gramatika spanskog jezika.pps
Post on 04-Jun-2018
263 Views
Preview:
TRANSCRIPT
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 1/90
Dobrodošli Ovo je gramatika španskog jezika
DaljeAUTOR
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 2/90
Za pokazivanje menija,
kliknite ovde
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 3/90
Ĉlanovi PoreĊenje
Imenice Posedovanje
Izrazi Posebni glagoli
Kalendar, brojevi Pridevi
Negacija Predlozi
Pitanja Upotreba glagolaZamenice
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 4/90
Ĉlanovi Del i Al
Nazad
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 5/90
Rod imenicaMnoţina imenica
Nazad
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 6/90
Upoznavanje
Izrazi
Potraţnja(Potreba Nazad
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 7/90
Dani u nedelji
Brojevi 1-100Brojevi preko 100
Redni brojevi
Kazivanje vremenaGodišnji kalendar
Nazad
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 8/90
Odrične i neodređene reči
nada-ništa
algo-nešto
nadie-niko
alguien-neko
ningún-nikoalgún-neko, nešto
ninguno/a-niko, ni jedan(a)
alguno/a/os/as-nešto
nunca-nikada
siempre-uvek
tampoco-nijedantambién-takoĊe
ni... Ni-ni
o...o-ma koji, ili
Španci koriste duplu negaciju, sa no koje prethodi glagolu i negativne reĉi koja se nalazi izaglagola: No conozco a nadie (bukvalno, Nikog ne poznajem’); No trabajo nunca; No hablo
francés tampoco; No tengo nada, itd. U dodavanju, na da/ne pitanja(odgovore) da biste odgovorilinegativno, trebate da upotrebite drugo no: Necesita usted algo?-- No, no necesito nada.
NAPOMENA:pre imenice muškog roda u jednini, ninguno i alguno otpuštaju zadnje slovo-o i
stavljaju akcenat na u: ningún taxi, algún restaurante, ali ninguna cajera, de ninguna manera
(‘nema šanse’).
Nazad
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 9/90
Da/Ne pitanja(odgovori)
Pitanja-Upitne reĉi
Nazad
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 10/90
PoreĊenje:kao
PoreĊenje:drugaĉiji
Mucho, Muy, Poco Nazad
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 11/90
Posesivni pridevi
Najprostiji naĉin da izrazite posedovanje ns španskom je da razumete prisvojne(posesivne) prideve. JEDNINA
mi, mis-moj
tu, tus-tvoj, nesluţbeno
su, sus-Vaš, sluţbeno
su, sus-njegov, njenMNOŽINA
nuestro/a, nuestros/as-naš
vuestro/a, vuestros/as-vaš, nesluţbeno/ [U Španiji] su, sus-vaš, sluţbeno
su, sus-njihov
Prisvojni pridev prethodi imenici na koju se odnosi. Kraj prideva odrţava broj stvari u posedu: mi casa, mis
libros, nuestra casa, nuestros libros, su casa, sus libros, itd.
Nuestro i vuestro odrţavaju rod (muški ili ţenski) kao i broj: nuestras amigas, vuestros amigos, itd.
Pošto su i sus mogu imati više znaĉenja (‘vaš,’sluţbeno), jednina i mnoţina; ‘njegov’; ‘njen’; ‘njihov,’ muškiili ţenski), druga struktura se ponekad koristi za razjašnjenje: odreĊeni ĉlan + imenica + de + posednik. su libro = el libro de...usted
él
ellaJuan
ustedes
ellos
ellas
Juan y María
Nazad
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 12/90
Gustar
Hacer
HayIzrazi sa glagolom Tener
Pedir i Preguntar
Povratni glagoli
Saber i Conocer
Ser/Estar:ObliciSer/Estar:Upotreba
Upotreba glagola Hace Nazad
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 13/90
ObliciUpotreba
Nazad
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 14/90
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 15/90
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 16/90
Ti i Vi
Pokazne
Posredne objekatskeMesto objekatskih zamenica u reĉenici Neposredne objekatske
Mesto u reĉenici Uzajamni postupci
Povratne zameniceLiĉne zamenice
Upotreba reĉi lo
Upotreba reĉi se Nazad
Od đ i i d đ i čl i
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 17/90
Određeni i neodređeni članovi
U španskom, ĉlanovi imaju ĉetiri forme,i oni moraju da se slaţu
sa imenicom u broju (jednina ili mnoţina) i rodu (muški ili ţenski)OdreĊeni ĉlanovi:za muški rod el i ţenski la (jednina)
Muški-los, ţenski las (mnoţina) NeodreĊeni ĉlanovi:za muški rod un i ţenski-una (jednina)
Muški-unos, ţenski-unas (mnoţina) Primeri: el aeropuerto, los billetes, la empleada, las oficinas, un
hombre, unos dólares, una señora, unas conversaciones.
Nazad
"
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 18/90
"Del" i "Al"
U španskom, postoje samo dva sastavljanja, del i al , i oni su obavezni.Kad god imate
odreĊeni ĉlan el i odmah ga sledi predlog de morate da ih prespojite u del (ţiva bića ,muški rod).Kad god imate odreĊeni ĉlan el odmah sledi predlog a, morate napraviti
prespajanje u al .(predmeti)
Es el dinero del señor González. (de + el)
Vamos al hotel. (a + el)
Napomena:"De" i "a" se ne spajaju sa drugim ĉlanovima. Es el dinero de la señora García.
Es el dinero de los pasajeros.
Vamos a la oficina. Vamos a las reuniones.
U španskom, reĉ a odmah prethodi objektu reĉenice kada objekat pripada osobi iliosobama.
Ovo liĉno a, formira prespajanje na sliĉni naĉin kao predlog a.
Thomas llama a la secretaria. Thomas llama al secretario.
Voy a ver a la señora Garcia.
Voy a ver al señor Garcia.
Nazad
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 19/90
Sve imenice su ili muškog ili ţenskog roda. To je prosti gramatiĉki pojam. Imenice koje pripadaju muškoj populaciji ili ţivotinjama, i većinaimenica koje se završavaju na -o su u muškom rodu. (Jedan izuzetak je la
mano ‘ruka’). Većina imenica koje pripadaju ţenskoj populaciji ili
ţivotinjama, i većina imenica koje se završavaju na-a, -ción, -papa -tad
su u ţenskom rodu. (Nekoliko izuzetaka su el día, el problema, el drama,
i el programa). Imenice koje imaju druge završetke, ili imenice koje suizuzeci pravilima, moraju da se nauĉe napamet: el billete, el dólar, el
valor, itd.
Nazad
Š k i i k j š j l ik d ţi
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 20/90
Španske imenice koje se završavaju na samoglasnik grade mnoţinudodavajući slovo-s.Imenice koje se završavaju na suglasnik, grademnoţinu dodavanjem nastavka-es. Imenice koje se završavaju nasuglasnik -z menjaju z u c pre dodavanja-es: el lápiz (‘olovka’), mn. los
lápices. Imenice koje imaju zadnji slog akcentovan u jednini izgubićeakcenat kada je imenica u mnoţini: la conversación, las conversaciones;
la razón (‘razlog’), las razones, itd.
Dobro je što kada je imenica u mnoţini odreĊeni i neodreĊeni ĉlanovi
moraju biti u mnoţinskom obliku: un hombre>unos hombres; laconversación>las conversaciones.
Mnoţina imenica muškog roda se koristi kada opisuje grupu saĉinjenu odmuškaraca i ţena: los amigos (ukljuĉujući i muškarce i devojke
prijateljice).
Nazad
N l žb
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 21/90
Neslužbeno
Antonio, ¿conoces a mi amigo, Paco?
Antonio, da li poznaješ moga druga Paca? Antonio, quiero presentarte a mi amigo, Paco.
Antonio, ţeleo bih da te upoznam sa mojim drugom Pacom. Hola. ¿Qué tal?
Zdravo, Kako si?
Službeno
Sr. Rodríguez, permítame presentarle a mi socio, Santiago Silva. G-dine Rodríguez, dopustite mi da vas upoznam sa mojim partnerom,
Santiagom Silvom.
Sra. Silva, le presento a la Sra. Rodríguez.
G-Ċo Silva, ţeleo bih da upoznate g-Ċu Rodríguez. Mucho gusto.
Drago mi je.
El gusto es mío.
Meni takoĊe.
Nazad
P d lj j i čti i i i
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 22/90
Pozdravljanje i učtivi izrazi
Buenos días.Dobro jutro, dobar dan.
Buenas tardes.Dobar dan.
Buenas noches.Dobro veĉe, laku noć. ¡Hola!Zdravo(Ćao)! ¿Cómo está usted?Kako ste? (sluţbeno) ¿Cómo estás?Kako si? (nesluţbeno) ¿Qué tal estás?Kako si? (nesluţbeno)
¿Qué tal?Kako stoje stvari? Muy bien, gracias.Veoma dobro, hvala.
Adiós. Hasta luego.Zbogom.Do skorog viĊenja. Hasta mañana.Do sutra(vidimo se sutra).
Muchas gracias.Mnogo Vam hvala.
De nada. Nema na ĉemu. Por favor.Molim Vas.
Perdón. Con permiso.Izvinite.Pardon.
Nazad
P t ji d Ċ i b j ĉi d i i t ţ j š k j ik N
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 23/90
Postoji odreĊeni broj naĉina da se izrazi potraţnja u španskom jeziku. Na primer moţete koristiti naredbe koje sadrţe por favor (‘Molim Vas’):Traígame un café, por favor . Za potraţnju, ponekad se koristi glagolquerer : ¿Quiere traerme un café?; (bukvalno‘Da li ţelite da mi donesete
kafu, molim Vas?’).Kada ţelite da pitate za uslugu, takoĊe moţete da upotrebite glagolquerer : Querría hacer una llamada a los Estados Unidos (‘Ţeleo bih dazovem telefonom nekog u SAD’ ili Quisiera hacer una llamada a los
Estados Unidos (‘Ţeleo bih da zovem telefonom nekog u SAD’).Ponekad moţete da upotrebite glagol poder na isti naĉin: ¿ Puede usted
decirme? (‘Da li biste mogli da mi kaţete?’) ILI ¿ Podría usted
indicarme? (‘Da li biste mogli da mi pokaţete ?’).
Nazad
L dí d l
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 24/90
Los días de la semana :
el lunes- ponedeljak; u ponedeljak
el martes-utorak; u utorak
el miércoles-sreda; u sredu
el jueves-ĉetvrtak; u ĉetvrtak el viernes-petak ; u petak
el sábado-subota; u subotu
el domingo-nedelja; u nedelju
Dani se u španskom pišu malim slovima za razliku engleskog i drugih jezika.Kada ţelite da ukaţete da se nešto dešava svakog ponedeljka,svake subote, itd., upotrebite mnoţinski oblik ĉlana: los lunes, los
sábados, itd. Po španskom kalendaru, prvi dan u nedelji je ponedeljak.Druge korisne fraze: mañana (‘sutra’), pasado mañana (‘prekosutra’),hoy (‘danas’), esta noche (‘veĉeras’).
Nazad
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 25/90
101 ciento no/a
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 26/90
101-ciento uno/a
200-doscientos/as
300-trescientos/as
400-cuatrocientos/as
500-quinientos/as600-seiscientos/as
700-setecientos/as
800-ochocientos/as
900-novecientos/as1.000-mil
2.000-dos mil
1.000.000-un millón
Ciento se koristi sa brojevima 1-99 za brojeve od 101-199: ciento setenta
y nueve, itd. Cien se koristi i za brojeve veće od 999: cien mil , cien
millones, itd. Kada brojevi od 200-900 prethode imenici , slaţu se sa tomimenicom u rodu: trescientas habitaciones, itd. mil nema mnoţinski oblik(tr es mil , seis mil ) ali millón ima: dos millones, cinco millones, itd.
Nazad
primer(o) prvi
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 27/90
primer(o)- prvi
segundo-drugi
tercer(o)-treći cuarto-ĉetvrti
quinto- peti sexto-šesti séptimo-sedmi
octavo-osmi
noveno-devetidécimo-deseti
Redni brojevi moraju da se slaţu sa imenicom uz koju se nalaze: la
octava semana, el sexto piso, el cuarto día, la primera semana, itd.
NAPOMENA: primero i tercero odvajaju-o kada prethode muškojimenici: el primer día, el tercer día.
Uopšte govoreći, redni brojevi iznad 10 nisu uobiĉajeni u španskom jeziku. Nekad ćete ĉuti nekog spikera da kaţe el piso (número) veinte, la
lección (número) catorce itd.
Nazad
Da biste pitali koliko je sati na španskom pitajte ¿Qué hora es? Da biste
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 28/90
Da biste pitali koliko je sati na španskom, pitajte ¿Qué hora es? Da biste
pitali u koliko sati se nešto dešava, pitajte ¿ A qué hora....?
Upotrebite glagol ser da biste rekli koliko je sati.Na poĉetku uvek ćemoreći glagol es.Na primer ‘Sada je taĉno jedan sat’: Es la una, es la una y
diez , es la una y media. Za vreme posle jedan, koristite son: Son las dos, son las nueve, son las once y veinte, itd. Posle pola sata treba preći nasledeći i oduzeti minute (3:50 =‘Sada je deset minuta do ĉetiri’ = Son las
cuatro menos diez ).
Reĉ media znači pola sata,a cuarto ĉetvrt sata(15 minuta). Son las cinco ymedia (5:30), son las nueve y cuarto (9:15), son las once menos cuarto
(10:45).Drugi korisni izrazi su de la mañana (‘jutro’), de la tarde (‘po podne’) ili de la noche (‘noć’), la medianoche (‘ponoć’), el mediodía
(‘podne’).
Nazad
Praznici i specijalni događaji se(p)tiembre-septembar
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 29/90
p j g jla Semana Santa-Sveta nedelja
la Pascua (Florida)-Uskrs
el Día de Independencia-Dan nezavisnosti
el Día de los Muertos-Dan duhova(umrlih)
la Nochebuena-Badnje veĉe
la Navidad -Boţić
la Noche Vieja-Dan pred novu godinuel Día de Año Nuevo-Prvi dan u novoj godini
el aniversario-Godišnjica
el cumpleaños-roĊendan
los días festivos/ las fiestas- praznici
las vacaciones-raspust(odmor)
felicitaciones!ĉestitamo! Datumi, godišnja doba, meseci u godini La fecha-Datum
¿Cuál es la fecha de hoy?Koji je danas dan(datum)?
(Hoy) Es el primero de abril.Danas je prvi april.
(Hoy) Es el cinco de marzo.Danas je peti mart.
NAPOMENA:Redni broj primero se koristi za izricanje prvog dana u mesecu, ali osnovni brojevi (dos, tres, itd.) za druge
dane tog meseca.
Las estaciones del año/godišnja doba
el invierno-zimala primavera- proleće
el verano-leto
el otoño- jesen
(p) p
octubre-octobar
noviembre-november
diciembre-d ecember
Nazad
Los meses del año/meseci u godini
enero- januar
febrero-februarmarzo-mart
abril-april
mayo-maj
junio- jun
julio- jul
agosto-avgust
se(p)tiembre-septembar
octubre-oktobar
noviembre-novembardiciembre-decembar
Pitanja i odgovori " Da / Ne "
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 30/90
Pitanja i odgovori " Da / Ne "
Uobiĉajen naĉin da pitate nekog da/ne pitanje u španskom je lako.Promenite intonaciju glasa povećavanjem zvuĉnosti vašeg glasa na kraju
pitanja:¿Usted trabaja en México? Drugi naĉin da konstruišete pitanje jeda zamenite mesto subjekta i glagola: ¿Trabaja usted en México?; ¿ Estátodo bien?; ¿ Necesita usted algo más?
Da biste odgovorili na pitanje potvrdno, poĉnite sa Sí (‘da’): Sí, trabajo
en México. Da biste odgovorili na pitanje odriĉno, poĉnite sa No, i stavite
drugo no ispred glagola: No, no trabajo en México.
Nazad
Upitne reči
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 31/90
Upitne reči ¿Cómo? (Kako.Šta?)¿Cómo estás?(Kako si?)
¿Cómo te llamas? (Kako se zoveš?)¿Dónde? (Gde?)
¿Dónde está el hotel? (Gde je hotel?)¿Qué? (Šta?)¿Qué hora es? (Koliko je sati?)
¿Qué es esto? (Šta je ovo?)¿Qué necesita usted? (Šta vam treba?)
¿Cuánto? ¿Cuánta? (Koliko?)¿Cuántos? ¿Cuántas? (Koliko(za mnoţinu)?)¿Cuántos días? (Koliko dana?)
¿Cuántas personas? (Koliko osoba?)
¿Cuándo? (Kada?)
¿Cuándo llegas? (Kada stiţete?)¿Quién? ¿Quiénes? (Ko?)
¿Quién es ella? (Ko je ona?)
¿Quiénes son ellos? (Ko su oni?)
¿Cuánto dinero necesitas? (Koliko ti je novca potrebno?)
¿Cuántas cervezas quieres comprar? (Koliko piva ţeliš da kupiš?) Nazad
Da biste uporedili imenice prideve ili priloge koji su isti (‘kao’) sledite
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 32/90
Da biste uporedili imenice, prideve, ili priloge koji su isti ( kao ) sleditesledeće instrukcijetan + pridev ili prilog + como
Eduardo es tan inteligente como Roberto.Eduardo je inteligentan kao
Roberto. Eduardo habla tan rápido como Roberto.Eduardo govori brzo kao
Roberto.
tanto/a/os/as + imenica + como
Tengo tanto dinero como tú.Imam novca koliko i ti. Bebo tanta cerveza como tú.Pijem toliko piva kao i ti.
Ella tiene tantos amigos como yo.Ona ima toliko prijatelja kao ja.
Upamtite da se tanto slaţe u rodu i broju sa imenicom koju opisuje: tantas
horas, tantos días, itd.
Nazad
Komparacija nejednakosti
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 33/90
Komparacija nejednakosti
Kada uporeĊujete predmete i bića koji nisu jednaki(nemaju iste osobine) (‘više od’;‘manje od,’ ‘bolji od,’ itd.), koristite ove formulemás + pridev/prilog/imenica + que = više odmenos + pridev/prilog/imenica + que = manje od
Roberto es más alto que Pablo. Roberto je viši od Pabla. Pablo es menos alto que
Roberto. Pablo je niţi od Roberta. Roberto habla más rápido que Pablo. Roberto govori brţe nego Pablo. Pablo habla menos rápido que Roberto. Pablo govori sporije od Roberta.
Roberto tiene más amigos que Pablo. Roberto ima više prijatelja od Pabla. Pablo tiene menos amigos que Roberto. Pablo ima manje prijatelja od Roberto.
Neki komparacijski oblici su nepravilni i moraju da se uĉe napamet.bueno,bien/mejor- bolji
malo,mal/peor -gori
joven/menor -mlaĊi viejo/mayor -stariji
Nazad
"Mucho " "Muy" i "Poco"
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 34/90
Mucho, Muy i Poco
Mucho (‘mnogo’) i poco (‘nekoliko’) mogu biti bilo koji pridevi i prilozi.Pridev odreĊuje imenicu, dok prilog obiĉno odreĊuje glagol, pridev, ilidrugi prilog. Kada su oni pridevi, prethode imenici, i imaju ĉetiri oblika,
prikazujući rod i broj: mucho, mucha, muchos, muchas, itd. Npr., mucha(poca) cerveza, muchos (pocos) hombres, mucho (poco) dinero, muchas
(pocas) amigas.
Kada su mucho i poco prilozi, ne menjaju oblik. Oni se obiĉno nalaze iza
glagola, i menjaju ‘veoma mnogo’ ili ‘veoma malo’: Roberto trabajamucho (poco).
Muy je prilog. Zamenjuje ‘veoma’: muy rápido, muy interestante, muy
bien. Nikada ne koristite muy sa mucho. Da biste izrazili veoma veliku ili
malu koliĉinu neĉega, upotrebite muchísimo/a i poquísimo/a.
Nazad
Glagol gustar bukvalno znaĉi biti prijatan, ali najĉešće ima znaĉenje ţeleti, dopadati se. Me gusta
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 35/90
g g p j , j j , p g
este hotel znači ¨ SviĊa mi se ovaj hotel¨ (bukvalno, ‘Ovaj hotel mi je prijatan’). Da biste priĉali otome šta se nekom drugom dopada ili ne dopada, upotrebite prikladnu posrednu objekatskuzamenicu ispred glagola. Kome se nešto sviĊa?
me (meni)-nos (nama)te (tebi [nesluţbeno])-os (vama [nesluţbeno]) le (njemu, njoj, Vama [sluţbeno])-les (njemu, njoj, Vama [sluţbeno])
Kada opisujete šta se Vama dopada ili ne dopada, upotrebite posrednu objekatsku zamenicu me
ispred glagola. Obiĉno, gustar se koristi samo u dva naĉina: gusta (Za neku stvar kome se dopada
ili ne dopada) ili gustan (Za više od jedne stavri koje se dopadaju ili ne dopadaju): Me gusta elrestaurante; Me gustan los tacos. Da biste rekli da Vam se nešto ne sviĊa, stavite no ispred
posredne objekatske zamenice: No me gusta el hotel ; No me gustan las enchiladas. Izbegavajte da
koristite gustar da bi priĉali o ljudima koji Vam se dopadaju, pošto to ima seksualne konotacije u pojedinim regijama.
Šta je prijatno? ¿ El hotel ? Me gusta el hotel , Te gusta el hotel , Le gusta el hotel , Nos gusta el
hotel , Os gusta el hotel , Les gusta el hotel . ¿ Los tacos? Me gustan los tacos, Te gustan los tacos, Le gustan los tacos, Nos gustan los tacos, Os gustan los tacos, Les gustan los tacos.
Upamtite da se glagolski oblik, gusta ili gustan, slaţe u jednini i mnoţiti sa gramatiĉkimsubjektom, stvari ili stvarima koje se nekome sviĊaju, ne sa osobama koje se nekom sviĊaju.Konaĉno, kada glagol stoji iza gustar , biće u infinitivu: Me gusta comer tacos.
Nekoliko drugih glagola u španskom jeziku imaju iste osobine kao gustar . Kliknite ovde da vidite
listu takvih glagola i sliĉne primere. Nazad
Glagoli slični gustar-u
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 36/90
Glagoli slični gustar u
Da li ste zapamtili naĉine u kojima se koristi? Za nekoliko drugih uobiĉajenih glagolakoristite isti naĉin:
doler (ue)-povrediti
importar - biti vaţan encantar-mnogo se dopadati
Interesar -biti interesantan
faltar - biti bez neĉega(nemati nešto) molestar-dosaĊivati, uznemiravati
fascinar to-fascinirati parecer to-izgledati, pojaviti se(stvoriti se)
fastidiar-svaĊati se
preocupar -brinuti
hacer falta- biti bez neĉega(nemati nešto)
quedar-ostati, biti ostavljen
(A mí) me molestan los embotellamientos de tráfico.(A ti) ¿te interesan estos libros?(A
usted) le fascinan las representaciones folklóricas.(A Elena) le encanta el pescado.(A
nosotras) no nos queda mucho tiempo.(A vosotros) ¿os preocupa la idea?(A ustedes) les
faltan 30,000 pesos.(A ellas) les duele la cabeza.
Nazad
"Hacer"
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 37/90
Hacer
Glagol hacer je nepravilan u sadašnjem vremenu.Morate da ga uĉitenapamet.
HACER (napraviti, uraditi)
hago hacemoshaces hacéis
hace hacen
Glagol hacer se koristi da bismo postavili pitanja ¿Qué hace usted ? (‘Šta
radite?’), ali odgovor na ovo pitanje obiĉno sadrţi drugi glagol: Leo unlibro (‘Ĉitam knjigu’), itd. Odgovorite sa hacer samo kada pravite nešto: Hago un pastel (‘Pravim kolaĉ’).
Nazad
Značenje glagola Hay
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 38/90
j g g y
Hay je nepravilan oblik glagola haber . Prevodimo ga sa ‘Nalazi se’, ili ‘ima’, aupotrebljava se da se istakne postojanje ili prisustvo nekoga ili neĉega: Hay un restaurante bueno cerca de aquí.Blizu odavde se nalazi dobar restoran.
Hay muchos taxis en la calle.Ima mnogo taksija u ulici.
Hay cinco socios en la firma.U firmi se nalaze pet partnera. Hay diez empleados en la oficina.U kancelariji se nalazi deset sluţbenika. Kada ţelimo njime da izrazimo prošlost, glagolski oblik postaje había (nepotpun) (ili
ponekad hubo):
Había (Hubo) un restaurante bueno cerca de aquí.Blizu odavde se nalazio dobar
restoran. Había (Hubo) muchos taxis en la calle.Bilo je(nalazilo se) mnogo taksija u ulici.
Había (Hubo) cinco socios en la firma.U firmi je bilo pet partnera.
Había (Hubo) diez empleados en la oficina.U kancelariji se nalazilo deset sluţbenika. Zapamtite, hay, había i hubo istiĉu prisustvo ili postojanje nekoga ili neĉega. Ako
istiĉete odreĊeno mesto neke osobe ili neĉega, upotrebite oblik od estar : Roberto está en casa.Roberto je u kući. Silvia y Elena están en el mercado.Silvia i Elena su u prodavnici.
La carta está en la mesa.Pismo je na stolu.
Los libros están en el suelo.Knjige su na podu.
Nazad
Nekoliko izraza sa glagolom Tener
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 39/90
Nekoliko izraza sa glagolom Tener
Jeziĉki izraz je izraz koji ne moţe biti bukvalno preveden sa jednog jezikana drugi. Nekoliko jeziĉkih izraza u španskom jeziku sadrţi glagol tener ,
morate ih uĉiti napamet.
tener…años – biti (u ovom sluĉaju imati)...godina tener hambre- biti gladan
tener sed- biti ţedan
tener frío- biti hladan
tener calor- biti vruć(topao) tener prisa- biti u ţurbi(ţuriti) tener sueño- biti pospan
tener razón- biti u pravu
no tener razón-ne biti u pravu
tener miedo (de)- plašiti se
tener ganas (de)-ţeleti nešto (raditi nešto) tener que + infinitive- primoravati nekog da uradi nešto
Nazad
"Pedir" i "Preguntar"
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 40/90
Pedir i Preguntar
Oba glagola, pedir i preguntar znaĉe ‘pitati’ ali oni nisu zamenjivi. Preguntar znaĉi ‘pitati pitanje’: Roberto le pregunta dónde está la oficina
(‘Roberto je pita gde je kancelarija’). Pedir znaĉi ‘pitati za nešto,’ i takoĊe
se koristi sa znaĉenjem ‘naruĉiti’ (u restoranu): Roberto le pideinformación (‘Roberto je pita za informaciju’). Roberto pide los tacos
(‘Roberto naruĉuje taco’). Pedir je pomalo i nepravilan, i trebali biste da ga nauĉite napamet.
PEDIR (pitati za, naručiti) pido pedimos
pides pedís
pide piden
Nazad
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 41/90
Saber i Conocer
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 42/90
Saber i Conocer
Oba glagola saber i conocer znaĉe ‘znati’, ali se ne zamenjuju(ne koristi bilo koji). Saber je ‘znati’ informaciju ( No sé el número de teléfono;
¿Sabe usted dónde está el restaurante?), ili ‘znati kako’ uraditi nešto ( No
sabemos conducir ). Conocer je ‘znati’ osobu (Conozco a la Sra. García;¿Conoces a mi hermana?), ili ‘biti upoznat sa’ mestom ili stvarima ( No
conocen la ciudad ). Oba glagola su nepravilna i morate da ih uĉitenapamet
SABERsé sabemos
sabes sabéis
sabe saben
CONOCER
conozco conocemos
conoces conocéis
conoce conocen
Nazad
"Ser" i "Estar"
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 43/90
Španci imaju dva glagola koji znaĉe ’biti’: ser i estar . Oba su nepravilna
u sadašnjem vremenu, i njihove oblike morate da uĉite napamet.
SER (biti)soy somos
eres sois
es son
ESTAR (biti)
estoy estamos
estás estáis
está están
NAPOMENA:Obratite paţnju da su skoro svi oblici glagola estarakcentovani.
Nazad
Ser i estar imaju brojne upotrebe koje ćete uĉiti kroz Vaše španske studije. Ser moţe biti
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 44/90
j j p j p jupotrebljen sa dosta bezliĉnih izraza, takav kao es importante, es interesante, es ridículo.
U dodavanju, nekoliko uobiĉajenih upotreba ser ukljuĉuje:-- identifikovatu osobu ili stvar
Soy el secretario de la señora Garza.
-- izricanje vremena, dane u nedelji ili datum Hoy es domingo. Es el diez de mayo. Son las nueve de la mañana.
-- izricanje nacionalnog porekla
Nosotros somos de México, pero ellos son de Uruguay.
-- opisivanje karakterisike ili poteze osobe ili predmeta
María es inteligente. Yo soy tímido. El restaurante es grande, pero bueno. -- kazivanje šta neko radi Antonia es profesora y yo soy ingeniera.
Nekoliko uobičajenih upotreba glagola estar su: -- pri kazivanju lokacija osobe ili predmeta
Estoy en el restaurante. -- da se opišu osećajne ili psihiĉke okolnosti nekoga ili neĉega
Octavio y Juan están ocupados. Alicia está bien, pero yo estoy mal.
Nazad
Upotrebe glagola Hace
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 45/90
p g g
Glagol hace se koristi u nekoliko vremenskih izraza.To su jeziĉki izrazi itrebate ih uĉiti napamet.¿Qué tiempo hace?Kakvo je vreme?
Hace buen tiempo.Vreme je lepo. Hace mal tiempo.Vreme je loše. Hace frío.Hladno je.
Hace calor.Toplo je(vruće).
Hace viento.Vetrovito je. Hace sol.Sunĉano je. Hace fresco.Vreme je super.
Kada upotrebljavamo vremenske izraze i glagol u sadašnjem vremenu,(desde) hace znaĉi izvesnu koliĉinu vremena: (Desde) Hace un mes estoy
en México (‘Nisam bio u Meksiku mesec dana’). Kada upotrebljavamo sa prošlim vremenom, znaĉi ‘pre’: Lo conocí hace seis años (‘Upoznao samga pre šest godina’).
Nazad
Slaganje prideva
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 46/90
g j p
Pridevi nacionalnosti i pridevi koji se završavaju na-o imaju ĉetiri oblikada bi odrţavali rod (muški, ţenski) i broj (jednina,mnoţina). Pridev semora slagati u rodu i broju sa imenicom koju opisuje: el hombre
mexicano, la mujer mexicana, los hombres mexicanos, las mujeresmexicanas, un hotel bueno, una cerveza buena, unos hoteles buenos, unas
cervezas buenas, itd.
Pridevi koji se završavaju na-e ili na suglasnik imaju samo dve forme,
jedninu i mnoţinu. Ovi pridevi ne odrţavaju normalno rod imenice: unhombre interesante, una mujer interesante, unos hombres interesantes,
unas mujeres interesantes, un precio especial , una comida especial , unos
precios especiales, unas comidas especiales
Nazad
Mesto prideva u rečenici
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 47/90
p
Pridevi koji opisuju kvalitete imenice(šta se nekome ili neĉemu dopada)obiĉno se nalaze iza imenice: un precio especial , un hotel bueno, una
mujer inteligente, itd. Pridevi koliĉine i demonstrativni(pokazni) pridevi
prethode imenici: cinco habitaciones, muchos taxis, pocas personas, otrodía, este día, esta noche.
Ponekad ćete primetiti da španski spikeri menjaju neke od ovih pravila;ne primer, Moţda ćete nekada ĉuti da španski spiker stavlja opisne
prideve ispred imenice: un nuevo chofer , un buen día, unos excelenteshoteles. Ove izmene su za stilistiĉke svrhe i samo malo menjajuznaĉenje, stavljajući više znaĉenja na prideve nego obiĉno. Izuzetakovome je pridev grande. Ispred imenice, grande postaje gran i znaĉi‘vaţan’ ili ‘veliki.’
Nazad
Predlog para se koristi da se izrazi sledeće:za-Trabajo para ganar plata
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 48/90
za-Trabajo para ganar plata.
namena, za koga je nešto- El libro es para ti.
za (vreme)- Estudien esta lección para mañana.
za, prema (mesto)-Salimos para Acapulco.
Korišćenje neĉega- Es un hotel para turistas.
za (uporeĊujući sa drugima) Para mí, el español es fácil.
za (u sluţbi)Trabajo para la universidad. Nemojte da pomešate treće lice jednine glagola para sa predlogom para. Sadrţaj reĉenice bi trebao da Vam pokaţe koji jedeo govora i ĉije je znaĉenje najlogiĉnije.Nekoliko upotreba predloga por
Por se koristi da se izjasni sledeće: by, by means of- por tren, por avión, por teléfono
through, along- por la playa o por el parqueduring,
in (time period)- por la mañana, por la tarde
because of, due to-estoy nerviosa por el examenfor,in exchange for -Te doy $20 por el libro.
for the sake of- Lo hago por la familia.
for, in order to get-Voy por café.
for (for a period of time)-Estaré aquí por dos horas.
In idiomatic expressions:
por Diosfor Havenova korist
por ejemplo na primer por eso-zbog toga
por favor-molim Vas
por fin-konaĉno
por lo general-u opšte
por lo menos-najmanje
por si acaso-samo u sluĉaju
por primera/ za prvog/
última vez- poslednji put Nazad
Nekoliko korisnih predloga
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 49/90
cerca de- blizu, kraj
lejos de-daleko,daleko od
antes de-pre
después de- posleencima de-na vrhu
debajo de-ispod
delante de-ispred
entre-izmeĊu
durante-za vremea la izquierda de-nemati pravo na
a la derecha de-pravo na
frente a-obloga
en frente de-ispred
detrás de-izaU španskom jeziku, zamenice koje se nalaze posle predloga su iste kao liĉne zamenice,osim za prvo i drugo lice u jednini: mí , ti. Es para mí , es para ti, es para ella, es para
ustedes, itd. Jedan izuzetak ovome je izraz ‘izmeĊu tebe i mene,’ entre tú y yo. Oblici
conmigo (‘sa mnom’) i contigo (‘sa tobom’) su nepravilni i morate da ih uĉite napamet
Nazad
Nekoliko glagola koji zahtevaju predloge
1 I d l d ćih l l l i dl
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 50/90
1.Ispred sledećih glagola nalazi se predlog a.
aprender a (uĉiti (nešto)) enseñar a (uĉiti (nekoga)) ayudar a (pomoći (nekome)) invitar a (pozvati (nekoga))
comenzar a (poĉeti (nešto)) ir a (ići (negde)) empezar a (poĉeti (nešto)) volver a (povratiti (nešto)) 2.Ispred sledećih glagola se nalazi predlog de.
acabar de (završiti) olvidarse de (zaboraviti (nešto))) acordarse de (setiti se (neĉega)) tener ganas de (dopadati se (nekome))
dejar de (prestati (nešto)) tratar de (pokušati (nešto))
3. Ispred glagola insistir (‘insistirati’) nalazi se predlog en, i zove se konjuktivni u ispunjenomuslovu ako je tu promena subjekta.
4. Ispred glagola pensar (‘misliti’) mogu da se naĊu en ili de, zavisno od znaĉenja: Pienso en ti
(‘Mislim o tebi’ [‘Ti si u mojoj mašti’]). ¿Qué piensas de ella? (‘Šta mislite o njoj?’ [‘Kakva jetvoja reakcija,’ ‘tvoje osećanje o njoj?’])ZAPAMTITE: Predlozi se koriste samo kada je objekat iza glagola. Ako nije, tada se ne koriste
predlozi: ¿ Me ayudas a limpiar las ventanas? Sí, te ayudo. Nazad
Neslužbene Tu naredbe
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 51/90
Potvrdne tú naredbe imaju istu graĊu kao treće lice jednine (él , ella,usted )
sadašnjeg vremena: Habla (tú); Cierra (tú) la ventana; Limpia (tú) los
dormitorios; Come (tú) las verduras; Trae (tú) los regalos; Corre (tú) en
el parque. Negativne tú naredbe imaju istu graĊu kao tú iz konjuktivne sadašnjosti: No hables (tú); No cierres (tú) la ventana; No limpies (tú) los
dormitorios; No comas (tú) los chocolates; No traigas (tú) los regalos; No
corras (tú) en el parque.Kao sa usted (Vi) komandama, upravljaĉke, posredne i povratne zamenicese dodaju na potvrdne naredbe: tráeme, explícame, déjalo, levántate,
siéntate, itd.
Upravljaĉke, posredne i povratne zamenice prethode negativnoj tú
naredbi: no me traigas, no me expliques, no lo dejes, no te levantes, no te sientes, itd.
Nazad
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 52/90
Kao u budućem vremenu, conditional se gradi dodavanjem nastavaka (-ía, -ías, -ía, -
í í í ) i fi i i l l N j d š di i l blik i
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 53/90
íamos, -íais, -ían) infinitivu glagola. Nemojte da mešate conditionalne oblike-er i -ir
glagola sa imperfektom.Završetci glagola su dodati stemu, a ne infinitivu.HABLAR:
hablaría hablaríamos
Hablarías hablaríaisHablaría hablarían
COMER:
comería comeríamos
comerías comeríaiscomería comerían
VIVIR:
viviría viviríamos
vivirías viviríaisviviría vivirían
Conditional se upotrebljava kada priĉamo o stvarima koje bismo ţeleli da se ostvare priodreĊenim okolnostima (Un permanente le quedaría bien [Jedan permanentan bi ţeleoda liĉi na tebe), ili da postavimo uljudne molbe ( Me gustaría [pedir] el pescado [‘Ţelim(da naruĉim) ribu’]).
Nazad
Nekoliko nepravilnih glagola za conditional
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 54/90
DECIR:
diría diríamos
dirías diríais
diría diríanHABER:
habría habríamos
habrías habríais
habría habrían
HACER:
haría haríamosharías haríais
haría harían
PODER:
podría podríamos
podrías podríais
podría podríanQUERER:
querría querríamos
querrías querríais
querría querrían
SABER:
Sabría sabríamos
Sabrías sabríais
Sabría sabríanPONER:
pondría pondríamos
pondrías pondríais
pondría pondrían
SALIR:
daldría saldríamossaldrías saldríais
saldría saldrían
TENER:
tendría tendríamos
tendrías tendríais
tendría tendríanVENIR:
vendría vendríamos
vendrías vendríais
vendría vendrían
Nazad
Službene naredbe Kada neposredno direktno adresirate osobi ili osobama koje biste zvali usted ili ustedes, dajte toj osobi sluţbene naredbe stavljajući yo oblik u
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 55/90
sadašnjosti menjajući završetak -ar glagola u-e za jedninu (usted ) naredbe ili-en za mnoţinu (ustedes) naredbi i menjajući završetak -er /-ir glagola u
-a ili -an.
Pravilni glagoli
-AR- buscar > busque, busquen*
dejar > deje, dejen
hablar > hable, hablen
llamar > llame, llamen
-ER/-IR- comer > coma, coman
insistir > insista, insistan
leer > lea, lean
vivir > viva, vivan
Glagoli sa neparvilnim yo oblicima
conocer (conozco) > conozca, conozcan
decir (digo) > diga, digan
oír (oigo) > oiga, oigan
poner (pongo) > ponga, pongansalir (salgo) > salga, salgan
tener (tengo) > tenga, tengan
traer (traigo) > traiga, traigan
venir (vengo) > venga, vengan
Stem-Promena glagola
almorzar (ue) > almuerce, almuercen*
cerrar (ie) > cierre, cierren
empezar (ie) > empiece, empiecen
jugar ( ue) > juegue, jueguen* pedir (i) > pida, pidan
perder (ie) > pierda, pierdan
servir (i) > sirva, sirvan
volver (ue) > vuelva, vuelvan
*NAPOMENA: Pravopisna promena je potrebna da biste oĉuvali zvuk infinitiva koji se završava na-car , - gar , i - zar : c > qu, g > gu, i z > c.
Nekoliko glagola imaju nepravilne naredbne oblike i morate da ih uĉite napamet:dar > dé, den
estar > esté, esténir > vaya, vayan
saber > sepa, sepan
ser > sea, sean Nazad
Kako govoriti o budućnosti?
Postoji dosta naĉina da biste priĉali o budućnosti u španskom jeziku Najlakše je koristiti prilošku frazu
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 56/90
Postoji dosta naĉina da biste priĉali o budućnosti u španskom jeziku. Najlakše je koristiti prilošku frazuukazajući na budućnost (tao kao mañana, más tarde, luego, a la(s) +vreme, i tako dalje) sa glagolom u
sadašnjem vremenu: mañana voy al aeropuerto (‘Sutra ću ići na aeredrom’); luego hablamos por teléfono
(‘razgovaraćemo kasnije telefonom’); a las cinco nos encontramos en la oficina de correos (‘srešćemo se kod pošte u pet sati’).
Drugi naĉin da priĉate o budućnosti je sa budućim vremenom. Buduće vreme se gradi dodavanjem nastavaka-é, -ás, -á, -emos, -éis, -án na infinitiv glagola. Prouĉite sledeće primere.HABLAR (govoriti)
hablaré hablaremos
hablarás hablaréis
hablará hablarán
COMER (jesti)
comeré comeremoscomerás comeréis
comerá comerán
VIVIR (živeti) viviré viviremos
vivirás viviréis
vivirá vivirán
Neki glagoli imaju nepravilne oblike za buduće vreme. Kliknite ovde da vidite ove glagole.
Drugi veoma prosti naĉin da priĉate o budćunosti je korišćenje glagola ir u konjuktovanom obliku u sadašnjemvremenu, posle koga sledi predlog a i infinitiva: voy a comer (‘Idem da jedem’; ‘Ješću’); vas a comer , va a
comer , vamos a comer , vais a comer , van a comer , itd. Ovim naĉinom se obiĉno govori u španskom jeziku.
Nazad
Nekoliko nepravilnih glagola za buduće vreme DECIR:
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 57/90
DECIR:
diré, dirás, dirá, diremos, diréis, dirán
HABER:
habré, habrás, habrá, habremos, habréis, habrán
HACER:
haré, harás, hará, haremos, haréis, harán
PODER:
podré, podrás, podrá, podremos, podréis, podrán
QUERER:
querré, querrás, querrá, querremos, querréis, querrán
SABER: sabré, sabrás, sabrá, sabremos, sabréis, sabrán
PONER:
pondré, pondrás, pondrá, pondremos, pondréis, pondrán
SALIR:
saldré, saldrás, saldrá, saldremos, saldréis, saldrán
TENER: tendré, tendrás, tendrá, tendremos, tendréis, tendrán
VENIR:
vendré, vendrás, vendrá, vendremos, vendréis, vendrán
Nepravilni glagoli za buduće vreme imaju istu graĊu kao nepravilni glagoli za conditional, ali sekoriste sa nastavcima za buduće vreme-é, -ás, -á, -emos, -éis, -án.
Nazad
Nekoliko pravilnih glagola sa završetkom na-ar su:
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 58/90
bailar (‘igrati’), buscar (‘traţiti’), cambiar (‘menjati,’ ‘promeniti’),comprar (‘kupiti’), desear (‘ţeleti’), estudiar (‘uĉiti’), hablar (‘govoriti’),llegar (‘doputovati (stići)’), necesitar (‘trebati’), pagar (‘platiti’),
preguntar (‘pitati’), regresar (‘vratiti’), tomar (‘uzeti,’ ‘piti’), trabajar (‘raditi’).Nekoliko pravilnih glagola sa završetkom na-er su:
aprender (‘uĉiti’), beber (‘piti’), comer (‘jesti’), comprender (‘razumeti’),
creer (‘misliti’), leer (‘ĉitati’).Nekoliko pravilnih glagola sa završetkom na-i r su:
abrir (‘otvoriti’), asistir (‘pomagati’), escribir (‘pisati’), insistir
(‘insistirati’), recibir (‘primiti’), vivir (‘ţiveti’).
Nazad
Particip(prošlost)
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 59/90
Particip se gradi dodavanjem nastavka-ado pravilnim glagolima koji se
završavaju na-ar i -ido parvilnim glagolima koji se završavaju na-er ili-ir.
Tada se ¨stari¨(ar, er, or, ir) završetak gubi i zamenjuje novim nastavcima:
hablar > hablado; poder > podido; vivir > vivido, itd.Particip se ĉesto koristi kao pridev (ponekad sa glagolom estar ). Tada,
ima ĉetiri oblika, odrţavajući rod i broj imenice koju opisuje: El precio está confirmado.Ulaz je potvrĊen.
Los fondos están confirmados. Novĉana sredstva su potvrĊena. Las reservaciones están confirmadas.Rezervacije su potvrĊene. Particip se takoĊe koristi sa glagolom ser da bi se konstruisala pasivna
reĉenica: La comida fue preparada. (‘Hrana je pripremjena’). Participodrţava rod i broj imenice koju opisuje.
Nazad
Sledeći glagoli imaju nepravilan particip i morate ih uĉiti napametb i bi
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 60/90
Abrir-abierto
Decir-dicho
Cubrir-cubierto
Descubrir-descubiertoEscribir-escrito
Hacer-hecho
Morir-muerto
Poner-puestoResolver-resuelto
Romper-roto
Ver-visto
Volver-vuelto
Akcenat se ubacuje u particip-er i -ir glagola sa stem završecima usamoglasniku: caer > caído, creer > creído, leer > leído, oír > oído, traer
> traído, itd.
Nazad
U španskom jeziku svi infinitivni oblici glagola završavaju na -ar , -er ,ili -ir . Stem je infinitini oblik bez -ar , -er , or -ir na kraju. Svi pravilni glagoli su konjuktovani u sadašnjem vremenu dodavajući sledeće nastavke stem
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 61/90
, j p g g j j jglagola:
-AR Glagoli
yo-o
tú-as
él, ella, Ud.-anosotros/as-amos
vosotros/as-áis
ellos, ellas, Uds.-an
-ER Glagoli
yo-o
tú-es
él, ella, Ud.-enosotros/as-emos
vosotros/as-éis
ellos, ellas, Uds.-en
-IR Glagoli
Yo-o
Tú-es
él, ella, Ud-e
nosotros/as-imos
vosotros/as-ís
ellos, ellas, Uds. -en
PRIMERI KONJUGACIJA
HABLAR (GOVORITI)
stem: habl-
hablo
hablashabla
hablamos
habláis
hablan
COMER (JESTI)
stem: com- como
comes
come
comemos
coméis
comen
VIVIR (ŽIVETI) stem: viv-
vivo
vives
vive
vivimos
vivís
viven
Nazad
Nekoliko nepravilnih glagola u sadašnjem vremenu Neki glagoli nisu po obrazcu koje ste uĉili za pravilne glagole za sadašnjost, i morate da ih uĉite napamet. Na primer, yo(za
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 62/90
prvo lice jednine) salir , tener , i venir su nepravilni: salgo, tengo, i vengo. U dodavanju, za druge oblike glagola tener i venir
kao kod preferir i querer , kada je stem samoglasnik-e- naglašen, postaje ie : tienes, vienes, prefieres, quieres, itd. U sliĉnimsluĉajevima, stem samoglasnik -o- u poder postaje ue kada je naglašen: puedes. U španskim reĉnicima, ove promene sunapisane pored infinitiva glagola: preferir (ie); poder (ue), itd.
TENER (imati)
tengo tenemostienes tenèis
tiene tienen
QUERER (želeti) quiero queremos
quieres querèis
quiere quieren
PODER (biti u mogućnosti)
puedo podemos puedes podèis
puede pueden
VENIR (doći) vengo venimos
vienes venìs
viene vienen
PREFERIR (pretpostaviti) prefiero preferimos
prefieres preferìs
prefiere prefieren
SALIR (napustiti)
salgo salimos
sales salìs
sale salen Nazad
Još nepravilnih glagola u sadašnjem vremenu Ovi glagoli se obiĉno koriste u španskom jeziku i, pošto im se drugaĉije gradi sadašnje vreme od pravilnih
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 63/90
g g p j p g j g j pglagola, morate ih uĉiti napamet IR (ići) voy vamos
vas vais
va vanPONER (staviti)
pongo ponemos
pones ponéis
pone ponen
DAR (dati)
doy damos
das daisda dan
DECIR (kazati, reći) digo decimos
dices decís
dice dicen
TRAER (doneti)
traigo traemos
traes traéis
trae traen
OIR (čuti) oigo oímos
oyes oís
oye oyen
Nazad
PerfekatS d š j š di k i t ći k j kt i blik il
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 64/90
Sadašnje svršeno vreme se gradi koristeći konjuktovani oblik nepravilnogglagola haber sa past participle.
he comido hemos comido
has comido habéis comidoha comido han comido
The past participle ne menja oblik kada se koristi u perfektu. Na primer,
Ella ha comido, nosotros hemos comido, ustedes han comido,
itd.Sadašnje svršeno vreme se koristi da ukaţe na prošlo vreme. U potvrdnom obliku, ukazuje na radnju koja već ima mesto ( Elena ha
llegado [‘Elena je stigla’]); u odriĉnom, ukazuje na nešto što se još nijedogodilo ( No ha llegado [‘Još nije stigla’]).
Nazad
Prezent progresiv se gradi koristešćenjem konjuktovanog oblika glagolat i di G di i ĉi j i l l k ji š j
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 65/90
estar i gerundiva. Gerundivi su saĉinjeni za glagole koji se završavaju na-ar dodavanjem-ando stemu; za glagole koji se završavaju na-er ili -ir ,
dodavanjem -iendo stemu: hablando, bailando, trabajando, comiendo,
viviendo, diciendo, itd. Kada se nenaglašeno-i- nalazi izmeĊu dvasamoglasnika, postaje- y-: leer > leyendo; creer > creyendo, itd.
Prouĉite ove primere: Roberto está trabajando; Thomas está comiendo;
Ellos están hablando; Nosotros estamos preguntando; Tú estás viviendo
en un hotel ... itd. Ponekad ćete naći ovu graĊu korišćenu u dijalogu i podešavanjima, ali trebalo bi da zapamtite da prezent progresiv nijeuobiĉajen u španskom jeziku. (trabajo, estudio, itd.) Više se koristi daukaţe postupak u progresu.
Nazad
Preterit je prošlo vreme u španskom jeziku. Koristi se za kazivanje neĉega što seZAVRŠILO u prošlosti Nastavci za preterit su dodati na stem infinitiva(habl- com- viv)
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 66/90
ZAVRŠILO u prošlosti.Nastavci za preterit su dodati na stem infinitiva(habl -, com-,viv).
Upamtite da-er i -ir glagoli imaju iste nastavke u preteritu.
-ar glagoli
HABLAR
hablé hablamoshablaste hablasteis
habló hablaron
-er glagoli
COMER
comí comimoscomiste comisteis
comió comieron
-ir glagoli
VIVIR
viví vivimos
viviste vivisteis
vivió vivieron
NAPOMENA: Ver nema akcenat u preteritu: vi, viste, vio, vimos, visteis, vieron.
Nazad
Nekoliko nepravilnih glagola u preteritu Postoje dosta glagola koji su nepravilni u preteritu Njih morate da uĉite napamet
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 67/90
Postoje dosta glagola koji su nepravilni u preteritu.Njih morate da uĉite napamet.DAR:
di, diste, dio, dimos, disteis, dieron
IR:
fui, fuiste, fue, fuimos, fuisteis, fueronSER:
fui, fuiste, fue, fuimos, fuisteis, fueron
Preostali nepravilni glagoli imaju završetke-e, -iste, -o, -imos, -isteis, -ieron. Upamtite da
ti nastavci nisu akcentovani. O ovim glagolima moţete uĉiti u nepravilnom preteritu
stema i upotrebiti odgovarajuće nastavke. NAPOMENA: Treće lice jednine glagola hacer ima pravopisnu promenu c > z : hizo.
TakoĊe, treće lice mnoţine glagola decir i traer nema-i- na kraju: dijeron, trajeron.
hacer > hic-
estar > estuv-
tener > tuv-
poder > pud-
poner > pus-
querer > quis-
saber > sup-
venir > vin-
decir > dij-
traer > traj-
Nazad
Glagoli koji imaju stem promene u sadašnjem vremenu nemaju iste promene u preteritu.Glagoli koji se završavaju na-ar ili -er nemaju stem promenu u preteritu: pensar (ie) >
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 68/90
Glagoli koji se završavaju na ar ili er nemaju stem promenu u preteritu: pensar (ie) >
pensé, pensaste, pensó, pensamos, itd.; volver (ie) > volví , volviste, volvió, volvimos, itd.
Glagoli koji se završavaju na-ir imaju stem promenu u preteritu, ali samo u trećem licu jednine i mnoţine. Ova promena nije uvek ista kao za sadašnje vreme. U reĉnicima, stem
promene za preterit se nalaze u zagradama dalje sledi informacija o stem promeni usadašnjem vremenu.DORMIR (ue,u)
dormí, dormiste, durmió, dormimos, dormisteis, durmieron
PEDIR (i,i)
pedí, pediste, pidió, pedimos, pedisteis, pidieronGlagoli koji se završavaju na-car , - gar , i- zar imaju pravopisnu promenu u prvom licu
jednine glagola, gde c > qu, g > gu, i z > c. Setite se da se sliĉna pravopisna promena javlja za ove glagole u sluţbenim naredbama i sadašnjem konjunktivu. buscar > busqué
pagar > pagué
empezar > empecé
Glagoli koji se završavaju na dva nenaglašena samoglasnika imaju pravopisnu promenuu trećem licu jednine i mnoţine:creer > creyó, creyeron
leer > leyó, leyeron
caer > cayó, cayeron Nazad
Stem-Promena glagola: Sadašnje vreme Neke od glagola koje sam pre naveo(preterit:pravopis) kao pravilne su zapravo stem- promenljivi glagoli . To znaĉi da je tu mala pravopisna izmena
u stemu glagola. Ponekad se u glagolima menjaju sledeći navedeni delovi:
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 69/90
g g g g j je > ie
PENSAR (misliti)
pienso pensamos
piensas pensáis
piensa piensan
o ili u > ue
VOLVER ((po)vratiti)
vuelvo volvemos
vuelves volvéis
vuelve vuelven
e > i (ir glagoli samo)
PEDIR (pitati)
pido pedimos
pides pedís
pide piden
Upamtite da nosotros i vosotros oblici glagola nemaju stem promene, a u drugim licima imaju.
Više Stem-promenljivih glagola
e > ie cerrar (zatvoriti)
empezar(poĉeti) pensar(misliti)
perder( izgubiti)
preferir(više voleti) querer(ţeleti)
o ili u > uealmorzar(ruĉati) dormir(spavati)
jugar(igrati (igre))
poder(biti u mogućnosti) volver((po)vratiti)
e > i
pedir(pitati)
servir(servirati) Nazad
Stvaranje Present Subjunctive pravilnih glagola Da biste saĉinili sadašnji konjunktiv većine glagola, dodajte liĉne nastavke za sadašnji konjunktiv na yo oblik present oduzmite završetak -o. Za
konjunktiv, -ar glagoli imaju završetke-e, -es, -e, -emos, -éis, -en, i
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 70/90
j , g g j , , , , , ,
-er / -ir glagoli imaju nastavke-a, -as, -a, -amos, -áis, -an. (Zapamtite da treće lice [él /ella/usted i ellos/ellas/ustedes] pravilnih glagola u
konjunktivu imaju istu graĊu koja se koristi u sluţbenima naredbama.)-ar glagoli
HABLAR
hable hablemos
hables habléis
hable hablen
-er glagoli
COMER
coma comamos
comas comáis
coma coman
-ir glagoli
VIVIR
viva vivamos
vivas viváis
viva vivan
Samo za sluţbene naredbe,pošto je oblik sadašnjeg konjunktiva uzet od yo oblika prezenta, stm-promenjivi glagoli i glagoli koji su nepravilni u yo
obliku imaju istu nepravilnost sadašnjem konjunktivu. Pri dodavanju, glagoli koji se završavaju na-car , - gar , i- zar imaju iste pravopisne promene
koje ste uĉili za sluţbene: c > qu, g > gu, i z > c. (Pogledajte listu nepravilnih glagola i stem- promenjivih glagola za sluţbene naredbe ako trebate toda ponovite.)
Glagoli koji su nepravilni za sluţbene naredbe su takoĊe nepravilni za sadašnji konjunktiv.Nepravilni glagoli za sadašnji konjunktiv
Ovi glagoli su nepravilni u sadašnjem konjunktivu i morate da ih uĉite napamet:DAR
dé demos
des deis
dé den
ESTAR
esté estemos
estés estéis
esté estén
HABER
haya hayamos
hayas hayáis
haya hayan
SABER
sepa sepamos
sepas sepáis
sepa sepan
IR
vaya vayamos
vayas vayáis
vaya vayan
Nazad
Konjunktiv posle bezličnih izraza Posle bezliĉnih izraza koji ukazuju gotovost(spremnost), ţelje, naredbe,
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 71/90
Posle bezliĉnih izraza koji ukazuju gotovost(spremnost), ţelje, naredbe, pretpostavljanje,molbu, potrebu, mišljenje,itd., konjunktiv se koristi u zavisnom uslovu, posle reĉi que:
Es importante que usted hable con la directora.Vaţno je da govoriš sa direktorom.
Es necesario que Elena tome un taxi.Potrebno je da Elena uzme taksi.¡Es terrible que no sepas hablar español!Odvratno je da ne znate da govorite španski. Es posible que sea el efecto de la comida.Moguće je da je to efekat hrane. No es preciso que usted tome medicina especial. Nije potrebno da uzimate specijalne
lekove.
Ponekad, ako izraz ne odrţava ţelju specifiĉne osobe da uradi nešto, ali umesto izjave da bi ljudi obiĉno trebali da urade nešto, onda se uzima infinitiv (-ar , -er , -ir ), a ne
konjunktiv.
Es necesario evitar el alcohol.Potrebno je da izbegavate alkohol.
Es preferible ir en autobús.Poţeljno je da idemo autobusom. Es posible comprar comida aquí.Moţda(moguće je da) ćemo ovde kupiti hranu.
Nazad
Konjunktiv u priloškim odredbama Ako se radnja nije još dogodila španski spikeri će upotrebiti konjunktiv
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 72/90
Ako se radnja nije još dogodila, španski spikeri će upotrebiti konjunktiv posle odreĊenih priloških odredbi kao: tan pronto como (‘brzo (uskoro)kao’), cuando (‘kada’), después de que (‘posle’), en cuanto (‘uskoro
kao’), hasta que (‘dok’), i mientras (‘u to vreme,’ ‘dokle’). Podemos hablar del tema cuando usted llegue.
(još nije stigao) Puedo quedarme en un hotel mientras esté en México.
(već sam dugo u Meksikufor however long I am in Mexico – još nisamotišao)
Elena viene tan pronto como yo encuentre un apartamento.
(Još nisam našao stan) Ako je radnji već dato mesto i ne sumnjamo oko njenog ishoda,
konjunktiv se ne upotrebljava: Cuando estuve en Acapulco, fui a la playa (Bio sam u Akapulku u prošlosti).
Nazad
Nekoliko stem promena i pravopisnih promena u sadašnjem konjunktivu U sadašnjem konjunktivu, -ar i -er stem- promenljivi glagoli imaju istu graĊu stem promena kao u sadašnjosti, samo sunastavci drugaĉiji
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 73/90
nastavci drugaĉiji.PENSAR VOLVER
(ie) (ue)
piense vuelva
pienses vuelvas
piense vuelva pensemos volvamos
penséis volváis
piensen vuelvan
DORMIR PREFERIR
(ue, u) (ie,i)
duerma prefiera
duermas prefieras
duerma prefieradurmamos prefiramos
durmáis prefiráis
duerman prefieran
- Ir stem- promenjivi glagoli imaju malo drugaĉiju graĊu u konjunktivu nego u sadašnjem vremenu. Prisetite se da su ovo istiglagoli koji imaju razliĉitu stem promenu u preteritu, u trećem licu jednine.Ista stem promena viĊena u preteritu je viĊena u
konjunktivu u nosotros/as i vosotros/as oblicima.
Glagoli koji se završavaju na-car , - gar , i - zar imaju pravopisnu promenu u svim oblicima sadašnjeg konjunktiva, gde c > qu, g
> gu, i z > c:
BUSCAR PAGAR
busque pague
busques pagues
busque pague
busquemos paguemos
busquéis paguéis
busquen paguen
EMPEZAR
empiece
empieces
empiece
empecemos
empecéis
empiecen
Nazad
Konjunktiv posle glagola voljeJedna od najuobiĉajnijnih upotreba konjunktiva je posle glagole volje
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 74/90
Jedna od najuobiĉajnijnih upotreba konjunktiva je posle glagole volje,kao što su querer (‘ţeleti(hteti)’), desear (‘ţelei’), insistir en (‘insistirati’),mandar (‘naruĉiti’), preferir (‘više voleti’), prohibir
(‘spreĉiti(zabraniti)’), recomendar (‘to predloţiti’), decir (‘reći’ nekomenešto), pedir (‘pitati’ nekoga da uradi nešto), i permitir (‘dozvoliti).Zapamtite da u ovakvim primerima upotreba konjunktiva sa glagolima
volje u dijalozima, jedna osoba govori drugoj šta ţeli da uradi. Tu mora biti promena subjekta da bi se upotrebio konjunktiv: jedan subjekat ţelida utiĉe da drugi subjekat uradi nešto. Thomas quiere que la operadora
llame...; Thomas quiere que la secretaria le indique...; Thomas quiere que
el camarero le traiga..., itd. Konjunktiv se koristi posle zdruţenosti que u
ispunjenoj odredbi reĉenice. Ako tu nema promene subjekta, konjunktiv
se ne upotrebljava: Thomas quiere comer ; Thomas quiere llamar ; Thomasquiere encontrar ..., itd.
Nazad
Konjunktiv glagola osećanja
Konjunktiv se koristi posle odreĊenih izraza osećanja kada spiker
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 75/90
Konjunktiv se koristi posle odreĊenih izraza osećanja, kada spiker pokazuje osećanje o postupcima druge osobe, kao na primer Me alegro de
que estés aquí (‘Drago mi je što si ovde’). Konjunktiv se takoĊe
upotrebljava posle bezliĉnih izraza osećanja, kao Es una lástima que no puedas acompañarnos (‘Šteta je što ne moţete da poĊete sa nama’).Trebali biste da prepoznate ove izraze kao nešto što zahteva upotrebukonjunktiva u ispunjenom uslovu, posle reĉi que: alegrarse (‘biti drago’),esperar (‘nadati se’), sentir (‘saţaljevati’), temer (‘plašiti se’),asombrarse (‘biti iznenaĊen’), sorprenderse (‘iznenaditi’), enfadarse
(‘biti ljut’), enojarse (‘biti ljut’), es una lástima (‘šteta je’), es triste
(‘tuţno je’), es escandaloso (‘skandalozno je’), es terrible (‘odvratno je’),itd.
Nazad
Konjunktiv u izrazima sumnjeKonjunktiv se koristi i posle izraza sumnje ili neizvesnosti: dudar
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 76/90
Konjunktiv se koristi i posle izraza sumnje ili neizvesnosti: dudar
(‘sumnjati’), no creer (‘ne verovati’), no estar seguro/a (‘biti nesiguran’),no es verdad (‘nije istina’), es dudoso (‘sumnjivo je’), no es cierto (‘nije
taĉno’), itd. Konjunktiv se koristi posle reĉi que u ispunjenom uslovureĉenice: Dudo que pueda llegar antes de las nueve; No creo que el viaje
sea largo; Es dudoso que la casa esté amueblada; No es cierto que tengan
pescado en el mercado.
Ako nema sumnje ili neizvesnosti u spikerovoj misli, tada se upotrebljava
prezent(indikativ): Es cierto que mis padres vienen para Navidad; No hay
duda de que sus nietos quieren verlos; Creo que van a estar aquí dos
semanas.
NAPOMENA: Creo que i no dudo que su izrazi neizvesnosti, prema
tome zahtevaju indikativ u ispunjenom uslovu. No creo que i dudo que suizrazi sumnje koji traţe konjunktiv u ispunjenom uslovu.
Nazad
Preterite i imperfekatPreterit se koristi da se izrazi završena radnja u prolosti Izvesne reĉi kao
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 77/90
Preterit se koristi da se izrazi završena radnja u prolosti. Izvesne reĉi kaošto su ayer (‘juĉe’), anoche (‘sinoć’), el año pasado (‘prošle godine’), i la
semana pasada (‘prošle nedelje’), su povezane sa preteritom, pošto
obiĉno pripadaju odreĊenom dogaĊaju koji se završio.Imperfekat se koristi da se izraze radnje koje su bile uobiĉajene ili su sedesile u prošlosti. Nema preporuka da li su ili nisu ove stvari ikada bilezavršene, ili da li se one nastavljaju u sadašnjem vremenu. Izrazi kao
siempre (‘uvek’), frecuentemente (‘uĉestalo’), i todos los días
(‘svakodnevno’), su ĉesto povezani sa imperfektom. Razlika izmeĊu preterita i imperfekta je ĉesto veoma mala, i ĉak nacionalni(španski)spikeri se ponekad ne slaţu oko toga koji oblik je taĉan. Trebali biste dadobro prouĉite primere i pokušate da razumete i podrţite nacionalne
spikere.
Nazad
Moţda ste već uĉili jedno prošlo vreme u španskom jeziku, preterit, koji se koristi da priĉamo o radnjama ilidogaĊajima koje su se dogodili. Imperfekat je drugo prošlo vreme u španskom jeziku. Upotrebljavamo ga dapriĉamo o radnjama ili dogaĊajima koji su bili u toku u prošlosti stvarima koje su bile uobiĉajene ili koje su
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 78/90
priĉamo o radnjama ili dogaĊajima koji su bili u toku u prošlosti, stvarima koje su bile uobiĉajene, ili koje suse desile pre dugo vremena. TakoĊe se koristi i da se opiše aktuelni um, psihiĉki, ili osećajne okolnosti u prošlosti, i kaţe vreme u prošlosti.-ar glagoli -er glagoli -ir glagoli
HABLAR COMER VIVIR
hablaba comía vivía
hablabas comías vivías
hablaba comía vivía
hablábamos comíamos vivíamos
hablabais comíais vivíais
hablaban comían vivían
Samo tri glagola su nepravilna u imperfektu .IR SER VER
iba era veía
ibas eras veías
iba era veía
íbamos éramos veíamos
ibais erais veíais
iban eran veían
U imperfectu ne postoje stem-promene. Glagoli koji su stem- promenjivi u prezentu(sadašnjem premenu) ili preterutu(prošlom) su konjuktovani kao pravilni glagoli u imperfectu: volvía, jugaba, pensaba, perdía, itd.
Nazad
Službeno i neslužbeno ti i Vi Španci imaju dva oblika‘ti ’ sluţbeni (usted [Ud ] ustedes [Uds ]) i
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 79/90
Španci imaju dva oblika ti, sluţbeni (usted [Ud.] ustedes [Uds.]) i
nesluţbeno (tú, vosotros). Obiĉno, ako dobro poznajete osobu da bi jezvali po imenu, upotrebite tú. Ako govorite sa osobom sa ¨Gospodine¨ ili
¨GospoĊo¨ sa prezimenom upotrebite usted .Ako niste sigurni koji oblik daupotrebite, bolje je da poĉnete sa usted . Domaći(španski) spiker višesavetuje da koristite tú jer je prikladnije.
U španskom jeziku, napravljena je razlika izmeĊu mnoţinskog oblikaustedes (sluţbeno) i vosotros/vosotras (nesluţbeno). U španskoj (latino)Americi, ipak, ustedes se koristi u obe sluţbene i nesluţbene situacije.Koristite mnoţinu kada govorite sa više osoba.
Nazad
Pokazni pridevi i zamenice ovaj, ova ovi, ove
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 80/90
este estos
esta esta
taj ta ti te
ese esosesa esas
Ovaj, ova (pored) ovi (pored)
ese esos
esa esas
Ovaj ova (tamo) ovi(tamo) Aquel aquellos
Aquella aquellas
Kada upotrebljavamo prideve, pokazni prethode imenici, i moraju da se slaţu u rodu i broju sa imenicom koju opisuju: este hotel , esa comida, aquellos hombres, itd.
Kada upotrebljavamo zamenice (‘ovaj,’ ‘,’ova ‘ovo,’ ‘ovi,’ itd.), pokazne imaju akcenat:este libro y ése (‘ova knjiga i ovo’); esta puerta y ésa (‘ova vrata i ta’), itd.Razlika izmeĊu ese i aquel je veoma mala.
Nazad
Posredni objekti reĉenice obiĉno odgovaraju na pitanje ‘kome?’ ili ‘za koga?’: Robertome da un regalo (‘Roberto daj mi poklon’ ); Yo te compro este libro (‘Kupiću ti ovu
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 81/90
knjigu). Da biste zamenili posredni deo imenice sa zamenicom, morate izabrati pravilni
oblik koji odgovara imenici:
Jedniname-menito me
te-tebito nesluţbeno
le-tebi, sluţbeno(Vama) le-njemu, njoj
mnoţina nos-nama
os-vama, nesluţbeno
les-vama sluţbeno
les-njima
Ponekad španski spikeri ipotrebljavaju oba neposrednu i posrednu objekatsku zamenicukada ukazuju na mušku osobu. Ako niste sigurni koji oblik da upotrebite (le ili lo) kada
priĉate o ĉoveku, moţete skoro uvek da upotrebite le.
Nazad
Mesto objekatskih zamenicaKao što ste videli, i posredne i neposredne objekatske zamenice prethode
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 82/90
Kao što ste videli, i posredne i neposredne objekatske zamenice prethodekonjuktovanom glagolu: Thomas le pide el número; Ahora mismo le doy
el regalo; Roberto me recibe y me hace pasar ; Yo te indico dónde está la
oficina; No lo conocemos.Ovi zameniĉki oblici takoĊe mogu biti uz infinitiv: ¿Puede decirme dóndeestán los servicios?; Podemos hacerle un precio especial; ¿Vas a
llamarme? Oni takoĊe mogu biti dodati na gerundive: Estoycomprándoles los libros; Estamos buscándolo.
Sa potvrdnim naredbama, zamenice su takoĊe dodate na kraj glagola:(¿ Las maletas?) Póngalas aquí ; Déjelo; Dígale lo que le pasa; Tráigame
una cerveza.
Sa negativnim naredbama, zamenica prethodi glagolu: No las ponga allí ;
No me diga.
Nazad
Neposredan objekat reĉenice odgovara na pitanje ‘šta?’ ili ‘koga?’: ‘Štaţeliš da vidiš?’ (‘Grad.’) ‘Koga ţeliš da vidiš sa terase?’ (‘Moju ţenu.’)
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 83/90
ţeliš da vidiš? ( Grad. ) Koga ţeliš da vidiš sa terase? ( Moju ţenu. )Da biste zamenili neposrednu objekatsku imenicu sa zamenicom, morate
izabrati pravilnu neposrednu objekatsku zamenicu, koja odrţava rod i broj
imenice koju zamenjuje:me (mene)nos (nas)
te (tebe, nesluţbeno) os (vas, nesluţbeno) lo, la (Vas, sluţbeno) los, las (vas (mn.), sluţbeno) lo, la (njega, nju) los, las (njih)
Upamtite da neposredne objekatske zamenice, kao posredne objekatske
zamenice, prethode konjunktovanom glagolu: (¿ A mí ?) Si, ellos me
conocen. (¿ A Elena?) Yo no la conozco. (¿ El dinero?) Lo tengo aquí .
(¿ Las maletas?) No las veo.
Zamenica moţe biti dodata na infinitiv: Lo voy a ver or Voy a verlo. Tequiero ayudar ili Quiero ayudarte.
Nazad
Kada se posredne i neposredne objekatske zamenice pojave u reĉenici, posrednaobjekatska zamenica prethodi neposrednoj objekatskoj zamenici: Me lo dice; Te la
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 84/90
mando ahora. Kada su obe posredne i neposredne objekatske zamenice u trećem licu, posredna objekatska zamenica mora biti zamenjena sa se:
le/les & lo/la/los/las - se lo/se la/se los/se las
¿Le das los libros a Silvia? Da li su ovo knjige za Silviju?
Sí, se los doy.
Da, za nju su.
¿Les compras los juguetes?
Da li za njih kupuješ igraĉke?Sí, se los compro.
Da, za njih ih kupujem.
¿Me trae un café?
Da li hoćete(moţete) da mi donesete kafu?Sí, se lo traigo ahora.
Da, doneću Vam[sluţbeno] sada.Zapamtite da kada su objekatske zamenice dodate na potvrdne naredbe, gerundive, ili
infinitive, moţda ćete trebati da ostavite akcenat reĉi: Búscalo; Estoy buscándolo;
Tráigamelo; Voy a traérselo; ali Voy a traerlo.
Nazad
Mnoţina povratnih zamenica (nos, os, se) moţe da se upotrebi da seizraze zajedniĉki ili uzajamni postupci.
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 85/90
j j p p Roberto y Thomas se saludan (‘Oni se (dobro) slaţu’). Elena y Thomas se
escriben (‘Oni se dopisuju’). Ustedes se quieren mucho (‘Vi se puno
volite’). Ustedes se conocen, ¿verdad? (‘Vi se poznajete, zar ne?’).Vosotros os veis con frecuencia (‘Ĉesto se viĊate’ ). Nosotros nos
conocemos hace años (‘Poznajemo se dosta godina’).
Nazad
Povratni glagoli i povratne zamenice Nekoliko glagola u španskom jeziku su povratni, i uvek se upotrebljavaju
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 86/90
g g p j p , p j jsa povratnom zamenicom. Zamenice prikazuju subjekat (osoba koja vrširadnju), i prethode konjuktovanom glagolu.
MARCHARSE(yo) me marcho (nostros/as) nos marchamos
(tú) te marchas (vosotros/as) os marcháis
(Ud., él, ella) se marcha (Uds., ellos, ellas) se marchan
Pravila o mestu povratnih zamenica su ista kao kod posrednih objekatskih
zamenica
Nazad
Liĉne zamenice koje ukazuju ko vrši radnju obiĉno prethode glagolima. Oblici liĉnih zamenica su:Jednina
(ja) yo
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 87/90
(ja) yo
[ti (nesluţbeno)] tú
[ti (Vi) (sluţbeno)] usted
(on) él
(ona) ellaMnožina
(mi) nosotros, nosotras
[vi (nesluţbeno)] vosotros, vosotras
[vi (sluţbeno)] ustedes
(oni) ellos
(one) ellas
Nosotros i vosotros imaju oblike za ţenski rod (nosotras, vosotras) kada ukazuju na grupu
saĉinjenu od ţena. Ako grupa ima i muškarce i ţene, upotrebljava se muški oblik. TakoĊe, ellos
ukazuje na grupu muškaraca i ţena, dok ellas na grupu samo od ţena.Upotreba ličnih zamenica
Pošto većina glagolskih završetaka u španskom jeziku pokazuje ko vrši radnju, u većini sluĉajevanije potrebno da upotrebite liĉnu zamenicu: Trabajo en esta compañia (završetak glagola-o
ukazuje da je subjekat reĉenice‘Ja’). Samo kada postoji mogućnost zabune, ili spiker ţeli danaglasi ko vrši radnju, upotrebljava se liĉna zamenica: Ella es española, pero él es norteamericano
(glagol es ima lice ‘on’ i ‘ona’); Yo quiero comer ahora ( yo se koristi samo za naglašavanje, alinije potrebno).
Nazad
Reĉ lo moţe biti neposredna objekatska zamenica (‘njega,’ ‘tebe’),alimoţe takoĊe biti i neodreĊeni ĉlan da opiše apstraktnu ideju.
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 88/90
p p j Lo más importante es que ustedes lleguen a tiempo (‘Najvaţnija stvar jeda ste stigli na vreme’ ). Lo malo es que Thomas no puede encontrar una
casa amueblada (‘Loša stvar je da Tomas ne moţe da pronaĊe prodavnicu’). Lo se moţe upotrebiti da opiše celu situaciju: déjelo (‘zaboravio sam celustvar’ ). No lo comprendo (‘Ništa ne razumem’).
Nazad
Verovatno ste videli da se Se upotrebljava kao povratna zamenica ali jetakoĊe ima i u drugim upotrebama:
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 89/90
g pl. Kao bezliĉni subjekat ‘ti,’ ‘jedan(neko),’ ‘ljudi’: Se come bien en este
restaurante (‘Jedan (neko) dobro jede u ovom restoranu’); ¿Cómo se dice
‘danas’ en español ? (‘Kako se (neko) kaţe danas na španskom?’); Nunca se sabe (‘Nikad se(neko) ne zna’). Zapamtite da je ovoj konstrukcijiglagol uvek u trećem licu jednine.2. U pasivnoj graĊi: Aquí se habla español (‘Ovde se govori španski(ovde
je španski jezik govoren)’); Se venden libros (‘knjige su prodate’).Zapamtite da u ovim konstrukcijama glagol moţe biti u trećem licu
jednine ili mnoţine, zavisno na koju stvar ukazujete (gramatiĉki subjekat)Pripazite da sluţbene naredbe od dar , dé, gube akcenat kada se doda
zamenica u jednini za potvrdne naredbe: Deme el libro (‘Dajte mi
knjigu’).
Nazad
8/14/2019 Gramatika Spanskog jezika.pps
http://slidepdf.com/reader/full/gramatika-spanskog-jezikapps 90/90
Keranović Milan
d
top related