imamo li repozitorij i što učiniti da bismo ga imali (i nakon kvara opreme)

Imamo li repozitorij i što učiniti da bismo ga imali (i nakon kvara opreme)

Zoran Svrtan, viši informatičarvoditelj Informatičke službe

Muzeja za umjetnost i obrt, Zagreb

Repozitorij – definicijaRepozitorij – definicija

AKM repozitorijAKM repozitorij

Čuvanje i zaštita Čuvanje i zaštita

Za kraj ...Za kraj ...

vrlo popularna riječ repository – 51 milijun odgovora repositories – 10 milijuna repozitorij – 91 tisuća

za usporedbu museum – 224 milijuna culture – 600 milijuna library – 700 milijuna sex – 663 milijuna

3/150

Repozitorij je spremište digitalnog, elektroničkog materijala.

sužena definicija, primijenjena na specifični predmet prikupljanja:

Repozitorij je zbirka digitalnog materijala koja omogućuje sustavno upravljanje procesima objavljivanja, pristupa i pohrane (tog specifičnog) sadržaja.

4/150

brojni repozitoriji prisutni na mreži – Internetu prikupljaju i daju mogućnost korištenja različitih sadržaja knjižničari, informacijske znanosti

sadržaj institucijski, orijentirani na arhive pojedinih institucija ili

organizacija tematski, okupljaju najrazličitije dokumente vezane uz određeno

interesno područje.

dostupnost mrežni, manje ili više javno dostupni repozitoriji institucijski, lokalno dostupni repozitoriji, obično bogatiji

sadržajima, najčešće nisu javno dostupni

5/150

Pitanja koja bi se mogla postaviti: 

1.Trebaju li nam AKM repozitoriji?

2.Imamo li AKM repozitorije?

3.Što učiniti da bismo ih (i dalje) imali?

6/150

repozitoriji - vodeća uloga u nastupajućem informacijskom društvu

repozitorijske platforme mijenjaju samu prirodu obrazovnih procesa

"ex katedra" vs proces stalnog dopunjavanja znanja i samopoučavanja iz raznih izvora

klasični izvori znanja vs digitalni sadržaji digitalni sadržaji dostupni na medijima za lokalnu

upotrebu - CD, DVD ili na Internetu

Internet - medij koji svima daje podjednaku mogućnost pristupa informacijama

7/150

AKM zajednica, kao jedan od najvećih imaoca raznih kulturnih, povijesnih, arhivskih, itd. podataka idealni je izvor znanja, a znanje je "roba" koja se sve više cijeni.

Sumnje nema - trebaju nam - repozitoriji mogu pružiti mnoge potrebne informacije velikom broju korisnika.

8/150

pogledamo li na Internetu, naći ćemo: repozitorij hrvatskih školskih knjižničara Instituta Ruđer Bošković raznih fakulteta razne informatičarske stranice koje spominju

repozitorije

ni traga muzejskim ili arhivskim repozitorijima ne znači da ih nema ... samo ih nisam našao ili

nisu imenovani repozitorijima, nego bazama podataka, arhivima i slično.

9/150

u smislu spremišta digitalnog materijala - sva naša računala i podaci na njima mogla bi se shvatiti kao repozitorij, malo neorganiziran, ali ipak - repozitorij.

10/150

stvaranje repozitorija ozbiljan proces definiranja podataka koji se

pohranjuju, odabira softvera za realizaciju projekta, definiranja formata i metapodataka, razrješavanja autorskih prava, popunjavanje početnim podacima, objava (puštanje u rad)

onda možemo reći da imamo repozitorij.

11/150

Ministarstvo kulture RH pokrenulo je 2005. Nacionalni program digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe.

Prijedlog programa završen je u listopadu 2006.

u 2007. godini pokrenut je projekt "Hrvatska kulturna baština"

u 2008. javnosti je prikazan portal projekta www.kultura.hr

12/150

kooperativnost - zajednički rad na prezentaciji hrvatske baštine

svaka AKM institucija pomaže u slaganju mozaika hrvatske kulture

da bi se digitalizacija mogla provoditi standardizirano, osnovane su radne grupe za definiranje smjernica za pripremu projekta, odabir građe, odabir formata itd.

13/150

Zašto se uopće materijalna građa digitalizira?digitalizacija radi zaštite izvornikadigitalizacija radi poboljšanja dostupnostidigitalizacija radi stvaranja nove ponudedigitalizacija radi upotpunjavanja fonda

14/150

rezultat projekta – repozitorij (pa i ako se tako ne bude zvao)

preporučeno štivo: Nacionalni program digitalizacije arhivske,

knjižnične i muzejske građe smjernice za

odabir i pripremu građe norme i postupke u digitalizaciji formate za dugoročnu pohranu oblikovanje digitalnih zbirki

15/150

Uloga je repozitorija da pruži pouzdan, dugotrajan pristup digitalnim resursima, sada i u budućnosti.

brojni autori zabrinuti čuvanjem, održavanjem, pouzdanošću i trajnošću repozitorija

nakon stvaranja – održavanje i očuvanje

16/150

digitalna građa – lagana za čuvanje i multipliciranje, može se lako izgubiti, oštetiti ili nepovratno uništiti

kvar opreme (računala ili medija) bez odgovarajuće, unaprijed promišljene strategije čuvanja može dovesti do katastrofalnih posljedica

jednostavno rješenje - redovna izrada pričuvnih kopija može uspješno vratiti podatke.

17/150

Što je s promjenama tehnologije? Što kada se pokvare uređaji? Što kada mediji ne budu čitljivi?

18/150

Koji su mogući scenariji gubitka podataka u računalnom svijetu?

Ljudski faktor – neodržavanje, slučajno brisanje Zastarijevanje

Zastarijevanje hardvera Zastarijevanje softvera Zastarijevanje formata Zastarijevanje medija

Kvarovi Kvar hardvera (izuzev diskovnog podsustava) Kvar diskova Kvar kontrolera Kvar medija za backup

19/150

ljudski faktor - stalna edukacija i kontrola bez obzira na uloženi trud greške uzrokovane

ljudskim faktorom ne mogu se izbjeći

zastarijevanje - trajno investiranje i usvajanje najnovijih tehnologija

stalni veliki tehnološki napredak oprema koja je danas nova i u pogonu, zapravo je već

na rubu zastarjelosti zastarjevanje softvera zastarjevanje formata

20/150

mediji za pohranu diskete ZIP drive diskete magneto-optički diskovi - WORM (Write Once Read

Many) CD i DVD potreba za sve većim kapacitetima medija, razvijaju

su novi mediji i standardi nasljednik DVD-a - Blu-ray disk u razvoju su holografski mediji gdje je granica ?

21/150

nove tehnologije, glad za sve većim i boljim digitalnim fotografijama, dovode do potrebe za pohranjivanjem sve većih količina podataka

digitalizacija materijalne građe danas uobičajeni, lako dostupni, ne

preskupi, fotoaparati, sa slikom od 10 megapixela proizvode TIFF fotografiju od 28,5 MB.

24 fotografije popuniti će jedan CD22/150

Glavni “krivac” za rast količine podatakanesretan spoj dobre digitalne kamere i neobuzdanog korisnika

mediji za pohranu sve više i više nedostatni, bez obzira na svoj kapacitet.

Problem količine podataka, s tehničke strane, nije nerješiv.

Progres u elektronici dozvoljava stalno širenje kapaciteta za pohranu uz sve manju i manju cijenu po megabajtu podataka.

24/150

odabir medija za pohranu repozitorij dostupan preko weba mora biti negdje pohranjen

naš poslužitelj poslužitelj nekog od pružatelja internetskih usluga

Za pretpostaviti je da se podaci na tim poslužiteljima (bilo našim ili tuđim) redovito spremaju (bekapiraju) na odgovarajući način.

spremanje podataka našeg „neurednog repozitorija“ svatko na računalu ima važnih podataka trenutak spremanja na neki medij i odlaganje odabir medija jednostavan i lagan – CD ili DVD razočaranje – spremljeni podaci ne mogu se pročitati s medija! Zašto? Kupili smo najpovoljniji (čitaj: najjeftiniji) medij, snimili smo ga

maksimalnom brzinom, na gornju površinu napisali smo sadržaj, ostavili medij u košuljici na stolu nekoliko dana i nakon toga ugurali u kutiju u nekom ormaru ili ladici.

25/150

početne tvrdnje proizvođača – 50 - 100 godina korisnici često istiću kako su mediji koje su

snimili već nakon kraćeg vremena (nekoliko mjeseci do nekoliko godina) postali djelomično nečitljivi, i to unatoč, naoko, besprijekornom stanju i pažljivom rukovanju

OSTA (Optical Storage Technology Association) ne preporuča vrijeme skladištenja nesnimljenih medija duže od 5 do 10 godina

pretpostavka - niti snimljeni medij ne bi trebao biti skladišten duži period

26/150

najnovija istraživanja trajnost procjenjuju na samo godinu dana

ne znači da će svaki medij potpuno propasti nakon godinu dana, ali statistički gledano povećana je vjerojatnost pojave grešaka na mediju

trajnost medija može se povećati odgovarajućim skladištenjem - potrebna je posebna prostorija, s klimatizacijom, kontrolom vlage ... ali garancije nema.

27/150

Zašto tako drastični pad procijenjene trajnosti CD i DVD medija?

vjerojatno je zbog smanjivanja cijene proizvodnje došlo do promjena u tehnologiji proizvodnje i materijalima koji se koriste što je rezultiralo smanjenom trajnosti medija

pokazalo se da su jeftini mediji znatno nepouzdaniji od skupljih medija, što bi trebalo potvrditi prethodnu tvrdnju

28/150

preporuka – koristiti “zlatne” medije snimljene medije redovito kontrolirati nakon godinu dana presnimiti (ako je

potrebno i ranije) očuvanje digitalnog sadržaja ne ovisi o

mediju na kojem se čuva, tj. o očekivanom vijeku trajanja medija, nego o mogućnosti transfera sadržaja s jednog medija na drugi, i to što je češće moguće

29/150

kvar CD ili DVD medija, ili hard diska – postoje razni programi koji su u stanju pročitati sve ili dio podataka i sa oštećenih medija i uspješno ih spremiti

usluge poduzeća za spašavanje podataka s oštećenih medija

vrlo spor i mukotrpan posao potrebno je procijeniti da li se isplati spašavanje

podataka u Hrvatskoj postoji samo jedno poduzeće koje se

bavi ovim vrlo skupim i osjetljivim poslom

30/150

kvar računala investicija u novo računalo instalacija softvera rekonstrukcija podataka

kvar diskovnog podsustava (diskova ili kontrolera) problem pronalaženja odgovarajućih

komponenti

31/150

poslužiteljska računala - SCSI (Small Computer Serial Interface) diskovi spojeni na odgovarajuće kontrolere

RAID (Redundant Array of Independent Disks) funkcije

diskovi povezani, podaci se zapisuju tako da se podatak razdijeli i istovremeno spremi na više diskova koristeći usput i algoritme za zaštitu i povrat podatka u slučaju kvara bilo kojeg od diskova

moguće su razne RAID konfiguracije, najčešće su: RAID 0, RAID 1, RAID 5

32/150

SCSI standard - mnoge revizije i unaprijeđenja.

postoji i nekoliko različitih vrsta konektora na diskovima.

ukoliko se pokvari kontroler na vašem 5 godina starom poslužiteljskom računalu i želite ga zamijeniti – bad luck

ako nemate sreće (niti backup) – podaci su izgubljeni.

33/150

ako se pokvari disk u istom takvom računalu – ista priča

potreban vam je disk istog ili većeg kapaciteta, ali obavezno istog konektora.

u današnje vrijeme brzog napretka elektronike, teško je nabaviti novi, ispravan, tehnološki nekoliko godina star uređaj

danas se u elektronici uređaji proizvode godinu dana (ako i toliko) i nakon toga se prodaju - kako to vole reći - do isteka zaliha.

34/150

do gubljenja podataka vrlo često dolazi zbog nepažnje

pazite da u „velikom spremanju“ ne obrišete i ono što niste namjeravali

ono što vam ne treba nemojte brisati – radije to preselite u mapu koju ćete nazvati Staro ili Nepotrebno ili Arhiva

ako vam treba još diskovnog prostora – kupite dodatni disk, kapaciteti diskova danas su dovoljno veliki, a diskovi su jeftini

35/150

jedini siguran način zaštite od gubitka podataka je izrada sigurnosnih kopija – backupa

backup je ime za redoviti periodični postupak izrade sigurnosnih kopija pomoću nekog od za tu svrhu namijenjenih programa ili za ručno kopiranje podataka

backupova ima nekoliko vrsta – Normal, Copy, Incremental, Differential, Daily

36/150

Normalni backup spremiti će odabrane datoteke i označiti ih kao spremljene,

copy će ih spremiti, ali ih neće označiti kao spremljene,

inkrementalni način će pogledati što se promijenilo od prošlog backupa, spremiti samo promjene i te datoteke će označiti kao spremljene,

diferencijalni backup će učiniti isto, ali neće obilježiti datoteke,

dnevni backup će spremiti samo ono što se promijenilo ili dodalo danas.

37/150

datoteke spremljene nekim od programa za backup, obično su spremljene u pakiranom obliku (zbog uštede prostora, poboljšane kontrole spremanja na medij i slično) i nisu direktno čitljive, nego ih istim alatom treba vratiti natrag (restore)

potreban velik oprez - da ne bi vratili i ono što nam ne treba - recimo starije verzije datoteka na kojima smo u međuvremenu radili

38/150

za naša poslovna računala možemo pojednostaviti stvar - uzmimo potpuni ili djelomični backup

potpuni backup će presnimiti kompletni sadržaj diska. To najčešće nije nužno, jer možda nije sve podjednako važno.

djelomični backup će presnimiti samo odabrane dijelove diska – recimo samo mapu s dokumentima

najjednostavnije učiniti običnim kopiranjem - postupak je jednostavan, a podaci su uvijek dostupni u obliku u kakvom su bili i na našem disku. Još jedna korist - ne trebaju nam posebni programi za backup.

39/150

preporučljiva minimalna strategija – kad osjetite potrebu (dakle ne radi se o redovnom postupku), napravite kopiju onoga za što mislite da vam je izuzetno važno (ne kopija svega i ne kopija cijelog određenog dijela)

srednja strategija bila bi redovito, periodično (ovisno o tempu stvaranja sadržaja) spremanje kompletne mape s podacima (ili svih mapa s podacima, ovisno o strukturiranosti spremanja podataka na disku).

maksimalna strategija, svakodnevno spremanje svega, ali taj pristup nema (uvijek) svoje opravdanje

40/150

da bi naši podaci bili sigurni, trajno dostupni i zaštićeni, potrebna je:

unaprijed promišljena strategija čuvanja i održavanja, kako podataka, tako i softverske i hardverske opreme

unaprijed osigurati sredstva dostatna za provedbu te strategije

potrebno se te strategije i pridržavati.

To je jedini način na koji možemo biti sigurni da će naši podaci, naši repozitoriji biti trajno dostupni nama i drugim korisnicima.

A jel ima još puno ?

PPPP