grad zagreb -...

GRAD ZAGREB

SMJEŠTAJ I POSTANAKS

J

Z I

Zagreb se razvio na križanju putova, južno od Medvednice, a sjeverno od rijeke Save.

Zagreb se nastao iz dva naselje Gradeca i Kaptola.

Gradec je bio svjetovno naselje (obrtnici, trgovci),

a Kaptol crkveno.

Između njih tekao je potok Medveščak.

IZGLED STARIH NASELJA

- male drvene kuće

- uske ulice

- mračne

- česti požari

(otvorena ognjišta)

- zarazne bolesti

Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb

KAPTOL

- 1094. Ladislav Arpadović

osniva biskupiju na Kaptolu

- prvi biskup bio je Čeh, a

zvao se Duh

- crkveno naselje

GRADEC

- svjetovno naselje

- 1242. postaje

ispravom Bele IV.

slobodan kraljevski

grad

Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb

MEDVEDGRAD- sagradio ga je zagrebački

biskup Filip (13. st.) za obranu

Kaptola i biskupskih posjeda

- medvedgradski gospodari i

Kaptol često su pljačkali okolna

sela koja nisu bila njihova

- bio je strah i užas za sve susjede, naročito za Gradec

- legende o Crnoj kraljici, ima ih mnogo

„Kad su Turci došli do Medvedgrada nitko joj nije htio

pomoći, pa je pozvala vraga i zaklela se: „Pukni vrag,

dam ti Medvedgrad i sebe!” Požalila je i htjela je vraga

prevariti, ali je na kraju umrla prokleta.”Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb

PROVALA TATARA - 13. st.- okrutni ratnici i bez milosti- na osvajačkim pohodima supljačkali i uništavali sve- strašan izgled: kratke noge, širokaprsa, plosnata lica, sitne irazmaknute oči- nosili su neprobojne oklope odbivolske kože, željezne i kožnatekacige i zavinute mačeve i strelice- jahali su na malim i jakimkonjima koji su podnosili glad inapor- hranili su se svježim mesom i piliusireno mlijeko

(Tatari ili Mongoli)

BELA IV. I ZLATNA BULA

- ugarski (mađarski) kralj

Bela IV. sklonio se ispred

Tatara u Gradec

- Tatari su ga slijedili i

napali su Gradec

- stanovnici su pobjegli u

šume Medvednice

- kralj Bela IV. pobjegao je

u dalmatinske gradove

Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb

- Zlatna bula je isprava

kojom je Gradec postao

slobodnim kraljevskim

gradom

-16. 11. 1242. g

(- bula znači pečat; Zlatna

bula bila bi onda Zlatni

pečat)

OBVEZE I POVLASTICE

OBVEZE

1. Opasati se zidinama

2. U slučaju rata dati 10

obučenih i opremljenih

vojnika

3. Ugostiti kralja i pratnju o

svom trošku (12 volova, 1000 kruhova i 4 bačve vina

POVLASTICE

1. Građani sami biraju suca

svake godine

2. Odgovorni direktno kralju

3. Održavanje svečanog sajma dva dana u tjednu, (ponedjeljak i četvrtak), a svakog dana obični sajam.

Grič ili Gradec imao je na zidinama 4 ulaza u grad:

istok – KAMENITA vrata (sačuvana)

zapad - Mesnička vrata

sjever – Nova vrata/Opatička vrata

jug – Dverce/Poljska vrata (kraj kule Lotrščak)

Na sjevernoj strani zidina

izgrađen je Popov toranj

za sklanjanje kanonika

s Kaptola.

Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb

ŠTO JE GRADEC DOBIO?- zidine su ga učinile

sigurnim gradom

- razvoj trgovine zbog

održavanja sajmova više

puta u tjednu

- naseljavaju se bogatiji

trgovci

- grade se kamene palačeIrina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb

ODNOS GRADECA I KAPTOLA

- česti sukobi

- kanonici su ubirali

poreze na sajmovima

- željeli su i neke

posjede Gradeca

1396. g. veliki sukob

- Krvavi most

ŽIVOT U STAROM GRADECU- naselje obrtnika i trgovaca

- kovao se novac „banovac”

- sajmovi se održavaju ispred crkve svetog Marka

- obrtnici istog zanata udružuju se u „bratovštine”/”cehove”

- na čelu ceha je cehmeštar (bira se svake godine)

- u gradu smiju obavljati poslove samo članovi ceha

- najstariji je postolarski/šoštarski ceh

cehovska škrinja

- prošla je opasnost od Tatara

- u 15. i 16. stoljeću prijeti opasnost od Turaka

- utvrđuju se zidine i kule

- top na Griču, na kuli Lotrščak i danas

puca točno u podne

- Turci nisu nikad ušli

u Gradec

1573. g. bila je velika buna kmetova (seljaka), a zvala se Seljačka buna. Vođu bune, Matiju Gupca, doveli su u grad gdje su ga pogubili.

Barokno ukrašena kovana željezna vrata, koja i danas čuvaju sliku Majke Božje od Kamenitih vrata, izradio je zagrebački bravarski majstor Ivan Korta, 1778.

1731. g. bio je

potres i veliki

požar koji je

poharao grad.

Ostala je

neoštećena

slika Majke

Božje od

Kamenitih vrata

Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb

ZAGREB - JEDINSTVEN GRAD

- 1850. prestala neprijateljstva između Gradeca i Kaptola

- ruše se zidine i od kamena se grade šetališta

Strossmayerovo šetalište Vrazovo šetalište

ILIRSKI POKRET

- Hrvatskom vladaju tuđinci (prvo Mađari pa Austrijanci)

- službeni jezik je njemački i mađarski

- nije bilo novina, škola, niti predstava na hrvatskom

- obrazovanje je bilo dostupno samo plemićima i svećenstvu

- 1835. godine Antun Mihanović napisao je Lijepu našu, a Josip Runjanin ju je uglazbio

- Ljudevit Gaj – hrvatski pravopis i novine na hrvatskom

- Ivan Kukuljević Sakcinski – prva drama na hrvatskom

- Vatroslav Lisinski – prva opera na hrvatskom

- 1846. g. hrvatski je jezik proglašen službenim jezikom

- 1850. g. ban Josip Jelačić

ukida feudalizam

- u godinama koje su slijedile u Zagreb je stigao prvi vlak, uvedena je plinska rasvjeta, otvoreno je Zagrebačko sveučilište, uređeno gradsko groblje Mirogoj, proradio je gradski vodovod, pojavio se konjski tramvaj

U 19.s toljeću grad se širi velikom brzinom. Grade se

novi trgovi, ruše se obrambeni zidovi i gradska vrata,

uređuju se parkovi i šetališta, otvaraju se škole i razvija

se industrija. Zagreb krajem 19. stoljeća ima oko 60

tisuća stanovnika.

U 20. st. Zagreb se širi i razvija što traje sve do danas.

- veliki svjetski ratovi: 1914. – 1918. g. – Prvi svjetski rat

1939. – 1945. g. – Drugi svjetski rat

Spomenik domobranima iz 1. svj. rata Spomenik antifašistima streljanim u Maksimiru

- Domovinski rat 1991 – 1995. g.

ZAGREB – GLAVNI GRAD RH

- 1990. g. održani prvi višestranački izbori

- dr. Franjo Tuđman prvi predsjednik RH

- u Saboru predstavnici stranaka koji su

dobili povjerenje građana

SIMBOLI ZAGREBA

- zastava

- grb

ZAGREBAČKE SLIKE

Banski dvori crkva svetog Marka Hrvatski sabor

Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb

Dolac Katedrala Marijina Uznesenja Trg bana J. Jelačića

HNK

Umjetnički paviljon

Mimara

ZNAČAJNI LJUDI August Šenoa

Marija Jurić Zagorka

Većeslav Holjevac

Zadatak: U bilježnici napravi umnu mapu o Zagrebu i njegovom nastanku i pošalji.

Zapiši ono što ti smatraš da je bitno.

Umna mapa mora biti lijepa i pregledna.

Više crtaj, manje piši.