kretanje predfertilnog, fertilnog i postfertilnog stanovništva tijekom 20. st.
Fertilno kontingent se kretao na razini od 50% ukupnog stanovništva Hrvatske.
Najveće oscilacije u predfertilnom i postfertilnom.
1900. 2001.
predfertilni 36.31% 17,27%
postfertilni 15,2% 33,99%
Negativan utjecaj -> starenje fertilnog kontingenta
Radni kontingent i njegove sastavnice.
Radni kontingent je stanovništvo u radno sposobnoj dobi.
Ne poklapa se sa radnom snagom, on je fiziološki okvir za formiranje radne snage.
Radni kontingent Pkr čini muško stanovništvo Pm(15-64) i žensko Pf(5-59). Prk=Pm(15-64)+Pf(15-59)
Radni kontingent tijekom 20. st.
udjeli stanovništva od 1971. – 2001.
predradni (0-14) 22,6% ---> 17%
radni (15-64) 67,2% ---> 66,9%
postradni (65+) 9,6% ---> 15,6% (gotovo udvostručen)
U istom periodu:
koeficijent ulaska u radnu dob (smanjen) 12,05% ---> 9,04%
koeficijent izlaska iz radne dobi (povećan) 7,78% ---> 8,82%
4
Prosječni kapitalni koeficijent i što je u njemu skriveno.
Računa se kao omjer uporabljenog kapitala (∑Fi) i stvorene dodane vrijednosti (Ova).
Omogućuje uvid u intenzivnost kojom sadašnje generacije koriste ukupno raspoložive fondove
proizvodnog kapitala. {kp}
U njemu si „skriveni“ netransparentni doprinosi pojedinih generacija zbog čega se ne može jasno
razlučiti ostvaruju li zaista sadašnje generacije napredak, uvećava li se nacionalno bogatstvo ili se
„troši“ doprinos prošlih generacija.
Granični/marginalni kapitalni koeficijent.
Koristi se kako bi se „izolirao“ doprinos sadašnjih generacija, kako bismo utvrdili stvarnu „realnu“
efikasnost uporabe kapitala. {kg}
U odnos se stavlja uvećanje (promjenu) fiksnog proizvodnog kapitala (∆ Ft) prema povećanju
proizvodnje, odnosno dodane vrijednosti (∆Ova,t) u nekom vremenskom razdoblju.
Kretanje inozemnog duga u RH.
Omjer inozemnog duga i BDP-a je još 2004. prešao granicu od 80%, dok je 2007.godine inozemni dug
iznosio 87,8% BDP-a.
U razdoblju od 1998.-2007. inozemni dug se povećao za 3,6 puta, odnosno rastao je po prosječnoj
stopi od visokih 15,4% (3x više od stope rasta BDP-a).
Omjer otplaćenog inozemnog duga u odnosu na izvoz roba i usluga 2007. g. je iznosio 35,8%. Znači da
je više od jedne trećine hrvatskog izvoza namijenjeno otplati inozemnog duga.
Instrumenti fiskalne politike.
Promjene u vrsti i visini javnih prihoda i rashoda provode se primjenom:
1) automatskim stabilizatorima – javni prihodi i rashodi koji automatski, bez neposrednog
utjecaja države, reagiraju na promjene u privatnoj sferi. Na taj način ublažavaju učinke
promjena ukupne ponude i potražnja. Najvažniji automatski stabilizator je porez na dohodak
– smanjuje mogući porast nacionalnog dohotka u fazi poleta i pad dohotka u vrijeme recesije
2) formule elastičnosti – mjere usmjerene na uklanjanje uzroka i posljedica poremećaja u
gospodarstvu. U svrhu stvaranja određenog automatizma u uklanjanju tih posljedica i uzroka,
propisima se utvrđuju određene mjere politike javnih prihoda i rashoda u slučaju promjena i
time se osigurava skraćivanje vremenskog pomaka između nastupanja pojave i djelovanja na
nju.
3) diskrecijskim mjerama – najvažnije, mjere koje nadležna državna tijela poduzimaju prema
vlastitoj procjeni, a koje nisu unaprijed utvrđene. Vrsta i vrijeme primjene mjera ovisi o vrsti i
veličini poremećaja. U odnosu na automatskog stabilizatora i formule elastičnosti,
5
diskrecijske mjere traže određeno vrijeme i to je njihov nedostatak, ali njihova primjena je
nezamjenjiva.
Maastrichtski kriteriji konvergencije.
Predstavljaju jedno od ograničenja koje sve članice trebaju ispuniti kako bi postale dio EMU, a u svrsi
su očuvanja stabilnosti cijena i fiskalne discipline zemalja članica.
5 temeljnih ekonomskih kriterija konvergencije:
1) stabilnost cijena – stopa inflacije ne smije prelaziti 1,5% boda prosječne stope inflacije triju
država članica sa najmanjom inflacijom
2) kamatne stope – prosječna dugoročna nominalna kamatna stopa ne smije biti viša od 2%
boda u odnosu na kamatne stope triju zemalja Unije s najnižom stopom inflacije
3) deficiti proračuna opće države – udio proračunskog deficita opće države u BDP-u ne smije
prelaziti 3%
4) državni dug – udio bruto duga opće države u BDP-u ne smije prijeći 60%
5) stabilnost tečaja – nacionalna valuta ne smije devalvirati u prethodne dvije godine i mora se
nalaziti unutar tečajnih raspona utvrđenih Europskim monetarnim sustavom (± 2,25%)
Konsolidirani proračun središnje i opće države.
Konsolidirani proračun središnje države je zbroj primitaka i izdataka državnog proračuna i proračuna
izvanproračunskih fondova.
Konsolidirani proračun opće države rezultat je konsolidacije između sva tri dijela: državnog
proračuna, proračuna izvanproračunskih fondova i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave.
Pri konsolidacije se eliminiraju međusobne transakcije novca (prebacivanje novca) iz jednog dijela
državnog proračuna u drugi dio.
Razlika javnog i državnog duga i kako nastaje javni dug.
Zakon o proračunu definira državni dug kao dug središnjeg proračuna. Javni dug predstavlja dug
proračuna opće države.
Javni dug nastaje iz različitih razloga:
1) za potrebe financiranja kapitalne izgradnje
2) za pokrivanje tekućih rashoda države
3) radi budućih potencijalnih obveza države (poput zdravstva, umirovljenika)
Ovisno o tome duguje li država vjerovnicima u zemlji ili inozemstvu razlikujemo domaći i inozemni
javni dug.
6
Javni dug je stanje čija se veličina utvrđuje na određeni dan, odnosno u jednom trenutku za razliku od
proračunskog deficita koji je tijek, te formira se i mjeri kretanjima tijekom vremena.
Devizne aukcije kao bitan instrument monetarne politike i kako se plasiraju.
S obzirom na važnost uvoza strane štednje za kreiranje novčane mase i stabilnost tečaja, devizne
aukcije su zauzele središnje mjesto u monetarnoj politici.
Devizne se aukcije provode prema diskrecijskoj odluci HNB-a i u pravilu služe za držanje nominalnog
tečaja eura u rasponu koji jamči stabilnost cijena.
U pravilu su aprecijacijski pritisci (pad tečaja) povezani s kupovinom deviza na aukcijama, a
deprecijacijski pritisci (rast tečaja) s prodajom deviza na tržištu.
Na taj način HNB reagira na trendove na tržištu, pokušava ih poništiti i drži tečaj kune u
nedeklariranom rasponu (tzv. dirty floating).
Kada i zašto je uvedena stopa granične obvezne pričuve, a kada i zašto ukinuta.
Uvedena je s ciljem usporavanja inozemnog zaduživanja hrvatskih banaka u inozemstvu. Uvođenje je
postiglo cilj i do kraja 2006. inozemna zaduženost banaka je počela opadati.
Uvedena je 14. srpnja 2004. kao obveza banaka da izdvajaju 24% od neto prirasta svoje inozemne
pasive u odnosu na stanje u lipnju 2004., te da sveukupnu takvu pričuvu polažu na poseban račun u
središnjoj banci kao beskamatni devizni depozit na neodređeni rok.
Tijekom vremena je povećana na 30%, zatim 40% pa 55%, da bi 10. listopada 2008., uslijed početka
globalne krize, bila ukinuta.
Zašto je rad bitan u gospodarstvu.
Rad je danas najvažniji gospodarski resurs / najbitniji čimbenik u proizvodnji i gospodarstvu. U
nedostatku rada, odnosno kod nezaposlenosti (koja predstavlja jedan od najtežih problema za
gospodarstvo), nastupa izostanak proizvodnje i prihoda, izaziva visoke fiskalne troškove (povećavaju
se socijalni transferi, potpore nezaposlenima i za zapošljavanje), pridonosi značajnoj „razgradnji“
ljudskog kapitala gospodarstva, povećava nejednakost i neravnopravnost u društvu.
Razlika između administrativne i anketne stope nezaposlenosti.
Zbog obuhvata sive ekonomije s anketom je veći broj zaposlenih, a broj nezaposlenih manji od onog
iz administrativnih izvora.
7
Od 1996. Državni zavod za statistiku provodi evidenciju nezaposlenih uz pomoć ankete radne snage.
Od 2007. anketa se provodi kontinuirano, kućanstva se anketiraju neprekidno svaki tjedan, a podaci
se obrađuju i objavljuju tromjesečno.
Prema kriteriju ankete o radnoj snazi, osoba je nezaposlena ako zadovoljava sljedeća 3 uvjeta:
1) u referentnom tjednu nije obavljala nikakav posao za novac ili plaću u naturi
2) ako je u posljednja 4 tjedna prije anketiranja aktivno tražila posao
3) ako bi ponuđeni posao mogla početi obavljati u iduća 2 tjedna
Na temelju administrativnih izvora nezaposlenom se osobom, prema Zakonu o zapošljavanju, smatra
osoba:
u dobi od 15-65 godina
sposobna za rad
evidentirana u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje kao tražitelj zaposlenja i redovito se
prijavljuje
nije u radnom odnosu
nije vlasnik niti većinski suvlasnik više od 51% udjela u trgovačkom društvu ili u drugoj
pravnoj osobi, poljoprivrednom gospodarstvu
ne obavlja samostalno profesionalnu i gospodarsku djelatnost
nije redoviti učenik, student ili umirovljenik
Mjere aktivne i pasivne politike zapošljavanja.
Mjere aktivne politike obuhvaćaju:
1) posredovanje pri zapošljavanju
2) specijalizirano obučavanje i dodatno obrazovanje (prekvalifikacija, dokvalifikacija,
specijalizacija)
3) kreiranje novih radnih mjesta u javnom sektoru putem javnih radova
4) poticanje samozapošljavanja i otvaranja manjih poduzeća
5) subvencioniranje zapošljavanja
6) specijalne programe za ugrožene skupine, invalide, mlade i sl.
Osnovni cilj aktivnih mjera je povećati fleksibilnost radnika, postići što bolju usklađenost ponude i
potražnje radne snage te poboljšati položaj teško zapošljivih skupina na tržištu rada. HZZ ima bitnu
ulogu u provođenju aktivnih mjera politike tržišta rada.
Pasivna politika na tržištu rada se odnosi na socijalno zbrinjavanje osoba pogođenih nezaposlenošću,
pa obuhvaća mjere kao što su novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti ili programi ranog
umirovljenja.
Horizontalni i vertikalni (sektorski) pristup vođenja industrijske politike.
Sektorski ili vertikalni pristup je usmjeren na davanje potpora onim sektorima od kojih se očekuje da
će imati visoke stope rasta ili koji su u gubicima, pa im državna pomoć služi opstanku ili rehabilitaciji.
8
Sektorski pristup vodi računa o specifičnim obilježjima sektora, te njegov sadržaj osim različitih oblika
subvencija mogu biti i aktivnosti koje predstavljaju tehnološko-inovacijsku podršku.
Horizontalnim se pristupom osigurava kohezija i sinergija između strateških sektora. Horizontalnom
razvojnom politikom se zapravo potiču tzv. „nevidljive investicije“ koje omogućuju porast
konkurentnosti cjelokupne industrije i nacionalnog gospodarstva. Dugoročno, mjere horizontalne
industrijske politike rezultiraju angažiranjem visokostručne radne snage, primjenom suvremenih
tehnoloških rješenja, poboljšanjem upravljačkih procesa, unapređenjem organizacije proizvodnih
procesa.
Agrarna politika. Ciljevi poljoprivredne politike prema Zakonu o poljoprivredi.
Agrarna politika se može najsažetije definirati kao ukupna djelatnost nositelja ekonomske politike
prema poljoprivredi.
Ciljevi poljoprivredne politike prema Zakonu o poljoprivredi:
1) Prehrambena sigurnost stanovništva koja se podmiruje u što većoj mjeri domaćim
konkurentnim poljoprivrednim proizvodima
2) Promicanjem učinkovitosti proizvodnje i tržišta u poljoprivredi radi jačanja konkurentnosti na
domaćem i međunarodnom tržištu
3) Omogućavanje primjerenog životnog standarda i pridonošenje stabilnosti poljoprivrednog
dohotka
4) Omogućavanje pristupa potrošačima odgovarajućoj stabilnoj ponudi hrane sukladno
njihovim zahtjevima, poglavito glede cijena i kakvoće hrane te sigurnosti prehrane
5) Čuvanje prirodnih resursa promicanjem održive, poglavito ekološke poljoprivrede
6) Očuvanje i napredak seoskih područja i ruralnih vrijednosti
Životni ciklus turističkog proizvoda.
Glavne etape razvojnog ciklusa turističkog sektora:
1) Iniciranje – početna istraživačka etapa koju obilježava mali broj turista avanturista, istraživača
željnih novih atrakcija i neotkrivene prirode na račun etabliranih destinacija
2) Tranzicija – etapa kojom se postupno uspostavlja turističko tržište, razvija administrativna
infrastruktura, definira urbanistička politika itd.
3) Razvitak – etapa visoke turističke razvijenosti neke zemlje, ili regije u određenoj zemlji; broj
turista premašuje broj lokalnog stanovništva, potrebna je uvozna radna snaga u turističkoj
industriji, tržište se širi promocijom dodatnih/umjetnih turističkih atrakcija
4) Stagnacija – etapa kada dolazi do viška smještajnih kapaciteta, koncentracija na paket-
aranžmane i kongresni turizam, učestale promjene vlasništva nad objektima, pojava
socijalnih i ekoloških problema
9
5) Pad ili oživljavanje – gubitak tržišta, a razlozi su pretežito vikend-turizam i dnevni turisti,
konverzija turističkih objekata u druge namjene ili, u slučaju oživljavanja, pronalazak novih
atrakcija i novog emitivnog tržišta
Trgovina na veliko.
To je djelatnost kupnje i preprodaje robe industrijskim, trgovačkim i profesionalnim korisnicima i
ustanovama te drugim poslovnim subjektima koji se bave trgovinom na veliko ili malo.
Tu je uključen tranzitni promet robe (prodaja robe koja se po nalogu prodavača neposredno
isporučuje kupcu).
Nabrojati i objasniti funkcije trgovine.
Trgovini možemo pripisati više funkcija u procesu povezivanja proizvodnje s potrošnjom. Najčešće
izdvajamo 3 osnovne funkcije trgovine koje ona obavlja istovremeno nabavkom, skladištenjem i
prodajom robe:
1) Interpersonalna – nabava robe od proizvođača i prodaja potrošačima (u trg. na malo, veliko)
2) Interlokalna – proizlazi iz prostornog nepodudaranja proizvodnje i potrošnje (trend
udaljavanja proizvodnih jedinica od mjesta potrošnje)
3) Intertemporalna – neusklađenost vremena proizvodnje i potrošnje
Osim osnovnih funkcija koje se odnose na realizaciju posredničke uloge trgovine u robnom prometu,
trgovina obavlja još čitav niz dopunskih funkcija. Dopunske funkcije obuhvaćaju aktivnosti koje su
posljedice kretanja robe od proizvođača do potrošača (skladištenje, čuvanje, pakiranje itd.). One
pomažu i olakšavaju obavljanje osnovnih (posredničkih) funkcija.
Javna uprava.
Javna uprava je aktivni dio vlade, sredstvo kojim se ostvaruju državni ciljevi, najbolje ju je razumjeti
kao izvršni dio države.
Javna uprava je kooperativni skupni napor u javnom okruženju koji obuhvaća 3 grane: izvršnu,
zakonodavnu i sudsku. Dio je političkog života, a razlikuje se bitno od privatne uprave iako je usko
povezana s velikim brojem privatnih organizacija, skupina i pojedinaca.
3 su pristupa javnoj upravi koji pojašnjavaju njezine funkcije:
1) Politički pristup – orijentira se prema istraživanju vrijednosti predstavničkog sustava u
pojedinoj zemlji
2) Pravni pristup – u središte stavlja njezinu visoku ovisnost o zakonima i zakonskim propisima
koji reguliraju njen rad
3) Menadžerski pristup (upravljački) – javni se sektor tretira kao jedan veliki poslovni sustav,
pretpostavlja minimiziranje razlika između menadžmenta u javnom i privatnom sektoru
10
Jaz objekta i jaz ideja.
Pri objašnjavanju postojanog siromaštva možemo primijeniti 2 ekstremna pogleda.
Jaz objekta obuhvaća objekte kao što su tvornice, ceste ili sirovine. Prema tome zemlje su siromašne
zbog manjka vrijednih objekata.
Jaz ideja predstavlja dostupnost ideja koje se koriste za generiranje ekonomske vrijednosti. Prema
tome zemlje su siromašne zbog manjka dostupnosti ideja.
Također je moguće da zemlje pate od dvostrukog jaza, ideja i objekta istovremeno.
Da li se i na koji način patenti smatraju dobrom mjerom outputa istraživanja i razvoja?
(Patent je garancija pojedincu ili poduzeću za ekskluzivno pravo na izum ili inovaciju u određenom
vremenskom trajanju.)
Patenti se smatraju indikatorom outputa (fertilnosti) istraživanja i razvoja. Općenito se smatraju
dobrom mjerom outputa istraživanja i razvoja, bez obzira na postojanje nedostataka.
Uspostava patentnog sustava dovela je do velikog napretka u spremnosti i prihvaćanju pojedinaca i
poduzeća da obznane rezultate svojih istraživanja ostatku ekonomije.
Patenti imaju općenit utjecaj na ekonomiju jer su na taj način izumi i inovacije dostupni javnosti puno
prije nego što bi to bio slučaj kada patentnog sustava ne bi bilo.
Koji su problemi kod promatranja patenata kao mjere fertilnosti istraživanja.
Iako se često koriste u svrhu indikatora outputa (fertilnosti) istraživanja, postoje određena
ograničenja.
1) pojedinci i poduzeća ponekad ne žele javno objaviti svoja otkrića kako bi zadržali
ekskluzivnost ili monopolska prava na svoju inovaciju – prema tome određeni broj rezultata
istraživanja nikad ne dođe do patentnog ureda te se ne bilježi u statistikama o patentima
2) problem u ponderu utjecaja pojedinog patenta na ekonomiju – jer statistika o patentima
bilježi broj patenata, a ne njihov utjecaj na ekonomiju (patentiranje motornog ulja s
unutrašnjim izgaranjem i britvica Mach 3 nema isti učinak na gospodarstvo, ali predstavljaju 2
patenta)
3) problematičan je proces patentiranja – jer može proći dosta vremena prije nego što izum ili
inovacija stvarno postanu patentirani – što može ovisiti o broju ljudi koji ispituju patent ili
same kompleksnosti patenta
11
Centrifugalne i centripetalne sile.
Krugman razlikuje centripetalne (aglomeracijski učinci koncentracije) i centrifugalne (učinak
disperzije).
Centripetalne sile:
povezanost proizvodnje i potrošnje (veličina tržišta)
gustoća tržišta (rada, robe, usluga i kapitala)
mogućnost prelijevanja znanja
ostale eksterne ekonomije
Centrifugalne sile:
imobilnost proizvodnih faktora
visoke rente
zagušenje
ostale disekonomije
Pitanja kojima se bavi regionalna makroekonomika.
Regionalna makroekonomika analizira komparativne ekonomske karakteristike različitih regija u
okviru nacionalne ekonomije.
Modeli regionalne makroekonomike su slični modelima nacionalnih ekonomija, ali umjesto
međusobnih odnosa između različitih zemalja, oni posvećuju pozornost na međusobne odnose
između različitih regija.
Pitanja kojima se bavi uključuju:
komparativni ekonomski rast
varijacije razine zaposlenosti između regija
kretanje faktora proizvodnje između regija
top related