hnos i učenici s posebnim potrebama

HNOS i učenici s posebnim potrebama

Državni seminar za ravnatelje i osnivače

Ožujak 2007.Opatija / Šibenik / Primošten

Ustroj i uspostava programa odgoja i osnovnog školovanja učenika s

teškoćama u razvojuUstroj i uspostava programa odgoja i osnovnog

školovanja učenika s teškoćama u razvoju ostvaruju se na načine predviđene:

1. Zakonom o osnovnom školstvu (Narodne novine, 69/2003 i 76/2005)

2. Pravilnikom o upisu djece u osnovnu školu (Narodne novine, 13/1991)

3. Pravilnikom o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, 23/1991)

4. Naputkom za rad stručnog tima za opservaciju učenika s teškoćama u razvoju (Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, 2/1993)

KLASIFIKACIJSKA LISTA1. oštećenje vida (Centar Vinko Bek, tiflopedagozi)2. oštećenje sluha (Poliklinika Suvag, surdolozi)3. poremećaji glasovno - govorno - jezične komunikacije i

specifične teškoće učenja - logopedi4. tjelesni invaliditet i kronične bolesti (Centar Goljak,

rehabilitatori)5. mentalna retardacija - rehabilitatori6. autizam 7. poremećaji u ponašanju uvjetovani organskim faktorima ili

progredirajućim psihopatološkim stanjem -socijalni pedagozi8. postojanje više vrsta i stupnjeva teškoća u psihofizičkom

razvoju

Teškoće u razvoju su različite vrste i stupnja, privremene i trajne, s raznovrsnim uzrocima i posljedicama

HNOS i učenici s posebnim potrebama

Opis svih vrsta teškoća

Pregled simptoma teškoća

Upute za postupke

Metodičke upute

Upute u tablicama HNOS-a

Plan i program

pomoć u pripremi izvedbenog programa*potražiti PIP za 2006./2007. na

www.mzos.hr

Preporučljivo je tijekom izradbe mjesečnoga plana i programa koristiti se Hrvatskim nacionalnim obrazovnim standardom.

Točka 12 daje preporuke za rad s učenicima s TUR

PRIRODA 5. RAZRED Tema: 1. Prirodne znanosti i spoznavanje prirode

1. Ključni pojmovi: živa i neživa priroda, prirodne znanosti, svjetlosni mikroskop (sitnozor), predmetnica, pokrovnica.

2. Potrebno predznanje:

poznavanje pojmova priroda, prirodne pojave i promjene, sposobnost promatranja prirode, uporaba povećala

3. Prijedlozi za metodičku obradbu:

promatranje prirode (žive i nežive), izvođenje pokusa (mikroskopiranje kapljice barske/morske vode, voda kao otapalo, promjena agregatnih stanja vode)na crtežu ili fotografiji prirode i okoliša prepoznati i označiti živu i neživu prirodu ili razvrstati crteže i fotografije žive i nežive prirode, demonstracija mikroskopa i mikroskopiranja, promatranje, npr. vodene kuge, kristala iz peteljke begonije prostim okom, povećalom i mikroskopom

4. Dodatna ilustracija:

demonstracija slika, i opis zanimanja gdje se primjenjuju biologija, kemija, fizika,povećalopribor za mikroskopiranje (predmetnica, pokrovnica, iglica, kapalica, pinceta, satno stakalce)stručni i znanstveni časopisi

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima:

geografija 5. rmatematika – povećanje mikroskopainformatika - internetstručni i znanstveni časopisi

6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti:

0

7. Novo stručno nazivlje:

okoliš, prirodne znanosti: biologija, kemija, fizika, dijelovi mikroskopa: okular, objektiv, izvor svjetla, stolić, postolje, veliki i mali vijak, mikroskopski preparat predmetnica, pokrovnica

8. Brojčani podatci

17. stoljeće – otkriće mikroskopa

9. Obrazovna postignuća:

navesti što proučava priroda; navesti kako se priroda proučava; opisati osnovne osobine živih bića; objasniti pojam mikrosvijet; prepoznati pribor za mikroskopiranje pripremiti svježi preparat za mikroskopiranje; samostalno izvesti izoštravanje vidnog polja pod malim povećanjem.

10. Pridodani sadržaji:

slike jednostavnog mikroskopa iz 17. stoljeća, elektronskog i skenirajućeg mikroskopa

11. Izborni sadržaji:

svemir, mikrosvijet, položaj čovjeka u svemiru, mikroskop i mikroskopiranje

12. Prijedlozi za rad s učenicima s PO-OP:

aktivnosti: na crtežu/fotografiji prepoznati i označiti živu i neživu prirodu; izraditi plakat (okoliš, živa i neživa priroda) koristeći slike crteže, fotografije, razglednice; u okolišu škole pronaći i sakupiti prirodni materijal, npr. otpali list, zemlja, komadić kore, grančica, kamenčić, uginuli kukac te ga razvrtstati na živu i neživu prirodi, kože, vlasi kose okom, povećalom i mikroskopom te skicirati promatranopostignuća: opisati osnovne osobine živih bića

13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji:

poticati čuđenje, znatiželju, zadivljenost, radoznalost i interes za istraživačku nastavu

PRIMJERPRIMJER

TEME IZ HNOS-a

TEME IZ HNOS-a

predavanje 5%

čitanje 10%

audiovizualni prikaz 20%

demonstracija 30%

grupna diskusija 50%

timski rad i projekti 75%

poučavanje drugih i primjena naučenoga

90%

KORISNOSTI PRIMJENE POJEDINIH METODA

METODA DJELOTVORNOST

TUR u osnovnoj školipo vrstama i učestalosti

1. Oštećenja vida =0,1%

2. Tjelesna invalidnost=0,5%

3. MR = 1%

4. Oštećenja sluha = 1%

5. PUP = 4 - 5%

ADHD sindrom 5-7 % školske djece (4 do 5 puta češće kod dječaka nego kod djevojčica)

6. Poremećaj govorno-glasovno-jezične komunikacije 10%

specifične teškoće u učenju 8 -10%

Najčešća pitanja i problemi

1.učenici koji imaju teškoće u savladavanju školskog gradiva (razne etiologije)

2.učenici s poremećajima u ponašanju3.utvrđivanje teškoća - rad komisija4.suradnja s roditeljima - odbijanje 5.Provođenje PP i rad učitelja po

principima individualizacije

Specifične teškoće učenjaDyslexia,disgrafija, diskalkulija

područje rada logopeda Etiologija –

Genetska

Neurološka

30 000 učenika s disleksijom je sada u školama RH-oko 8-10%

Simptomi –

Čitanje

Pisanje

Matematika

Pamćenje

Razumijevanje jezika

Simptomi disleksije u školskoj dobi1. Teškoće u- čitanju( sporo, netočno, uz zamjene,

ispuštanja, metateze slova i slogova, riječi u rečenici)2. NE RAZUMIJE PROČITANO

3. u pisanju(grafomotorika,vizuomotorna koordinacija i mogučnost sljeda,pritisak po podlozi, nagib slova, ispuštanja, zamjene, dodavanja slova i slogova,pravopisna pravila itd.)

4. vizualne teškoće-okreće ogledalno slova i brojke, ne prati red

5. s pamćenjem (radna memorija, prebacivanje kratkotrajne u dugotrajnu memoriju, blokade u pamćenju matematičkih postupaka,itd.)

6. teškoće sekvencioniranja (slijedovi, mjeseci, god. doba, tablica množenja, dezorijentacija u prostoru i vremenu-povijesna razdoblja itd.)

7. FONOLOŠKA i FONEMSKA SVJESNOST i slušno pamćenje (duže riječi i rečenice)

8. Neujednačenost sposobnosti kognitivnog funkcioniranja (često disperzija rezultata na verbalnim i neverbalnim skalama testova QI9. Ne razumiju prijedloge, priloge,dvosmislene izraze, fraze, viceve, metafore, sinonime, antonime, metonime, homonime

1. Razred - samostalno pisanje

dječak, 5.razred, teškoće u oblikovanju, pravilnosti i organiziranosti slova i rukopisa

Disleksija,disgrafija,diskalkulija

posljedice u školi i društvuUčenje

Teško usvajaju školsko gradivo na način kako se podučava u školiLoše snalaženje u prostoru i vremenuNaučeno brzo zaboravljaju (loša radna memorija)

Ponašanje

Motorni nemirNespretnostBrzo zamaranjeSporostLoša slika o sebiPoremećaji u ponašanju kao posljedica trajnog neuspjeha i izloženosti vršnjačkom nasilju

POREMEĆAJI U PONAŠANJU /PUP/ područje rada socijalnih

pedagoga

je skupni naziv za različite forme neadekvatnog, društveno neprihvatljivog, štetnog i inkriminiranog ponašanja djece i mladeži

JEDNA OD KLASIFIKACIJA

POREMEĆAJA U PONAŠANJU:

aktivni poremećaji u ponašanju (eksternalizirani) - podrazumijevaju ponašanje koje je nedovoljno kontrolirano i usmjereno prema drugima

pasivni poremećaji u ponašanju (internalizirani) - podrazumijevaju ponašanja koja se pretjerano kontroliraju i usmjerena su prema sebi

(Achenbach, 1993)

AKTIVNI PUP

impulzivnosthiperaktivnostnepažnjaneposlušnostnametljivostprkossvađanje

laganjevaranjeneopravdano izostajanje s nastaveverbalna agresivnostfizička agresivnostdelinkvencija

PASIVNI PUP

plašljivost

povučenost

potištenost

plačljivost

sram

depresija

nisko samopouzdanje

lijenost

dosada

razmaženost

neurotske smetnje

Poremećaj pažnje, hiperaktivni poremećaj (ADHD)

Osnovni simptomi ovog poremećaja su:HIPERAKTIVNOST se očituje u slučajnoj aktivnosti koja je

neorganizirana i nije usmjerena prema postavljenom cilju.

IMPULZIVNOST - reagiranje koje ne uključuje razmišljanje o mogućim posljedicama ponašanja.

NEPAŽNJA se očituje u teškoćama koncentracije, pojačanoj distraktibilnosti, smanjenom rasponu pozornosti, nedovoljnoj sposobnosti slušanja što otežava slijeđenje uputa, te problemu završavanja započetih aktivnosti.

ČIMBENICI RIZIKA I ZAŠTITE U ŠKOLSKOM OKRUŽENJU:

Rizični čimbenici: školski neuspjeh

disciplinski problemi rano antisocijalno ponašanje

nisko samopoštovanje loš odnos s vršnjacima agresivno ponašanje

ne postojanje jasnih pravila nedosljednost

Zaštitni čimbenici:

učitelj kao pozitivan model brižno školsko osoblje

postojanje stručne službe u školi dobro rješavanje problema, samostalnost

slaganje s vršnjacima i odraslima pristupačnost, smisao za humor

škole "po mjeri djeteta” školski uspjeh

U radu na prevenciji PUP-a ključni su faktori:

osviještenost i uključivanje svihrad u samoj školi → zauzimanje jedinstvenog gledištarad s nastavnicima (inzistiranje na stručnosti i strpljenju, ne na kažnjavanju)rad u razredurad s roditeljimarad sa samim učenikom na individualnoj razini

Veza disleksije i poremećaja u ponašanju

Istraživanja u svijetu ( SAD, GB itd.)35-57% osoba u kaznenim i odgojnim ustanovama ima disleksijuKOD NAS istraživanje - Hrvatska udruga za disleksiju, Hrv.knjižničarsko društvo, Ured vlade RH

REZULTATI:22% u zatvoru u Splitu i Zagrebu-Remetinec69%-odgojni domovi i PSP u OŠ(Split, Ivanec, Turopolje, Bedekovčina)

Kakva sam ?

temeljem rješenja po temeljem rješenja po čl.58 Zakona o čl.58 Zakona o

odgoju i obrazovanju… i čl.4. Pravilnika o radu s djecom odgoju i obrazovanju… i čl.4. Pravilnika o radu s djecom s TUR određuje se :s TUR određuje se :

1.1.redovni program uz redovni program uz individualizirani pristup individualizirani pristup iliili

2.2. prilagođeni programprilagođeni program

KAKVI OBLICI ŠKOLOVANJA POSTOJE ZA OVE KATEGORIJE UČENIKA?

KADA i KOME?1. PRILAGOĐENI programZa učenike sa smanjenim intelektualnim sposobnostimaIznimno za učenike s teškom pedagoškom zapuštenosti ili

socijalno depriviranimDAJE SE SAMO ZA PREDMETE U KOJIMA NE MOGU

SAVLADATI NI MINIMUM programa RAZREDA KOJI POLAZE (odobrava se na Učiteljskom vijeću za svakog učenika i svaki

predmet)

2. INDIVIDUALIZIRANI pristup u radu - ide uz stručnu pomoć određenih stručnjaka

Za učenike s disleksijom, disgrafijom, diskalkulijom, jezičnim teškoćama, ADHD, teškoćama vida i sluha, tjelesno invalidnim osobama, djeci s kombiniranim teškoćama i sl.

Što kada učenici dobiju rješenje?

1. upoznati vrstu rješenja i teškoća koje ima učenik (teškoću, uzrok, simptome, posljedice na odgojno-obrazovni proces, način funkcioniranja i sl)

2. izraditi obrazovni status učenika(usmenim i pismenim putem), utvrditi strategije učenja

3. mjesečno planirati rad s učenikom po HNOS-u4. izraditi posebne zadatke za učenika po PP, a za IP

preoblikovati građu koja se obrađuje5. česta kontrola napredovanja-praćenje (tjedni

dogovori, zadaci u bilježnicu ...)6. valorizacija rada

PLANIRANJE PO HNOS-u

mjesečno planiranje rada

određivanje ključnih pojmova (koje će usvojiti temeljem utvrđenog predznanja)

aktivnosti koje ćemo provoditi s ovim učenicima (posebno ih planirati za ove učenike)

planiranje timskog rada i uloge koju će imati učenici s TUR

realizacija

valorizacija rada na kraju mjeseca

Primjer izgleda mjesečnog programa rada

učenika s rješenjem o PP- čl.4

Predmet Teme Ključni pojmovi

Aktivnosti učenika

Korelacije

HJ

M

PID

Prilagođeni program - individualizirani pristup u radu

Smanjen IQ IQ prosjek i iznad prosjeka

Smanjiti broj informacija

Reducirati ključne pojmove

Ostati na konkretima

Informaciju jezično prilagoditi

Obraditi sve ključne pojmove

Vizualizirati gradivo

Smanjiti pismeni oblik rada

Tehnike učenja

KAKO INDIVIDUALIZIRATI PRISTUP

Razvijati samostalnost i radne navike učenika

Prilagoditi način rada teškoćama djeteta

Na poseban način provjeravati znanja i valorizirati postignuća

Prilagoditi prostor za rad

Uspostaviti bolju komunikaciju s učenikom

Koristiti sredstava i pomagala koja će im pomoći u radu (HNOS preporuke)

KAKO INDIVIDUALIZIRATI PRISTUP - nastavak

Pohvaliti rad koji je uspješan, koristan ili različitih po nečemu od radova drugih učenika

Izbjegavati svako javno obavještavanje o neuspjehu

Usmjeriti se na ono što dijete može, na djetetove jake strane

Pomagala?

Matematika • kalkulator, podsjetnici-formule, tablica množenja,

podsjetnik s tipovima zadataka

Jezici• Podsjetnici, slikovni rječnici, rječnici, mentalne

mape, gramatika..lektira

Ostali predmeti • mentalne mape, podsjetnici, multimedijska

sredstva za učenje

OcjenjivanjePrimjenjuje se Pravilnik o ocjenjivanju u OŠ

Kod redovnog programa uz individualizirani pristup – kriteriji ocjenjivanja isti kao za sve ostale učenika, ali načini provjere znanja trebaju biti usklađeni s teškoćom/sposobnostima učenika

Kod prilagođenog programa – ocjenjuju se postignuća učenika u odnosu na program koji mu je određen

Oblik školovanja se ne upisuje na svjedodžbu

1. Planiranje rada s učenicima s posebnim potrebama - godišnje? mjesečno!

OBRAZOVNI STATUS - usmeno i pismeno, utvrditi potrebna znanja za dalje usvajanje gradiva

2. Aktivnosti - KAKO ih provesti s ovim učenicima?

3.Timski rad - koja uloga u timu za njih?

4. Izrada zadataka - kako prilagoditi, koliko?

Praćenje od strane stručne službe uz podršku ravnatelja!

Odnos okoline prema djeci s teškoćama u odrastanju

Obitelj često ne razumije i ne prihvaća teškoću, uvjereni su da će teškoća proći pa:• Prisiljavaju dijete da uči na neadekvatan način

• Odbijaju obradu i stručnu pomoć

• Fizički i psihički maltretiraju dijete (kazne, uvrede, usporedbe s drugima, prisile, govore da može ali neće, da se treba više truditi, da je lijeno, nemarno itd.)

Učenici u razredu - ruganje, izbjegavanje, ne pozivaju ih na rođendane i sl.

Učitelji – nisu educirani, ne prepoznaju teškoću, kasno traže pomoć

1. Progovorio s 4 godine2. Bio je loš đak i često je izostajao s predavanja3. Nitko od njega nije očekivao značajnija dostignuća4. Pokazivao snažne interese samo u onome što ga je

zanimalo

ALBERT EINSTEIN

THOMAS EDISON

1. Počeo govoriti s 4 godine2. Hiperaktivan, nestrpljiv, sanjario3. Profesori su govorili da neće biti ništa od njega jer je

zaokupljen u svojim “glupavim” mislima4. Odustao od škole, učila ga majka5. Bavio se samo novim idejama, kad bi ideja bila

razrađena davao bi kolegama da ju dovrše 6. Imao oko 5 milijuna papira s bilješkama 7. Siromašan društveni život

PRIJEDLOZI

1.PREVENCIJA teškoća - rano otkrivanje pri upisu u 1. razred i tijekom 1. razreda

Pružanje pomoći - rane intervencije2. veći broj stručnjaka: rehabilitatora, logopeda i socijalnih

pedagoga (nekadašnji defektolozi) u školama za rad s ovom djecom

3. udžbenici koji će sadržavati dijelove prilagodbe građe lagane za čitanje

4.provedba rada s učenikom po načelu individualizacije5. edukacija učitelja i praćenje rada s ovim učenicima6. PROMJENA STAVOVA PREMA UČENICIMA S POSEBNIM

POTREBAMA KAO I RADU S NJIMA (usmjeriti se na ono što dijete MOŽE, a ne na ono što NE MOŽE učiniti, tražiti jake strane djeteta)

pripremile

Željka Butorac, prof., stručni suradnik logoped u OŠ M.Držića, Zagreb zeljka.butorac@public.carnet.hr

Alma Rovis Brandić, stručni suradnik mentor, socijalni pedagog u OŠ P.Zrinskog, Zagreb

alma.rovis-brandic@public.srce.hr