izučava odnose nematoda sa njihovom neživom i živom okolinom ekologija nematoda.pdf ·...
Post on 22-Oct-2019
9 Views
Preview:
TRANSCRIPT
EKOLOGIJA NEMATODA
Izučava odnose nematoda sa njihovom neživom i živom
okolinom
Abiotički faktori
I kod nematoda najvažniji su toplota i vlaga.Toplota....Vlaga....Šta ako ih nema dovoljno?
Stabljikina nematoda u nepovoljnim uslovima obrazuje ‘nematodnu vunu’
Jednostavan životni ciklus C. elegans
Biotički odnosi nematoda
•
Kada se posmatra čitava grupa, nematode pokazuju izuzetnu raznovrsnost odnosa sa predstavnicima praktično svih grupa živih bića, od virusa i bakterija, svih biljaka i životinja pa i
do
ljudi.
•
Smatra se da po tom diverzitetu nadmašuju čak i insekte, iako možda ne na kopnu, ali zato za razliku od insekata nematode ‘pokrivaju’
i vodeni deo biosfere.
Biotički odnosi nematoda
•
U prilog tome govore i još
neke činjenice. •
Jedna je da nematode uspešnije od insekata stupaju u raznovrsne simbiontske odnose sa drugim živim bićima.
•
Dalje, kod svih vrsta insekata koje su sa tog aspekta makar malo proučavane, pokazalo se da mogu stupati u razne odnose sa često i nekoliko vrsta nematoda.
Biotički odnosi nematoda
•
Kao važni pokretački faktori koji su usmeravali divergentnu evoluciju nematoda u ovakvom smislu ističu se dva:
•
Kao vrlo sitne životinje, nematode mogu relativno lako da prodru i nasele se u višećelijske organizme, koji su uglavnom dosta krupniji od njih.
•
Među kopnenim staništima, upravo druga živa bića su jedna opšta kategorija tzv. niša u kojima nematode nalaze okolnu vlagu, koja im je uvek neophodna za aktivan život (uz druge pogodnosti...).
Biotički odnosi nematoda•
Nematode stupaju u sve osnovne tipove odnosa, ali nisu svi podjednako zastupljeni niti podjednako značajni.
•
Koji su to osnovni tipovi odnosa?-
INTRASPECIJSKI ODNOSI:
-
kompeticija
(pre svega za hranu)-
seksualno ponašanje
-
agregacija
(Prenaseljenost staništa nekada dovodi do okupljanja velikog broja nematoda u tzv. n. vunu, i zajednički prelazak u stanje anabioze.)
OSNOVNI INTERSPECIJSKI ODNOSI
•
Kompeticija (za ograničeno dostupne resurse, nekada i sa čovekom)
•
Protokooperacija•
Mutualizam
•
Amensalizam•
Komensalizam
•
Predatorstvo•
Parazitizam
•
Vektorski (ili foretski) odnosi•
Simbioza (?)
PARAZITIZAM
•
Po svojoj zastupljenosti i značaju za ljude to je najvažniji tip odnosa nematoda sa drugim živim bićima, pa i biljkama, i zato ćemo se njime najviše i baviti.
•
Osnovne odlike parazitizma:-
odnos štetan (ali ne i smrtonosan) za
domaćina a koristan za parazita;- fizička veza relativno dugotrajna, često simbiontska;-
parazit morfo-fiziološki specijalizovan,
obično sitniji i mnogobrojniji od domaćina.
PARAZITIZAM
•
To je uzajamni odnos dve strane, od kojih se svaka prilagođava i dugoročno gledano P i D zajedno evoluiraju (koevoluiraju).
•
Šteta koju trpi domaćin nije mu u interesu i on joj se suprotstavlja sa svoje strane kako može;
•
Sa druge strane, i parazitu nije interes da mu domaćin pati, već
da njegovo prisustvo što
bolje podnosi, kako bi što urednije snabdevao parazita onim što mu treba. (‘’Da uredno namiruje potraživanja’’
parazita)
PARAZITIZAM
•
Zato se smatra da u dugoročnom evolutivnom smislu parazitizam često teži da pređe u komensalizam, a ako može i u protokooperaciju ili mutualizam, utoliko bolje.
•
Pošto nije uvek lako dokazati da li domaćin trpi primetnu štetu ili ne, ni kvalifikacija tipa odnosa nije pouzdana.
•
Obično se tada i ono što je zapravo komensalizam proglašava za parazitizam, dok neko ne dokaže suprotno, tj. da domaćin ne trpi primetnu štetu.
fitoparazitizam
•
Autohtone vrste (obe strane starosedeoci), često su u komensalnim ili približno komensalnim odnosima.
•
Alohtone (introdukovane) vrste, ‘’došljaci’’
iz udaljenih delova planete nekada po dospevanju u novo podneblje nailaze na domaćine ili parazite sa kojima nisu imali dovoljno vremena ‘’da se usaglase’’, pa tada domaćin može jako da strada.
•
U fitonematologiji ima više već
klasičnih primera ovakve pojave, ali ćemo o njima kasnije.
Velika većinafitoparazitnih nematoda parazitira koren, a samo mali broj grupa nadzemne biljne delove.Mogu biti:
ektoparaziti,
semiendoparaziti, endoparaziti; migratorni ili sedentarni
epidermis
sa korenskim dlačicama je najdostupniji
zemljišnim nematodama
pa su zato najbrojnija kategorija
fitoparazitnih nematoda migratorni ektoparaziti korena
MIGRATORNI EKTOPARAZITI
•
To su najprimitivniji paraziti, u smislu da su najmanje specijalizovani za vezu sa biljkom domaćinom;
•
Jedina parazitna osobina im je specijalizovan aparat za ishranu;
•
Pošto obično ubiju ćeliju kojom se hrane, moraju da se kreću u potrazi za novim izvorom hrane, pa zato moraju da budu i
aktivno pokretljive tj. migratorne.
TRICHODORIDAE ARE TYPICAL ROOT-SURFACE FEEDERS
Dosta nematoda se specijalizovalo za ‘eksploataciju’ dubljih slojeva ćelija korena.
Neke Pratylenchidae su migratorni endoparaziti korena, jer mogu da se ubuše i kreću kroz koren
HOPLOTYLUS
Druge su se specijalizovale za ‘eksploataciju’
dubljih slojeva ćelija korena spolja.
Krikonematide imaju jako duge stilete da dosegnu u dubinu korena
CRICONEMATIDS HAVE VERY LONG STYLETS
SO HAVE THE LONGIDORIDS BUT, THAT IS NOT ALL!
Sedentarni parazitizam korena
•
Veoma značajan korak u evoluciji višeg nivoa specijalizovanosti za parazitski odnos sa biljkom jeste
•
sposobnost nekih ezofagalnih sekreta da izazovu patološke promene tkiva korena u smislu obrazovanja trajnog mesta ishrane, koje može da hrani nematodu do kraja njenog života.
Sedentarni parazitizam korena
•
Pošto stoga više nema potrebe za aktivnim kretanjem, takve nematode postaju nepokretne, i po pravilu manje ili više zadebljalog tela kod ženki, što im poboljšava reproduktivni kapacitet.
•
Mužjaci tipično ostaju crvoliki i pokretni da bi mogli da nađu ženke radi parenja.
Nepokretni paraziti korena mogu biti i ektoparaziti (cistolike n.) i semiendoparaziti (tilenhulus),
A neke, kao Meloidogyne spp., su pravi sedentarni endoparaziti korena
Paraziti nadzemnih biljnih delova
Paraziti nadzemnih biljnih delova
Paraziti nadzemnih biljnih delova
Paraziti nadzemnih biljnih delova: stabljikina nematoda
Paraziti nadzemnih biljnih delova: stabljikina nematoda
Nematode kao domaćini parazita
•
Retki su slučajevi, ali ih ima među marinskim nematodama, da jedna nematoda može da bude endoparazit druge nematode.
•
Kod fitoparazitnih nematoda od praktičnog značaja je bakterija PASTEURIA PENETRANS, koja se dosta proučava kao kandidat za biološko suzbijanje fitoparazitnih nematoda
Pasteuria penetrans
Nematofagne gljive•
Za zemljišne nematode, i fitoparazitne i ostale, vrlo važna grupa prirodnih neprijatelja su razne gljive.
•
Nekada se za njih koristi termin parazitne, ne baš osnovano.
•
Iako su im mehanizmi ‘lova’
nematoda različiti, sve gljive prvo ubiju nematodu svojim toksiniima, a zatim je kolonizuju svojom micelijom i pojedu sadržaj.
•
Zato je najadekvatnije: nematofagne gljive
Parazitoidi žive u domaćinu kao paraziti ali ga na kraju ubijaju, što je odlika predatora
(Mermitide su tipični parazitoidi)
Parazitoidi žive u domaćinu kao paraziti ali ga na kraju ubijaju, što je odlika predatora
(Mermitide su tipični parazitoidi)
Glavna grupa nematoda – predatora u zemljištu su iz reda
Mononchida
PRIMERI SLOŽENIH BIOTIČKIH ODNOSA Nematoda + insekt + biljka u simbiozi:
Slika prikazuje građu Fergusobia spp., i šemu životnog ciklusa mušice i nematode.Ova složena interakcija se istražuje zbog
biološkog suzbijanja Melaleuca, kao korovskog drveća u SAD.
PRIMERI SLOŽENIH BIOTIČKIH ODNOSA Nematoda + insekt + biljka u simbiozi:
•
Mušice Fergusonina spp. nose u svojim polnim organima i svoja jaja i larve nematoda Fergusobia
spp., i zajedno
ih polažu u pupoljke domaćina (Melaleuca spp., Eucaliptus spp. itd). U tom periodu su odnosi vektorski (foretski) i komensalni, jer nematoda ima korist a mušica nema vidljive štete.
Nematoda + insekt + biljka u simbiozi:
Nematode na izdancimaizazivaju gale, u kojima i nematode i mušice nalaze domaćina, tj. stan i hranu, i tu nezavisno nastavljaju svaki svoje razviće. Pred izletanje mušice nematode prodiru u lutku i koriste mušicu da
završe svoj ciklus i nađu novog domaćina.
top related