grci i rim u hrvatskoj
Post on 14-Apr-2015
108 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
PROVINCIJALNA ARHEOLOGIJA
GRČKA
IZVORI
Stari Grci i Jadran – najstarije potvrde
-Herodot: prvi od Helena na Jadran dolaze maloazijski Fokejci svojim
pentekonterama u 7.st.pr.kr.
-kod ranih izvora često dolazi do nesporazuma pa se tako Jadran naziva Jonsko more
i obratno
-Hekatej spominje Adriju, plemena Istra, Liburna, Ilirsku Japigiju i još neke
-u grčkim spisima 5.st.pr.Kr. nalazimo i neke povijesne i geografske napomene u vezi
s Jadranom; Eshilu, Sofoklu i Ferekidu poznate su legende na Jadranu, o liburnskim
vunenim tkaninama te neki Atenjanin koji se obogatio trgujući na Jadranu
-Pseudo Skilakov Periplus iz sredine 4.st.pr.Kr. djelo nepoznatog autora dat je
precizan opis istočne jadranske obale: do Veneta narod Istri, do Istra Liburni +
liburnski gradovi i otoci; pa narod Iliri (naselja osnovao Heraklov sin Hilo), pa rijeka
Naron i veliki komad zemlje što strši u more (Pelješac), Melita., Korkira Melaina,
Enhelejci blizu Rizunta (Risna); spominje kako rijeka Istros (Dunav) utječe u Jadran i
u Pont; da žene kod liburna spolno opće s robovima i susjedima; spominje
vremensku udaljenost od mjesta do mjesta = glavni izvor za najstariju povijest
istočnog Jadrana
-vjerojatno se autor ovog teksta koristio i nekim ranijim izvorima iz 5.st.pr.Kr.
Ostali izvori iz 4.st.pr.Kr.
-Teopomp, Efor i Timej čije su podatke koristili Pseudo Skimno, Strabon, Plinije
Stariji, Ptolomej i mnogi mlađi antički pisci, bizantski i Geograf iz Ravene
-ovi su se pisci koristili izvorima iz 5. i 6.st.pr.Kr.
-Teopomp u 21. knjizi Filipika piše o imenu Jonskog mora, o Adriji, Umbrima,
Venetima i otoku Lastovu; Teopomp je glavni Strabonov izvor za podatke o Jadranu
-Efor spomenje Faros i ilirsku Japigiju
-Timej piše o Issi; Filon iz Biblosa poznaje Budvu; Eratosten zna za Pharos, Dirahion i
Neste
1
-Apolonije Rođanin obradio je priču o povratku Argonauta Jadranom prema tradiciji
iz ranijih izvora (jer ne spominje Faros, a Issu samo po imenu); ali Crnoj Korkiri
posvećuje više redaka
Kelti na Jadranu
-Livije: Gali su na putu za Peoniju i Trakiju prešli preko Ilirika
-Ptolomej: Kelti su poslali delegaciju Alexandrovoj vojsci koja djeluje na S Balkanu (to
je bila delegacija Kelta s Jadrana (južnog; Strabon piše kako su Japodi miješani s
Keltima)
Spomenici i skulpture
-grčke skulpture nedovoljno istražene, u Visaču kod nađena Pule kamena ploča i
fragment skulpture s predstavom boginje majke, vezuje se uz maloazijsku arhajsku
plastiku 7. i 6.st.
-nadgrobni reljef iz zadarskog muzeja s prikazom heroiziranih supruga (grčki arhajski i
klasični, pa i etrurski elementi)
-mali sepulkralni reljef uzidan u auli palače Cipico u Trogiru
-najčuveniji je trogirski Kairos, djelo grčkog majstora iz 3.st.pr.Kr.
-nadgrobna stela s Visa, predstavlja dvokrilna vrata + natpis
-starogrčka koroplastika: Tanagra figurice jkoje su se stavljale u grobove žena i djece
(u grobovima muškaraca figurice dječaka, glumaca, maski životinja)
-središta proizvodnje: Tanagra, Mirina i Aleksandrija te Tarent u Velikoj Grčkoj
-nađene u helenističkim grobovima na Visu; na Pharosu pronađena matrica
-novac su kovale Issa, Faros, Herakleja, Dimale i vjerojatno knidska kolonija na Crnoj
Korkiri
KORKIRA MELAINA
-otok Korčulu Grci nazivaju Korkyra ili Kerkira Melaina (korkira je ilirko ime, vezano
indoeuropski korijen ker-kor što znači rezati-bosti (oštar , hridovit otok)
-isto ime nosi i antički Krf
-Eustatije primjećuje da su antički autori razlikovali ove dvije Korkire; južnu (Krf)
nazivali su Kerkira, a sjeverni (Korčula) Korkira
2
-u Apolonijevom epu o povratku Argonauta preko rijeke Istra (Dunav) u Jadransko
more, opisuje Jadransku obalu: Issu samo spominje, Faros ne, ali Crnoj Korkiri
posvećuje 6 heksametara (piše u 3.st.pr.Kr., ali vjerojatno koristi ranije izvore)
-Apolonije Rodski: mornari dali naziv «Crna» zbog «crne šume» kojom je otok bio
prekriven
-epitet Melaina vezan je uz starije ilirsko ime (u albanskom mal=šuma, brdo;
Melaina=šumovito brdo)
-otok Korčula prvi se puta u antičkim izvorima spominje u 4.st.pr.Kr. u Pseudo
Skilakovom Periplu; grčki su kolonisti i trgovci mjesto poznavali i ranije
-Pseudo Skilak spominje položaj Korkire Melaine prema rijeci Naronu i prema
morskoj pučini
-prema Pseudo Skimnu, Strabonu i Pliniju, Kniđani su osnovali koloniju na Korikiri
Melaini
-Pseudo Skimnov izvor su Teopomp i Timej; Strabon spominje knidski polis na K.M.
(izvor Teopomp); Plinije bilježi koliko je Melita udaljena od Korkire
-Korkira Melaina knidska osnovana je vjerojatno čak u 5.st.pr.Kr. ili 6.st. (ima
prirodnu blisku vezu s Apulijom)
-knidsku koloniju na Crnoj Korkiri možemo smatrati kao koloniju dorske Pentapole
(političko-religiozni savez gradova Knida, Kosa i rodskih gradova Londos, Jalisos i
Kamiros)
-u 6.st. trguju i osnivaju kolonije po Mediteranu (sve te kolonije osnovane su prije
5.st.)
-knidska kolonija na K.M. vjerojatno osnovana u 6.st.pr.Kr.
-po jednoj legendi koloniju je osnovao je Eneja a po drugoj Antenor.
-legenda o Eneji i Antenoru osnivačima kolonije na Korkiri Melaini, svjedoči da je
knidska kolonija na ovom otoku starija o farske, a vjerojatno i ostalih kolonija
srednjeg Jadrana
-u Lumbardi na Korčuli pronađen je natpis grčki, psefizma, a o podjeli zemlje
građanima novoosnovane kolonije; u popisu kolonista uz grčka imena, zabilježeno je
i nekoliko ilirskih imena; datira se u 4.st.pr.Kr., kada je i osnovana kolonija; smatra se
3
da ova kolonija nije knidska, a u tekstu se spominju Issejci čija se uloga ne može
točno utvrditi (prema Brunšmidu ovu koloniju osnivaju Issejci, Grci s Isse u 4.st.)
-novac: muška golobrada glava/klas + KOPKYPAION 4.st.
Rimski natpis iz Potirne na Korčuli i kult Venere – Afrodite Pelagije
-latinski natpis iz 1. ili 2.st.
-zabilježeno je da je Signia Ursa podigla hram Veneri Pelagiji i postavila statuu
boginje
-Venera Pelagija nije rimsko božanstvo (epitet Pelagija ne nalazimo u rimskoj
literaturi), ali poznato je kako je Afrodita osobito štovana na Knidu, metropoli grčke
crnokorkirske kolonije (ipak se kod Grka Pelagija spominje, ali rijetko i u M.Aziji), a
možda pelagija ima neke veze s narodom (ilirskim) Pelaga, Pelazga s Balkana.
-vjerojatno je riječ o kultu ostalom od predilirskog stanovništva
-Sanader-Afrodita Pelagia (Potirna); Liber (Žrnovo)
ISSA
-1100-800.g.pr.K.-RŽD-dorska seoba; formiranje plemenskih zajednica na Balkanu
-Apolonije Rođanin, Argoneutika: Issa i Faros-liburnski otoci
-otok ilirskih Liburna; neki misle kako su Korinćani ili Korkirani imali veze s ovim
otokom još u 6.i7.st.pr.Kr.
-Vis-materijal iz 6.st.
-Diodor Sicilski-Dionizije Sirakuški osnivao kolonije na Jadranu kako bi osigurao
sigurnu plovidbu do Epira i mogao opljačkati svetište u Delfima
-Pseudo-Skilak, Periplus (sr.4.st.pr.K.-330.)-1. spominjanje Isse
-Pseudo-Skimno, Periegesis (2.st.pr.K.)-Issa-sirakuška kolonija
-Dionizije-osnovao Issu oko 397.g.pr.K.
-samostalnost-od sr. 4. do sr. 1 st.pr.K.
-trgovina s Rimom-od 3.st.pr.K. (novac)
-gubi samostalnost u rimskim građanskim ratovima jer staje na stranu Pompeja
-1.st.pr.K.-civium Romanorum
-jedno helensko naselje možda postojalo prije osnivanja sirakuške Isse (korintska
keramika, jedan grob, koroplastika)
4
-najveće helensko naselje na našoj obali-105 000m2
-dorska naseobina
-društvo podijeljeno u 3 dorske file: Dimane, Hile i Pamfile (Lumbardska psefizma)
-Martvilo i Vlaška njiva-nekropole
-poluotok Prirovo-hramovi, teatar, skladište, pristanište
-bedemi-300x240x280
-uvala Vela Svitnja na S otoka-brodolom iz 2.pol.1.st.pr.K.
-Dračevo polje-vjerojatno grčka parcelizacija (Zaninović)
-latinski natpis-Druz, Tiberijev sin, oko 20.g. dao sagraditi campus (igralište)
-Kalijev natpis (4.st.pr.K.) u stihovima
-gl. privredna grana-vinogradarstvo (Agatarhid hvali isejsko vino)
-političko uređenje: natpisi na kojima se spominju arhonti, vijeće pedesetorice,
logisti, narodna skupština, hijeronamon (po njemu se brojala godina)
-lončarstvo (ergasterije-obrtnički pogon s 10 do 12 proizvođača)-keramičke peći:
oinoha (vrč za vino), pelike (vrč za vodu), skifos (čaša), lekit i stamnos (posude za
mirise)
-6.st.-korintska i etrursko-korintska keramika
-4.-2.st-južnoitalska crnofiguralna keramika (Atena: 530-300.pr.K.; J Italija i Sicilija-
sr.5.st.)
-3. faza gnathia vaza (300-270.) iz Tarenta i Canesse; proizvode se od 360-270
-3.st.-lokalna proizvodnja gnathia vaza
-4. i 3.st.-gornjojadranske vaze (Alto-Adriatico)-keramičke radionice u Spini i Adriji
(6.-3.st.)
-crnopremazana ili kampanska keramika (reljefni ornament)-možda lokalna
proizvodnja
-terakote-najveća proizvodnja u helenističko doba: Tanagra, Mirina, J Italija i Sicilija
(Tanagra-najpoznatije nalazište); javljaju se u krajem 6.- poč.5.stpr.K.; procvat u 4.st.
-koroplasti-proizvođači kipića od terakote
-javljaju se kada umire klasična, monumentalna plastika; po motivu klasične; po stilu
helenističke
5
-jako polpularne nakon pronalaska krajem 19.st.-često krivotvorene
-u Issi pronađena najveća kolekcija Tanagra figurica u Hrvatskoj (možda lokalna
prizvodnja; Pharos-ulomak kalupa);
-isejske većinom uvezene iz Tarenta
-Titova kolekcija s Brijuna: od 64 kom-19 autentično, za 5 se ne zna, ostalo
krivotvoreno
-svjetiljke-unikatna s prikazom Asklepija i Higijejom (2.st.pr.K.)-možda iz Pergama
-urne i amfore
-kult Diomeda-poštuje se duž tal. obale (prinose mu se bijeli konji kao žrtve)
-Pseudo-Skimno i Pomponije Mela: otok Diomedea na I jadranskoj obali-možda
Palagruža; Plinije St.: promunturium Diomedis (rt Planka kod Šibenika-najistaknutiji
rt Hilejskog poluotoka na kojem su živjeli Hili-barbarizirani potomci Heraklovog sina
Hila); opat Fefella (18.st.): Diomedov grob na položaju Spilice u Viškoj uvali
-Demetrin kult-posvjedočen terakotnim šipcima s golubicama i još nekim terakotama
-arhajska terakotna statueta ženskog sjedećeg božanstva bez glave (Perzefona?)-
najstariji arheološki predmet vezan uz kult
-Dionizov kult-najviše potvrda; osobito štovan među obrtnicima
-Artemidin kult-jedan mjesec isejskog kalendara je ARTEMISIOS
-brončana glava iz 1.pol.4.stpr.K. (Artemida ili Afrodita)
-Sanader: Jupter, Diana, (Gradina); Artemida Farska, Merkur
Novac-u 4.st. Issa kuje novac prema sicilskim uzorima:
-glava mladog bradatog heroja (IONIO) ili ženska glava ili boginja sa šljemom / koza,
jelen, kantaros, grozd…
JONIOS
-nezavisne emisije lokalnog isejskog dinasta koji je vladao pr. Osnivanja sirakuške
kolonije (Novak); najranije emisije grč. Isse-štovanje lokalnog heroja Jonija, eponima
mora (Brunšmid); osoba koja je nakon Dionizija St. i Ml., 350., preuzela vlast sa
središtem u Issi (Rendić-Miočević)
-najranija emisija: mladić/delfin + IONIO
-Strabon (prema Teopompu)-Jonije rodom iz Isse,a po njemu je nazvano Jonsko more
6
-natpis otkriven na dnu Gradine na kojem piše «Jonijev otok»
Issa osniva kolonije u Lumbardi (4.st.), emporije u Tragurionu, Epetionu (3.st.) i
Saloni (2.st.)
Lumbarda
-isejska naseobina iz 1.pol 3.st.
-nađena cisterna i nekoliko grobova
-Lumbardska psefizma-2.pol.3.st.-svi kolonisti dobili jednak dio zemlje od 4,5 pletra
(3900m2) i ona se nije smjela dalje dijeliti
-Brunšmid-Lumbardska psefizma kaže kako su isejski logisti napravili ugovor s Pilom i
sinom mu Dazom, a da je narodna skupština prihvatila formulirani rezultat toga
ugovora
-E.Meyer-Dazos i Pilos su Iliri dakle lumbardska psefizma je ugovor između Isejaca i
dva vjerojatno ilirska funkcionera; znači P i D su obični ljudi koji su isejcima prodali
zemljište pod uvjetom da i oni odlučuju o podjeli zemlje
-Tragurion i Epetion-osnovani vjerojatno između 217. i 205.g.pr.K. (područje ilirske
države i jedino vrijeme kada su i Issa i ilirska država u savezništvu s Rimom)
-subkolonije Isse, osnovane u 3.st.; 1. ih spominje Polibije
-na mjestima do kojih se najlakše može Manijskim zaljevom doploviti iz Isse
-Strabon-isejci imali emporij u saloni
Tragurion
-na otočiću između kopna i otoka Čiova
Plinije-čuven po mramoru; klesarske radionice do srednjeg vijeka
-sačuvani dijelovi bedema, nađeni zidovi grč nastambe u lapidariju MGT; površina
grada-3000-4000 m2
-mali žrtvenik posvećen Heri (kraj katedrale), grč. natpis u zidu samostana sv. Nikole
-Kairos- bog sretnog trenutka, najmlađi zeusov sin; podsjeća ljude na prolaznost
sreće; mladić s krilima i čuperkom da ga ljudi mogu uhvatiti, nosi vagu i britvu;
7
prema Lizipu koji ga je napravio na dvoru Aleksandra Makedonskog-sačuvan samo u
pisanim izvorima; čuva se u samostanu sv. Nikole;
-reljef s prikazom žene
-natpis na kojem se spominju hijeronamon, logisti i gramateus-uzidan u samostan
-Tragurion-prijevod nepoznate ilirske riječi za jarca (grč. tragos/usp. Kozjak)
Epetion
-Polibije-1.spominjanje
-poluotok na I strani Žrnovničkog zaljeva
-sačuvan dio bedema i temelji gradskih vrata; površina oko 3500 m2
-Strabon-salona krajem 2.st.pr.K.-delmatski emporij (pristanište)
-ne zna se kada su Isejci osnovali naseobinu u saloni, ali u 1.pol.1.st pr.K. ona pripada
Issi
PHAROS
-ulomci grčkih vaza iz 6-5.st.pr.K.-grčko-ilirske veze
-Stefan Bizantinac (6.st.)-spominje parsku koloniju Anhijalu-možda na mjestu Starog
Grada prije Pharosa
-izvori: Pseudo-Skilak (Periplus), Pseudo-Skimno (Periegesis), Polibije (Hist.), Plinije
(Nat.Hist.), Ptolomej (Geogr.), Strabon (Geogr.)
-najstariji izvor-Pseudo Skilaks koji spominje Faros kao ime otoka i ime grada i zove
ga «novi» Pharos kako bi ga razlikovao od Egejskog
-Diodor Sicilski, Historijska biblioteka: u 4.st.pr.Kr. na otok došli jonski Grci s egejskog
otoka Para i tu 385/384.g.pr.Kr. (99 Olimpijada) utemeljili naselje
-vjerojatno se domaće stanovništvo nije lako dalo nagovoriti, pa ovi traže Dionizija
Sirakuškog da im pomogne slomiti otpor
-brodovlje Dionizija Sirakuškog s Isse zajedno s Paranima pobjeđuje Ilire s otoka i
Jadasine (uništeno je ilirsko/jadasinsko brodovlje); natpis iz Starog Grada koji govori
o zapljeni oružja Jadasinima vjerojatno posvećen toj pobjedi (1.pol.4.st.; AMZ)
-Jadasini-vjerojatno žive oko rijeke Jadro (možda Liburni; Delmati-iza Kozjaka i
Mosora)
8
-Polibije: 219.g.pr.K. rimski konzuli Emilio Paul i Livije Salinator došli do Pharosa u
kojem se utvrdio Demetrije Farski sa 6 000 vojnika
-DEMETRIJE FARSKI-nakon što je dobio vlast na Pharosu, mimo znanja Rima sklapa
savez s makedonskim kraljem Antigonom Dosonom i ilirskim Skerdilaidom te
nagovara Histre da napadnu i opljačkaju rimsko brodovlje koje je opskrbljivalo vojsku
u borbi protiv Gala
-Pharos u 2. ilirskom ratu sjedište Demetrija Farskog; 219.pr.K. dolazi rimsko
brodovlje; porušene zidine; Demetrije Farski bježi iz Pharosa Filipu V
-nakon Demetrija, grad se obnavlja Faros izgleda da je zadržao autonomiju jer kuje
vlastiti novac
-ponovo ulazi u savez protiv Rima na nagovor Gencija ili njegovog saveznika (vazel;
možda Balej)-3. makedonski rat (Perzej; 172-168.pr.K.)
-Gencije 181.pr.K. na Korčuli zarobio neke rimske građane
-nakon pobjede nad ilirsko-makedonskim savezom, Rim vraća prava i teritorij
Pharosu
-1.pol.2.st.pr.K.-nepotpuni natpis (Ulomak A)o poslanstvu Pharana u Delfe i na Paros-
rimljani vratili znakove polisa Pharosu i dali im neki teritorij na korištenje (Zaninović-
polje između Starog Grada i Jelse, ispod gradine Tor)
-javljaju je i lokalni upravitelji, možda BALEJ (vj. poslije Gencija)
-Pharani se žale Parosu zbog ilirskog gusarenja; Rim im pomaže-postaju AMICI ET
SOCII POPULI ROMANI u 2.st.pr.K
-Plinije St.-naziva ga utvrđenim gradom sa zidinama, a otok Pharia
-76.g.pr.K.-Koskonije osvaja Salonu-sve više Italika koji se organiziraju u konventuse
rimskih građana
-Pompejanci neuspješno pokušavaju ovladati Jadranom: 49.pr.K.-opsada Salone;
47.pr.K.-bitka k. Taurisa (Šćedra)
-Issa postaje Oppidum civium romanorum
-Pharos nije dio salonitanskog agera jer ima grč. podjelu zemljišta
-parcelacija starogradskog polja-čestice 180x900m s poljskim putovima (Šime Ljubić
1.primijetio antičku parcelaciju)
9
-nema izravne potvrde grč. parcelacije na Hvaru (Korčula-Lumbardska psefizma)
-Cezar nakon građanskog rata dodijeljuje status muncipija onim gradovima koji su bili
na njegovoj strani
-Pharos postaje muncipij u Cezarovo ili Augustovo doba
-otkriveni ostaci megalitskih zidina; ulice se sijeku pod pravim kutom
-Pharos kao ni Issa nema kule na fortifikacijama (nezaobilazne u grčkom svijetu 4.st.)
-rimljani uglavnom ostavljaju parametre grada, a prenamjenjuju građevine
-reljefi s Hvara: Silvan i nimfe (Dominikanski samostan u St.Gradu; iz okolice Dola);
Liber (Zavala na J obali); Silvan (Svirča)
-Dioniz-na novcu po uzoru na metropolu Paros
-Sanader-Afrodita (Stari Grad); Zeus, Artemida, Dionis (novac); Silvan, Liber, nimfe
(reljefi)
Zaninović:
-dijeli Hvar na 4 regije: područje oko grada Hvara, oko Starog Grada, oko Jelse i I od
Jelse
-Purkin Kuk-iznad polja Starog Grada-Iliri tamo živjeli paralelno s helenskim poljem u
nizini (moguće da Diodorov opis naseljavanja Parana govori o odnosu St. Grada i
ilirske gradine u zaleđu
-gradina Tor JI od Jelse-podignuta iznad ilirske gradine; datirana u 3.st.pr.K.; dovodi
je u vezu s ardijejskim savezom ili državom
-gradina pored uvale Gradšće-nadzire duboki Pharski zaljev
-selo Dol-brojni arheološki lokaliteti; ville rustice
-latinski natpis iz Dola (s tijesa za ulje ili vino/nadgrobni natpis); poč.1.st.-spominje
muncipalni status kao i natpisi iz Hvara i Starog Grada (Plinije: Issa-rim. građansko
pravo; Pharos-samo grad)
-Vrbanj-natpis koji spominje villicus; ostava novca iz predjela Škudiljevac; rustični
reljef Silvana iz Svirča
-Sućuraj-mozaici; spominju se posude koje se vide u moru kod rta Sućuraj
Novac-kovan u 4. i 3. st.:
10
-Zeusova glava/koza, zvijezda ili biljka, zmija + FA, FAR
DI/DIM serije
Dimale
-grč. naselje iz sredine ili 2.pol.4.st. vjerojatno na Hvaru (Brunšmid)
-Dimal poistovjećen s Delminijem (Nisiteo i Ljubić); Dimos na području današnjeg
Hvara (Novak); ime zasada nepoznatog dinasta koji je vladao Hvarom (Rendić-
Miočević)
-Zeus/koza + legenda DI
-prekovan i farski, Jonios i heraklejski novac
HERAKLEJA
-Pseudo-Skilak, Periplus, 22.poglavlje: nalazi se gdje i Korkyra; u gradu Herakleji
nalaze Lotofagi
-Pelješac (Suić); Rogoznica (Novak); Korčula (Rendić-Miočević); Hvar (Brunšmid);
-114 kom novca pronađeno na Hvaru-4.st.pr.K
-novac:Heraklova glava/luk i koplje + legenda HPA;+delfin ponekad 4.st
BALEJ
-AV: Zeus, perzefona, Artemida, Dioniz
-RV :koza, grozd, kantaros
-veći dio bez vladarske titule
-član ilirske vladarske kuće koji je došao na vlast nakon Gencijevog poraza (Faros
vjerojatno nije pripadao Baleju jer je kovao vlastiti novac) (Brunšmid), vladao između
167-135., rezidencija Risan (Evans); Gencijev suvremenik koji se povezao s Rimom
kada se Gencije povezao s Perzejem, azauzvrat je dobio otok Hvar gdje je kovao svoj
novac (Kenner); Balej pokušao obnoviti kraljevstvo što je izazvalo reakciju Rima pa se
iz Rizona morao povući na Hvar (Rendić-Miočević);
EPIDAUR (CAVTAT)
-po položaju (tipična grčka luka s akropolom)
-nalazi grčkog novca i materijala
11
-vjerojatno je bila grčka kolonija, ali točnih dokaze nema
-najznačajniji rimski grad između Neretve i Boke Kotorske
-na poluotoku Ratu (danas Cavtat)-ostaci grada: tragovi pristaništa, dijelovi bedema,
stepenište u stijeni, groblje kod mauzoleja (Sv.Roko), navodni amfiteatar na Ratu,
akvedukt (Dolabelina statua i natpis)
-nekoliko villa u Sustjepanu, Čilipima
-Novak: Epidaur je bio ilirsko naselje, ojačalo u 2.st.pr.Kr. pod domaćim Plerejima
-Rimljani su Plereje i Ardijejce pokorili 135.g., a njihov teritorij pripojili Iliriku, ali
Epidaur se spominje tek 47.g. kao Cezarov praesidium u građanskom ratu
-Kolonija Epidaur (osnovana vjerojatno od Cezara, a organizirana od Oktavijana
Augusta) bila je formirana dedukcijom rimskih građana;
-agrarna kolonija jer veteranskih natpisa nema
-Colonia Epidauritana, razvila se na nekadašnjem teritoriju plerejske civitas
ŠOLTA
-naseljavaju je Delmati
-poč1.st.-potpala pod rimsku vlast
-ville rustice; obrada maslina i vinove loze
BRAČ
-nije bilo rimskog grada, samo naselje
-nema literarnih potvrda o grčkom naseljavanju
-u Škripu na Braču očuvani su ostaci grčkih zidina 4. i 3.st.; kod Ložišća pronađeni su i
grčko-ilirski šljemovi i knemide 6. i5.st.
-Stažišće k. Postira- u rimskom kamenolomu uklesana je 0,80 m visoka reljefna
predstava Herakla-možda indicija za ubiciranje Pseudo Skilakove Herakleje na ovom
otoku
-Sanader-Jupiter (Pučišća, Škrip); Liber, Mitra, Merkur, Heraklo (Škrip), Silvan s kozjim
nogama, nimfe (Nerežišća); kameni stup s reljefom jarca (Banje)
Aserija i Varvarija
-Ptolomejevi gradovi Aserija i Varvarija strateške su točke u jadranskom zaleđu
12
-grčke kolonije (prema zidovima Aserije), ali ipak su rimske
-apulska keramika svjedoči o grčko ilirskoj trgovini
Buthoe - Budva
-Grci su imali jednu koloniju na području današnje Budve, ali ne znamo kada je
osnovana
-Ilirska luka Buthoe bila je poznata Grcima prije 4.st.pr.Kr.- spominje ju Pseudo Skilak
-o starosti grčkih veza s ovom lukom svjedoče grčke priče o dolasku Kadma i
Harmonije u Budvu
-Butua-stara ilirska luka, grčka kolonija pada u ruke Rima poslije poraza Gencija
168.g.pr.Kr.
Delminium
-današnje Duvno-Gradina kod Gaja
-gl.grad Delmata
-nekada se smatralo da je to Tilurium (natpis nađen kod Trilja)
-Strabon-zemlju delmata stavlja iza gore Adrion (Dinara), a delminium naziva
megalopolisom
-Ptolomej grad također smješta na ovo područje
-Apijan-ilirski Delminium bio zapaljen
RIM
-Hipodam iz Mileta (466.pr.K.)-ortogonalni sustav gradnje (šahovska ploča-4,2 m)
SALONA
-Rim još u 3.st.pr.K. štiti grčke kolonije od ilirskih napada
-Cambi-Issejci koriste luku, ali nemaju interesa u gradskoj upravi
-Salona-Rimu najbliža točka na I obali Jadrana
-Salonae, mn.-označava nekoliko naselja smještenih uz luku i važne ceste: luka-
najvažniji punkt; potisnula ulogu okolnih naselja
-razvija se od helenizma (zidine oko Porta Caesarea iz 2.st.pr.K.)
-u Saloni borave rimski vojskovođe za vrijeme osvajačkih pohoda
13
-119.pr.K.-prvo spominjanje Salone (Strabon) kao luka Delmata u kojoj boravi Lucije
Cecilije Metel
-oko nje se bore Rimljani i Delmati
-urbanizirano naselje u doba helenizma-trgovina Grka i Ilira
-doseljavanje rimskih trgovaca
-76.g.pr.K.-prokonzul gaj Koskonije zauzima Salonu-prevladava rimski utjecaj u gradu
-conventus civium romanorum
-muncipij u doba Cezarovog prokonzulata
-Krajem republike i u ranom carstvu muncipij rimskih građana još uvijek ima veći
ugled od kolonije, a uz to i znatno veću autonomiju
-grč. natpis iz Salone (56.pr.K.)-Cezarov preskript kojim se reguliraju odnosi između
različitih etničkih grupa u manijskom zaljevu
-do Cezara-službeni jezik je grčki
-uvrštena u Tribus Tromenta-status kolonije vj. za Cezara ili poč. Augustove vladavine
(Tribus Sergia)
-2.pol.1.st.pr.K.-status kolonije; središte konventa i u njoj stoluje namjesnik
provincije Dalmacije; glavni grad provincije Dalmacije
-COLONIA MARTIA IULIA SALONA
-COLONIA IULIA VALERIA SALONA FELIX
-najveći grad na I obali Jadrana
-salonitanski ager-Kaštelansko polje, Splitski poluotok, Stobreč, J padine Mosora,
Poljica, susjedni otoci
-širi se na područje Traguriona i Epetiona
-pravilna parcelacija-centurije sa stranicama od 710 m (1 centurija=4 parcele)
-3.st.-najveći uspon; oko 60 000 stanovnika (517 000m2)
-ortogonalna mreža ulica u lučkom dijelu grada
-decumanus-od P.Caesarea-P.Graeca
-cardo-od P.Cesarea do vanjskog do vanjskog plašta teatra
-grad dobio istočno i zapadno proširenje koje do 170.g. nije bilo zaštićeno bedemom
URBS VETUS (Salona Quadrata)-forum s kapitolijem, teatar s južnim hramom
-forum nije na sjecištu carda i decumanusa; bliže pristaništu-trgovačko značenje
14
-hram s kapitolija-temelji; mali prostil (sl. kao Pula, Nin, Narona-grade se od 1-4.st.
jer su pogodni za kapitolij gdje još moraju doći tribunali, trijemovi itd.)
-kurija-kraj foruma; mjesto sastajanja gradskog vijeća; 2 pravokutne prostorije s
apsidom
-teatar-smješten tik uz forum (paralele-Timgrad, Cezareja); s J str. nalazio se stariji
hram; 65x58; 3 000 m2; sličan teatru u Orangeu (Arusij, Provansa)
URBS NOVA ORIENTALIS-istočno proširenje grada u koje se ulazi kroz Porta Caesarea;
velike terme, starokršćanski sakralni kompleks, urbane bazilike, gospa od otoka, do D
obale Jadra
-Porta Caesarea (rano 1.st.)-širenjem grada gube fortifikacijsku vrijednost; zadržana
kao neka vrsta trijumfalnog luka; osmerokutne kule s vanjske strane; središnji prolaz
veći; manji sa strane
-Tihe Salonitana-reljef ugrađen u luk Porta Caesarea; žena sa zastavom u ruci i
krunom u obliku gradskih zidina; na zastavi je kratica MIVSF (Martia Iulia Valeria,
Salona Felix)
URBS NOVA OCCIDENTALIS-zapadni dio grada s amfiteatrom (2.st. iz doba Antonina
Pia)-smještaj na periferiji sprečava protok mase kroz grad
-amfiteatar: 125x100m; arena 65x40; 15 500 (17 000) mjesta; S str-iskorištena
padina terena
-Dyggve (prema pulskom): 3 kata-2 s lučnim i 1 s četvrtastim otvorima
-Porta Graeca-vode iz U. Vetus u U. Occidentalis; oblik slova «H»-uzak prolaz za kola i
ljude
-novi prostor nema ortogonalno postavljene prometnice-građevine građene uz
magistralu
-nekropole uz Z, I i JI cestu
-IN HORTO METRODORI-najpoznatija poganska nekropola; Z nekropola
-uz Porta Andetria-mala nekropola vojnika (stele pripadnika VII legije)
15
-namjesnik Dolabella (14-21.g.) za Tiberija-izgradnja cesta; Salona postaje ishodište
Dolabelline mreže cesta prema unutrašnjosti (napuštaju se gradine): 5 cesta vodi od
Porta Caesarea:
1.AD FINES PROVINCIAE (do Servitia-Bosanska Gradiška)
2.AD CASTELLUM DESTIATUM (do Argentarie i Domavie)
3.AD MONS ULCIRUS (do Strmice S od Knina)
4.VIA GABINIANA (do Andetriuma, kasnije do Burnuma; gradi ju 7.legija)
5. AD BATHINUM FLUMEN (dolinom Bosne do Save ili prema istoku do Narone)
-natpis zazidan u splitskom zvoniku svjedoči o izgradnji cesta koju su vršili pripadnici
VII i XI legije za vrijeme Dolabelle (16-17.g.)- 1.spomen ovih legija u Dalmaciji;
-državna radionica crijepova (žig DALMATIA)
-natpis iz Poljica: intervencija rimskih vlasti u razgraničenjima između lokalnih ilirskih
skupina na Mosoru
-prikaz Salone na Trajanovom stupu
SICULI-Bijaći
-naselje u koje je Klaudije doselio svoje veterane u 1.pol.2.st.
-Trogir-sekundarna dedukcija –došao u sklop salonitanske kolonije i izgubio status
autonomnog muncipaliteta
-možda ilirsko naselje vezano uz neku od okolnih gradina
-rustične vile: Majdan (Z Mosor), Sustipan, Miri, Stombrate
-villicus-rob kojem se povjeravala služba nad zemljom i imanjima (u kasnoj antici se
više ne spominju), ali i naziv za upravnike gradskih zgrada te one koji su na
vodovodima nadgledali raspodjelu vode
-radionica majstora Maksimina iz okolice Imotskog
-2 poznata reljefa: Dijanin iz okolice Imotskog (AMS); reljef djevojke Lupe iz Sovića k.
Imotskog
-na reljefima potpis majstora; vj. vlasnik radionice
16
-Salona-srebrna fibula s imenom majstora
-sr.2.st.-najstarije signirano kiparsko djelo u Hrvatskoj
ASPALATHOS/SPALATUM
-G.Novak-aspalathos od grč. imena za biljku sličnu brnistri
-nema dokaza o urbanizaciji prije Dioklecijana (Ad basilicas pictas?) koji u 3.st. ovdje
gradi palaču); 6 km od Salone
-službena carska rezidencija-u Nikomediji
-Dioklecijan dijeli carstvo na 104 provincije i 12 dijeceza: Orijent, Pont, Azija, Trakija,
Mezija, Panonija, Italija, Afrika, Britanija, galija, Hispanija, Viennensis
-dijeceza Panonija: 4 Panonije, Dalmacija, 2 Norika (Ripensis i Mediterranea)
-Panonija: Savia (Sisca), Valeria (Sopinae-Pečuh), Prima (Savaria-Szombathely),
Secunda (Sirmium)
-Dalmacija: Dalmatia (Salonae), Prevalitana (Scodra)
-ne znaju se graditelji; 2 grč imena FILOT i ZOTIKOS
-utvrđeni palatium-novi tip građevine; sliči kastrumu (175 i 181 x 216m)
-kamen s Brača i Segeta kraj Trogira
1979.-Unescov popis svjetske baštine
-via praetoria i via principalis-cardo i decumanus
-4 vrata, 16 kula
-Kibelin (?) i Venerin hram kružnog tlocrta ispred malog Jupiterovog hrama s celom i
trijemom
-mauzolej i vestibul (kružno predvorje kojim se ulazilo u carski stan)
-SI dio-carska straža i posluga; JZ dio-carev stan i sakralni objekti
-ispod rezidencije-spremište i prilaz s mora
-S fasada-najreprezentativnija; ukrašena arkadama; Porta Aurea-glavni ulaz (luka s
nišama u kojima su bile statue vj. Jupitera i tetrarha: Dioklecijan i Maksimijan-
augusti; galerije i Konstancij-cezari)
-I i Z fasada-bez ukrasa; Porta Argentea i Ferrea
17
NARONA
-Teopomp (prenosi Strabon)-trgovci s Hiosa i Tasosa ovdje prodaju keramiku u
5.st.pr.K. (novac Apolonije i Dirahija; kacige grč-ilir.tipa)
-Pseudo-Skilak, Periplus (4.st.)-Neretva plovna do emporija do kojeg mogu doći
trijere (vj. Narona)
-Polibije: 229. ardijeski moreplovci pobjegli u Arbonu (vj. Narona) nakon neuspješnog
opsjedanja Isse
-ilirsko naselje u kojem se naseljavaju Grci radi trgovine
-naselje-emporij vjerojatno nastalo u 5. ili 4.st.pr.K.
-od 5-1.st.-važna uloga Daorsa (jedini među Ilirima kuju novac)-saveznici Rima;
ugrožavaju ih Delmati
-nakon Gencijeva poraza Delmati pokoravaju svoje susjede i nameću im danak pa
Isejci i Daorsi traže pomoć od Rima
-156.g.pr.K. Gaj Marcije Figul je poražen i povlači se na desnu obalu Neretve odakle
kreće dalje u pohod
-iz Narone pokrenuto nekoliko ratova protiv Delmata (Figul, Izaurik, Vatinije,
Sulpicije)
-kasna republika-conventus; administrativni i sudski centar regije
-dopisivanje između Cicerona koji traži roba koji je pobjegao u Naronu i namjesnika
Ilirika-1. Marka Sulpicija, a zatim Publija Vatinija; Vatinije piše da je rob već kod
Ardijejaca (vjerojatno se nalaze u blizini Narone)
-Vatinije piše Ciceronom iz «logora Narona»-vjerojatno u Cezarovo doba još nije
kolonija, nego tek od Augusta (natpis duumvira posvećen Augustu i natpis veterana
posvećen Augustu i Tiberiju nađen kod Ljubuškog)
-poč.1.st.-u Naroni se nalazile 3 kohorte, a vojska je tu ostala i nakon što legije
napuštaju Dalmaciju
-u 2.pol.2.st. tu se uz kohorte nalaze i vojnici I i II legije zbog opasnosti izazvanih
provalama germanskih plemena (Narona i Salona-mostobrani)
-nakon 2.st. Narona stagnira, a Salona se razvija
-zbog provale Gota učvršćuju se stare i grade nove utvrde, a tada se gradi i utvrđeni
kompleks na brežuljku MOGORJELO na desnoj obali Neretve, J od Čapljine
18
-6.st.-biskupsko središte
-1.faza fortifikacija-4.-3.st.pr.K.
-naselje veterana (natpis iz 14.g. posvećen Augustu i Tiberiju)
-forum-impresivni Augusteum; 12 statua bez glave (na položaju Plećaševe štale
nađene carske skulpture)
-rostra i kurija
-hramovi posvećeni Liberu, Eskulapu, Augustu; terme
-grad sličan Kydni u Maloj Aziji
-reljef plesačica s nekog hrama ili mauzoleja 2.st.pr.K. (AMS)
-helenističke stele slične isejskim,a li s latinskim natpisima-veza Isse i Narone
-nema spomenika pisanih grčkim jezikom
-izrada nadgrobnih spomenika u lokalnim radionicama; sarkofazi
-monumentalna ara iz 1.st.
-kult Merkura-Merkurova glava iz 1.st. (Oxford)
-Livijina glava (Oxford)
-torzo imperatora; ženska mramorna glva; Izida od alabastera, reljef Dioskura
-mozaici i dijelovi fresaka
-koštana kutija s prikazom Pigmejaca i ždralova
-kada su sjeverne granice ugrožene, velika imanja pretvorena su u neku vrstu
fortifikacija, npr. Mogorjelo
IADER
-colonium civium romanorum (August, oko 48.pr.K.); možda prije toga muncipij (oko
59.pr.K.)
-na poluotoku-urbs quadrata
-natpis na kojem stoji da je zidove i kule dao sagraditi August
-forum s 3 strane okružen portikom koji je sagrađen krajem 1.st.
-na 4.str.-kapitolij s hramom posvećenim kapitolijskoj trijadi (August)
19
-oko hrama-trijem s dva niza stupova
-danas dijelovi hrama i foruma uzidani u crkvu sv. Donata
-dvije bazilike: starija iz doba ranog carstva (na mjestu sv. Stošije); mlađa iz 3.st. na
suprotnoj str. foruma
-najbolje sačuvane i najbogatije terme uz Issu, Nezakcij i Salonu
-amfiteatar najvjerojatnije izvan gradskih vrata (pod venecijanskim bastionom)
AENONA (NIN)
-Plinije St., Klaudije Ptolomej, Konstantin Porfirogenet, možda Pseudo-Skilak u
Periplusu (moguće da je liburnski Nin bio poznat grč. svijetu)
Liburnsko područje
-sudbeno područje-conventus iuridicus (Scardona)
-općinsko teritorijalna zajednica s autonomijom i autohtonim institucijama-civitas
peregrinorum (Aenona)
-Nin postaje muncipij-MUNCIPIUM IULIUM (za Tiberija; Scradona i Tarsatica za
Flavijevaca; Burnum za Hadrijana)
-stanovništvo upisano u TRIBUS SERGIA (kao i drugi liburnski gradovi: Iader, Arba,
Senia, Corinium, Scradona)
-vj. oko 10 000 st.
-kuće tipa domus
-Plinije: Aenona-oppidum (znači opasana bedemima)
-nađena J gradska vrata i most gdje je počinjala cesta za Zadar
-akvedukt dug 4 km
-hram na forumu s 3 celle (prvotno građen po uzoru na Kapitolinski)-funkcija
AUGUSTEUMA (statue imperatora)-najveći u Hrvatskoj (45x21,5m)
-statue imperatora od kararskog mramora-serija iz italske radionice (stražnja strana
nedorađena-stajali u nišama):
20
August kao Divus (sl. Augustu s Prima Porta); Tiberije kao auger (sl. Augustu iz
Herkulanuma); divus bez glave-možda Julije Cezar; u togi bez glave-Druz ili Germanik
(nije Neron-nad njim izrečena demnatio memoriae)
-izgleda da su zajedno maknute i pohranjene-možda za Teodozija koji je odredio da
se pažljivo postupa sa starim poganskim spomenicima
-kult liburnske božice Anziotike (ženski princip prirodnog procesa plodnosti i
reprodukcije, izvor životne snage)-statua Anziotike i Prijapa
-votivna ara posvećena božanstvu SAZABIUS IICUS
-kult Silvana (srodan Delmaskom Silvanu)
Delmatski limes:
Burnum-Promona-Kadina glavica-Andetrium-Tilurium-Bigeste
-datacija: 1)nakon Oktavijanovog rata 35-33.g.pr.K.; 2)nakon Batonovog ustanka 9.g.
BURNUM
-utvrda na granici Liburna i Delmata u S Dalmaciji-na lijevoj obali Titiusa (Krka)
-Plinije-castellum
-poč.1.st.-castrum
-1.vojni logor vjerojatno građen od zemlje
-33.g.pr.K.-za Oktavijanove pohode na Japode i Delmate
-2 faze gradnje: August/Tiberije (tegule s pečatom Pansiana); Klaudije
-do 9.g.-legija XX VALERIA VICTRIX
-9.-69.-legija XI (od 42.g. CLAUDIA PIA FIDELIS-odlazi u Italiju)
-69.-86.- legija IV FLAVIA FELIX (odlazi u Singidunum)
-42.g.-Stribonijan, namjesnik u Dalmaciji, otkazao poslušnost Klaudiju i pokušao
izvesti prevrat, ali su VII i XI legija ostale vjerne caru-dobile su počasni naziv CLAUDIA
PIA FIDELIS
-na mjestu Ivoševaca je civilno naselje
21
-kasnije postaje muncipij-možda za Domicijana
-118.g.-MUNCIPIUM AELIUM (Hadrijan je posjetio za jednog od svojih putovanja-
pronađen sestercij iz njegove serije «putnog novca»)
-nalazi pokretnog materijala ukazuju na kontinuitet od republike do 4.st.
TILURIUM (GARDUN k. TRILJA)
-na mjestu laganog prijelaza preko Cetine (Hippus) u Sinjsko polje
-delmatska utvrda na brdu; ilirsko porijeklo imena; ostaci ilirskih zidina (Prizida)
-Plinije-castellum Tilurium
-miljokaz s imenom grada
-površina logora 20ha
-Zaninović: 1. dolazi legio IX HISPANA
-VII legija dolazi najkasnije 6.g., a odlazi najkasnije 61.g.
-tropej s prikazom zarobljenih Ilira (opanci i vunene kape)
-između 45. i 61.g. VII legija napušta Gardun; zamjenjuje ju VIII kohorta
VOLUNTARIUM (do 3.st.)
-most preko Hippusa (Cetina)-Itinerarium Antonini: PONS TILURI
-zadržao prometni i vojni karakter; nikada nije postao civilno središte
BIGESTE
-dolina rijeke Trebižat
-gradi se u vrijeme borbe s Delmatima 53-39.g.pr.K. (tegule s pečatom Pansiana i
novac)
-za Oktavijana (35-33.pr.K.) podignut 1. zidani kastel
-1.st.-COHORS III ALPINORUM
-2.st.-COHORS I BEGANUM
-u 2.st. nestaju vojni tragovi; nastavlja se civilni život
NINIA
-Strabon-spominje ju uz Oktavijanova osvajanja 35.-33.g.pr.K.; možda važno ilirsko
središte koje je osvojio za opsjedanja Promone
22
-najvjerojatnije na prostoru kninske tvrđave Sv. Spas; potpuno uništena
PROMONA
-utvrda Oršinica sjeverno od sela Tepljuh (Zaninović); gradina Klanac na gori Promini
(Bulić)-5 natpisa koji potvrđuju lokaciju rim. naselja
-granica Liburna i Delmata u 1.st.pr.K.-Krka (Titius)
-Apijan-Delmati zauzeli brežuljke oko Promone i samu Promonu (kada se pod Verzom
suprotstavljaju Oktavijanu)
-Oktavijan ju je osvojio, a Delmati su konačno poraženi kod Setovije
-kasnije obnovljena i u noj borave kohorte
-postaje važno mjesto na cesti Salona-Burnum;
RIDER
-muncipij od 1.st.
-najviše ilirskih epigrafskih spomenika
-ima princepsa (neobično)
MAGNUM (m. MAGNUM)
-Balina Glavica k. Drniša
-smještena auxillia
SISCIA (SISAK)
-11.g.pr.K.-provincija Ilirik
-Siscija-Rimljani je nekoliko puta opsjedali
-antički pisci: Segestika na desnoj (položaj Pogorelec), a Siscija na lijevoj obali Kupe
-129.g.pr.K.-Gaj Sempronije Tuditan proslavio trijumf nad Japodima (natpis iz Devina-
prisilio Tauriske, Karne i Liburne da napuste brda; Plinije St.-pokorio Histre)
-s japodima, tauriscima i karnima Rim sklapao kratkotrajne saveze FOEDERA-trgovina
-Apijan: 118.pr.K. Kota i Metel ratuju protiv Japoda-spominje Segestiku
-83.g.pr K.-Sisciju osvaja Lucije Scipion oziagen
-52.pr.K.-Japodi opljačkali rimsko naselje u Tergesti; napadaju Akvileju
-48.pr.K.-iz Italije dolazi Auolo Gabinije; poražen od Japoda i od Delmata 48-47.g. kod
Sinodija.
23
-35.pr.K. u Ilirik stiže Oktavijan-najvjerojatnije iz Senie kreće na Segestiku (Apija i
Dion Kasije) i zauzima Monetium, Avendo, Anpium, terponos, Metulum (gl. grad
Japoda koji tada prvi put dolaze pod rimsku vlast)
-opsada Segestike trajala 30 dana (korištene lađe građene na Savi)
-Oktavijan je osvaja 35.g.pr.K.
-Siscia postaje glavni vojni garnizon i logor
-6-9.g.-BATONOV USTANAK-Tiberije u Sisciji smjestio vojsku (10 legija, 70 kohorti, 10
ala,10 000 veterana)
-ustanak zbog novačenja za rat protiv markomanskog kralja Maroboda (Dion Kasije,
Paterkul)
-breučki baton kreće na Sirmium, a dezijatski osvaja Salonu
-7.g.-tiberije dobio pojačanje i pobjeđuje na području kasnijih Cibala
-8.g-Iliri slabe; rat se prenosi J od Save; Panonci se predaju na rijeci Bathinusu
-8.g.-završna bitka u Volcejskim močvarama (Hiulca palus) S od vinkovaca-izdaja
breučkog Batona
-zadnji se predali Destijati i Pirusti-dezijatski Baton odveden u zarobljeništvo u
Ravennu
-zadnja trećina 1.st.-status kolonije
-71.g.-COLONIA FLAVIA SISCIA (Vespazijan)
-procvat za Hadrijana
-194.- COLONIA SISCIA SEPTIMIA AUGUSTA (Septimije Sever)
-kovnica novca (Galijen)
-centar PROVINCIJE SAVIJE s kovnicom i riznicom (Dioklecijan)
-rimski vojni logor, važna riječna luka i prometno čvorište
-kada postaje kolonija naseljavaju je veterani
-važan geostrateški položaj koji raste kako jača potreba za željezom
-3 prijelaza preko Save nizvodno od Zagreba: Šćitarjevo, Sisak, Slavonski Brod
-Tabula Peuntingeriana i Itinerarium Antonini: ceste na kojima se nalazi Siscija
-magistralna cesta: Akvileja-Emona-Siscija-Sirmij
-najkraća veza Siscije s morem-preko Topuskog i Gline (uspostavljena u doba
Dolabelle, a možda i ranije)
24
-3 faze urbanističkog razvoja
-teatar, amfiteatar, slavoluci, portici, bazilika, tržnica, kupalište, 3 nekropole
-hram carskog kulta; pretpostavlja se i Cererin hram te hram vezan uz Izidin kult
-mitrej; Vidasus i Thani (Silva i Dijana/Liber i Libera)
-vojničke diplome-Sisak, Vinkovci, Vukovar
-388.-sukob Teodozija i uzurpatora Maksimina kod Siscije
-za Vespazijana III. naseljavaju je Huni, a zatim Ostrogoti
CIBALAE
-prvotno keltski oppidum (prodiru u 4.st., a nakon poraza kod Delfa 279.g.pr.K.
zauzimaju ove prostore)
-228.pr.K.-Gnej Fluvije Centimal proslavio 1. trijumf nad Ilirima nakon što je pokorio
ardijejsku državu
-59.pr.K.-Ilirik ulazi u prokonzularno područje Julija Cezara
-52.pr.K.-pobuna Delmata i Japoda (Cezar tada ratuje s Vercingetorixom)
-27.pr.K.-Ilirik predan na upravljanje senatu kao mirna provincija
-12.pr.K.-Tiberije pobjeđuje Breuke i Amantine
-6-9.g.-Batonov ustanak
-12.g.- nakon Batonovog ustanka Tiberije slavi TRIUMF EX PANNONIIS ET DALMATEIS
(gemma Augustea)
-15.g. Tiberije osvaja Slavoniju i Srijem
-CAVTATSKI NATPIS-posvećen Dolabelli: spominje se podjela Ilirika na Panoniju i
Dalmaciju 10.g.
-Trajan 105-107.g.-Pannonia Superior i Inferior
-Dioklecijan 297.g.-Prima, Secunda, Valeria, Savia
-Konstantin 325.g.
-rimsko naselje prvotno obrambenog karaktera (lokalitet Tržnica); funkcionira kao
obrambena utvrda
25
-Panonija postaje istočna pogranična provincija pa se gradi sustav limesa (Cibale
između Cornacuma i Murse)
-na lijevoj obali Bosuta opasan zemljanim nasipom ispred kojeg je bio jarak
-1. i 2. st.-pojačan zbog rata s Dačanima
-nekropole sa sve 4 str. bedema
-stanovnici dijelom veterani
-sjecište putova prema Sisku i Saloni, Mursi i Aquinquumu, Sirmiumu i Carigradu
-MUNCIPIUM AELIUM CIBALAE (Hadrijan)
-prosperitet za Septimija Severa (193-211.)
-keramičarsko središte-potreba za opekom
-ostaci termi foruma
-mramorne statue Neptuna i Herkula-3.st.
-Karakala-status kolonije
-rodno mjesto Valentijana i Valensa
-314.g. Konstantin II i Licinije bore se kod Cibala
-nakon bitke kod Hadrijanapolisa, Vizigoti opljačkali i opustošili Cibale i Mursu 378.-
379.; (Justinijanova darovnica-536.)
-Gepidi naseljeni do 6. st. (provale Avare i Slavena)
MURSA
-u doba Batonovog ustanka u blizini Murse gradi se vojni logor
-najveći kastrum na našim prostorima
-107. Trajan dijeli Panoniju na Superior i Inferior (prvi namjesnik P. Inferior-Hadrijan)
-133. COLONIA AELIA MURSA (Hadrijan)
grad opasivali bedemi s 3 str., na S Drava
-grad s pravilnim rasterom ulica, forumom, hramovima, amfiteatrom, termama
-otkriveni temelji ant. mosta preko Drave (prema S za Daciju)
-statue i oltari: Jupiter, Herkul, Merkur, Izida i Oziris, Mitra i Kibela
-351.g.-Konstantin II i Magencije bore se kod Murse
-bazilika mučenika
26
ZAGREB
-33.pr.K.-Oktavijan osvaja keltsku Segestiku i Rimljani tu osnivaju SISCIJU
-Trajan dijeli Panoniju na Superior i Inferior
-Dioklecijan: Prima, Secunda, Valeria, Savia (Siscia)
-166.g.-markomani probijaju limes i ulaze u Panoniju
-prometni položaj: Poetovio-Siscia; Emona-Siscia
-Sava plovna za manja plovila-tri prijelaza: Trnje, Stenjevec, Podsused
-Ivanja Reka (blizu Šćitarjeva)-možda most
-STENJEVEC-drugo veće naselje poslije Šćitarjeva u zagrebačkoj okolici (od 1.st.) s
velikom nekropolom
-villae rusticae: Gornji Stenjevec, Gračani, Remete, Gornji Čehi, Mala Mlaka,
Glavnica, Maravče
-KUZELIN-kasnoantičko utvrđeno naselje SI od Zagreba (takva naselja gradila su se u
4.st. zbog prodora barbara); refugium za stanovnike okolnih villa rustica
-nekropole: Držićeva, Savska-Vukovarska, Donji Ćehi, Odra, Donja Lomnica, Velika
Gorica
-1-2.st.-spaljivanje i pokopavanje u urnama
-2-3.st.-skeletno pokopavanje; manje grobova (opadanje intenziteta života)
-nekoliko žrtvenika pronađeno u hramovima
ANDAUTONIJA
Ubikacija:
-Itinerarium Antonini (kraj 3.st.): A. na cesti Poetovio-Siscia
-Ptolomej (90-168.)-A. na cesti Neviodonum (Drnovo k. Krškog)-Bononia (Bonoštar)
-Miljokaz cara Maksimina (235-238.) u Jelkovcu k. Sesveta-označava udaljenost od 30
rim. milja Jelkovca od Siscije (Andautonija prema I.A. udaljena 27 milja od Siscije i 3
milje od Jelkovca)
-Plinije St. (23-79.)-pleme Varcijana naseljavalo ove prostore
-administrativno pripada provinciji: Panoniji; Panoniji Superior, Savii (centar-Siscija)
-municipij za Flavijevaca
27
-grad porušen u doba seobe naroda (4.-5.st.)
-lokalitet-Gradišće k. Šćitarjeva (nekropole na J i I; S-popločeni sabirni kanal)
-stambeno središte-ulice iz 1. i 2. st.; javni objekt iz 2. st. s freskama i štukaturom
-bedemi iz 4. st. (datirani novcem cara Konstancija II-323-361.)
-izgradnja i pregradnja kupališta
-kamen za gradnju iz kamenoloma na Medvednici
-KUTELO (2-4.st.)-2 kamena sarkofaga; skeletni ukopi; 3 ranocarska paljevinska groba
-reljef božice Nemeze s mačem, štitom, bičem, trozubom, palminom grančicom i
zapaljenom bakljom-spominje se MUNCIPII ANDAUTONIENSIUM
-žrtvenik bogu Savusu
AQUAE IASSAE
-svetište Nimfama podignuto od str. Ptujske općine iz vremena Marka Aurelija i
Lucija Vera
-administrativno pripada poetovijanskoj općini (Respublica Poetoviensis)
-za Trajana postaje kolonija
-Panonija Superior
-natpis o obnovi od strane Konstantina Velikog
-termalni i mineralni izvori na brežuljku-posljedica tektonskih poremećaja vulkanskog
porijekla
-najjače vrelo-na gornjoj terasi: Toplice; oko brežuljka-stambeno naselje (kuće bliže
kupalištu bogatije su opremljene od onih na nižim terasama)
-nakon uništenja voda se prelijevala po ruševinama-naslage sedre očuvale
arhitekturu
graditeljske faze: ranocarska, elijevsko-antonijanska, konstantinovska;
postkonstantinovska adaptacija dijela kupališta i foruma
RANOCARSKA FAZA
-orijentacija I-Z
-kupališni prostori nisu grijani; jednostavno opremljene prostorije
-hram pravokutnog tlocrta nekoliko puta pregrađivan
28
-rano 1.st.-s obje strane hrama izgrađena 2 manja pravokutna hrama (međusobno
odvojeni)
HADRIJAN I ANTONIN PIO
-orijentacija S-J
-izgradnja novog kupališta u kojeg se uklapa kupališna bazilika
-bliže glavnom izvoru termalne vode
-polukružno svođene prostorije, zidne slikarije
-hipokaust
-posljednja desetljeća 1.st.-hramovi povišeni sa zajedničkom prednjom fasadom,
posvećeni kapitolinskoj trijadi (postament za Junonin kip-2.pol.1.st., i kip Minerve s
postamentom-2.st)
-podignut NIMFEJ na mjestu starog bunara gotovo u središtu foruma; edikula
-2.st.-forum dobiva I i Z trijem s monumentalnim stubištem (kasnije produženi do
linije kupališta, forum popločen)
KONSTANTIN
-1.desetljeća 4.st
-oblik prethodne faze zadržan
-izmijenjeni odnosi i funkcije pojedinih prostora i prostorija
-novo kupalište podijeljeno u više manjih prostorija asimetrično raspoređenih
-težište na društvenom faktoru (uveo tjedne sajmove)
-izgrađen J i S trijem (S trijem postaje prednja fasada čitavog kupališta)
-Z dio trijema-prostorija za carski kult
POSTKONSTANTINOVA FAZA
-više nije lječilišno-kupališni kompleks; bazilika pretvorena u sakralni objekt
-tragovi ranokršćanske slikarije (bazilika-stropne slikarije: svetac s aureolom)
-kult: Silvan, Dijana, Nimfe, Liber, Fortuna, Sol
-MINERVA MEDIGA-obrada odjeće i građa tijela: noričko-panonski tip žene
29
AD FINES (QUADRATUM?)
-granica provincija P. i D. na obroncima Zrinske i Petrove gore -prometno čvorište na
granici Dalmacije i Panonije
-spominje se u Itinerarium Antonini
-miljokaz s oznakom udaljenost od Akvileje (samo na važnim komunikacijama)
-miljokaz s oznakom udaljenosti od Siscije (23 milje)
-Glina, Topusko, Buševac k. Velike Gorice, Laktaši na obroncima Kozare
(administrativna granica između P. i D.);
-Durman: Ad Fines-Mali Gradac; Quadratum-Topusko
Topusko
-na prometnom putu i graničnom prostoru između P. i D.
-ostaci arhitekture (hipokaust, oslikani zidovi)-ništa se ne zna o ant. gradu ili
kupalištu -termalna vrela-lječilište legionara i veterana )natpisi)
-žrtvene are s posvetama ilirskim božanstvima VIDASU I THANI (Silvan i Dijana; inače
delmatsko božanstvo plodnosti šuma i pastira)
ISTRA
-plemena u Istri i tršćanskom kraju: Felusi, Subokrini, Katali, Pikventini, Menonkaleni,
Rundici-formiraju ardijejski plemenski savez pod vodstvom kralja Epulona
-221. rimska vojska kreće na Istru
-2.st.pr.K.-pohodi Vulzona, Bruta, Pulhera
-177.pr.K.-zauzeta i porušena naselja: Mutila, Faverija i Nezakcij
-Istra podređena rimskom namjesniku Cisalpinske Galije
-između 59.i 52.-formiranje kolonije Tergesta, Pola i Parentium
-16.pr.K.-Norici i Panonci pustoše dio istre
-August svom zetu Agripi povjerio premjer teritorija države-rimska karta svijeta
izložena u polijinom hramu na Marsovom polju (Plinije)
-X. italska regija-VENETIA ET HISTRIA
30
POLA
-toponim autohtonog porijekla koji označava izvor vode
-Kalimah i Likofron (3.st): Polai povezuju s mitom o Jazonu i Medeji koji bježe pred
Kolhiđanima; Kolhiđani nakon neuspjele potjere osnivaju naseobinu pod imenom
GRAD IZGNANIH
-178.-177.pr.K.-pokoravanje Histra
-129.pr.K.-pobuna protiv rimske vlasti (Rim ratuje s Japodima i Liburnima)
-16.g.pr.K.-u Istru prodiru neka norička i panonska plemena
-od sr.1.st.pr.K.-sustavna kolonizacija-smještaj kolonista na centurirane površine
(centurija=710x710m)
-oko 43.g.pr.K.-COLONIA POLA PIETAS IULIA (Cezar ili August)
-2-3.st.-COLONIA IULIA POLA POLENTIA HERCULANEA
-2 gradske jezgre (PARS SUPERIOR i PARS INFERIOR)
-nepravilni radijalno-kružni plan grada zbog prilagođavanja terenu (karakteristika
autohtone histarske kulture)
Herkulova vrata (visoka 4m, široka 3,5m)
-jedan od najstarijih sačuvanih ant. spomenika-1.st.pr.K
-na luku Herkulov portret i toljaga
Porta Gemina
-1. ili 2.st.-2 široka lučna otvora s atikom, utori za klizanja, rešetke, propugnakul
Zlatna vrata/Slavoluk Sergijevaca
-kraj 1.st.pr.K. ili poč.1.st.
-masivni pilastri s po dva korintska stupa; kasetirani svod ponegdje s rozetama
-trodijelni arhitrav i friz, trodijelni atik s podnožjima za statue trojice Sergijevaca
-natpisi na podnožjima: Salvija Postumna dala izgraditi u čast rođaka
1.faza foruma-samo temelji nekih građevina
2.faza foruma-1.st.:
31
-trijemovi s 3 strane
-Hram Rome i Augusta (17x8x12): pronaos i cella; 4 stupa na pročelju, trodijelni
arhitrav i friz
-vj. Dijanin hram-identičan Augustovom
-središnji hram-hram kapitoniske trijade
-građevina s 5 brodova i apsidom iza kapitolija-smatra se termama, a oblikom sliči
bazilici (položajem ne odgovara ni jednom ni drugom); ranija od hramova
2 teatra:
-veći izvan grada s gledalištem na zidanim temeljima (1.st.)
-manji u gradu na padini brežuljka (prva desetljeća 1.st.)
AMFITEATAR
-1.st.-sagradio ga Vespazijan na nagovor prijateljice iz Pule
-starija faza julijevsko-klaudijevska (vj. stariji dijelom od drveta); mlađa flavijeska
-6.po veličini (Koloseum, Kapua, Verona, Arles, Katanija)
-132x105; visok 35m (3 kata; 4 s vanjske, morske str.); 23 000 gledatelja
-72 arkadna luka (2 kata s lukovima, 3 s pravokutnim prozorima); 4 tornja s
rezervoarima za vodu na vrhu
-Istra-3 agera koja pripadaju trima rimskim kolonijama (Pula, Poreč Trst)
-Pulski ager-J dio Istre: Vižula k. Medulina (luksuzni ljetnikovac od 1-6.st.; tu živio
Krisp, sin Konstantina velikog, do smrti 326.-otac ga dao ubiti); Šijana (stambene i
gospodarske zgrade); Valbandon (2 objekta na dva zasebna imanja); uvala Verige na
Velom Brijunu (sakralni dio s 3 hrama, vila na terasama, gospodarski dio, terme);
uvala Dobrika na Velom Brijunu (gospodarska zgrada s peristilom); Kolci na Velom
Brijunu (gospodarski objekt za preradu maslina); Barbariga (ljetna i zimska
rezidencija; slikarije 3.pompejanskog stila; pogon za preradu maslina; 1-6.st.)
-većina st. (kao i Parentium) živi na ruralnom, izvangradskom području
PARENTIUM
-2.st.pr. K.-vojni logor
32
-razvija se u oppidum civium romanorum
-kraj 1.st.pr.K.-status muncipija
-COLONIA IULIA PARENTIUM (Tiberije)
-grad na poluotoku s ortogonalnim rasporedom ulica
-forum s kapitolijem na Z kraju decumanusa (položaj Marafor)
-hram s naosom i pronaosom na sredini foruma; pristup stubištem
-manji hram bliže poluotoku
-Marsov (veliki) i Neptunov hram na Z str. foruma-1.st.
-EUFRAZIJEVA BAZILIKA-gradnja započela u 3.st. (3 apside-jedan od najranijih
primjeraka)
-MAUROV ORATORIJ-kraj 3.st.-crkva na mjestu rimske kuće kraj gradskih vrata
-kraj 3. i poč. 4.st.-biskupsko središte
-ager Parentiuma-veći dio SZ Istre
-Labinci (antička vila, votivni natpis posvećen Liberu, 2.st.); Červar Porat (antička
gospodarska zgrada (1-6.st.)
-u doba kasne antike na zaštićenim pozicijama nastaju kasteli-uz more: Sipar, vrsar,
Novigrad, Brijuni, Rovinj; u unutrašnjosti: Dvigrad, Pićan, Stari Gočan, Bale Sutlovreč
-u 2. i 3.st. na S Istre osnivaju se Aemonia/Neapolis (Novigrad), Humagum (Umag),
Sipparis (Sipar), Silbio (Savudrija)-pripadaju Tergesti
ARBA
-grad na južnoj str. otoka
-jedino veće urbano naselje; ostalo su villae rusticae
-spominje se kod Plinija St.
-ime liburnskog podrijetla (taman, mračan)
-ulomak natpisa-car August daruje gradu zidine i kule; vjerojatno dao i status
muncipija
amfora s natpisom FELIX ARBA-epitet kojim se naglašava uspješnost nekog grada,
provincije, cara
33
-posveta Jupiteru, baze kipova carske obitelji s natpisom, reljefi, 2 glave kipova
MELITA
-nema spomenika koji dokazuju grčku prisutnost, ali se spominje u zemljopisima iz
4.st.pr.K.
-navodno se ovdje sklonio grč vojskovođa Agesilaj sa sinom Opijanom (napisao spjev
o ribarstvu u 2.st.)
-spominje ga Apijan
-35.g.pr.K. Oktavijan pokorio Ilire na otoku i tu se naselili rimski kolonisti
-uvala Polače-u 5.st. izgrašen rezidencijalni i ladanjski objekt na kat-sagradio ga
Pierius kojem je Odoakar darovao cijeli otok 488.g.
-ostaci drugih zgrada iz antike; luka
-natpis o proširenju Liberovog hrama trijemom-vj. 3.st.
-štovanje Libera rašireno na istočnoj jadranskoj obali, posebno na otocima zbog
uzgoja vinove loze i maslina
-mala crkvica u sklopu dvorca namijenjena arijanskom kultu
APSIRTIDI (OTOCI KVARNERSKOG ZALJEVA)
-Apsirtidi-otoci Cres, Lošinj i vj. Krk
-po gradu Apsorusu koji je ime dobio po Apsirtu, sinu kolhidonskog kralja Ajeta i
Medejinog brata; ovdje ga je Jazon dočekao i rasjeckao u komade koje je bacio u
more
Apolonije Rođanin, Argonautika: Cres i Lošinj-Artemidini otoci
-kasnije se javljaju imena CURICUM ili CURCITA za otok i grad Krk te CREXI ili KREPSA
za Cres
-Liburni su bili rimski saveznici pa su gradovi rano postali muncipiji
-neki dijelovi otoka ili čitavi otoci bili su u vlasništvu senatorskih obitelji: npr. Calpurni
na Pagu
Apsorus (Osor)
-predrimsko naselje izuzetnog pomorsko-strateškog značaja
-plovni kanal (Cavada, Cavanella)-prokopan još u doba Liburna
-stanovnici upisani u TRIBUS CLAUDIA-municipalni status
34
-administrativno središte cresko-lošinjskog prostora
-ostaci zidina i ulaza; rimski forum i možda kapitolij; kameni vezovi u antičkom
pristaništu, cisterne, kloake
-carski portreti, fragmenti statue cara i Medeje
-dio ravennske flote bio je poč. 1.st. stacioniran na Osoru
-gospodarstva su se nalazila na Susku
35
top related