invazivne vrste – ivana prus

INVAZIVNE VRSTE

Ivana Prus

BIORAZNOLIKOST

Označava RAZNOLIKOST života u nekom

ekosustavu, biomu ili na čitavom planetu → obuhvaća

genetičku raznolikost, raznolikost vrsta i raznolikost

ekosustava

Unošenje stranih vrsta u ekosustave jedna je od

velikih prijetnji bioraznolikosti

Zahvaljujući ljudskim aktivnostima, neke su se vrste

prenijele s područja na kojima su oduvijek živjele na

područja na koja nikad prirodnim putem ne bi dospijele

Autohtone vrste

vrste koje prirodno obitavaju u određenom ekosustavu

nekog područja (izvorne, domaće, zavičajne)

Alohtone vrste

strane vrste (neizvorne, nezavičajne, egzotične,

unesene) koje prirodno nisu obitavale u određenom

ekosustavu nekog područja

→ dospjele namjernim ili nenamjernim unošenjem

a) Naturalizirane alothone vrste

b) Invazivne alohtone vrste

Invazivne alohtone vrste– vrste čije unošenje i daljnje

širenje direktno ugrožava ekosustav, stanište i

autohtone vrste (biološku raznolikost)→ ekološke i

ekonomske posljedice

Gambusia affinis

Caulerpa taxifolia Ambrosia artemisiifolia

od 100 unesenih stranih vrsta, najmanje će ih 10 opstati na novom

staništu, dok će 3% biti invazivne

Prema Svjetskoj udruzi za zaštitu prirode (The World

Conservation Union –IUCN) invazivne vrste na nekom

području, uz izravno uništavanje staništa, predstavljaju

drugi glavni uzrok ugroženosti autohtonih vrsta

Invazivne biljne vrste→ zauzimaju prostor zavičajnim

vrstama, koriste vodu i hranjive tvari, mijenjaju uvjete na

staništu, strukturu i sastav zajednica, izlučuju tvari koje

negativno utječu na rast i razvoj drugih biljaka

Invazivne životinjske vrste→ zavičajnim vrstama

oduzimaju hranu i sklonište, prenose bolesti...

npr. ozbiljno ugrožena autohtona flora i fauna Galapagosa

PUTEVI PRIJENOSA I ŠIRENJA INVAZIVNIH

VRSTA

→ djelovanjem čovjeka namjerno ili nenamjerno!

SLIJEPI PUTNICI

OPSTANAK I TRGOVINA

ZABAVA I POMODARSTVO

BIOLOŠKA ISTRAŽIVANJA

METODE KONTROLE SPRJEČAVANJA, ŠIRENJA I

UKLANJANJA

PROMJENA STANIŠTA

SLIJEPI PUTNICI

Prošireni nenamjernim djelovanjem čovjeka

npr. crni ili brodski štakor, kućni miš, kukci, sjemenke,

patogeni, plankton...

Rattus rattus

Mus musculus

paraziti

OPSTANAK I TRGOVINA

Vrijeme kolonizacije→ dolaskom Europljana unešene i nove vrste (npr. mačke, psi, svinje, koze, zečevi, štakori...)

Potreba za hranom→ biljke i životinje prenesene za uzgoj (ratarstvo, stočarstvo, marikultura)→ neke od njih NAMJERNO puštene→ divlje populacije (npr. zečevi u Australiji→ uništenje usjeva)

Radi istrijebljenja štetnika (štakori)→ namjerno uvezeni mungosi

Osnivanje farmi ovaca (vuna)

Iskorištavanje borovine i lana (izrada jarbola i jedara za brodove koji trguju Tihim oceanom)

Domaća mačka, Felis catus

(Europa→ SAD, Australija)

- Ubijaja ptice pjevice, gmazove i sisavce

Javanski mungos, Herpestes javanicus

(Azija→ J. Amerika, Japan, Europa, neki pacifički otoci)

- Unesen radi kontrole populacije zmija otrovnica, prešao

na glodavce i ptice

BALASTNE VODE→ primarni put širenja vodenih

invazivnih vrsta (“biološka juha”)

(služe za održavanje stabilnosti brodova i sigurnost na otvorenom

moru)

Sadrže jajašca, ličinke, bakterije, alge, plankton...

PROBLEM: prilagodba vrsta novom okolišu,

razmnožavanje, ugrožavanje domaćih vrsta

Kaulerpa, Caulerpa taxifolia

(tropska alga → Sredozemno more, južna Kalifornija)

- Istiskuje prirodne vrste alga i morske cvjetnice →

hrana, rast i razmnožavanje morskih životinja

Raznolika trokutnjača, Dreissena polymorpha

(Crno more, Kaspijsko jezero → Sj. Amerika, cijela Europa)

- Pričvršćava se nitima za čvrste podloge, velika

reproduktivna sposobnost

- Kompeticija za hranu i prostor, nakupljanje u cjevovodima,

branama, brodovima...

ZABAVA I POMODARSTVO

LOV→ egzotična krzna životinja

(npr. vjeverica→ Newfoundland do Aljaske→ američka

kuna – krzno; sibirska lasica, zerdavi→ zimsko krzno;

američka vidrica→ najpoznatije krzno; nutrije)

Myocastor coypus

Neovison vison

RIBOLOV→ poribljavanje

(npr. unošenje Nilskog grgeča u Viktorijino jezero →

uništena autohtonu riblja fauna; Kalifornijska

pastrva→ SAD→ Europa)

Lates niloticus

Oncorhynchus mykiss

KUĆNI LJUBIMCI→ popularne skupine

(npr. papige→ Azija→ Grčka→ Europa, tropske

ribice, egzotični gmazovi...)

tropske ribice

Burmanski piton, Phyton molurus bivittatus

(Azija→ Florida)

- Ugrožava autohtoni divlji svijet Evergladesa

papige

Grimizna vrbica, Lythrum salicaria

(Europa i Azija→ Amerika, Australija, Afrika)

- Ukrasna biljka, širi se, guši autohtone biljke

ENTOMOLOŠKE ZBIRKE

HORTIKULTURA → dekoracije

BIOLOŠKA ISTRAŽIVANJA

Korištenje za pokuse i analize

METODE KONTROLE SPRJEČAVANJA, ŠIRENJA I

UKLANJANJA

Stranu vrstu gotovo NIKAD nije moguće ukloniti iz

staništa u koje se proširila

→ VAŽNO: rano otkrivanje i djelovanje !!!

Postupci uklanjanja:

a) mehanički (npr. ambrozija→ Sj. Amerika→ Europa –

čupanje)

b) kemijski (npr. muha ce-ce→ Afrika – prskanje)

c) biološki→ pomoću drugih živih organizama (potječu iz

istih zavičajnih staništa)!

npr.

Gambuzija→ ribnjaci Indije→ ličinke komaraca

Božja ovčica→ Kalifornija→ narančin crvac

Krastača→ Australija→ štetočine→ postala invazivna!

Europska crvena lisica→ Australija (lov)→ zečevi,

ptice→ postala invazivna!

Vulpes vulpes

Bufo marinus

Gambusia affinis

PROMJENA STANIŠTA

Razlozi mnogobrojni (potreba za hranom, sirovinama,

prometnicama; veze između vodotokova→ uklanjanje

barijera, stvaranje mreža kanala)

Kanaliziranje rijeka i betoniranje korita→ uništavanje

mikrostaništa→ propast autohtonih zajednica

Stranim vrstama lakše je tad prodrijeti na takvo

nezdravo područje

npr.

Sueski kanal – ulazak vrsta iz Crvenog mora ka

Mediteranu

Panamski kanal – izmjena vrsta Tihog i Atlanskog

oceana

Nutrija, Myocastor coypus

(J. Amerika→ brojne zemlje)

- Prevelika ispaša→ erozija na

riječnim obalama i nasipima

Otok Sv. Helena→ koze→

pobrstile biljni pokrov→

erozija tla

UTJECAJ INVAZIVNIH VRSTA

PREDATORI I GRABEŽLJIVCI

PARAZITI I PATOGENI

KOMPETITORI (SUPARNICI)

HIBRIDIZACIJA

UTJECAJ NA EKOSUSTAV

PREDATORI I GRABEŽLJIVCI

Alohtone invazivne vrste istjeruju

autohtone i naturalizirane invazivne

vrste

npr. mačka→ otočje N. Zelanda –

istrijebljen carić (strijež palčić)

Smeđa mangrova zmija→

Nova Gvineja, Australija→

otok Guam – vojna baza→

uništila velik dio autohtone otočne

faune

Troglodytes toglodyte

Boiga irregularis

PARAZITI I PATOGENI

Preneseni nenamjerno zajedno s drugim vrstama→ međudjelovanje čovjeka i okoliša

Posljedice: štete na usjevima, narušeno zdravlje ljudi...

npr. Europski kolonizatori→ ospice, boginje, „Crna smrt” epidemija kuge (vektor: buhe sa crnih, brodskih štakora)

Muha ce-ce (Afrika)→ bolest spavanja

Virusi (virus gripe, HIV-a, virus Zapadnog Nila), bakterije...

Mikroorganizni (balastne vode)

Azijski komarac tigar, Aedes albopictus

(Azija→ Europa, Amerika, Karibi, Afrika i Srednji Istok)

- Prenosi patogene i viruse

KOMPETITORI (SUPARNICI)

Prevlast za raspoložive resurse (staništa, izvore hrane

i vode, svijetlo, nutrijente...)

Autohtone vrste nenaviknute na „došljake”→ poraz

npr. Europski čvorci→ Europa, Azija, s.Afrika→ cijeli

svijet→ istiskuje autohtone vrste ptica

Signalni rak (Pacifastacus leniusculus) – Sj. Amerika

→ potiskuje autohtonog riječnog raka (Astacus

astacus) – Europa

Sturnus vulgaris

UTJECAJ NA EKOSUSTAV

Povećao se povećanjem mobilnosti, trgovine, turizma i

drugih ljudskih aktivnosti korištenjem invazivnih vrsta u

različite svrhe

Što je neki ekosustav nezdraviji→ broj invazivnih vrsta

veći→ narušena ravnoteža

Npr. ptice kiviji (neletačice)→ Novi Zeland→ neizvjestan

opstanak (plijen sisavaca doveženih dolaskom Europljana)

Jelen aksis→ Azija→ Havaji (brsti vegetaciju, ubrzava

eroziju tla)

Apteryx australis

Axis axis

EKOLOŠKE I SOCIO - EKONOMSKE

POSLJEDICE

Smanjenje biološke raznolikosti

Takvi slučajevi invazivnih stranih vrsta mogu ugroziti sustave javnog zdravstva, naštetiti usjevima i stoci te imati značajne ekonomske učinke

Veliki troškovi→ kontrola širenja (US EPA – godišnje preko 100 milijardi dolara štete, Europa 12,5 milijuna eura)

Neinformiranost javnosti

Zašto se to događa?

Monitoring se ne provodi sustavno

Nedorečenost i nepoštivanje zakona

Rješenje:

Utvrditi postojeće stanje invazivnih vrsta

Sastaviti njihov popis

Provoditi monitoring invazivnih vrsta

Izraditi Nacionalnu strategiju o invazivnim vrstama

Jačati sustav informiranja i educiranja šire javnosti o

invazivnim stranim vrstama

Izraditi potrebne zakonske propise

ZAKLJUČAK:

Invazivne strane vrste drugi su razlog ugroženosti

biološke raznolikosti na globalnom nivou, odmah

nakon direktnog uništavanja staništa

Pored negativnog utjecaja na biološku raznolikosti,

invazivne vrste mogu negativno utjecati na život i

zdravlje ljudi te nanijeti ozbiljne štete gospodarskom

razvitku

"Ne preživljavaju ni najjači, ni najpametniji.

Preživljavaju oni koji se najbolje prilagođavaju promjenama!„ Charles

Darwin

Nastavi li se trend nepažnje ili namjernog

unošenja stranih invazivnih vrsta u

ekosustave→ konačan ishod: svijet će biti

naseljen tek nekolicinom kozmopolitskih

„supervrsta” !

...”supervrste”

Razmislimo:

1. Predstavljamo li mi kao ljudi invazivnu vrstu?

(Čovjek- invazivna vrsta?)

2. Imamo li pravo uništavati druge vrste ukoliko nisu

za nas prijetnja?

3. Znate li koliko je do danas invazivnih vrsta

uvezeno u Europski okoliš?

a) više od 1000

b) između 5000 – 10 000

c) više od 10 000

ZANIMLJIVOST:

Za gastronomske ekshibicioniste: Večer invazivnih vrsta nudi čaj od ambrozije i riječne rakove OBJAVA: 26.10.2011 / 12:33

Pod motom "If you cannot beat the enemy – eat the enemy!" u prostoriji Kluba SC s početkom u 20 sati u srijedu navečer Festival Perforacija predstavit će prvu Večeru invazivnih vrsta

Riječ je o nesvakidašnjem gastronomskom ekshibicionizmu koji pokušava promovirati prehranu temeljenu na upotrebi biljnih i životinjskih invazivnih vrsta u regularnoj prehrani

Ovakav pristup proizvodi dvostruki pozitivan učinak:

1. potpomaže očuvanju prirodne ravnoteže i tako izravno utječe na očuvanje bogatstava biosfere

2. nudi rijetku kulinarsku senzaciju koja će zasigurno zaintrigirati mnoga znatiželjna nepca gastronoma

Zainteresiranima će se, osim početne edukacije o invazivnim populacijama, pružiti jedinstvena prilika da doznaju kakvog je okusa čaj od ambrozije ili poslastice spravljene od mesa riječnih rakova

U današnjim recesijskim uvjetima, kada mnogi muku muče kako spojiti kraj s krajem te osigurati redovnu prehranu sebi i svojoj obitelji, ovo bi mogao postati nov način jeftinog izvora namirnica jer su invazivni organizmi prisutni svuda oko nas.

Potrebno je samo naučiti u koje godišnje doba odabrati pojedine vrste. Sve ostalo je besplatno.

Literatura:

Malcolm L. Hunter, JR. and James Gibbs. Fundamentals of Conservation Biology. Third Edition.

Kerovec, M. i Lajtner J. Invazivne vrste. Kopnene vode Hrvatske.

Kružić, K., 2005. Primarni indikatori biološke raznolikosti u Republici Hrvatskoj. Agencija za zaštitu okoliša – AZO.

MacPhee, B., 2006. ALIEN FLOTILLAS: THE EXPANSION OF INVASIVE SPECIES THROUGH SHIP BALLAST WATER. EarthTrends Environmental Essay Competition Winner.

Holeck, K.T., Mills, E.L., Macisaac, H.J., Dochoda, M.R., Colautti, R.I. i Ricciardi, A., 2004. Bridging Troubled Waters: Biological Invasions, Transoceanic Shipping, and the Laurentian Great Lakes. BioScience, 54, 10.

Mack, R.N., Simberloff, D., Lonsdale, W.M., Evans, H., Clout, M., Bazzaz, F.A., 2000. BIOTIC INVASIONS: CAUSES, EPIDEMIOLOGY, GLOBAL CONSEQUENCES, AND CONTROL.

Drvo znanja- enciklopedijski časopis za mlade, prosinac 2010./siječanj 2011. Broj 140-141.

web – stranice:

http://www.dzzp.hr/vrste/alohtone-i-invazivne-vrste/strane-

invazivne-vrste-865.html

http://wmd.hr/portal/hrvatska/hrvatska/Sto-najgorih-svjetskih-

invazivnih-vrsta/

http://www.invazivnevrste.hr/PageTemplates/PageContent.aspx?p

ageId=3&langID=1

http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=2112

http://en.wikipedia.org/wiki/Aedes_albopictus#Invasive_species

http://www.nature.org/initiatives/invasivespecies/

http://www.great-lakes.net/teach/pollution/ans/ans_7.html

http://massbay.mit.edu/exoticspecies/ballast/

http://www.vecernji.hr/zivot/vecer-invazivnih-vrsta-nudi-caj-

ambrozije-rijecne-rakove-clanak-340250

Hvala na pozornosti!