institut za teritorijalni ekonomski razvoj (inter)...realizovao institut za teritorijalni ekonomski...
Post on 10-Jan-2020
7 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Izdavač Institut za teritorijalni ekonomski razvoj (InTER)
Za izdavača Dragiša Mijačić
Autori Jovana Jakovljević
Dragiša Mijačić Jasna Žarković
Marija Milenković
Foto na koricama Milan Dobrić
Godina 2018
Publikacija je urađena u okviru projekta finansiranog preko granta Kosovske fondacije za
otvoreno društvo. Sadržaj publikacije je isključiva odgovornost autora i ni u kom slučaju ne
odražava stanovišta Kosovske fondacije za otvoreno društvo.
FRIKONOMIJA SEVERA KOSOVA SADRŽAJ
SADRŽAJ
LISTA SKRAĆENICA .......................................................................................................... 1
1. Uvod ........................................................................................................................... 2
2. Struktura privrede u opštinama na severu Kosova........................................................ 3
2.1 Struktura privrede u opštinama na severu Kosova .............................................................. 3
2.1.1 Zastupljenost privrednih delatnosti u opštini Severna Mitrovica .......................... 5
2.1.2 Zastupljenost privrednih delatnosti u opštini Zvečan ................................................. 6
2.1.3 Zastupljenost privrednih delatnosti u opštini Leposavić ........................................... 7
2.1.4 Zastupljenost privrednih delatnosti u opštini Zubin Potok ...................................... 7
2.2 Poljoprivredna gazdinstva kao preduzeća ................................................................................ 8
2.3 Privredna društva sa severa Kosova registrovana kod Agencije za privredne registre ............................................................................................................................................................ 9
3. Registracija privrednih subjekata u kosovski sistem ................................................... 11
3.1 Trend registracije privrednih subjekata sa severa Kosova u ARPSK.......................... 11
3.2 Razlozi za registraciju privrednih subjekata po kosovskom sistemu......................... 13
4. Izazovi i prepreke u poslovanju privrednika sa severa Kosova ..................................... 15
5. Uloga donatora u privrednom razvoju na severu Kosova ............................................ 17
6. Uloga privrednih komora na severu Kosova ............................................................... 18
7. Zapošljavanje na severu Kosova ................................................................................ 20
8. Zaključak i preporuke ................................................................................................ 23
PRILOZI: Struktura privrednih delatnosti na severu Kosova ............................................ 26
Prilog 1: Najzastupljenije privredne delatnosti na severu Kosova, na osnovu podataka ARPSK ........................................................................................................................................................... 26
Prilog 2: Struktura privrednih delatnosti na severu Kosova, na osnovu podataka APR za 2015. godinu ........................................................................................................................................ 27
PRIVREDA NA SEVERU KOSOVA LISTA SKRAĆENICA
1
LISTA SKRAĆENICA APR Agencija za privredne registre Republike Srbije ASK Agencija za statistiku Kosova ARPSK Agencija za registraciju poslovnih subjekata na Kosovu
CEFTA Centralnoevropski ugovor o slobodnoj trgovini
d.o.o. Društvo sa ograničenom odgovornošću
EU Evropska unija
InTER Institut za teritorijalni ekonomski razvoj
IOM Međunarodna organizacija za migracije
KFOS Kosovska fondacija za otvoreno društvo
NACE Statistička klasifikacia ekonomskih aktivnosti u Evropskoj uniji
NSZ Nacionalna služba za zapošljavanje Republike Srbije
OSCE Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju
PDV Porez na dodatu vrednost
SDC Švajcarska kancelarija za saradnju
USAID Agencija Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj
FRIKONOMIJA SEVERA KOSOVA UVOD
2
1. Uvod
Privredni subjekti u opštinama sa srpskom većinom na severu Kosova: Severna Mitrovica,1
Leposavić, Zubin Potok i Zvečan godinama funkcionišu u nepovoljnom poslovnom
ambijentu koji karakterišu bezbedonosni izazovi, ograničenost tržišta, komplikovane
administrativne procedure i problemi u slobodnom protoku ljudi, robe i usluga. Imajući u
vidu da su privrednici sa severa Kosova uglavnom poslovali u srpskom pravnom sistemu,
situacija je dodatno usložnjena potpisivanjem Briselskog sporazuma kada dolazi do
uspostavljanja kosovskog pravnog okvira na teritoriji posmatranih opština. Ova promena je
značajno uticala na poslovanje privrednika sa severa Kosova i na njihovo prilagođavanje na
novonastale okolnosti.
Predmet ovog istraživanja je stanje privrede u četiri opštine na severu Kosova, naročito u
okolnostima koje su usledile nakon potpisivanja Briselskog sporazuma. Usled
(ne)dostupnosti podataka, istraživanje se uglavnom odnosi na privredne subjekte koji su
registrovani prema kosovskim propisima. Podaci o poslovanju privednih subjekata u okviru
srpskog sistema dati su na rudimentarnom nivou, u skladu sa podacima koji su bili dostupni
istraživačkom timu.
Rad sadrži osam delova. Nakon uvoda, drugi deo rada daje uvid u strukturu privrede na
severu Kosova. Treći i četvrti deo rada se bave dinamikom registracije privrednih subjekata i
promenama koje su nastale u poslovanju nakon potisivanja Briselskog sporazuma. Potom,
peti i šesti deo objašnjavaju ulogu međunarodnih donatora i privrednih komora u stvaranju
povoljnijeg poslovnog okruženja. Osvrt na obim zapošljavanja u registrovanim preduzećima
kod kosovskih institucija dat je u sedmom delu. Poslednji deo sadrži zaključna razmatranja i
preporuke za razvoj privrede na severu Kosova.
Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta „Analiza stanja privrede na severu Kosova
nakon potpisivanja Briselskog sporazuma – gde su šanse za zapošljavanje?“ koji je
realizovao Institut za teritorijalni ekonomski razvoj (InTER), u partnerstvu sa RTV Mir iz
Leposavića i uz finansijsku podršku Kosovske fondacije za otvoreno društvo (KFOS).
Projekat je realizovan u periodu od aprila 2017. godine do januara 2018. godine. Sadržaj
studije je isključiva odgovornost autora i ni u kom slučaju ne odražava stavove Kosovske
fondacije za otvoreno društvo ili RTV Mir.
1 Severna Mitrovica je prepoznata kao zasebna opština tek nakon potpisivanja Briselskog sporazuma
(2013). U srpskom sistemu ova opština i dalje koristi naziv “Kosovska Mitrovica.
FRIKONOMIJA SEVERA KOSOVA STRUKTURA PRIVREDE
3
2. Struktura privrede u opštinama na severu Kosova
2.1 Struktura privrede u opštinama na severu Kosova Severni deo Kosova čine četiri opštine: Severna Mitrovica, Zvečan, Zubin Potok i
Leposavić. S obzirom na to da su Srbi bojkotovali popis stanovništva na Kosovu, ne postoje
tačni podaci o broju stanovnika u posmatranim opštinama. Na osnovu procene OEBS-a, na
severu Kosova živi oko 80.000 stanovnika, od čega je 70.000 kosovskih Srba.2 Najveća
demografska aglomeracija je u Severnoj Mitrovici sa 2.678 stanovnika po km2 dok je
najrazuđenija opština Leposavić sa samo 25 stanovnika po km2.
Statistički podaci o poslovnoj demografiji imaju nešto drugačiji raspored po opštinama.
Prema podacima Agencije za registraciju poslovnih subjekata na Kosovu (u nastavku
ARPSK), u periodu od 2000. godine do kraja 2017. godine u posmatranim opštinama
prosečno su registrovana četiri poslovna subjekta na 100 stanovnika. Najveći broj preduzeća
registovan je u opštini Leposavić (6,9 preduzeća na 100 stanovnika), od čega je većina
registrovana za obavljanje delatnosti Trgovina na veliko i malo, popravljanje motornih
vozila i motocikala, i delatnosti Poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Najveći broj
poljoprivrednih poslovnih subjekata je registrovano u Leposaviću (289 poljoprivrednika,
49%), što je i očekivano jer po površini ova opština je među najvećima na Kosovu. Podaci o
ukupnom broju stanovnika po opštinama, njihovoj veličini i broju registrovanih privrednih
subjekata od 2000. godine do kraja 2017. godine dati su u sledećoj tabeli.
Tabela 1. Gustina naseljenosti i gustina privrednih subjekata po opštinama
Opština Površina
(km2)
Broj
stanovnika
(procene)
Gustina
naseljenosti
po km2
Broj
preduzeća
Gustina
preduzeća
na 100
stanovnika
Severna
Mitrovica 11 29.460 2.678 554 1.9
Zvečan 104 16.650 160 737 4.4
Zubin Potok 335 15.200 45 598 3.9
Leposavić 750 18.600 25 1.291 6.9
Ukupno 1.200 79.910 66 3.180 4.0
Izvor: InTER, na osnovu podataka Municipal profiles, OSCE Mission in Kosovo, septembar
2015. i podataka od Agencije za registraciju poslovnih subjekata na Kosovu (ARPSK)
U periodu od 2000. godine do kraja 2017. godine na severu Kosova je poslovalo 3.180
preduzeća registrovano kod ARPSK. Posmatrajući podatke od 2010. godine, prema strukturi
preduzeća, najviše su zastupljena mikro preduzeća, dok su prema pravnom obliku najbrojniji
preduzetnici (85,4% ukupnog broja preduzeća), koji se u kosovskom pravnom sistemu
2 Municipal profiles, Organization for Security and Co-operation in Europe (OSCE), Mission in
Kosovo, dostupno na http://bit.ly/2spJfkS
FRIKONOMIJA SEVERA KOSOVA STRUKTURA PRIVREDE
4
registruju kao individualni biznisi.3 Društvo sa ograničenom odgovornošću je drugi najčešći
oblik registrovanja preduzeća (14,1%), dok zemljoradničke zadruge, ortačka društva i strana
preduzeća čine samo 0,5% registrovanih preduzeća.
Grafikon 1. Zastupljenost privrednih delatnosti na severu Kosova, u procentima
Izvor: InTER, na osnovu podataka ARPSK za period 2000 - 2017
Preduzeća koja su registrovana u periodu od 2000. godine do kraja 2017. godine obavljaju
različite poslovne delatnosti. Prema statistici poslovnih subjekata na Kosovu, koja je
usklađena sa statističkom klasifikacijom ekonomskih aktivnosti u Evropskoj uniji - NACE,4
registrovane poslovne aktivnosti u opštinama na severu Kosova grupisane su u 19 sektora.5
Najzastupljenija delatnost je Trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila i
motocikala sa 1.284 registrovanih preduzeća, što čini 40,4% od ukupno registrovanih
subjekata. Druga po zatupljenosti je Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo sa 591 privrednim
subjektom i udelom od 18,6% u ukupnoj privrednoj aktivnosti. Potom slede Prerađivačka
industrija sa 372 registrovanih preduzeća (11,7%) i Građevinarstvo (202 preduzeća,
3 Individualni biznis - je jedino fizičko lice koja obavlja ekonomske aktivnosti sa ciljem da stvara
zaradu i koje je registrovan u ARPSK. U individualnom poslovanju vlasnik ima neograničenu
odgovornost za sve dugove društva. Statistički repertoar preduzeća na Kosovu K3-2017, (2017)
Agencija za statistiku Kosova, dostpuno na: http://bit.ly/2B6J6Hi 4 NACE - Statistical classification of economic activities in the European Community 5 1. Poljoprivreda , šumarstvo i ribartsvo; 2. Rudarstvo; 3. Prerađivačka industrija; 4. Snabdevanje
vodom, upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa upravljanja otpadom i slične aktivnosti;
5. Građevinarstvo; 6. Trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila, motocikala; 7. Saobraćaj i
skladištenje; 8. Usluge smeštaja i ishrane; 9. Informisanje i komunikacije; 10. Finansijska delatnost i
delatnost osiguranja; 11. Poslovanje nekretninama; 12. Stručne, naučne, inovacione i tehničke
aktivnosti; 13. Administrativne i pomocne uslužne aktivnosti; 14. Obrazovanje; 15. Zdravstvena i
socijalna zaštita; 16. Državna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje; 17. Umetnost, zabava i
rekreacija; 18. Ostale uslužne delatnosti; i 19 Delatnost domaćinstva kao poslodavca.
40.38
18.58
11.70
6.35
4.56
4.37
3.71
2.70
1.79
1.64
1.35
0.82
0.69
0.69
0.41
0.09
0.06
0.06
0.03
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
Trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
Prerađivačka industrija
Građevinarstvo
Saobraćaj i skladištenje
Usluge smeštaja i ishrane
Ostale uslužne delatnosti
Stručne, naučne, inovacione i tehničke delatnosti
Informisanje i komunikacije
Administrativne i pomoćne uslužne delatnosti
Zdravstvena i socijalna zaštita
Snabdevanje vodom, upravljanje otpadnim vodama
Rudarstvo
Umetnost, zabava i rekreacija
Obrazovanje
Poslovanje nekretninama
Državna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje
Finansijske delatnosti i delatnost osiguranja
Delatnost domaćinstva kao poslodavca
FRIKONOMIJA SEVERA KOSOVA STRUKTURA PRIVREDE
5
odnosno 6,4%). Ostale identifikovane privredne delatnosti zastupljene su u manjem obimu,
što se može videtu na Grafikonu 1.
Prema mestu registracije najviše preduzeća je osnovano u Leposaviću i Zvečanu (40,6% i
23,2%, respektivno). Delatnost Trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila,
motocikala je najzastupljenija u opštini Leposavić, gde je registrovano 42% ukupnog broja
preduzeća iz ove oblasti. Ostale dominantne delatnosti su u najvećem procentu registrovane
takođe u opštini Leposavić i to: 49% svih preduzeća iz oblasti Poljoprivreda, šumarstvo i
ribarstvo; 39% iz Prerađivačke industrije i 41% preduzeća koja se bave Građevinarstvom. U
prilogu su prikazane četiri najzastupljenije delatnosti prema mestu registrovanja na severu
Kosova. Jedan od problema prilikom identifikacije privredne delatnosti jeste taj što su u
ARPSK privredni subjekti registrovani za obavljanje jedne vrste delatnosti, a zapravo
posluju u drugoj ili više različitih privrednih delatnosti.
2.1.1 Zastupljenost privrednih delatnosti u opštini Severna Mitrovica U periodu od početka 2000. do kraja 2017. godine, u opštini Severna Mitrovica registrovana
su 554 preduzeća u ARPSK, što predstavlja 17,4% od ukupno registrovanih na severu
Kosova.
Grafikon 2. Broj registrovanih privrednih subjekata prema delatnostima u opštini Severna
Mitrovica
Izvor: InTER, na osnovu podataka ARPSK za period 2000-2017
U strukturi delatnosti u Severnoj Mitrovici najbrojnija su preduzeća koja se bave Trgovinom
na veliko i malo (168 preduzeća, 30,3%) i Prerađivačkom industrijom (87 preduzeća, 15,7%,
Grafikon 2). U opštini Severna Mitrovica registrovano je 48 privrednih subjekata koji se
bave Stručnom, naučnom, inovacionom i tehničkom delatnosti, odnosno 8,7% ukupno
registrovanih u ovoj opštini.
168
87
48
43
40
33
32
26
22
18
17
8
4
3
2
2
1
0 50 100 150 200
Trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozil
Prerađivačka industrija
Stručne, naučne, inovacione i tehničke delatnosti
Ostale uslužne delatnosti
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
Građevinarstvo
Saobraćaj i skladištenje
Usluge smeštaja i ishrane
Zdravstvena i socijalna zaštita
Administrativne i pomoćne uslužne delatnosti
Informisanje i komunikacije
Umetnost, zabava i rekreacija
Snabdevanje vodom, upravljanje otpadnim vodama
Obrazovanje
Poslovanje nekretninama
Rudarstvo
Finansijske delatnosti i delatnost osiguranja
FRIKONOMIJA SEVERA KOSOVA STRUKTURA PRIVREDE
6
Pod kategorijom Ostala uslužna delatnost u Severnoj Mitrovici registovana su 43 privredna
subjekta (7,8%), dok se za obavljanje Poljoprivrede, šumarstva i ribarstva prijavilo 40
preduzeća (7,2%). S obzirom na malu površinu koju ova opština obuhvata očekivan je
podatak da poljoprivreda nije u prve tri dominantne delatnosti, što je slučaj u ostalim
opštinama na severu Kosova.
2.1.2 Zastupljenost privrednih delatnosti u opštini Zvečan U opštini Zvečan registrovano je 737 privrednih subjekata, što čini 23,2% od ukupnog broja
registrovanih na severu Kosova. Ovi privredni subjekti obavljaju 17 klasifikovanih delatnosti
koje prate raspodelu koja važi za ceo sever Kosova. Najčešće registrovane poslovne
delatnosti u Zvečanu su: Trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila, motocikala;
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; Prerađivačka industrija i Građevinarstvo.
Grafikon 3. Broj registrovanih privrednih subjekata prema delatnostima u opštini Zvečan
Izvor: InTER, na osnovu podataka ARPSK za period 2000-2017
Za obavljanje delatnosti Trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila, motocikala u
ovoj opštini registrovano je 296 privrednih subjekata, odnosno 40,2% od ukupnog broja.
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo zastupljena je u obimu od 18,7% (138 privrednih
subjekata). Treća po zastupljenosti je Prerađivačka industrija kojom se bavi njih 12,3% (91
preduzeće). Takođe, postoji značajan broj građevinskih preduzeća, ukupno njih 50, odnosno
6,8% registrovanih privrednih subjekata iz ove opštine. Preostalih 13 privrednih delatnosti u
opštini Zvečan zastupljene su u manjem obimu, što se može videti na Grafikonu 3.
296
138
91
50
46
30
24
15
12
10
9
5
5
2
2
1
1
0 50 100 150 200 250 300 350
Trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
Prerađivačka industrija
Građevinarstvo
Usluge smeštaja i ishrane
Saobraćaj i skladištenje
Ostale uslužne delatnosti
Snabdevanje vodom, upravljanje otpadnim vodama
Informisanje i komunikacije
Zdravstvena i socijalna zaštita
Stručne, naučne, inovacione i tehničke delatnosti
Administrativne i pomoćne uslužne delatnosti
Umetnost, zabava i rekreacija
Rudarstvo
Obrazovanje
Finansijske delatnosti i delatnost osiguranja
Poslovanje nekretninama
FRIKONOMIJA SEVERA KOSOVA STRUKTURA PRIVREDE
7
2.1.3 Zastupljenost privrednih delatnosti u opštini Leposavić U opštini Leposavić ukupno je registrovano 1.291 privrednih subjekata koji obavljaju 17
različitih delatnosti. Dominantna privredna delatnost je Trgovina na veliko i malo, popravka
motornih vozila, motocikala kojom se bavi 41,8% registrovanih, odnosno 540 preduzeća.
Opština Leposavić ima povoljan geografski položaj i klimatske uslove za razvoj
poljoprivrede, zbog čega je 22,4% registrovanih preduzeća u ovoj opštini osnovano radi
obavljanje delatnosti u oblasti Poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Poređenja radi, to je dva
puta više u odnosu na broj preduzeća iz iste delatnosti registrovanih u opštinama Zvečan i
Zubin Potok, a gotovo sedam puta više u odnosu na opštinu Severna Mitrovica.
Grafikon 4. Broj registrovanih privrednih subjekata prema delatnostima u opštini Leposavić
Izvor: InTER, na osnovu podataka ARPSK za period 2000-2017
Prerađivačka industrija ima udeo od 11,2% u ovoj opštini, a to zapravo znači da je 144
preduzeća registrovano za obavljanje ove privredne delatnosti. Građevinom se bavi 6,4%
registrovanih preduzeća, što je približno isto u odnosu na zastupljenost ove delatnosti u
drugim opštima.
2.1.4 Zastupljenost privrednih delatnosti u opštini Zubin Potok Opština Zubin Potok ima 598 registrovanih privrednih subjekata od 2000-2017. godine.
Prema gustini preduzeća Zubin Potok se nalazi na trećem mestu od četiri opština na severu
Kosova. U posmatranom periodu (2000-2017), uovoj opštini se registrovalo 3,9 preduzeća
na 100 stanovnika. Preduzeća su registrovana za obavljanje 15 privrednih delatnosti a među
njima najzastupljenije su, Trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila, motocikala;
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; Prerađivačka industrija i Građevinarstvo (Grafikon
5.).
540
289
144
82
51
49
38
23
20
14
11
9
8
7
3
2
1
0 100 200 300 400 500 600
Trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila
Poljoprivreda , šumarstvo i ribartsvo
Prerađivačka industrija
Građevinarstvo
Saobraćaj i skladištenje
Usluge smeštaja i ishrane
Ostale uslužne delatnosti
Stručne, naučne, inovacione i tehničke delatnosti
Informisanje i komunikacije
Administrativne i pomoćne uslužne delatnosti
Rudarstvo
Zdravstvena i socijalna zaštita
Umetnost, zabava i rekreacija
Obrazovanje
Snabdevanje vodom, upravljanje otpadnim vodama
Državna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje
Delatnost domaćinstva kao poslodavca
FRIKONOMIJA SEVERA KOSOVA STRUKTURA PRIVREDE
8
Trgovinom na veliko i malo, popravkom motornih vozila, motocikala bavi se 46,8% ukupno
registrovanih pivrednih subjekata, tačnije njih 280. Za bavljenje Poljoprivredom,
šumarstvom i ribarstvom registrovano je 20,7% (124 preduzeća), a za delatnost Prerađivačke
industrije 8,4% (50 preduzeća) ukupnog broja preduzeća u ovoj opštini. Građevinarstvom se
bavi njih 6,2% (37 preduzeća).
Grafikon 5. Broj registrovanih privrednih subjekata prema delatnostima u opštini Zubin
Potok
Izvor: InTER, na osnovu podataka ARPSK za period 2000-2017
2.2 Poljoprivredna gazdinstva kao preduzeća Iz prethodno izloženih statistika može se videti da među privrednim subjektima, nakon
trgovinskih preduzeća, najviše ima onih iz oblasti Poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Razlog tome verovatno leži u činjenici da se značajan broj poljoprivrednih gazdinstava
registrovao kod ARPSK kao preduzeće za obavljanje privrednih delatnosti.
Na osnovu zvaničnih podataka nadležnih institucija Republike Srbije, u četiri opštine na
severu Kosova registrovano je 3.139 poljoprivrednih gazdinstava, od kojih je najveći broj
registracija u opštini Leposavić (1.811).6 Tokom tranzicionih procesa koji se dešavaju na
severu Kosova nakon potpisivanja Briselskog sporazuma, značajan broj poljoprivrednih
gazdinstava registrovan je kao preduzeće. Razlog za ovakav vid registracije verovatno leži u
nedovoljnoj informisanosti samih poljoprivrednika koji su smatrali da je to jedini način za
plasman svojih proizvoda i konkurisanje za donatorska sredstva. Međutim, ovaj vid
6 “Razvoj poljoprivrede na Kosovu i uticaj na životnu sredinu”, Institut za teritorijalni ekonomski
razvoj, maj 2017, dostupno na http://bit.ly/2j049aL
280
124
50
37
32
18
15
13
8
7
6
4
2
1
1
0 50 100 150 200 250 300
Trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila
Poljoprivreda , šumarstvo i ribartsvo
Prerađivačka industrija
Građevinarstvo
Saobraćaj i skladištenje
Usluge smeštaja i ishrane
Administrativne i pomoćne uslužne delatnosti
Ostale uslužne delatnosti
Informisanje i komunikacije
Rudarstvo
Stručne, naučne, inovacione i tehničke delatnosti
Snabdevanje vodom, upravljanje otpadnim vodama
Zdravstvena i socijalna zaštita
Obrazovanje
Umetnost, zabava i rekreacija
FRIKONOMIJA SEVERA KOSOVA STRUKTURA PRIVREDE
9
registracije nije adekvatan poljoprivrednim gazdinstvima jer na taj način ne mogu da ostvare
pravo na bilo koji vid subvencije iz agrarnog budžeta Vlade Kosova. Takva registracija
dodatno opterećuje poljoprivrednike obavezama plaćanja poreza na promet.
Da bi poljoprivrednik registrovao svoje poljoprivredno gazdinstvo u kosovski sistem mora
da zadovolji određene kriterijume koji se odnose na ukupnu količinu obradivog zemljišta, ili
određeni broj grla stoke, ukoliko se bavi stočarstvom. Kosovsko zakonodavstvo zahteva
vlasništvo nad najmanje dva hektara površine obradivog zemljišta, što je nedostižan
kriterijum za većinu poljoprivrednika sa severa Kosova usled usitnjenosti poseda.
Što se tiče korišćenja subvencija iz oblasti poljoprivrede, jedan od uslova koji predstavlja
problem privredinicima sa severa jeste dokazivanje vlasništva nad zemljištem. Usled
nefunkcionisanja pravosuđa na severu Kosova i problema sa razmenom katastarske
dokumentacije između Srbije i Kosova,7 mnogi poljoprivrednici imaju problem da dokažu
vlasništvo nad svojim posedima.
Značajan problem predstavlja i bojkot Popisa poljoprivrede koji je 2014. godine sprovela
Agencija za statistiku Kosova (ASK). Tokom ovog Popisa urađen je Registar
poljoprivrednih gazdinstava, u koji nisu uvršteni poljoprivrednici sa severa Kosova, pa
samim tim nisu ni u mogućnosti da regulišu svoja prava. Poljoprivrednici sa severa Kosova
takođe nisu učestovali u godišnjim anketama poljoprivrednih gazdinstava za 2015. i 2016.
godinu.
Važno je napomenuti i to da nepostojanje kredibilnih statističkih podataka o stanju
poljoprivrede na severu Kosova otežava izradu adekvatnih programa podrške razvoju
poljoprivrede na ovom području. I pored toga, neki donatori poput Kancelarije Evropske
unije na Kosovu uložili su značajna sredstva za podršku sektoru poljoprivrede na severu
Kosova.
2.3 Privredna društva sa severa Kosova registrovana kod Agencije za privredne registre Na osnovu finansijskih izveštaja privrednih društava registrovanih kod Agencije za
privredne registre (APR) Republike Srbije, u 2015. godini u posmatranim opštinama
funkcionisalo je 340 privrednih društava,8 od čega je najveći broj njih registrovan u
7 Zbog značaja koji ovaj problem ima kako za građane koji žive na Kosovu tako i za raseljena lica,
pitanje katastarskih evidencija bilo je predmet pregovora u Briselu. Predstavnici Beograda i Prištine,
uz posredovanje Evropske unije 2. septembra 2011. godine, postigli su sporazum o katastarskim
evidencijama. Međutim, kod implementacije ovog sporazuma stvoreni su novi problemi, pa su
očekivanja da će rešenje ponovo biti predmet rasprava u Briselu. 8 Ovi podaci ne uključuju preduzetnike.
FRIKONOMIJA SEVERA KOSOVA STRUKTURA PRIVREDE
10
Kosovoskoj (Severnoj) Mitrovici,9 ukupno 115, zatim u Zvečanu (87), Leposaviću (77) i
Zubinom Potoku (61 preduzeće). Po strukturi, dominiraju mikro preduzeća (do 9
zaposlenih), ukupno 326, dok u Zvečanu radi i jedno veliko preduzeće (Trepča). Zanimljivo
je i to da na ovom području nema ni jednog srednjeg preduzeća (od 50 do 249 zaposlenih).
Podaci o strukturi privrednih društava koji su registrovani kod APR-a prikazani su u sledećoj
tabeli
Tabela 2. Broj privrednih društva sa severa Kosova na osnovu veličine preduzeća
Opština Mikro Mala Srednja Velika Ukupno
Kosovska (Severna) Mitrovica 112 3
115
Zvečan 84 2
1 87
Zubin Potok 59 2
61
Leposavić 71 6
77
Ukupno 326 13 0 1 340
Izvor: APR, na osnovu finansijskih izveštaja za 2015. godinu
Najveći broj privrednih društava obavlja delatnosti u oblasti Trgovine na veliko i malo, u
Kosovskoj (Severnoj) Mitrovici 50,7% privrednih društava obavlja tu delatnost, u Zvečanu
46%, u Leposaviću 42,9% dok u Zubinom Potoku 42,6%. U Zvečanu i Zubinom Potoku,
među ostalim delatnostima zastupljena je građevina (delatnost Izgradnja zgrada u Zvečanu
zastupljena je kod 10.3% privrednih društava, delatnost Specijalizovani građevinski radovi u
Zubinom Potoku je zastupljena kod 6,6% preduzeća a delatnost Arhitektonske i inženjerske
delatnosti, inženjersko ispitivanje i analize u Leposaviću zastupljeno je kod 5,2% privrednih
društava).
Klasifikacija delanosti privrednih društava sa severa Kosova na osnovu podataka iz APR-a
data je u Prilogu 2 ove studije.
9 U zakonodavstvu Republike Srbije zadržan je naziv “Kosovska Mitrovica” koji se odnosi na ceo
grad. Međutim, imajući u vidu da se zakoni Rebublike Srbije “primenjuju” samo na severni deo grada,
može se napraviti direktna veza između Kosovske Mitrovice i Severne Mitrovice.
FRIKONOMIJA SEVERA KOSOVA REGISTRACIJA
11
3. Registracija privrednih subjekata u kosovski sistem
3.1 Trend registracije privrednih subjekata sa severa Kosova u ARPSK Registracija preduzeća sa severa Kosova u ARPSK od 2000. godine do kraja 2017. godine
nije se odvijala konstantno istom dinamikom. Situacija se značajno izmenila potpisivanjem
Briselskog sporazuma, jer je broj registracije preduzeća nakon ovog događaja značajno
počeo da raste (vidi grafikon 6). Ovim je i započet proces integracije privrednika iz četiri
opštine sa severa Kosova u kosovski pravni sistem.
Od ukupnog broja registrovanih privrednih subjekata (3.180) sa severa Kosova, u periodu od
2000. godine do potpisivanja Briselskog sporazuma (2013. godina) u ARPSK je bilo
registrovano 1.618, dok je preostalih 1.562 preduzeća registrovano od 2013. do kraja 2017.
U sledećem grafikonu prikazana je dinamika registracije privrednika sa severa Kosova u
periodu od 2011. do 2017. godine.
Grafikon 6. Dinamika registracije privrednih subjekata sa severa Kosova u ARPSK
Izvor: InTER, na osnovu podataka ARPSK za period 2011-2017
Ukoliko posmatramo period nakon Briselskog sporazuma, najveći porast registracije
preduzeća dogodio se tokom 2014. i 2015. godine, gde je broj registrovanih preduzeća
višestruko uvećan. Nakon toga, uočava se pad tendencije u procesu registracije preduzeća.
Dinamika registracije preduzeća u kosovski pravni sistem slična je za sve opštine na severu
Kosova jer je svuda primetan značajan rast broja registrovanih preduzeća u periodu nakon
Briselskog sporazuma. Pregled trenda registracije preduzeća po opštinama sa severa Kosova
u ARPSK za period od 2011 do 2017. godine dat je na sledećem grafikonu.
30
96 108
465513
293
204
0
100
200
300
400
500
600
2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017
FRIKONOMIJA SEVERA KOSOVA REGISTRACIJA
12
Grafikon 7. Registracija privrednih subjekata u ARPSK od 2011 do 2017. godine po
opštinama
Izvor: InTER, na osnovu podataka ARPSK za period 2000- 2017
Najveće promene desile su se u opštini Severna Mitrovica. Naime, u vreme do potpisivanja
Briselskog sporazuma (april 2013. godine) u ovoj opštini postojalo je samo 16 privrednih
subjekata koji su registrovani kod ARPSK.10 Nakon Briselskog sporazuma u ovoj opštini
registrovalo se 538 novih preduzeća. U tabeli 3. dat je prikaz registracije preduzeća pre i
nakon potpisivanja Briselskog sporazuma.
Tabela 3. Preduzeća registrovana u ARPSK u periodu pre i nakon potpisivanja Briselskog
sporazuma
Izvor: InTER na osnovu podataka ARPSK za period 2000-2017
Pored registracije novih, postoji i trend gašenja registrovanih preduzeća. Nakon potpisivanja
Briselskog sporazuma, tačnije u periodu od četvrtog kvartala 2013. godine do trećeg kvartala
2017. godine, ugašeno je 5,2% od ukupnog broja registrovanih preduzeća. Posle ubrzanog
registrovanja preduzeća, posebno u drugom kvartalu 2014. godine i prvom kvartalu 2015.
godine, došlo je do postepenog gašenja manjeg broja privrednih subjekata. Broj ugašenih
preduzeća bio je najveći u četvrtom kvartalu 2015. godine (14 preduzeća) i trećem kvartalu
2016. godine (njih 10, Grafikon 8).
10 Treba imati u vidu da je opština Severna Mitrovica formirana tek nakon potpisivanja Briselskog
sporazuma.
0
50
100
150
200
250
2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017
Severna
Mitrovica
Zvečan
Zubin Potok
Leposavić
Period Severna Mitrovica Zvečan Zubin Potok Leposavić
# % # % # % # %
Od 2000. do
Briselskog sporazuma 16 2,9 437 59,3 377 63,0 788 61,0
Od Briselskog
sporazuma do kraja
2017.
538 97,1 300 40,7 221 37,0 503 39,0
Ukupno 554 100 737 100 598 100 1291 100
FRIKONOMIJA SEVERA KOSOVA REGISTRACIJA
13
Grafikon 8. Broj registrovanih i ugašenih preduzeća po kvartalima nakon Briselskog
sporazuma
Izvor: InTER, na osnovu podataka Statističkih registara privrednih preduzeća na Kosovu,
ASK11
3.2 Razlozi za registraciju privrednih subjekata po kosovskom sistemu Sporazumi postignuti u procesu normalizacije odnosa Kosova i Srbije stvorili su potrebne
preduslove za unapređenje poslovanja i povezivanje privrednika. Tokom ovog procesa
proistekli su važni dogovori u ovoj oblasti, i to: Sporazum o slobodi kretanja; Dogovor o
integrisanom upravljanju granicom, evidentiranju i ubiranju carina i PDV-a, i Sporazum o
carinskom pečatu. Na osnovu Sporazuma o carinama, početkom 2013. godine formiran je
Privremeni fond za ekonomski i infrastrukturni razvoj Severa Kosova (Fond za razvoj severa
Kosova).12 Osnivanjem ovog Fonda omogućeno je da se u određenoj meri finansijski podrži
socio-ekonomski razvoj četiri opštine na severu Kosova.
Kao što je naglašeno u predhodnom odeljku, potpisivanje Briselskog sporazuma unapredilo
je proces registracije privrednih subjekata kod ARPSK, čime je i broj registrovanih
preduzeća kod ove kosovske agencije počeo da raste. Postoji nekoliko razloga koji su doveli
do povećanja registracije privrednika sa severa Kosova u kosovski sistem. Sa jedne strane,
registracija u kosovskom sistemu omogućava da se privrednici iz posmatrane četiri opštine
lakše povezuju i posluju sa privrednicima iz ostalih delova Kosova, a da pri tome imaju
obezbeđena ista prava i obaveze preuzete registracijom za obavljanje privredne delatnosti na
Kosovu. Registrovana preduzeća sa severa imaju mogućnost pristupa tržištu južnog Kosova,
bez ograničenja koje postoje za neregistrovana preduzeća ili preduzeca registrovana u
11 U trenutku izrade studije nisu bili dostupni podaci za četvrti kvartal 2017. godine. 12 Više detalja o funkcionisanju Fonda za razvoj severa Kosova može se naći u studiji “Da li živimo
bolje?”, dostupna na linku http://bit.ly/2A7CIio.
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
200
201
7 K
3
201
7 K
2
201
7 K
1
201
6 K
4
201
6 K
3
201
6 K
2
201
6 K
1
201
5 K
4
201
5 K
3
201
5 K
2
201
5 K
1
201
4 K
4
201
4 K
3
201
4 K
2
201
4 K
1
201
3 K
4
Broj novih preduzeća Broj ugašenih preduzeća
FRIKONOMIJA SEVERA KOSOVA REGISTRACIJA
14
drugim pravnim sistemima, u ovom slučaju u srpskom. Ovo je posebno značajno za
privrednike koji se bave trgovinom.
Sa druge strane, jedini način da privrednici sa severa Kosova ostvare robnu razmenu sa
Srbijom i legalno posluju je upravo registracija u kosovski pravni sistem. To je regulisano
uspostavljanjem administrativnih graničnih prelaza između Srbije i Kosova. Sva preduzeća
registrovana na teritoriji Kosova imaju obavezu da plaćaju carinu za uvoz i izvoz roba i
usluga. Iz tog razloga su, osim novoosnovanih privrednih subjekata, po kosovskom
zakonodavstvu registrovani i oni koji poseduju registraciju u srpskom sistemu.
Učešće na javnim tenderima u lokalnim samoupravama na severu Kosova takođe predstavlja
jedan od glavnih razloga za povećanje broja registrovanih preduzeća. Jedinice lokalnih
samouprava na severu Kosova, koje su konstituisane nakon potpisivanja Briselskog
sporazuma i rade po kosovskim zakonima, često raspisuju tendere za javne radove i nabavku
robe i usluga na koje ne mogu da se jave firme sa Kosova koje su registrovane u Srbiji.
Imajući u vidu da je većina preduzeća u ovim opštinama registrovana pri Agenciji za
privredne registre Republike Srbije, njihova registracija nije više bila validna za učešće na
opštinskim tenderima. Otuda je registracija kod kosovskih institucija bila presudna za dalje
poslovanje ovih privrednika.
Razlog za povećanje broja registracija jednim delom leži i u pravilima za korišćenje
donatorske pomoći na severu Kosova. Da bi privrednici sa severa Kosova mogli da dobiju
bespovratna donatorska sredstva, potrebno je da budu registrovani u ARPSK, ili da se
obavežu da će nakon dobijanja granta pristupiti registraciji preduzeća. Usled nedostatka
finansijskih sredstava za pokretanje ili proširenje postojećeg obima poslovanja, značajan broj
preduzetnika sa severa Kosova pristupa registraciji preduzeća u kosovski sistem kako bi
ispunio formalni uslov donatora. To se može zaključiti i na osnovu perioda u kojem se desio
najveći broj registracija (2014. i 2015. godina) što se poklapa sa pozivima Evropske unije za
dodelu bespovratnih sredstava, kao i sa periodom u kome su lokalne samouprave objavljivale
najveći broj tendera.13
13 Informacije o ulaganjima na severu Kosova tokom 2014. i 2015. godine mogu se naći u studiji “Da
li živimo bolje?”, dostupna na linku http://bit.ly/2A7CIio
FRIKONOMIJA SEVERA KOSOVA IZAZOVI U POSLOVANJU
15
4. Izazovi i prepreke u poslovanju privrednika sa severa Kosova
Usled različitih političkih, bezbednosnih i ekonomskih neprilika kao i nedostataka vladavine
prava, stvoren je sistem u kojem se privrednici sa severa Kosova nalaze u nezavidnom
položaju. Postoje brojni problemi i prepreke na koje privrednici iz posmatranih opština
nailaze u svom poslovanju, među kojima su najznačajniji navedeni u daljem tekstu.
Kao što je prethodno navedeno, veliki broj privrednika sa severa Kosova ima dvostruku
registraciju poslovanja, u okviru srpskog i kosovskog sistema. To iziskuje dvostruko vođenje
knjigovodstva što povećava troškove poslovanja, koji se prenose na rast cene proizvoda ili
usluge. To u krajnjem slučaju dovodi u pitanje njihovu konkurentnost na tržištu. Osim toga,
različiti propisi u poslovanju u okviru dva zakonodavstva iziskuju dodatne napore u
adekvatnom razumevanju propisa, što je neophodno kako bi se poslovanje odvijalo u skladu
sa zakonom.
Jedna od posledica dvostruke registracije jeste i plaćanje duplog poreza i carine. Taj problem
najviše pogađa privrednike koji se bave trgovinom jer se uvezena roba dvostruko carini
prilikom nabavke od dobavljača u Srbiji: prvi put prilikom ulaska robe u Srbiju, drugi put
prilikom ulaska robe na Kosovo. Ovakva situacija negativno utiče na konkurentnost cene
proizvoda ili usluge sa kojim se izlazi na tržište. Kao posledica ove situacije, privrednici sa
severa Kosova sve češće odlučuju da kupuju potrebu robu od dobavljača sa juga Kosova, što
nije nužno negativna stvar ali ponekad može dovesti do ograničenosti asortimana i kvaliteta
robe.
Izazovi se javljaju i usled nedovoljno jasnih carinskih procedura. Privrednici sa severa
Kosova se neretko suočavaju sa time da carinski službenici sami vrše slobodnu procenu
vrednosti robe prilikom carinjenja bez obzira na vrednost naznačenu na fakturi. Nekada se
dešavaju promene u poreskim stopama, bez blagovremenog obaveštavanja javnosti od strane
nadležnih službi.
Problemi nastaju i usled plaćanja carine na administrativnim prelazima na severu Kosova.
Kada privrednici sa severa plate carinu na administrativnom prelazu na severu Kosova, oni
nemaju mogućnost da robu koja je ocarinjena prodaju na jugu Kosova. Naime, novac od
carine koju privrednici plate na ovom administrativnom prelazu sliva se u Fond za razvoj
severa Kosova, a ne u budžet Kosova. Ukoliko privrednici kasnije žele da uvezenu robu (ili
višak robe) prodaju na jugu, neophodno je da robu carine na terminalu u Južnoj Mitrovici,
gde je potrebno više dokumentacije za carinjenje robe i veći su troškovi carine.
Problemi se javljaju i prilikom plaćanja poreza po kosovskom sistemu. Kosovska Poreska
služba ne priznaje poslovne troškove koje privrednici sa severa imaju po osnovu plaćanja
FRIKONOMIJA SEVERA KOSOVA IZAZOVI U POSLOVANJU
16
računa za vodu, struju, telefon i prevoz, jer se ovi troškovi još uvek ne plaćaju kosovskim
nadležnim službama. Jedino se zakup poslovnih prostorija prihvata kao validan trošak
prilikom obračuna visine poreza. Zbog toga se u poreskim obrascima uglavnom prikazuju
samo ostvareni poslovnih prihodi, ali ne i svi rashodi, što dovodi do toga da je visina poreske
osnovice mnogo veća od realne.
Nepoznavanje kosovskih poreskih i carinskih propisa od strane samih privrednika takođe
predstavlja problem u poslovanju, a dodatnu komplikaciju prave nedovoljno razumljivi (ili
loše prevedeni) propisi na srpskom jeziku.
Dodatan izazov za poslovanje na severu Kosova predstavlja i ograničena sloboda kretanja.
Usled otežanih okolnosti u dobijanju ličnih dokumenata, naročito kod dobijanja kosovske
vozačke dozvole, privrednici sa severa ne mogu sopstvenim vozilima da preuzmu robu sa
juga Kosova već su primorani da angažuju špeditere kako bi im dopremili robu. Ovim se
takođe uvećavaju troškovi poslovanja, što dodatno utiče na njihovu konkurentnost.
Imovinsko-pravni odnosi predstavljaju još jedan izazov u poslovanju na severu Kosova.
Imovina preduzeća na severu Kosova uglavnom je zavedena kod sudova koji su do nedavno
bili u nadležnosti Republike Srbije, a koju ne priznaju kosovske institucije. Ovaj problem se
naročito javlja prilikom apliciranja za hipotekarne kredite kod poslovnih banaka na Kosovu.
Ispunjavanje uslova za dobijanje kredita kod poslovnih banaka takođe predstavlja problem u
poslovanju, i to ne samo kada su u pitanju već pomenuti imovinsko-pravni odnosi već i
dokazivanje uspeha u poslovanju, jer poslovne banke ne uzimaju u obzir poslovanje koje se
odvijalo u okviru srpskog sistema. Poslovni uspeh i godine poslovanja u okviru srpskog
sistema takođe predstavljaju problem i kada je u pitanju učestvovanje na javnim tenderima
kod institucija koje su budžetski korisnici Vlade Kosova (npr. jedinice lokalnih samouprava).
Stigmatizacija privrednika je takođe na listi problema, bilo kada je u pitanju međuetnička
saradnja (među Albancima nije popularno kupovati robu od privrednika iz srpske etničke
zajednice) ili kada je u pitanju sopstvena zajednica (mnogi pripadnici srpske zajednice
smatraju da je saradnja između srpskih i albanskih preduzeća u suprotnosti sa nacionalnim
interesima).
FRIKONOMIJA SEVERA KOSOVA DONATORSKA PODRŠKA
17
5. Uloga donatora u privrednom razvoju na severu Kosova
U predhodnim godinama mnogobrojne međunarodne razvojne agencije i organizacije
podržale su razvoj privatnog sektora na severu Kosova. Među njima najznačajniju ulogu su
imale su Kancelarija Evropske unije na Kosovu, Agencija Sjedinjenih Američkih Država za
međunarodni razvoj (USAID), Švajcarska kancelarija za saradnju (SDC), Međunarodna
organizacija za migracije (IOM), kao i nekoliko ambasada zapadnih zemalja (pre svih
ambasade Velike Britanije, Norveške, i Finske). Podrška privrednicima najčešće je pružana u
formi bespovratnih finansijskih i nefinansijskih grantova, a u manjoj meri podrška je pružana
i u vidu obuka za unapređenje poslovanja.
Evropska unija je prepoznata kao najveći donator u oblasti podrške privrednom razvoju na
severu Kosova. Od 2010 do 2016. godine, EU je izdvojila preko 54,5 miliona evra za socio-
ekonomski razvoj ovog područja.14 U okviru dve grant šeme za sever Kosova, u periodu od
2013 do 2016. godine, Evropska unija je izdvojila finansijska sredstava za razvoj privatnog
sektora (nešto više od 2 miliona eura) i za razvoj sektora poljoprivrede (oko 2,8 miliona
eura). Ovim sredstvima najčešće su podržani preduzetnici i porodična preduzeća, što je
uticalo na unapređenje njihovih proizvodnih kapaciteta, uvođenje ISO standarda u njihovo
poslovanje, unapređenje kvaliteta pakovanja i brendiranja njihovih proizvoda, i sl.
Podrška Evropske unije privrednim subjektima na severu Kosova takođe je uticala na
njihovu registraciju u kosovski pravni sistem, kao i na otvaranje bankovnih računa kod
kosovskih poslovnih banaka. Na ovaj način privredni subjekti koji su bili korisnici programa
morali su da se upoznaju sa kosovskim zakonskim procedurama za vođenje poslovnih
knjiga, uvoza i izvoza, plaćanje carina i poreza, registracije zaposlenih i sl.15
Najveći problem kod podrške donatora nastaje kada se korisnici registruju u kosovski sistem
samo zbog učešća na pozivima za dodelu bespovratne finansijske pomoći, a nakon toga ne
nastavljaju da obavljaju delatnost za čije pokretanje su dobili određenu pomoć. Osim toga,
programi podrške međunarodnih organizacija nisu usklađeni sa strategijama razvoja opština
na severu Kosova, što je uticalo na rasipanje dostupnih sredstava na veliki broj privrednih
grana čime su limitirani pozitivni efekti na privredni razvoj i zapošljavanje.
14 Ibid, strana 23 15 Ibid, strana 27
FRIKONOMIJA SEVERA KOSOVA PRIVREDNE KOMORE
18
6. Uloga privrednih komora na severu Kosova
Među prvim rezultatima Briselskog sporazuma je uspostavljanje saradnje između privrednih
komora Srbije i Kosova, do koje je došlo jula 2013. godine potpisivanjem Memoranduma o
saradnji16 uz posredovanje Evrokomore. Memorandumom je predviđeno da Privredna
komora Srbije i Privredna komora Kosova pomažu svoje članove u promovisanju i
osnaživanju međusobne trgovinske i ekonomske saradnje, kao i da posreduju kod nadležnih
institucija u rešavanju problema vezanih za privrednu saradnju i poslovanje.
Do sredine 2017. godine održano je 17 sastanaka između dve komore na kojima se
razgovaralo o unapređenju privredne saradnje i rešavanju problema privrednika.17 U okviru
ovih susreta razmatrana su pitanja koja se odnose na obnovu infrastrukture, uspostavljanje
poštanskog saobraćaja, održavanje direktnih susreta privrednika, unapređenje carinske
saradnje, usaglašavanje fitosanitarnih i veterinarskih sertifikata i sertifikata u vezi stavljanja
u promet lekova i medicinskih sredstava, kao i pitanja u vezi primene CEFTA sporazuma.18
Povezivanje privrednih subjekata odvija se i kroz organizovanje zajedničkih sajmova. Prvi
poslovni susret kosovskih i srpskih privrednika u organizaciji Privredne komore Srbije i
Privredne komore Kosova održan je u maju 2015. godine u Gračanici, gde je učestvovalo
oko 70 kompanija. Krajem septembra 2017. godine, organizovan je Sajam poljoprivrede i
industrijskih proizvoda u Prištini na kojem je učestvovalo oko 100 privrednika iz 34
kompanije iz Srbije.19 Osim toga, organizovano je i nekoliko zajedničkih poseta
privrednicima u opštinama Preševo, Bujanovac, Medveđa i nekoliko događaja u Prištini.
Učešće privrednika sa severa Kosova na događajima, sajmovima i poslovnim susretima
organizovanim od strane dve komore je zanemarljivo tako da oni nisu imali direktne koristi
od saradnje između privrednih komora Srbije i Kosova. Njihovo učešće na sajmovima i
poslovnim susretima uglavnom je organizovano uz podršku međunarodnih organizacija i ne-
vladinih organizacija koje deluju na severu Kosova.
Privrednici sa severa Kosova uglavnom su članovi Privredne komore Kosova i Metohije koja
posluje u sastavu Privredne komore Srbije. Nakon potpisivanja Briselskog sporazuma
Privredna komora Kosova i Metohije učestovala je u procesu dijaloga između privrednih
komora Srbije i Kosova, naročito u domenu formiranja radnih grupa u pregovorima oko
16 Memorandum of Understanding between the Chamber of Commerce and Industry of Serbia and
Kosovo Chamber of Commerce, dostupno na http://bit.ly/2hsFQhk 17 „Prevladavanje berijera za poslovanje i normalizacija”, Forum za etničke odnose, 2017, dostupno
na http://bit.ly/2iaLmJq 18 Izveštaj o napretku u dijalogu Beograda i Prištine (april 2015, oktobar 2016, april 2017),
Kancelarija za Kosovo i Metohiju, dostupno na http://bit.ly/2yMBF63 19 Izveštaj o napretku u dijalogu Beograda i Prištine (oktobar 2017), Kancelarija za Kosovo i
Metohiju, dostupno na http://bit.ly/2yMBF63
FRIKONOMIJA SEVERA KOSOVA PRIVREDNE KOMORE
19
železničkog i poštanskog saobraćaja. Međutim, uspostavljanjem direktne saradnje između
Privredne komore Srbije i Privredne komore Kosova uloga Privredne komore Kosova i
Metohije je svedena na minimum. Pored toga, nije izvesno kakva će biti buduća uloga
Privredne komore Kosova i Metohije, imajući u vidu nepovoljni pravni okvir za njeno
normalno funkcionisanje i smanjenje prihoda od članarina.
FRIKONOMIJA SEVERA KOSOVA ZAPOŠLJAVANJE
20
7. Zapošljavanje na severu Kosova
Visoka stopa nezaposlenosti predstavlja jedan od najvećih izazova u celom regionu
Zapadnog Balkana, uključujući i Kosovo. Prema podacima ASK, u trećem kvartalu 2017.
godine stopa nezaposlenosti na Kosovu iznosila je 30,2%.20 Na Kosovu je zaposleno 365.700
stanovnika (30,4% ukupne populacije), koji najčešće rade u privatnom sektoru i to u
sledećim delatnostima: trgovina (14,9%), građevinarstvo (13,8%), prerađivačka industrija
(13,3%) i obrazovanje (9,2%).
Nezaposlenost je veliki problem i u opštinama na severu Kosova. Prema podacima
Nacionalne službe za zapošljavanje Republike Srbije (NSZ) koja vodi evidenciju o
nezaposlenim licima u opštinama na severu Kosova i ostalim srpskim sredinama, do kraja
oktobra 2017. godine registrovano je 6.933 nezaposlenih lica. Ova lica su korisnici usluga iz
oblasti aktivnih mera zapošljavanja koje finansira Republika Srbija, bilo da su u pitanju
informativno-savetodavne usluge, učešće na sajmovima zapošljavanja i preduzetništva,
usluge posredovanja u zapošljavanju, mere nefinansijske podrške kroz učešće u programima
dodatnog obrazovanja i obuke, ili mere finansijske podrške kroz programe subvencija za
zapošljavanje.
U opštinama na severu Kosova već dve godine deluje Agencija za zapošljavanje Kosova i to
preko opštinskih kancelarija za zapošljavanje u Zubinom Potoku, Leposaviću i Zvečanu.21 U
tom periodu sprovedeno je više aktivnosti na povećanju zapošljivosti građana. Na primer,
opštinske kancelarije za zapošljavanje sarađivale su sa privrednicima registrovanim u
kosovskom sistemu radi identifikacije potencijalnih slobodnih radnih mesta i posredovanja
prilikom zapošljavanja. Pored toga, ove kancelarije su sprovodile i druge aktivne mere
zapošljavanja, kao što su subvencionisanje radnih mesta i podrška samozapošljavanju.
Primera radi, u protekle dve godine opštinska kancelarija za zapošljavanje u Leposaviću
posredovala je u zapošljavanju 37 radnika i obezbedila pet subvencija za samozapošljavanje.
Istraživanje koje je nedavno objavio InTER pokazuje da najveći broj zaposlenih u opštinama
na severu Kosova radi u okviru javnih institucija Republike Srbije, oko 12.100 lica. 22 Iako
nije moguće sa preciznošću utvriditi broj zaposlenih u privredi, evidentno je da je on daleko
manji od broja zaposlenih u javnom sektoru. Kao što je ranije navedeno, privrednu strukturu
na severu Kosova čine uglavnom mikro preduzeća koja zapošljavaju mali broj radnika, a
najčešće su to preduzeća u porodičnom vlasništvu. Pored toga, dešava se da poslodavci često
i ne prijavljuju svoje radnike.
20 Rezultati “Ankete o radnoj snazi (ARS) za treći kvartal 2017”, 2017, Agencija za statistiku Kosova,
dostupno na portalu ASKDATA: http://bit.ly/2kbS2VC 21 Opštinska kancelarija u Zvečanu zadužena je i za nezaposlena lica na teritoriji opštine Severna
Mitrovica. 22 „Javne institucije Republike Srbije na severu Kosova – kakva nas budućnost čeka?“, InTER, 2017,
dostupno na http://bit.ly/2hrzMG1
FRIKONOMIJA SEVERA KOSOVA ZAPOŠLJAVANJE
21
Na osnovu podataka dobijenih iz finansijskih izveštaja za 2015. godinu koji su predati APR-
u, ukupan broj zaposlenih kod privrednih subjekata sa severa Kosova iznosio je 4.025 (vidi
tabelu 4). Najviše zaposlenih je imala Trepča, ukupno 2.944, dok je ostalih 511 radnika
zaposleno u mikro i malim preduzećima.
Tabela 4. Broj zaposlenih u privrednim društvima sa severa Kosova
Opština Mikro Mala Srednja Velika Ukupno
Kosovska (Severna) Mitrovica 186 265
451
Zvečan 117 32
2.944 3.093
Zubin Potok 54 61
115
Leposavić 154 212
366
Ukupno 511 570 0 2.944 4.025
Izvor: APR, na osnovu podataka iz finansijskih izveštaja za 2015. godinu
Na osnovu podataka Poreske uprave Kosova, zaključno sa septembrom 2017. godine na
severu Kosova je ukupno prijavljeno 727 radnika. Broj prijavljenih radnika uključuje i 127
radnika preduzeća “MTS” d.o.o., što znači da u ostalim preduzećima ima 600 radnika. Kada
uporedimo ovaj broj sa brojem ukupno registrovanih preduzeća u kosovskom sistemu (1.721
preduzeće od 2010. godine), stiče se utisak da postoji veliki broj preduzeća koji nemaju ni
jednog zaposlenog.
Tabela 5. Broj prijavljenih radnika na severu Kosova prema kosovskom zakonodavstvu
Izvor: InTER, na osnovu podataka Poreske uprave Kosova
Na osnovu podataka navedenih u tabeli 5. u periodu januar - septembar 2017. godine postoji
pozitivan trend prijavljivanja zaposlenih u Poreskoj upravu Kosova. Najveći porast broja
radnika beleži opština Severna Mitrovica, usled osnivanja firme MTS d.o.o. koja je
predviđena Sporazumom o telekomunikacijama.23 Ova kompanija je prilagodila poslovanje
prema kosovskom zakonodavstvu, i u skladu sa tim prijavila 127 svojih radnika u Poreski
sistem Kosova. Pored opštine Severna Mitrovica, veći broj prijavljenih radnika zabeležen je i
23 Kancelarija za Kosovo i Metohiju, Sporazum o telekomunikacijama, dostupan na
http://www.kim.gov.rs/p05.php
Opština Januar 2017 Septembar 2017
Severna Mitrovica 174 337
Zvečan 109 110
Zubin Potok 100 110
Leposavić 101 170
Ukupno 484 727
FRIKONOMIJA SEVERA KOSOVA ZAPOŠLJAVANJE
22
u opštini Leposavić, i to najviše u preduzećima iz prerađivačke industrije i trgovine na malo i
veliko.
Treba napomenuti i to da među nezaposlenima ne vlada veliko interesovanje za
zapošljavanje u privatnom sektoru. Komparativno gledajući, plate u privatnom sektoru su
značajno manje nego u javnom, tako da privatni sektor ne uspeva da privuče kvalitetnu radnu
snagu. Pored toga, dešava se i to da nezaposleni uopšte ne žele da stupe u radni odnos jer bi
time izgubili pravo na novčanu naknadu za nezaposlene koju dobijaju od NSZ. Nezaposlena
lica često nisu dovoljno obučena za obavljanje poslova koje zahteva privatni sektor, što
takođe predstavlja prepreku u zapošljavanju. Na kraju treba pomenuti i to da nestabilna
bezbednosna i politička situacija dovodi do toga da mladi i obrazovani ne vide budućnost na
severu Kosova (ili na Kosovu uopšte) već u potrazi za poslom sve češće odlaze u Srbiju ili u
inostranstvo.
FRIKONOMIJA SEVERA KOSOVA ZAKLJUČAK
23
8. Zaključak i preporuke
Specifičnosti kompleksnog pravno-institucionalnog i bezbednosnog okruženja na
severu Kosova odrazile su se i na funkcionisanje privrede. Privredna društva u
opštinama sa srpskom većinom na severu Kosova uglavnom funkcionišu u okviru
pravnog sistema i platnog prometa Republike Srbije. U tom smislu preduzeća su
registrovana kod nadležnih institucija Republike Srbije kojima se predaju finansijski
i poreski izveštaji, a dinar se koristi kao sredstvo plaćanja.
U nekoj meri situacija se menja potpisivanjem Briselskog sporazuma, kada dolazi do
uspostavljenja (i) kosovskog pravnog sistema na severu Kosova. Kao deo ovog
procesa beleži se povećan broj (pre)registracije privrednih subjekata kod nadležnih
kosovskih institucija. Briselski sporazum je doneo još nekoliko bitnih novina u
poslovanju privrednika sa severa Kosova, od uvođenja preduzeća u pravni sistem
Kosova, preko regulisanja prelaska preko integrisanih graničnih/administrativnih
prelaza Jarinje i Brnjak, do sistema carinjenja robe namenjene severim opštinama.
Od potpisivanja Briselskog sporazuma beleži se i veće angažovanje Evropske unije
kroz dodelu bespovratnih sredstava za razvoj privatnog sektora. Briselskim
sporazumom je unapređena je saradnja između privrednih komora Kosova i Srbije,
ali taj proces za sada nije doneo značajne koristi privrednicma sa severa Kosova.
Međutim, i dalje su ostali mnogobrojni izazovi sa kojima se susreću privrednici sa
severa Kosova. Najveći izazov predstavlja nedostatak vladavine prava i nestabilna
bezbednosna i politička situacija, koja negativno utiče na sve sfere poslovanja a
naročito na poslovni razvoj, priliv investicija i očuvanje kvalitetne radne snage.
Funkcionisanje u okviru dva pravna sistema takođe predstavlja izazov u smislu
dvostrukog plaćanja poreza i carine, kao i vođenja duplog knjigovodstva. Privrednici
su prinuđeni da istovremeno prate propise u Srbiji i na Kosovu, što naročito
predstavlja problem kada su u pitanju propisi na Kosovu zbog nepoznavanja
nadležnosti institucija i lošeg prevoda zakonskih i podzakonskih akata na srpski
jezik. Dodatni izazov predstavlja problem u dobijanju ličnih dokumenata (ličnih
karata i vozačkih dozvola) kod kosovskih institucija, čime se organičava sloboda
kretanja i poslovanje privrednika sa severa Kosova. Rešavanje imovinsko-pravnih
odnosa i dokazivanja uspeha u poslovanju takođe predstavljaju izazove, naročito
kada je u pitanju pristup bankarskim kreditima i drugim izvorima finansiranja.
Problemi u dokazivanju uspeha i kontinuiteta u poslovanju takođe predstavljaju
problem pri apliciranju na javne tendere koje raspisuju lokalne samouprave i druge
institucije koje rade u okviru kosovskog pravnog sistema.
FRIKONOMIJA SEVERA KOSOVA ZAKLJUČAK
24
Ne postoji organizovani odgovor privrednika sa severa Kosova na rešavanje
pomenutih izazova, niti postoji organizacija koja radi na zastupanju interesa privrede
sa severa Kosova. Oni su prethodno bili okupljeni oko Privredne komore Kosova i
Metohije koja funkcioniše u okviru Privredne komore Srbije i koja se zalagala za
rešavanje problema privrednika sa severa Kosova. Međutim, uspostavljanjem
direktne saradnje između privrednih komora Srbije i Kosova marginalizovana je
uloga Privredne komore Kosova i Metohije, tako da je njen uticaj u rešavanju
nagomilanih problema minimalan.
Kada je u pitanju struktura privrede na severu Kosova, uglavnom dominiraju
preduzetnici i mikro preduzeća koja obavaljaju delatnosti u oblasti trgovine i usluga.
Poslednjih godina donekle se razvila i građevina, uglavnom na osnovu značajnog
ulaganja u komunalnu infrastrukturu i javnu izgradnju (škole, bolnice i ostale javne
institucije). Proizvodnja postoji na nivou sitne manufakture, mada ima nekolicina
uspešnih primera proizvodnih pogona u oblasti izrade građevinskog materijala
(stolarije), obrade metala, proizvodnje hrane i tekstila. Većina fabrika iz perioda
Jugoslavije zatvorilo je svoje pogone, mada neke od njih još uvek funkcionišu. Među
njima su Trepča u Zvečanu, kao najveći poslodavac na severu Kosova, zatim Lola
Fabrika otkivaka u Lešku, a od pre par godina obnovljena je proizvodnja i u Fabrici
Javor u Zubinom Potoku.
Iako nema zvaničnih podataka o tome, evidentno je da nema značajnih stranih ili
domaćih direktnih investicija u privredu na severu Kosova. Pristup finansijskim
tržištima takođe je otežan mnogobrojnim pravnim i administrativnim procedurama
koje privrednici sa severa Kosova ne mogu lako ispuniti. Tokom prethodnih godina
finansijsku i ne-finansijsku pomoć privredi na severu Kosova pružali su Evropska
unija i nekoliko drugih donatora (USAID, SDC i nekoliko ambasada evropskih
zemalja koje su aktivne na ovom području). Međutim, konkretni efekti ovih ulaganja
nisu vidljivi. Primera radi, poslednjih nekoliko godina značajna donatorska sredstva
su uložena u razvoj poljoprivrede, ali rezultati (još uvek) nisu zadovoljavajući jer se
time nije pokrenuo razvoj opština, naročito ne ruralnih krajeva u kojima je
poljoprivreda dominatna privredna delatnost. Fond za razvoj severa Kosova takođe je
izdvojio sredstva za razvoj privrede za svaku opštinu ponaosob, ali efekti ovih
subvencija nisu poznati široj javnosti.
Ekonomija severa Kosova u velikoj meri zavisi od institucija javnog sektora koje
funkcionišu u okviru srpskog ili kosovskog sistema, bilo od tendera koje raspisuju
javne institucije, subvencija koje se dodeljuju iz budžeta, ili od plata koje se isplaćuju
FRIKONOMIJA SEVERA KOSOVA ZAKLJUČAK
25
u javnom sektoru a koje su značajni pokretač trgovine i usluga. Na ovaj način
privrednici su izloženi političkom uticaju vladajućih struktura, a njihov uspeh u
poslovanju zavisi od podrške određenim političkim opcijama.
I pored postojanja univerziteta, njegov uticaj na privredni razvoj je zanemarljiv.
Univerzitet takođe nije generator inovacija, niti ima ulogu u razvoju preduzetništva
među svojim studentima. Preduzetništvo nije popularno među mladima, niti među
drugim strukturama stanovništva. Podršku razvoju preduzetništvu pruža nekoliko ne-
vladinih organizacija, ali njihov rad je organizovan uglavnom na projektnoj osnovi
kroz donatorsku podršku. Ne-vladine organizacije su naročito aktivne u razvoju
preduzetništva kod socijalno ugroženih grupa kao što su žene ili osobe sa posebnim
potrebama.
Na osnovu svega navedenog mogu se izvući sledeće preporuke koje u znatnoj meri
mogu unaprediti privredni razvoj na severu Kosova.
• Raditi na vladavini prava i kreiranju bezbednog, politički stabilnog i
investiciono sigurnog pravnog okruženja, ne samo u opštinama na severu
već i na celom Kosovu;
• Formirati Radno telo za rešavanje problema privrednika na severu
Kosova, naročito na pitanjima tranzicije iz srpskog u kosovski pravni sistem;
• Uraditi Strategiju privrednog razvoja opština na severu Kosova u kojoj
bi se definisali strateški sektori i ciljevi razvoja privrede;
• Iz sredstava Fonda za razvoj severa Kosova formirati Garancijski fond za
finansiranje preduzeća sa severa Kosova;
• Uključiti univerzitet u proces razvoja inovacija i preduzetništva, naročito
među mladima;
• Raditi na jačanju institucija za podršku poslovanju i razvoju poslovnih
veština;
• Formirati i osnažiti poslovno udruženje privrednika sa severa Kosova;
• Raditi na jačanju poslovne saradnje između preduzeća sa severa i ostalih
delova Kosova kao i promovisati primere dobre prakse poslovne
saradnje na međuetničkoj osnovi.
FRIKONOMIJA SEVERA KOSOVA PRILOZI
26
PRILOZI: Struktura privrednih delatnosti na severu Kosova
Prilog 1: Najzastupljenije privredne delatnosti na severu Kosova, na osnovu podataka ARPSK
Broj i procenat najzastupljenijih privrednih delatnosti po opštini na severu
Kosova
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
Trgovine na veliko i malo, popravke
motornih vozila, motocikala
Prerađivačka industrija
Građevinarstvo
Izvor: Baza podataka Agencije za registraciju poslovnih subjekata na Kosovu za period
2000-2017
Severna
Mitrovica,
40
preduzeća,
7%
Zvečan,
138
preduzeća,
23%
Zubin
Potok, 124
preduzeća,
21%
Leposavić,
289
preduzeća,
49%
Severna
Mitrovica,
168
preduzeća,
13%Zvečan,
296
preduzeća,
23%
Zubin
Potok, 280
preduzeća,
22%
Leposavić,
540
preduzeća,
42%
Severna
Mitrovica,
87
preduzeća,
23%
Zvečan, 91
preduzeća,
25%
Zubin
Potok, 50
preduzeća,
13%
Leposavić,
144
preduzeća,
39%
Severna
Mitrovica,
33
preduzeća,
16%
Zvečan, 50
preduzeća,
25%Zubin
Potok, 37
preduzeća,
18%
Leposavić,
82
preduzeća,
41%
FRIKONOMIJA SEVERA KOSOVA PRILOZI
27
Prilog 2: Struktura privrednih delatnosti na severu Kosova, na osnovu podataka APR za 2015. godinu
Kosovska (Severna) Mitrovica
Zvečan
41.7
8.7
6.1
3.5
3.5
3.5
2.6
2.6
2.6
2.6
2.6
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
Trgovina na veliko,osim trgovine motornim vozilima
Trgovina na malo,osim trgovine motornim vozilima
Kopneni saobraćaj i cevovodni transport
Izgradnja zgrada
Smeštaj
Telekomunikacije
Proizvodnja prehrambenih proizvoda
Sakupljanje, tretman i odlaganje otpada
Pravni i računovodstveni poslovi
Upravljačke delatnosti
Zaštitne i istražne delatnosti
39.1
10.3
6.9
5.7
3.4
3.4
2.3
2.3
2.3
2.3
2.3
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
Trgovina na veliko,osim trgovine motornim vozilima
Izgradnja zgrada
Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima
Sakupljanje, tretman i odlaganje otpada
Specijalizovani građevinski radovi
Upravljačke delatnosti
Proizvodnja prehrambenih proizvoda
Proizvodnja proizvoda od gume i plastike
Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala
Proizvodnja metalnih proizvoda,osim mašina i uređaja
Programske aktivnosti i emitovanje
FRIKONOMIJA SEVERA KOSOVA PRILOZI
28
Leposavić
Zubin Potok
28.6
14.3
7.8
5.2
5.2
2.6
2.6
2.6
2.6
2.6
2.6
2.6
0 5 10 15 20 25 30 35
Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima
Trgovina na malo,osim trgovine motornim vozilima
Kopneni saobraćaj i cevovodni transport
Upravljačke delatnosti
Arhitektonske i inženjerske delatnosti
Poljoprivredna proizvodnja, lov i prateće delatnosti
Proizvodnja prehrambenih proizvoda
Sakupljanje,tretman i odlaganje otpada
Izgradnja zgrada
Izgradnja ostalih građevina
Telekomunikacije
Obrazovanje
42.6
6.6
4.9
4.9
4.9
3.3
3.3
3.3
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
Trgovina na veliko,osim trgovine motornim vozilima
Specijalizovani građevinski radovi
Poljoprivredna proizvodnja, lov i prateće delatnosti
Izgradnja zgrada
Kopneni saobraćaj i cevovodni transport
Proizvodnja prehrambenih proizvoda
Prerada drveta i proizvodi od drveta,osim nameštaja
Skupljanje, prečišćavanje i distribucija vode
top related