hajduČki i roŽanski kukovi

Post on 25-Jul-2015

383 Views

Category:

Documents

7 Downloads

Preview:

Click to see full reader

TRANSCRIPT

"HAJDUČKI I ROŽANSKI KUKOVI"

STROGI REZERVAT

Što je strogi rezervat? Strogi rezervat je područje u kojem je

priroda neizmijenjena ili neznatno izmijenjena ljudskom djelatnošću.

Zabranjena je svaka djelatnost i obavljanje bilo kakvih radova koji bi mogli narušiti slobodnu evoluciju prirode.

Hajdučki i Rožanski kukovi Strogim rezervatom proglašeni su 1969.g. Površina rezervata je 1220 ha. Rezervat obuhvaća izdvojene skupine

kukova i razdrtih, stjenovitih vrhova, međusobno odvojenih dubokim ponikvama i provalijama.

Izgrađuju ih mlade paleogenske naslage sastavljene gotovo samo od vapnenačkih stijena

Gdje se nalaze? Nalazi se na sjevernom dijelu Parka

prirode "Velebit"

Nalaze se između prijevoja Vratnik na sjeveru i Alana na jugu.

Kako su nastale … Zbog trošenja i pucanja uvjetovanoga

djelomično tektonskim, djelomično atmosferskim činiocima, te su paleogenske naslage poprimile specifičan reljef izrazitog krša, tvoreći jedno od najneprohodnijih područja Velebita.

Obilježavaju ih orijaške gromade bijelih vapnenačkih vrhova.

Najistaknutiji

Hajdučki kukovi su:

Golubić (1658 m), Begovački kuk (1407

m), Jarekovački kuk

(1328m), Pavica kuk (1392 m) Duica kuk (1460 m).

Najistaknutiji Rožanski kukovi su:

Gromovača (1675 m), Krajačeva kuk (1690

m), Pašarićev kuk (1630

m), Vratarski kuk (1678 m), Varnjača (1630 m) i Crikvena (1641 m).

Slike:

Međusobno su Hajdučki i Rožanski kukovi

odvojeni Lubenovačkim vratima. Posebna su znamenitost i Cerovačke

pećine, proglašene geomorfološkim spomenikom prirode te najljepši vrh u sjevernom Velebitu Veliki Kozjak (1629m), s kojeg se pruža fantastičan vidik na cijeli sjeverni i srednji Velebit.

Lukina jama Nalazi se na Hajdučkim kukovima 1993. godine otkriven speleološki objekt

impozantnih dimenzija 1392 m najdublja jama u Hrvatskoj i među

dvadeset najdubljih je na svijetu U njoj je viđena rijetka životinja iz reda

pijavica

Flora Održale su se zajednice s većim brojem alpskih

biljaka, pojedini pripadnici ilirskog, odnosno dinarskog vegetacijskog područja

Od zaštićenih vrsta tu rastu: planinčica (Trollius europaeus), alpski kotrljan (Eryngium alpinum), runolist (Leontopodium alpinum), kranjski ljiljan (Lilium carniolicum), vimenjak (Platanthera bifolia)

Runolist

Kranjski ljiljan

Planinčica

Vimenjak

Alpski kotrljan

GEK,2.a

top related