istraŢivanje (znanstveno istraŢivanje i …
Post on 20-Oct-2021
3 Views
Preview:
TRANSCRIPT
ISTRAŢIVANJE (ZNANSTVENO ISTRAŢIVANJE I
PUBLIKACIJA )
dr. sc. Rudolf Kiralj
I) DIO I: UVOD U ISTRAŢIVANJE (predavanja 1-5)
II) DIO II: LITERATURA I INFORMACIJE (predavanja 6-10)
III) DIO III: PODACI I REZULTATI U SESTRINSTVU, OBJAVLJIVANJE
REZULTATA (predavanja 11-15)
DIO I: UVOD U ISTRAŢIVANJE - SADRŢAJ
1. sat: osnovne pretpostavke istraţivanja
a) jezik
b) povijest
c) znanje
2. sat: metoda znanstvenog istraţivanja
a) neke napomene
b) povijest i bit
c) pretpostavke
3. sat: znanstveno istraţivanje 1
a) načela
b) induktivno-deduktivna metoda 1
4. sat: znanstveno istraţivanje 2
a) induktivno-deduktivna metoda 2
b) vremenski ovisna istraţivanja
5. sat: istraţivački postupak
a) opće pretpostavke i bit
b) pregled postupka
I.1.A. Osnovne pretpostavke istraţivanja 1 - jezik
-U hrvatskom jeziku riječ jezik znači i govorenje i govorni organ.
-Slijedeće su pojmovi nerazdvojni ili barem usko povezani u hrvatskom:
svijest um, razum misao pojam riječ slovo glas govor
jezik izražavanje (spo)razumijevanje pisanje, čitanje učenje,
naučavanje znanje znanost, umijeće, vještina
-Što je zapravo jezik? Najopćenitiji odgovor: To je meĎudjelovanje
(uzajamno razumijevanje = komunikacija) dvaju subjekta putem ureĎenog
sustava izmjene znakova (signala) kroz odreĎeno sredstvo (npr. zrak).
Subjekti: stvarna ili izmišljena bića ili njihovi organi, ili stvarne ili
izmišljene stvari (predmeti) ili njihovi dijelovi.
Primjeri:
-stvarni ljudski jezik – npr. hrvatski, engleski, njemački, grčki, latinski
-izmišljeni jezici slični ljudskima – npr. klingonski jezik iz “Zvjezdanih staza”
-životinjski jezici – npr. među primatima, insektima, pticama itd.
-programski jezici – sporazumijevanje čovjeka i računala
-strojni jezici – komunikacija između dijelova računala (binarni 0 i 1)
-molekulski jezici – komunikacija između živih stanica putem molekula
(npr. živčane stanice – komunikacija se ostvaruje između završetaka-sinapsi)
-Ono što nas sada i ovdje zanima jesu ljudski jezici, i to stvarni jezici a ne
izmišljeni, nastali prirodno a ne umjetni jezici (npr. esperanto), u upotrebi
u sadašnjosti ili u prošlosti (npr. latinski), sluţbeni jezici a ne narječja i
mjesni govori ili govori odreĎenih društvenih slojeva i skupina, pogodni
za sva područja ljudske djelatnosti (znanost, tehnologija, kultura itd.).
Ljudski jezik (u daljem tekstu: jezik) obično se smatra da je:
-prvenstveno, sredstvo komunikacije (saopćavanja, uzajamnog
(spo)razumijevanja) ljudi, odgovoran za postojanje ljudskih odnosa, obitelji,
naselja, raznih skupina, naroda, država, skupina država i čovječanstva –
najvaţnija uloga jezika
-sredstvo odrţavanja ljudskog roda, prijenosa znanja, umijeća i kulture
usmenim ili pisanim putem, s koljena na koljeno – pomoćnica povijesti
-sredstvo umnoţavanja znanstvenog, tehnološkog, kulturnog i dr.
ljudskog dometa
Međutim, to je samo dio odgovora na pitanje “Što je jezik?”
Jezik je takoĎer:
-izraţajno sredstvo osobe, dio ljudske slobode, način samoostvarenja
-dio odnosa osobe sa samom sobom (osobni zapisi, spomenari, razgovor sa
samim sobom naglas i u mislima, molitva itd.)
-vrsta svjesnosti u snovima i u hipnozi
-estetsko sredstvo vezano za komunikaciju i izražavanje (umjetnost)
Slijedi da je jezik bitan, dubok, i uvijek intiman dio ljudske osobe, oslonac
mislima, bez obzira radi li se o odnosu sa samim sobom ili s drugim osobama
ili o nečem trećem jezik u obliku misli već postoji u čovjeku prije nego što
progovori i nakon što čuje govor bilo koje druge osobe
Teorija evolucije ljudskog roda i jezikoslovlje:
-razvoj ljudskog jezika usporedan je razvoju mozga, mentalnih sposobnosti,
govora i sluha to traje već otprilike 2-3 miliona godina (rod Homo)
-anatomski suvremeni čovjek (Homo sapiens) javlja se otprilike već prije
200000 godina, ali njegova geografsko porijeklo još nije jasno (je li nastao
samo u istočnoj Africi ili na više kontinenata gotovo istovremeno)
-200000 godina je bilo dovoljno da se razviju razni jezici; danas ih je oko 7000,
a svrstani su uglavnom u jezične makro-porodice, porodice, skupine i
podskupine, a neki se smatraju izoliranim jezicima
Najrasprostranjenija i najbolje izučena porodica kojoj pripada i hrvatski
jezik je INDO-EUROPSKA (IE, Eng. INDO-EUROPEAN). Prije 1500. godine
pokrivala je većinski dio Europe, manji dio Bliskog Istoka i Srednje Azije,
te veći dio Indijskog potkontinenta. Prajezik svih IE jezika (oko 10000–
4000. g. pr. Kr.) uglavnom je već odgonetnut (rekonstruiran ) –
PRAINDOEUROPSKI JEZIK (Eng. PROTO-INDO-EUROPEAN) ili PIE.
IE jezici danas
IE jezici u XV. st.
Najvjerojatnija pradomovima i širenje PIE
jezika oko 4000-1000. g. pr. Kr.
Najvaţniji jezici za naš predmet izučavanja su:
-hrvatski: spada u slavenske (IE skupina) južnoslavenske (podskupina)
zapadne južnostavenske jezike
-engleski i njemački: spadaju u najbrojnije germanske (IE skupina)
zapadne germanske jezike (podskupina)
-latinski: spada u italske jezike (IE skupina) zajedno s romanskim jezicima, nije
više živi jezik (prvi pisani dokument je iz 7. st. pr. Kr.; materinji jezik još u VI. st.)
-grčki jezik: tvori zasebnu IE skupinu (prvi pisani dokument je iz 15. st. pr. Kr.)
Vaţnost stranih jezika:
-engleski: jezik znanosti i tehnologije, računalne tehnologije i komunikacija,
s mnoštvom riječi starofrancuskog, latinskog i grčkog porijekla, često donosi
nove stručne riječi u hrvatski jezik
-grčki (uglavnom starogrčki) i latinski služe za tvorbu novih stručnih riječi
-nerijetko su riječi iz engleskog, njemačkog, latinskog i grčkog jezika te
nove strane stručne riječi (često mješanci po porijeklu) istog su PIE
porijekla kao i hrvatske riječi = srodnice (kognati) ova činjenica
omogućuje lakše razumijevanje novih stručnih pojmova
Primjeri kognata vezanih za zdravstvo:
Hrvatski Engleski Njemački Latinski Starogrčki PIE korijen
----------------------------------------------------------------------------------------------------------
mati mother Mutter māter mḗtēr *meH₂tér-
sestra sister Schwester soror éor1 *swésor
ţena queen2 - - gunḗ *gʷén-eH₂- kost - - os(sis) ostéon *H₂óst-
oko eye Auge oculus ómma *H₃okʷ-
srce heart Herz cor(dis) kardíā *ḱerd-
sol salt Salz sāl(is) háls *sal-
ţiv quick3 - vīvus bíos4 *gʷiH₃wo-
ime name Name nōmen ónoma *H₁nomn̥-
tri three drei trēs treĩs *tréyes
četiri four vier quattuor téssares *kʷetwóres
---------------------------------------------------------------------------------------------------------- 1Ova starogrčka riječ znači “roĎak” a ne “sestra”. 2U staroengleskom ovaj je riječ
značila “ţena” kao i “kraljica”. 3U staroengleskom ova je riječ značila “ţiv” a ne
“brz” kao danas. 4Ova starogrčka riječ znači “ţivot” a ne “ţiv”.
Izvedene riječi (domaće i strane): maternica, sestrinstvo, ginekologija,
osteoporoza, okulista, kardiologija, slanost, biologija, nomenklatura,
triceps, kvadriceps
I.1.B. Osnovne pretpostavke istraţivanja 2 - povijest
Povijest ljudskog roda = evolucija, razvitak - ima još uvijek bitnu
eksponencijalnu značajku:
-broj svjetskog stanovništa još raste eksponencijalno
-ukupno ljudsko znanje i proizvodnja rastu eskponencijalno (počevši od
oko 1750. g.)
-svjetska se potrošnja povećava eksponencijalno
-razni gorući problemi takoĎer se umnoţavaju eksponencijalno
Primjeri izuma i otkrića
Najvažniji tehnološki izumi Najvažniji medicinski izumi
Kemijski spojevi (organski i anorganski) Organske kristalne strukture
Primjeri svjetske potrošnje i prometa
Potrošnja energije
Razne potrošnje
Internetski promet
Zračni promet putnika i roba
Primjeri rastućih problema
Zagađenje zraka
Cijena kriminala
(zatvorskih troškova)
u Južnoj Africi
Nacionalni dug (SAD)
Suvremeno se društvo bitno razlikuje od onih iz prethodnih vremena jer:
-ima mnogo više ljudi
-ljudi žive znatno duže
-ljudi su obrazovaniji, moraju više učiti
-ljudi sve manje rade fizički, sve ih je više u tzv. uslužnim djelatnostima
-ljudski je život složeniji
-više se proizvodi i troši po osobi
-ljudi imaju više potreba koje trebaju zadovoljiti
-ljudi više putuju
-svijet postaje globalno selo (već počevši od oko 1500. godine)
-ljudi kasnije osnivaju obitelji, žive u više brakova ili zajednica itd.
Neke negativne posljedice ovih značajki odraţavaju se i na zdravlje ljudi:
-više je bolesnih i umrlih
-više ima ratova i žrtava ratova
-više je stradalih u prometnim i prirodnim nesrećama
-više ima nasilja i kriminala, opojna sredstva se više troše
-veća je zagađenost i ima više profesionalnih oboljenja
-pojavljuju se nove bolesti, zarazne bolesti se lakše prenose putovanjima
-čest je stres te psihički problemi uzrokovani ubrzanim načinom života,
nezaposlenošću, nemirima u svijetu itd.
Potreban je sve veći angaţman medicine i sestrinstva.
I.1.C. Osnovne pretpostavke istraţivanja 3 - znanje
Ljudsko znanje, kako je to već pokazano, takoĎer se eksponencijalno
umnoţava s vremenom.
-Pojmovi s istim korijenom zna- u hrvatskom: znati, znanje, znanost – poznati –
prepoznati – saznati – upoznati itd.
Korijen dolazi od praslavenskog *zna- koji je nastao iz PIE *ǵneh₃-; kognati za riječ znati su npr. Engl. know, can, Lat. nōscō (znam), Gr. gignṓskō
(znam).
Nema jedinstvenog značenja za riječ znanje, ono je povezano s pojmovima
iskustvo, teorija, umijeće, sposobnost i sl.
Znanost je dakle, sloţen sustav sveukupnog ljudskog znanja u vidu
opaţenih činjenica i odnosa meĎu njima.
Te su činjenice ustanovljene promatranjem (opažanjem) pojava u prirodi i
društvu, provođenjem pokusa (eksperimenata), te razumskim (racionalnim)
razmišljanjem.
Činjenica: ono što se može neupitno i nepobitno ustanoviti (događaj, potvrda
nečega, istinitost ili vrijednost nečega) u hrvatskom je vezano za riječ čin
Pojam: misao o biti (osnovi) onoga o čemu mislimo, npr. čovjek, stol.
Dakle, vrijede odnosi: pojam činjenica znanje znanost
Podatak je činjenica zabiljeţena u nekom fizičkom obliku npr. broj, riječ,
slika. To je u biti poruka koja se može iskoristiti.
Informacija je skup podataka, pojmova ili znakova (slova, brojeva,
posebnih znakova itd.) koji primatelju smanjuje ili uklanja neizvjesnost i
neodreĎenost, a uz to omogućuje izbor izmeĎu vjerojatnih dogaĎaja i
donošenje odreĎene odluke.
Vrijede odnosi: činjenica podatak informacija
Obrada podataka: pretvaranje podataka u korisne informacije u svrhu
donošenja vaţnih odluka.
Etimologija (porijeklo) riječi informacija:
Od Lat. informationem (ideja, zamisao, pristup, pojam) Lat. informare
(učiti, podučiti, vježbati, osposobiti, obrazovati – u prvobitnom značenju:
oblikovati ili obrazovati) Lat. in- (u, unutra) + formare (oblikovati) =
“oblikovati iznutra”
Istraţivanje: sustavno otkrivanje, provjeravanje, tumačenje, pojašnjavanje
i potvrĎivanje činjenica u okviru postojećeg ili novog znanja.
Oblici istraživanja:
-znanstveno istraţivanje (primjena znanstvene metode)
-humanističko istraživanje npr. povijesno istraživanje
-umjetničko istraživanje
Znanstveno istraţivanje: proučavanje prirode i svijeta.
U hrvatskom jeziku niz riječi ima korijen trag-/traţ-:
istražiti, istraživati, istraživanje – potražiti – istraživac – tražiti – tragati – trag
gdje riječ traţiti znači “raspitkivati se”, a tragati znači “slijediti trag”
Korijen *tragъ- je praslavenski, nastao iz PIE korijena *tre(h₂)gʰ-; zanimljiv je
latinski kognat trahere (vući, izvući), od kojeg su nastali traktor, trakt i traktat.
Dakle, istraţivati bi doslovno značilo “izvlačiti činjenice iz nekog znanja”.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------
Iz svega navedenoga jasno je da je istraţivanje vrlo vaţno u suvremenoj
medicini i sestrinstvu, i to zbog: 1) traţenja istine (utvrĎivanje trenutnog
stanja) i 2) njene primjene u stvarnom ţivotu (medicina je primjenjena
znanost), te zbog 3) eksponencijalne osobine ljudske evolucije (potreban
je sve veći angaţman).
top related