ii mjerno. - za inozemstvo dvostruko. *~ oglasi po...
Post on 01-Mar-2020
1 Views
Preview:
TRANSCRIPT
V IZLAZI SVAKE SUBOTE. - PRETPLATA IZNOSI GODIŠNJEj DIN. 60, POLUGODIŠNJE I TROMJESEČNO RAZ \ I i f l 7 n MJERNO. - ZA INOZEMSTVO DVOSTRUKO. *~ OGLASI PO CUENIKU. - PISMA I PRETPLATA SE; ŠALJU J I I U f t i U NA UREDNIŠTVO I UPRAVU „NARODNE STRAŽE" ŠIBENIK, POŠT. PRET. 17. - RUKOPISI SE NE VRAĆAJU
BROJ 42. i t d ^ m a i ^ M A Š I B E N I K , 26. STUDENOGA 1927. GODINA VII.
•
Reforma kaznenoaa zakonodavstva. O reformi kaznenoga z a k o n o
davs tva k o d naa z a p r a v o ni n e m o žemo d a g o v o r i m o . Sav r a d n a kaz n e n o m z a k o n o d a v s t v a k o d nas ide za t im, d a d a d e državi , koja ima šest različitih z a k o n o d a v s t a v a , z a k o ne , koji će biti jed ins tveni za č i tava d ržavu . Sta lne komisi je minis tars tva p r avde izrađuju u n i f i c i r a n j e zak o n o d a v s t v a , i m i s m o u zadn je vri jeme dobi l i nekol iko nac r t a zak o n a , o d kojih su nek i , k a o n . pr . onaj o k a z n e n o m p rocesu dobi l i — još za bivše Skupš t ine 1 — kraljevu p redsankc . ju . R a d oko iz jednačenja z a k o n o d a v s t v a je svakako vr lo va za u . i p a k naše j e mišljenje, d a i ta po t reb i ta unifikacija t r eba d a d o vede , ne s a m o do' j e d i n s t v e n i h zakona , nego i do d o b r i h , m o d e r n i h z a k o n a . Veliko iskustvo zadnjega v r e m e n a i plod golemoga naučeu jačkog r a d a i naš ih i s t ranih p ravn ika ne smiju d a b u d u prezreni .
Bez sumnje se danas , b a r p o vladajućeni mišljenju masa , p r a v o suđe i njegov državni auktor i te t razvijaju naj jače u p ravcu kaznen ih sankci ja . T o v id imo k o d svih obl i ka pr imi t iv izma n a r o d a . Prijetnje sudom, sudački p rogon — sve to b iva shvaćeno k a o djela kaznenoga p ravosuđa . 1 u mental i te tu n a r o d a j e bez snmnje važna , čak više nego ob ična civilna, k a z n e n a zakonska sankcija , ko jom se štiti imanje , t jelesno zdravl je , poštenje, pa i sam život po jed inca zakonsk im mje rama kazne . Stoga je naroč i to važno , da baš k a z n e n o zakonodavs tvo d i še d a h o m što efikasnije p r a v d e i d a b u d e p r a v i m izrazom sviju nače la ist ine i pravice*
K a z n e n o z a k o n o d a v s t v o , koje se k o d n a s izrađuje , vrlo j e sumnj ičavo p r e m a rezul ta t ima znans tven ih konstatacija. U kol iko j e p r i s tupačno nagem sudu , projekt k a z n e n o g a
procesa p o t p u n o ispušta p o r o t u , n a r o d n i sud za teške zločine. R a z n e anke te , m e đ u n j ima i j e d a n čitavi p l e b i s c i t opć ina , koji je p r o v e d e n u svoje vr i jeme u Sloveniji, pokazale su kons ta tac i jama, d a j e oblik la ičkog učes tvovanja u sudstvu, ka kav je bio zadnj ih decenija u naš im kra jev ima, d a o vrlo povol jne rezulta te . Mi d o b r o znamo, d a j e oblik p o r o t e u Srbiji d a o vrlo lose iskustvo, ali to je bilo stoga, Sto j e srpsko z a k o n o d a v s t v o uzelo j e d a n n e moguć i oblik skupnoga kolegija laičkih i učenih sudaca , tkzv. Schöffengerichte. Da je i t a m o u v e d e n sis tem dijeljene poro te , k a o k o d nas , toga n e bi bi lo.
P r e l az imo preko pitanja, d a li bi bilo u p u t n o i svrsi s h o d n o prekršaje p reda t i na roč i t im z a k o n o m polici js k o m e sudstvu, kako se to k o d nas p r e d v i đ a , ali n e m o ž e m o preći p r e ko činjenice, d a b i uveden je u v j e t n o g a s u đ e n j a , k a k o ju k o d nas u Banov in i u v e d e n o zaslugom d r a Deren čin a, zna tno olakšalo k a z n e n o p r a v o s u đ e i bez sumnje m n o g o d o prinijelo njegovoj pravoj svrsi. Mi d rž imo , da zatvaranja , za u a n - d v a , kao i svi k ra tko ročn i zatvori , ne v o d e ka pravoj svrsi k a z n e . T r e b a poćin jača prekrša ja uvje tno osudi t i , i o n znade , d a ako u p a n e u novi prekršaj kroz s tanovi to vr i jeme, m o r a d a izvrši i kaznu onoga prekrša ja , na koji je b io uvjetno o s uđen . T r e ba normira t i vrlo t ačno i o d r e đ e n o svu p rocedu ru k o d i s t r a ž n i h z a t v o r a i p r i t v o r a , d a ne b u d e zloupo t reba , te n a k n a d u za n j e ; t r eba dal je da delikti prot iv d ržave i u -v r e d e v ladaocu n e dobi ju u z a k o n u pauša lnu sankci ju.
Sve to su problemi , ko je m o r a d a d o b r o uoče naši d r žavn i Soloni . T o sii pi tanja, ko j ima m o r a d a se zan ima i n a r o d . A d a li ć e ? !
v e ć i n o m u vijeću već dali g las ne po vjerenja. Kako je bi lo i očekivat i , već •u neki na jvećom indignaci jom to odbi l i , a uvjereni smo, d a će to učinit i i ostala gospoda . Karakter i st ično j e to, d a se toga mjesta n i je h t io pr imit i j edan o d uglednijih, lič n o čestitih rad ika la . Neupućen i b i se mogl i čudit i , o tkuda tol iko o d u ševljenja n e k i h v ladinih l judi za toga gospodina , da se čak zakoni krše, d a se opć insko 'dobro upropašćuje . Odgovor j e j ednos tavan . Gospodin Kožul j e p reuzeo zadaću u gornjoj Da lmaciji, da razbi ja hrva tske r edove , e d a se Um okoriste veliko-srbi . O n je k o d zadnj ih izbora pos tavio svoju kand ida turu , koja je svršila tako , d a nije i z a b r a n četvrt i Hrvat , nego t reći Srb in .
Ratifikacija našeg ugovora s Francuskom.
Ugovor o pr i ja te l jskom sporazum u između F r a n c u s k e i Jugoslavije potpisat će sam preds jednik francuske r epub l ike gosp. Doumergae . Isto t ako će ugovor za n a s potpisat i N j . V. Kralj Aleksandar . Ovim se sma t r a pak t r a t i n k o v a n i ne će biti iznesen p r e d Nar . Skupšt ino, š t o se tiče konvenci ja za a rb i t r ažu još nije donesena k o n a č n a od luka . Nije isključena mogućnos t , d a konvenci je b u d u iznesene n a ratifikaciju p r e d N a r o d n u Skupština«
Raspust Šibenske optine. O n o , što je v e ć o d a v n a ima lo da
slijedi, usli jedilo je tek sada . A ono , č e m u se n i tko razbor i t i p rav ičan nije m o g a o nadat i , i spuni lo se takođ e r sada . Dosadašnj i načelnik g. K o l u l postavl jen je za k o m e s a r a šibenske opć ine 1 J o š m u je dodijel jen sav je todavni o d b o r o d dvanaes t lica Iz razn ih s t ranaka .
Ovo postavljanje je u p r v o m r e d u j e d n a nezakoni tos t . Ako j e ra spust i postavljanje komesa ra slijedilo poz ivom n a općinski z akon , o n d a j e z a k o n g r d n o povr i jeđen. Poli t ička vlaat d o d u š e m o l e da raspusti opć insko zastupstvo, ali ne m o l e bez d o g o v o r a sa Oblasnim o d b o r o m d a postavi k o m e s a r a . Ne s a m o Sto Oblasni o d b o r nije d a o svoj formalni pr is tanak, nego je , u ko l iko smo d o b r o obaviješteni , shod -n i m nač inom unapr i jed upozor io V. Župana , kako ne b i m o g a o n ikako dati saglasje u pogledu imenovan ja ovakvoga komesa ra , te u slučaju, k a d se n e bi o t o m e vodi lo r ačuna , d a bi p o v u k a o nužne posljedice.
T a kako bi m o g a o pristati Obi. d b r r n a postavljanje čovjeka, koji
j e kroz j ednu god inu i po l svoga na čelni kovan ja pro t i sebi izazvao vel iku već inu opć inara , p a k i on ih , koj i su ga biral i i Kako b i Obi. od b o r m o g a o nameta t i općin i čovjeka, koji j e u vijeću d o b i o o p e t o v a n o nepovjerenje i k o j e m u je r a d i ka tastrofalnog vođen ja opć . financija u -p rava s a m e Opć. š tedionice uskrat i la svaki daljnji k red i t ?
Da Ob la snom o d b o r u nezakoni to nije bila d o p red p a r d a n a oduze ta vlast n a d o p ć i n a m a , p o dužnos t ima, koje m u z ikon n a m e ć e , b io b i ga m o r a o r ad i nečuvenoga načina , n a koji j e uprav l jao opć inom, svrgnuti i oglobiti .
P r e k o svega ovoga j e p r e šao g. V. Župan , i još , k a k o se kaže, u i n t e r e s u k o n t i n u i t e t a pos tavio ga za upravi te l ja sa još već im ov la s t ima nego ih je m o g a o d o s a d imati . Dakle g. V. Ž u p a n je sma t rao , da je u in teresu opć ine , d a se p rodul j i o v o stanje, prot i ko jemu se bun i cio Šibenik i sva opć ina , osim neko l iko ljudi, koj i d r u K o l u l u s l u ž e ? A d a ruglo b u d e j o i veće, postavlja se za savjetnike K o l u l u l jude, koji su m u
Napadaj sa hrvatsku i katoličku prosvjetu.
Kako ne rea lnu pol i t iku vod i mi nistarstvo prosvjete , najbolje poka zuje slučaj sa ž e n s k o m učitel jskom Školom u Z a v o d u sv. Jos ipa u Sarajevu, ko ju najuzorni je v o d e čč. sestre d ružbe „Kćeri Božje l jubavi" . T o je p o t p u n o pr iva tna škola sa p r a v o m javnost i . Država ne troši ni p a r e za njezino uzdržavanje , za n a stavnice i učila, a godišnje b a d a v a d b iva lijepi b ro j v a n r e d n o d o b r o uzgojenih i s t ručno d o b r o Spremnih učiteljskih sila.
Ove god ine u p rv i r az r ed te škole b i lo j e u p i s a n o 110 učenica. Međut im j e o d minis tars tva prosvjete u Beogradu stiglo b r z o j a v n o naređenje , d a se sada , k a d se već p r imiče završetak p rvoga tromjesečja, i m a otpustit i 80 učenica, a zadržat i ih s a m o 30. Kud će sada ta b i jedna otpuštena d jeca? Razuml j ivo je stoga, d a je ova mje ra u Sara jevu naišla na sves t ranu osudu , osobi to m e đ u rodi te l j ima djece, koja b i s sda ima la biti o tpuš tena iz ško le . Na najvećoj su pak m u c i s a m e čč. sestre nas tavnice , koje s a d n e znaju, koje će učenice otpustit i .
P o k r e n u t a j e stoga već akcija m e đ u hrva t sk im i katol ičkim društvima u Sara jevu — pošto se tu r a d i 0 j edno j čisto hrvatskoj i katoličkoj prosvje tnoj us tanovi — d a se o v a n e o p r a v d a n a mjera minis t ra prosvje te opozove .
Ovim pro tes t ima sarajevskih Hrva ta ka to l ika p r id ružu jemo se i mi , te t r až imo , d a se već j e d n o m pre s tane s o v o m i z a z o v n o m pol i t ikom prot iv n a s Hrva t a katol ika .
0 našim Školama. u.
Da i m a profesora, p re težno su-p lena ta , nekvaliii kovan ih, s koj ima se inteligentniji đac i rugaju, to n e t reba ni napominja t i , jer par t izanstvo n e pazi n a kvalififce. N o g r d n a rana , nepedadog i čna , luda, jest mijenjanje profesora. Bilo j e slučajeva, d a se u j e d n o m raz redu promijenio 3-4-5 puta u j e d n u godinu profesor istoga p redme ta I Kakav m o ž e da b u d e uspjeh u t o m e r a z r e d u ?
Ne govor im o me tod i , ali j e d n o m o r a m osudit i 1 Neki profesori su bezobzirni , n e prosuđujući važnost pojedinoga p r edme ta . N e k a d a j e m a temat ika Dua strašilo. T o se uosta lom još d a d e pojmit i , jer je ma tema t ika tačnosl , a svatko nije toliko inteligentan, d a je shvat i . N o d a pr i ro-dopis , zemljopis, povijest, talijanski, crtanje b u d e strašilo u klasičnoj gimnazij i , to j e preveć . Vidjeti, d a u cijelom b ro jnom raz redu ocjena u t im p redme t ima nije nego 1 ili 2, a ri jetko 3 , drž im, d a j e najgora osud a za profesoral Kad dječak uloži 2-3 sata za j edan o d tih p redmeta , koliko m u v r e m e n a može ostati za latinski, grčki i druge p r e d m e t e ?
P o mojem s k r o m n o m mni jenju nije na korist napre tka ni škola sa m o ujutro. S j e d n e s t rane se n e pres tano govori , d a t reba mladež i olakšali nauk , ne preoptereć iva t i j e itd., a s d ruge s t rane se r ad i p r o -tivnol T a nije li to preveć , kad se zahti jeva, da se mladež pripravi za 5 ili 6 sa t i ? Uz malo prije n a p o m e n u t u okoLiost ovo j e j o š manje m o guće. Bilo je , mislim, m n o g o p rak tičnije, kad j e ju t rom bilo 3 sata škole, pak bi mladež o tpočmula , te neš to učila, okrijepila se, a p o p o d n e utukla i vr i jeme sa 2 sata škole. T a k o bi i ućutjeia slast p raz n ika srijedom i subotom, a ovako se ući gubiti urijeme i ijenćanti ua -nomice p o p o d n e . Neka je i silom okolnost i , ali protuslovi svim raz lozima, ko j ima se o ran i s a m o ju t rn ja školu, Škola samo p o p o d n e . Ako se prije ostavljalo, po mogućnos t i , za p o p o d n e v n u školu samo lakše p redmete , kuko da sada snosi mladež teret od 4-5 sati škole p o p o d n e nep rek idno , i to latinski, grčki, m a temat iku i td .? Nije li to ubijali mlad e ž ? Držim, d a to najbolje potvrđuje vrlo loš uspjeh k o d mladeži . Držim, d a bi bilo više uspjeha, d a se radije stegne broj sati negoli d a se tjera napr i jed s ovakvim ras p o r e d o m . Da ironija b u d e veća, crtanje i tj lovježba se čine prije p o d n e l
T k o poznaje mladež, znade , d a je ras t resena, kao i da je osobi to uzgoj n o umjeće upotr i jebi t i sve, Što mladež pot iče n a sabranos t i uče nje. I semestralne ocjene, i r a spored po napre tku , i nagrade bila su pedagoška sredstva, dok mi se sadašnje t romjesečno ocjenjivanje, bez važnost i i posljedica, n e čini shod-nim. N o za n a p r e d a k je od osobite znameni tos t i ispitivanje, a to j e p o sve man jkavo . Događa se, d a neki đaci n e budu kroz cio t romjesec ispitani, Hi možda s a m o j e d a n put ; dogodi lo se, da se nije ni ispitivalo, nego u zadnja 1-2 sata ispita se
ITS. I. BBOJ 42
30-40 đ a k a . N a r a v n a ie posljedica, d a t e ne može p ravo ocijeniti đake , a to a n i ima abi ja polet i volju te ih ogorčava . Svi z n a m o , koliko đak , a i roditelji dr?e d o Ocjene. N o a k o đak, »viieslan znanja , slučajno ne odgov™*'. zapne ra>dre*e s e ; airo ran profesor d a d e lolu oc jenu , i n e ispitavši ga, p rama drugim ocjenama , ili kako je imao pro.Šloga t ro-mjescca, s v e t o djeluje vrlo š tetno na mladež , koju t reba oduševi t i . Kad bi se ispitivalo i ocjenjivalo svakoga mje seca, bilo bi vise mara i boljeg uspjeh a . Pedagogi ja je teška, ali v e o m a znamen i t a amjetnost , te se ne smije bagatelizirati , ba š zbog kobn ih p o -»ljedica.
Bilo bi d o b r o , k a d bi se stručnjaci pozabavi l i ma lo više ovim pi tanj ima, poradivš i , d a se skota, podigne b a r e m d o onoga s tepena, na kojem j e bila, kad su i profesori i đac i imali više ljubavi za školu.
Neka se u školi svetkuje sv. Vje-koslav, V idovdan , sv . Ćiril i Metod, š to p o sada ln rem završavan ja škole o t p a d a ; neka be rba b u d e zabava i o d m o r ; neka se vrat i semestar i mjesečno ocjenj ivanje ; a j e d n a rij e č : neka se vrati stara m e t o d a , n e zaboravl ja jući , da sa klasici i jezici temelj ku l ture —- a n e šport i por nografska l i tera tara t
JoŠ ća j e d n u opazi t i . Ne ća d a mislim na polit ika, ko jom se hoće d a na r i ne p rečan ima ćirilica, a n i -jesam proti njoj , jer je naša . N o s p rak t i čne s t rane mislim, da je latinica lakša. Zato , dopaš ta juć i , du se ćirilica m o r a učiti i nauči t i , osuđujem, da se tjerajući poli t ička p ro p a g a n d a , uv lače tekstovi ćirilski, j e r to o taščava nauk , b a r e m n a m a za padnjac imal
Ovo nekol iko misli i«takoh baš tom n a m j e r o m , da k o m p e t e n t n i b o lje p rosude pril ike i nepr i l ike da našnje Škole, jer kakva n a m je da n a s Škola, t akva će n a m sutra biti budućnos t .
Jesam li platio pretplatu
Kako se rleiava stambena kriza u Šibeniku?
Ako uspo red imo porast pučans tva u Šibeniku, o d ujedinjenja unapri jed, sa g r a đ e v n o m djelatnošću, v id imo o d m a h , d a ista n i izdaleka nije u d o vo' j i la svim zaht jevima. Sa n o v i m u r e d o v n i m i učevn im z a v o d i m a te dosel jenjem našega življa iz Zad ra nas tao je d a p a č e nesnosni ne razmjer. Kao da za Šibenik postoji b a š j edna specifična anomal i j a u pogledu zgrada . Mjesto d a se seli u b o lje i zdravi je s tanove , o p a t a se n e pres tano selenje is starih zgrada u Još starije. Ne vjeru jemo, d a b i to bi lo iz nekoga loka lnog pa t r io t izma za š ibenske star ine, već j e to n a p r o tiv iz teške nužde , je r većina tih starih kućet ina inače zaslužuje već odavna , d a ih se sruši ili ba re JU poprav i . No tome se sa s t rane pozvan ih vlasti ne posvećuje n ikakva pažnja.
Dok to konatatujemo, m o r a m o i nešto d rugo i s t aknu t i : k a k o se na i m e u p r a v o o d najpozvanij ih, iz ne pojmljivih razloga, ubija svaka g ra đevna djelatnost, a u isto vrijeme i oduzimlje p r igoda r a d a m n o g i m g ladnim opći nar i ma , naš im j a d n i m zanat l i jama. Dosta j e nekol iko k r u p n ih pr imjera 1
Dozna jemo n. p r , d a je u p r a v a , č inovn ičke Grad. Zadruge" odluči la , mjesto d a grad i nove s tanove, k a o što joj je svrha i dužnost , da kup i k u ć a vlasnosti Inchiostri , u kojoj se sada nalazi „Kolo" . Koji su razlozi pr i ovakvoj odluci rukovod i l i upravu, nije ni Članovima pozna to . Svakako ja up rava imala b a r e m sazvati skupšt ina, da se čuju svi razlozi za i pro t iv toga. Međut im is t ičemo, d a ne postoji n ikakav ekonomski , higijenski n i estetski razlog, koji bi govor io u prilog toj kupnji . Krpanje jedne stare zgrade bez san« nje ne d o -naia koristi u bi lo kojem pogledu. Velika je iluzija misliti , da se štog o d prištedi p r i ovakv im kupn jama , d a p a č e se zbiva sasvim o b r a t n o , jer
se n ikad nije n a čistu, kol iko će sada i u b u d u ć e potrebi t i popravc i proguta t i novaca . A na koncu konca , kako s m o već istakli, t im se oduzimlju prostori je , upot rebl j ive za s t ano vanje , oduzimlje se r a d d o m a ć e m pučans tvu i onemoguću je pol jep-šanje g r ada p u t e m novogradn ja .
i m a i drugi alučaj, gdje se upada u iste pogrješka. U o v o m slučaja b i d ržava fungirala k a o kupac . Kako se čuje, k o m a n d i r a t n e m o r n a r i c e n u đ a se n a p r o d a j a s k u p kuća n a cba l i , vlasništvo ud. Inchiostri, talijanske podanice. Dok pr ivatnici m o g u da počUja ju t akve pogrješke, uvjereni s mo , da gospoda stručnjaci kr . m o r n a r i c e n e će nasjesti . Država b i m o r a l a d a za o v e zgrade d a d e m a s n i h mil i juna, a s u m n j a m o , d a b i o n e u bi lo ko jem pog ledu odgova ra le . U interesu m o r n a r i c e , ugleda naše d ržave i akrasa Šibenika m o r nar ica b i m o r a l a i mogla za taj n o v a c mjesto starih kuća d a sagradi l i jepu palaču, a d a ti lijepi milijuni n e svrše u Italiju i d a b ro jn i stana r i n e os tanu bez s t a sa .
Dok se aada pod iže ve lebna zgrada za ka to l ičko sjemenište, p ravos l avno će sjemenište da se o tvor i a zgradi pri je vlasnosti Drezga, a Okružni U-r e d j e , mjesto d a g rad i n o v u kuću, n a b a v i o o n u pri je vlasnosti Sponza. Onaj „pri je" j e na roč i t e važnost i u o v o m slučaju, je r su s p o m e n u t e zgrade sada kupl jene o d „Srpske B a n k e - za d ržavne , o d n o s n o socij a l n e us tanove .
Zbilja je ža losno , I t o se m o r a konsta tovat i , d a d ržavna vlast kon sekven tno n e vod i r a č u n a o mjesn i m p o t r e b a m a , nego ovdje i de dir e k t n o za in te resom j edne g rupe ka-pitalista, koja j e , hva la Bogu, o d
1 pr i jestolnice d o b r o v iđena . S ine i r a et s tudio smo o v o phmjet i l i , j e r je o v o jedin i a rgamena t , koji i na j -k ra tko vidni j em o d m a h u p a d a u o k o , zbilja jedini , koj i govor i za.
DrOETKER. O V I M
BACkINOM Najbolje iskušane recepte Šalje na želju besplatnoj! prosto od poštanskih
pristojba Dr. Oetkera llustrovana knjiga recepta sadržaje clrka 200 prvorazrednih recepta sa 51 »Ukora. Cijena Din 5.- dobiva set svagdje. 0 slučaju, da je ista rasprodana, trallte isravno
kod Dr. Oetkera, Maribor.
Još se i to čuje, da se iz kaldr-mar inskog dopr inosa o d oko dva i p o mil i juna, koji b i se mora l i u p o trijebiti n a koris t Šibenika, misli ku piti za ca r ina rn icu kuća Negri Suvišno je isticati i dokazivat i ne igod-nost takve ideje. Napro t iv s ovom svotom, a obz i rom n a trgovačku važnost i budućnos t Šibenika, morala b i se podignut i j edna velebna i m o d e r n o u r e đ e n a zgrada, koja bi i po svom položaju odgovara la po t r e b a m a pomorske trgovine
Ovo bi se prosto iznaša nje činjenica da lo r easumi r s l i sa par rij eč i : Stanari bez stana, radnici bez radnje.
Ovo se pak sve n e bi događalo , da je Šibenik i m a o općinsku upravu, koja b i uistinu vodi la računa o p r a v i m p o t r e b a m a grada te ne bi dozvoli la , da razni posrednic i izrabe ove t< ike gradske pr i l ike .
Orlovski džepni kalendar ta g. 1927.-19'28 stoji Din 10. (s poštarinom 11.— Din.), • naručujese kod D r u š t v e n e Nabavne Z a d r u g e , P a j a č i ć e v trg 15, Zagreb.
Don 1. Vule t ln :
fiodofaite u Velehrad (Od 1 2 . - 1 8 . VIII . 1 9 2 7 . ) .
IV. D a n Vel ike G o s p e u V e l e h r a d u . Osvanuo je h ladan i ob lačan ,
Visine s m o n a d m o r e m 750 m. U cik zore glazbe su p o mjestu u d a rale b u d n i c u i naviještale veliki n a rodn i i c rkveni b l a g d a n . U 4 sata počel i sa svećenici govori t i sv. Mise po svim ol tar ima, pa sve d o 9 su se izredal i . U 7 7a splitski b iskup presvij . d r Bonefačić govor i av. Misu u star osi j ez ika . Pjevaju se n a -božne pjesme. Orgulje laganim, t ihim glasom p ra t e . Pr ičes t p o svim oltar ima.
Svijeta j e nagrnu lo iz sve p r o s t rane okol ice d o četiri hi l jade. P o . sebna n a r o d n a nošnja k o d muških i ženskih daje svečani izgled. Šaro liko m n o š t v o gmiže jedim m i m o d rugoga , te se sve Žive boje n a r o d n o g a veza uz svileni i zlatni vez n a ženskim v r p c a m a j a s n o odlikuju. Duge r aznobo jne vrpce , što vise muška rc ima o lijevom r a m e n u , lepršaju, a m o d r e i c rvene hlače sa izvezenim prslucima spri jeda i s t r a g a daju osobiti kolori t . Bijeli rukav i ženskih košulja, n a d u v e n i h po srijedi kao mješina, i znenađuju . Svi lene i n a r o d n e m a r a m e čine formu kapice n a ženskim glavama, sa Širokim t rokutom, Što p a d a p r e k o pleća. Svaka ženska iz okolice u p r ć e n a je sa m a
lim avežnjićem, zamotan im u čistu plahtu. U n j emu nose ave svoje p o t rebe za jesti. P o svečanost i svaka j e prostr la na ze lenu t ravu svoju, p lahtu i b lagovala *a svojom obi telju vakoga blaga Božjega.
U 8 sati poče la j e d ruga a k a d e mi ja pod vedr im n e b o m . Naoko lo ukusnog ol tara , na ko j emu je m o r a o držati liturgiju križevački b i skup u i s točnom obredu , po reda lo se 12 svilenih i z la tom pro tkan ih c rkvenih i orlovskih bar jaka . P rv i j e govor io j e d a n seljak, član katol . organizaci je . Za njim d r Svetlik, češki zas tupnik pučke s t ranke . T a d a splitski biskup dr Bonefačić, pa ljubljanski knez-bi-skup dr Jeglić, pa mar iborsk i d r Kar-lin, pa j edan premons t ra t . Za nj ima križevački biskup d r Njaradi , pa jed a n svjetovnjak, pa j e d n a Moravljan-ka a nar . nošnji u ime Saveza katol. Žena. U najl jepšem času udar i la je d o b r a kiša i t ako zasmela dalnje zborovan je i liturgiju.
Odatle je sav n a r o d pošao u stolnu crkvu. Izložen je bio sv. Sakra-m e n a t i uputi la se d ivna teoforična procesija sa 2 glazbe i nebro jen im vjernic ima. Presveto je nosio p 6 d sjajnim ba ldak inom splitski b iskup. Nosi lo je ba ldakin 8 stasitih m o m a ka u crvenoj n a r o d n o j nošnji i r a z n o bojn im v rpcama , što su pada le s r a m e n a , te sa sjajnim č izmicama n a n o g a m a . U najljepšem razvo ja ope t
j e kiša razbi la , te se mora lo povrat i t i u crkvu. P r e d sl ikom Srca b a s o v a izmoljena je skupna moli tva za sjedinjenje svih kršćanskih crkvi . Na rod je p o b o ž n o i ganutl j ivo o p e t o v a o sve riječi mjesnoga ž u p n i k a visokim, glasom. Dok se d a v a o blagoslov sa Presvet im, svi su se ničice klanjali vel ikom i svemogućem Kralju k r a ljeva u velebnoj crkvi sv. Metoda , a malo je zvonce svoj im milozvučnim glasom pozivalo n a moli tvu i zadnj i blagoslov u o v o m svetištu, t ako mi lom i d r a g o m za sve n a s Slavene . Najradosni je j e bilo vidjeti zagrljen zapadn i i istočni o b r e d pr i o v o m zadn jem blagoslova. Šest dja-kona is točne sjedinj. Crkve u svojim bogat im od jećama , s u b d j s k o n i dja-kon z a o a d u e c rkve sa b i s k u p o m u srijedi, a za njima biskup Olomuca i b iskup Križevaca sa goruć im svje-ćama , pa o n d a bhlcup ljubljanski i mar ibo r sk i . Molitva sv. S a k r a m e n t u i sp jevana je glagoljački. Isto tako , k a k o j e sv. b r a ć u sjedinila j e d n a vjera i j e d n a l jubav povela u visoke karpa t ske gore , i n a s je o n o g a n e z a b o r a v n o g a časa spajala ista vjera i l jubav u jednoj vel ikoj katoličkoj Crkvi sa is točnim i z a p a d n t m ob re d o m . „Hos a m o r fratres sociavit u -nus , u n a q u e abduz i t p ie tas . . . M Búlgaros eomplent , Moravoe, Bohemos. . .
Poslije je bio svečani pontiflkal p o m o ć , o lomučkog biskupa, pri k o
j em su učestvoval i svi mje ićani i o -kolica, j e r je b io d a n titulara vele-h r a d s k e c rkve .
J o š prije p o d n e moral i smo na objed , i to u dva navra tka , kao i na večeru , jer blagovalftte može da pr imi samo 150 osoba , a odlazak je uvečer sa postaje Hradišća u 1*40 p o p o d n e . Svi s m o se opremil i do po sata iza p o d n e , d o b r i m ob j edom se okrijepili uz h ladno pivo — p rav o , n e p a t v o r e n o , m o r a v s k o .
P r i r a s t a n k a iz Velebrada svakom j e b io težak i m a c a n Čas. I ako je kišica pada la , to ipak nije smetala h i l j adama naše braće , da nas d o đ a pozdravi t i . Glazba ie udara la zadnje koračn ice , k a d sa nas aa tomobi l i vozili na t rag na željezničku postaju u Hradišću. Mahanje r a b a c a , te urn e b e s n i : Živio, Živili b raća Slovaci i Moravc i , Živili Horvati in Slovenci! Sve j e to bila zadnja u s p o m e n a i bolni ras tanak sa s jevernom b r a ć o m . J o š j e d n o m su provirili ve lehradsk i zvonici sa svojim slavenskim zastavama , koje su zalepršale pri zadnjem pozd ravu , i Ve lekrad n a m se sakrio za ze lene h u m k e i ki tne gore . Kiša nas j e prati la sve d o željeznice.
N a postaji se sakupilo skoro c i jelo mjesto. Li jepa željez. zgrada , ok ićena s lavenskim zas tavama, č e kala nas je svečano , da nas isprati dalje kroz Moravka a bratski zlatni P rag .
(Nastavit će sa.)
Pred groojanskim ratom u Rumunlskol.
K a k o t e razvijaju pri l ike u Rumunjskoj , čini se, da je rudi nesno-šljivoga te rora v l ade građanski ra t neizbježiv. U zemlji n e m a n ikakvoga prava . Na p o i t a m a r a d i crni kab i net. P o l o i a j kraljevske po rod ice j e t a k o đ e r neizdrživ. Bra t i anu n e m a povjerenja p r e m a č l anov ima kraljevske porod ice i u p r a v o ih drži in tern i r ane . Svaki n j ihov k o r a k slijede detektivi , a sva se pisma kral jevske po rod i ce cenzur i ra ju .
Državni odbor za Stednlu. Na sjednici financijskog o d b o r a
22. t. m j . n a k o n duže diskusije iza b r a n je d ržavn i o d b o r s a štednju, u koji su sa s t rane financijskog o d b o r a i z a b r a n i . Od r ad ika l a : Ilija Mi-hajlović, Joca Selić, d r Dobra G. Popović", Bogol jub Kujundžlć, d r Niko Subot ić , J o v a n Al t iparmaković I Slma Rač ić ; o d d e m o k r a t a : Voja Veljković, S l a t k o Sećerov, Milan Grol, Košta T imot i j ev i ć ; o d musli-m a n a : d r B e h m e n ; o d kler ikalaca: d r Vladimir Pašen jak i P r a n S m o -de) .
Novu belgijsku vladu j e sastavio katol ik J a s p a r t ako , d a s a u nju ašla 4 l iberala , a ostal ih 6 mjesta razdijel jeno je m e đ a katol i čke konservat ivce i ka tol ičke d e m o kra te , d o k sa ispali socijalisti.
Zavrteo projekt oorome reforme.
P o s e b n a komisi ja , koja je bila u t a s v r h a sastavljana, izradi la je nacr t z akona o u r e đ e n j a agra rn ih odnosa a Dalmaci j i sa o d n o s n i m obraz loženjem, č l a n o v i m a ove komisi je bili s u : d r Jos ip Metličić, sudija v rhovnoga suda u Zagrebu, d r Jos ip Jab la -novlć , d ržavn i p ravobran i l ac a Spli ta, i d r A n t e Dulibić, p reds jednik o k r u t n o g i zemaljskog s a d a a Šibeniku, d o k je p reds jedn ikom komisije b io g. Vel. Ž i p a n u Splitu.
S upućene s t rane javljaju, d a će a najskori je v r i j eme o v o pitanje bit i definit ivno r i ješeno n a temelju izrađ e n o g nac r ta ove komisije te p red lo ž e n o Skupštini n a pre t res i p r ihva t .
U oteklvanlo oltre proračunske debate.
U političkim k rugov ima predviđ a l a žestoku b o r b a a p a r l a m e n t a p o v o d o m novoga budže ta , i a k o je g. d r Marković odluč io , da pravi p i tanje na n o v o m budžetu, a k o n e n a đ e a v lad i većinu, koja će biti dovol jna , d a p o d u p r e , da ovaj budžet , t akav k a k a v je, b u d e i sp roveden .
Protiv ukidanja Šumarskoga fakulteta u Zagrebu.
Sve zagrebačke p r iv redne organizacije n s čelu sa g r a d s k o m općin o m uput i le su j e d n u preds tavku ministru prosvjete K o m a n u d i - u p o v o d o m namjeravanog uk inuća gospodarsko-šumarskoga fakulteta u Zagrebu. U predstavci se protest ira prot iv n a m j e r e ukidanja ovoga fakulteta, koji j e rezultat 65 god. razvitka naše e k o n o m s k e i Šumske na stave.
Ovom protestu sa hrvatske strana prošlih dana pr id ruž io sr i ljubljanski „Slovence" u ime Slovenije j e d n i m
= 5 = demskog Orla u Zagrebu, na kojoj au primljena pravila, koja su jedinstvena sa sva orlovska druStva, učlanjena ju HOS u. Prije je Akademski Orao imao druga pravila. Ujedno je na toj skupltini zaključeno, da se druStvo prozove Akademski Wao „Ifahnić". Druitvo je učlanjeno u HOS-u 1 vezano je pravilima HOS-a.Članovi Akademskog Orla <Ifahnić" jesu akademičari Orlovi, koji su dijelom već proSle godine b ii članovi Akademskog Orla, a dijelom su se učlanili istom ove godine, kad su stupili na univerzu.
»Za vjera i za Dom", gluilo hrvatskih Orlića, dvobroj za mjesec listopad 1 studeni, izišao je sa Ovim sadržajem t Za Kristovo Kraljevstvo; Hrvatica sam mlada ja; Crkva Kristova Zaručnica; Mjih dvoje; Za misije; Knjiga sv. Josipa; Socijalna sedmica u Nancvu; Crvendać; Mesu gorštacima; NaSi krajevi i običaji; Naš dom; NaSa or-
j ganizacija; Iz ženskoga svijeta; Književnost. — List izlazi svaki mjesec, a stoji za organ izovane Orliće godiSnje dio 24; a za ostale din 30. Uprava i uredništvo Zagreb, Pejačićev trg 15.
IZ G R A D A 1 O K O L I C E . R a s p u s t o p ć i n e . Općina je k o n a
čno ipak raspuštena, ali joj je n a o p ć e iznenađenje i indignaciju sve^a građanstva Čisto na r inu t za komesa ra bivši načelnik g. d r M. Kožul uz ovako sastavljen savjetodavni odbor : Dane Škarica, Ante B U ž e n ć . urnir. sudski savjetnik, Pan jko ta Ćiril, Mate Karađole-Sušac (zeml joradnic i : ) Krsto Milovac i Pa ško P ivac (disidenti HSS) ; d r Ši inun Vlašić i Marko Žaia (HSS); Antun Lučev , upra vitelj poreznog u reda ( radika l ) ; d i rektor Marko Ježina (SDS); d r Vinko SmolČić ( d e m o k r a t ) ; Vladimir Kulić (HPS). Neki predstavnici stranaka već su s indignaaijom odbili ovo izazovno imenovanje , d a b a d a savjetnici o n o m e , k o m e sa već tol iko p a t a odglasali i izrekli svoje nepovjerenje . Bit će apućen i korac i kod mjerodavnih faktora , da se da d e satisfakcija i povr i j eđenom zakonu i uvr i j eđenom građans tvu te mjeato d ra Kožala imenuje k o m e sarom i edno neinteres i rano i nep r i s t rano lice. Ne sumnjamo, d a će mjerodavni faktori svakako i t o pri je popravi t i o v a pogrješku i udovoljiti o v o m o p r a v đ a u o m zahtjevu avega građans tva . — Izbori za novo općinsko vijeće obavi t će se 19. veljače 1928.
Nečuveno s v e t o g r đ e . U proš . sub. n o ć a počinila sa tri vojnika podna -rednika nečuveno svetogrđe na slici sv. Kratofora u Kačićevoj ulici. U p i janom stanju prolazeći tuda oni su porazbijali sve elektriČT? žarulje, stakla na vra t ima gost ione Kovač , izlog na sas jednoj b r i j a č m e , a k ad im ni to nije bilo dosta , razlnpali sa staklo na slici sv. Krstofora i b o d e žima izboli sliku na desetak mjesta. Ovo n e z a p a m ć e n o svetog« đ e teško se dojmi lo č i tavoga građans tva . Na-
BISER KREMO VA ZA OBUĆU.
d a m o se, da će vo iue vlasti kazni t i počinitelje ovoga bruta lnog zločina, n a d kojim se svatko grozi, i dat i zadovoljšt inu uv r i j eđenom građanstvu, koje protestuje.
P r o s l a v a sv . Cecil i je. I ove god ine „S ibemka Glazba" svečano je proslavila b lagdan svoje pokrovi teljice sv. Cecilije u u torak 22. t. mj. Ujutro je glazba za jedno »a č lanovima u p r a v e prisustvovala tihoj sv. Misi u crkvi sv. F r a n e , p reko koje je odsvira la pa r k o m a d a . Prije i poslije sv. Mise obašla je g r a d o m sviraiući vesele koračnice . U p o d n e na Malom T r g a je pr i redi la konce -rat sa vrlo b i ranim p r o g r a m o m , koji je baš prec izno izvela p o d vrsnim di r igovanjem svoga zauzetnog dir i genta Ma Santinella. Bilo j e dosta pljeskanja i povlađivanja . Uvečer j e glazba još j e d n o m priredi la Ophod g radom, a zatim je a pros tor i jama K a v a n e „Istra" slijedila k u ć n a zabava i za jednička večera .
P r e o s v . I l a r ion Z e r e m s k i , gor-njokarlovački episkop i p r ivremeni adminis t ra tor da lmat inske p ra -vosl. eparhi je , bo rav io je p red pa r d a n a a Šibeniku. Za svćga boravka posvet io je obnovl jenu c rkvu sv* Spasa a Varošu na pravos lavnom groblju, na kojoj sa u p r a v o dovršeni popravci . Prosl i jedio je za manastir . K r k u - kod Kistanja i „Krup a ' kod Obrovca .
B l a g d a n G o s p e o d Z d r a v l j a o-sobi to se svečano proslavio a Stolnoj Bazilici sv. J akova . Ujatro su se reda le b ro jne sv . Mise od ranoga iutra. Mnogo se pobožnoga svijeta o v o m p r i g o d o m ispovjedilo i p r i -čes t i lo . U 11 sati bila je svečana pontif ikalna Misa presvij . b i skapa az velika asistenciju, a p o p o d n e svečani blagoslov. P reko Mise i b lagoslova pjevao j e zbor Orlića.
A d v e n t s k e p r o p o v i j e d i . Ove go d ine će u Stolnoj Bazilici sv. J a k o v a propovi jeda t i a d v e n a t ka tehe ta vlč. d o n F r a n e Grandov . Propovi jedi će se držat i svake nedjelje (27. XI. te 4., 11. i 18. XII.) u 5 sati uvečer .
R a z r e z p o r e z a n a j m o v n e kuća -r i n e z a g o d . 1927. dovršen je , a spiskovi su zanin ianic ima na uv idu c d 2 l . t. mj . d o 6. d e c e m b r a . P r i ziv prot iv odmjerenja t reba pr ikazati od 7. d o 22. d e c e m b r a .
Izvezeno v i n o . R a č u n a se, d a j e dosad izvezeno iz š ibenskoga sreza d o 3u0 vagona vina. Cijene su j ako n i ske : c rno oko Din 4, opol 4.25, bijelo oko 4.50.
Fa l s i f ika t i d v o d i n a r k a . Općina je posebnim oglasom upozori la građans tvo na falsifikate dvod ina rka , koji su se pojavili u p rome tu .
S n i ž e n e c i jene m e s u . Zadnj ih d a n a snižene su cijene meau. Janjetina se p roda je p o Din 8-10, goved ina 10-12, b rave t ina 9-12, svinjet ina 16-20.
Knj ige d r u š t v a sv . J e r o n i m a . Već su stigla redovi ta i v a n r e d n a izdanja za g. 1928. Kao redovi ta izdanja sa izašle ove 4 knj ige : Danica, Isus Krist, pripovijest Gospodin Rafo i Svilarstvo, a kao v a n r e d n a ove 4 kn j ige : Roman Sofiju odab ra , pripovijesti Hercegovke , Žito a svjetskom gospodars tvu i L u r d s k a ukazanja Članovi ih mogu pridigliuti k o d mjesnog povjereniš tva (Samostan Domin ikanaca ) za cijenu o d Din 20 samo redovi ta izdanja, a r edov i ta i v a n r e d n a izdanja (svih 8 knjiga) za ci jenu od Din. 40.
č lankom, u kome je is takao, kako se može sa pouzdan jem očekivati, d a gospodarsko-šumarsk i fakultet] u Zagrebu n e će biti ukinut .
Smrt Bralianu-a Juče r j e n a k o n k ra tke bolesti
u m r o preds jednik rumunjske vlade Rrat ianu On je bio j e d i n a zapreka uspostave pr inca Karola n a rumunj skom prijestolju. Sad će porast i šanse Karolove , t im više, što au n a strani princa K a r o l a : A vare scu, bivši p redsjednik v lade , profesor Jo rga i Ma-niu, vođa seljačke s t ranke, pak će r a d i toga a Rumunjskoj doć i d o vel ikih unu ta rn j ih trzavica ko je bi m o gle urodi t i i g rađansk im r a tom. Smr t Bratianu* ova mogla bi značiti i p re okre t u izvanjoj politici Rumuni je . Bra t ianu je n a i m e b io pristaša t. zv. francuske linije u politici na Ba lka n a i u srednjoj Evrop i i p r ema t o m u j e d a n o d g lavnih s tupova poli t ike Male A n t a j t e . Dolazak opozicije n a v l ada , a sob i to dolazak pr inca Karola , po reme t io bi dosadašnju l ini ja rumunj ske izvan je poli t ike, koja b i se pr ikloni la više Italiji.
Veza Slovenije s morem. Specijalna komisija ministarstva
saobraćaja odlučila je, d a se definit ivno usvoji željeznička t ra ia , koja će omogući t i vezu Slovenije s mor e m , koja će ići p r a v c e m Kočevje-Vrbovsko, a koju je projekt i rao Sto vannc ing Klodič. Na prol jeće će se pristupiti toj gradnji .
O R L O V S K I V J E S N I K . Orlovska društva u mjeseca prosinca.
U mjesecu prosincu imat će orlovska društva da izvrše među ostalim slijedeći program rada: 8. prosinca je dan Bezgrijefinog Začeća, koji je po propisu orlovskoga Poslovnika orlovski praznik. Toga dana treba da se priredi zajednička sv. Pričest. - 14. prosinca navršuje se sedam godina smrti velikoga biskupa i Osnivača hrvatskog katoličkog pokreta krčkoga biskupa dra Ma-hntća. — 16. prosinca navrSuje se četiri godiie, otkako je osnovan Hrvatski Orlovski Savez, koji već kroz četiri godine s najvećim uspjehom radi oko proširenja katoličke misli u hrvatskim krajevima. Dobro bi bilo, da druStva na prva nedjelju, koja je tome najblila (18 XII) prirede a-kademiju, na kojoj će iznijeti Život i rad velikoga pokojnog biskupa i dosadarje u-spjehe hrvatskog Orlovstva. Gleda podataka za prigodne gOvorS neka se društva < brate na HOS, koji će im dati potrebne informacije. — U koliko se takva priredba ne bi mogla organizirati, to neka se na društvenim sastancima rastumači članstvu značenje svih tih triju naznačenih dana u mjesecu prosincu. — Po propisu Poslovnika treba da se u mjesecu prosincu održi tromjesečna skupština. Ovu treba održati svakako prije Nove Godine, a eventualno prije Božića.
Akademski Orao u Zagrebu. D četvrtak 10. t. mj. održana je glavna skupltina Aka
Belg i j ska s v e č a n o s t . 27. i. mj . mjesni Kraljevski Konsu 'a t si; vi imendan Ni. Vei. Kralja B lf?ij k ifla. Čestitan?« pr imat 6e se u konsu lamin j prostor i jama o d l i 13 "ali. Toga da na KOnsulat ne ureduje .
B a r b a r s k o o š t e ć i v a l e Šub i ćev -c a . Uza sve opomene, molbe i prijetnje ipak se ioš nalazi izvi iesnih ba rba ra , koji n a Šubićevcu prave r azne ho t imične štete. Ruše ograde , oštećuju n a s a d e i s tabla . P red pa r d a n a porazb ivnne su čak i k lupe, raz lupana c e m e n t o m zal ivena gvozda , te pobacan i i r aznesen i natpisi . Č u d n o je, k a k o se ova divljaštva mogu događa t i u j e d n o m gradu . Hvalevr i jednim zauzimanjem dru štva „Šub ićevac* i opć ine učinjeno je mnogo , da se ovaj lijepi,kraj do tjera i već d a n a s služi na ures gra du. Sveta je dužnos t svakoga g rađa nina, da b u d n o pazi na naš „Šubi-ćevac" i da svaku štetu i počinitelja prijavi vlasti, koja će ga zas luženo kaznit i .
S k u p š t i n a U. f. U. 2. o . mj . održ a n a j e glavna godišnja skupšt ina Učiteljskog druš tva U. J . U. N a k o n tajnikova i b lagajnikova izvještaja izabrana je nova uprava s predsjedn ikom g. K. N o v a k o m na ćelu.
P a z a r u P e r k o v i ć u . Općina je poradi la , da paza r u Perkoviću b u d e \ roz cijelu godinu . Dosada j e on bio sauio sezonsLi. R a d . io^a su u Šibeniku bili i delegati Velikog Žu-paDa.
Na s r e s k o j uč i te l j skoj k o n f e r e n ciji , održano j u Šibenik ' tf. t. ttfjM
izabrani su umirovljeni učitelji ga. R. Simonelli i A. Kačić za s t ručne ( l anove oblasnoga disciplinskog "uda u Splitu.
R a s p r a v a p r o d a v a č i m a a l k o h o l n ih p i ć a z a i z b o r n i h d a n a . Za koji d a n održa t će Okružni sud raspravo nekolicini , koji su za izbornih d a n a usprkos z a b r a n e prodava l i a lkoholna pića.
Slanje sfetaia Slavenske banke d. d. u Zagrebu.
Likvidirane tražbine u visini od preko 133 milijuna dinara.
Likvidacionalno ročište u stečaju Slavenske banke <|. d., koje se održavalo kod kr. sudbenog kola, kao stečajnog suda ü Zagrebu, zaključeno je 25. listopadu t. g.
Broj vjerovnika, koji su prijavili svoje tražbine, iznaša 3210.
Stečajni je upravitelj likvidirao, t. j . priznao, u smislu hrvatskog stečajnog zakona tražbine uj ukupnom Iznosu od 5,606.347 dinara i 97 para u 1. razredu stečajnih vjerovnika, a 128.833.896 dinara i 80 para u II. razredu. Tražbine I. razreda imadu se isplatiti sa punim iznosom, dok tražbine IL razreda isplatit će se sa kvotom, koja će na njih otpasti po njihovom razmjeru prema stanju preostale imovine zavoda.
Ostale prijavljene iznose stečajni upravitelj nije likvidirao, t. j . nije priznao njihovu opstojnost. Među ovima nije likvidiran ni iznos prijavljen od Trbovlj. ugljen, društva od Dia 13.500.000, niti onaj prijavljen !
od Zentral Europäische Länderbank-Wien/ od cea 46,000.000 dinara. Stečajni upravitelj nije mogao likvidirati ova dva iznosa na osnovu izvještaja sudskih stručnjaka* pd, kojemu su pomenuti suodgovorni za slom Slavenske,banke d. d.
Svima vjerovnicima bez razlike, kojima su tražbine likvidirane, likvidirani su kamati do uključivo 24. septembra 1926», t. j . do dana otvorenja predstečaja, a ne do 19. maja 1927., t. ). do dana otvorenja stečaja, čime ali vjerovnici II. razreda lie gube ništa. U koliko će primiti manje na kamatima, toliko će im više pripasti u kvoti na glavnici priznate im tražbine.
Svaki vjerovnik, koji je svoju tražbinu prijavio suda, bilo izravno, bilo preko svoga zastupnika, primit će sudsku odluku o likvidaciji svoje tražbine.
Uvi vjerovoici, koji sve do sada nijesu još prijavili svojih tražbina, premda je obj javljeni rok za prijave davno istekao, mo» gu to jo& i bada učiniti, a u svrhu likvidacije njihovih, tražbina odredit će se a smislu stečajnog zakona posebno likvid. ročište o njihovom trošku.
29. oktobra i927. održana je kod kr. sudbenog stola u Zagrebu, a u smislu stečajnog zakona po sudu sazvana vjerovnička skupština Sa dnevnim redom: izbor stalnog vjerovničkog Odbora, i to pet članova i put njihovih zamjenika.
Na toj skupštini izabrani su, a s glasovima, koji predstavljaju tražbine u izno
sa od Din. 94,472.717 31 (od prisutnih traž-biui u iznosu od 99,347.173.60) slijedeći člarovi odbora;
Dr Drago Marušlć, Ljubljana, Dr Roman Ravnihar, Ljubljana, Oton Jeruc, tajnik Metfne hranilnice ljubljauske, Dr Juraj Pe-ćarević, Zagreb, DrHinko Horvatić, Zagreb.
Sa glasovima, koji su predstavljali 8i;28.508 dinara i 45 para izabrani su slijedeći zamjenici članova: Dragutin Hribar, Jjjubijana, Dr Anton Božić, Celje, Dr Janko irejc, Ljubljana, Zvonko Žogler, Ljubljana, /van Avsenek, Ljubljana.
Kr. sudbeni stol u Zagrebu odlukom od 4. novembra 1927. poništio je izbor zamjenika članova, jer su svi izabrani imali boravište izvan Zagreba, kao sjedišta stečajnog suda i stečajnog upravitelja, što je u protimbi sa duhom hrvatskog stečajnog zakona. Na ponovnim izborima obavljenim 11. novembra 19/7. izabrani su sa glasovima, koji su predstavljali 82,171.202.10 dinara od prisutnih 96,6u8.908 dinara i 28 para slijedeći zamjenici članova odbora:
Dr Zlatko Kuntarić, Zagreb, Dr Dušan Gjorgjević, Zagreb, Dr Ivo Hiršl, Zagreb, Dragutiu Hribar, Ljubljana. Dr Autou Božić, Celje.
Definitivnoj likvidaciji preostalog imanja Slavenske banke, pa i eventualnoj nagodbi sa prezadužeeikom, odnosno sa osobama i zavodima, koji odgovaraju za slom banke, moći će se odstupiti, a na osnovu §§ 145. i 187. hrv. steč. zakona, tok sada poslije Obavljene likvidacije tražbina i izbora stalnog vjerovničkog odbora.
Cjelokupna dosadan ja režija uključivši sve stečajne troškove podmirena je potpuno iz redovitih prihoda, a u glavnom kamata onih iznosa, koji su do sada ubrani i plodonosno uloženi, tako da stečajna masa sama uslijed stečaja i s njime spojenih troškova nije taknuta.
Glavna zadaća tečajnog upravitelja i uog vjerovničkog odbora sastoji se u
tome, da Što prije dovedu stečaj kraju, kako bi vjerovnici što prije primili na njih otpadajući novac.
Uprava stečajnine poduzet će sve potrebne knake, da svi čimbenici, koji su odgovorni za slom Slavenske banke, ispune svoju obvezu, koja rezultira iz njihove odgovornosti, te na taj način smanje ogromnu štetu, koju trpe vjerovnici Slavenske banke.
U Zagrebu, dne 18 novembra 1027. Dr Aleksandar Horvat, stečajni upra
vitelj Slavenske banke d, d., Dr Drago Ma-rušić, Di Roman Ravnihar, Oton Jeruc, Dr Juraj Pefiarević, Dr Hinko Horvatić, kao stalni vjerovnički Odbor Stečajnine Slavenske banke d. d.
Vlasnik, izdavatelj i odgovorni uredi Ante Erga 'rh»k Pučke Tiskare u^ benikii — (Predstavnici: Jerollm I Vj« Blav Matačić).
stalni
U Australiji za lira Sterilnoj 29/
UJužnuAmeriki zo Ura Sterlinga 19.
otprema Agencija Traži te upute .
JOSIP JADRONJA - SlBEl
R a d i o n a svakovrsnih bačava H5nig i RosnJat, Zagreb, Kiaonička cesta 9 imade na skladištu u svakom izboru nove 1 rabljene uz dnevne cijene. Vanjske se narudžbe obavljaju brzo 1 savjesno.
U Č I N I T E S A M O J E D N U P O K U S N U
N A R U D Ž B U I pa ćete se uvjeriti, da lozinka najveće trgo-
Tu dobijete: Manufakturu, konfekciju za dame, .gospodu i djecu,
rublje, SeSire, sagove, zastore, kuhinjske i kuČne potreoSttnc, galanteriju^
radlbitd*. i j i ^ k u t Još danas zatražite cijenik sa preko 3000 slika. Dobijete ga po*ve bespla tno . Najveća trg. i otpremna kaca u SHS. Kostner i iJhler Zagreb £ » 2 2
PUČKA TISKARA f- ŠIBENIK
Prima na izradbu sv u tiskarsku struku zasijecaju«e radnje.
Izradba brza i točna. Uz najumjerenije cijene.
T Zadružna Gospodarska Banka d. d. u Ljubljani VLASTITA ZGRADA DL. KRALJA TOMISLAVA 108 Podružnica Šibenik. BRZ. NASLOV OOSPOBANKA
T E L E F O N BR. TŠ. NCftftl W
Podružnice: CELJE, DJAK0V0, MARIBOR, NOVI HAD, KOčEVJE, KRAMJ, 30MB0R, SPLIT
Dionička glavnica i pričuva preKo bin. 16.ooo.ooo. Ulošci nad Din. 2 5 0 0 0 0 0 0 0 — — OvlaSteni prodavače srećaka državne lutrije.
PRIMA ULOŠKE NA KNJIŽICE, TE IH UKAMAĆUJE NAJPOVOLJNIJE. OPREMA SVE BANKOVNE I BURZOVNE POSLOVE POVOLJNO, TOčNO I BRZO,
top related