justinijanova kodifikacija
Post on 23-Feb-2016
159 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
Justinijanova kodifikacijaCorpus Iuris Civilis
djelovanje pravih škola (Beryt, Konstantinopol) – oživljavanje interesa za rimsko pravo
relativan mir i sređene državne financije naslijeđene od prethodnika (Anastazije i Justin)
careve osobne sposobnosti politika obnove cjelovitosti
Rimskog Carstva
Okolnosti nastanka
rođen 482. godine u Taureziju Izuzetno obrazovan, poznaje
pravo, povijest, teologiju vladao od 527. do 565. godine postigao jedinstvo države sa
dijelovima nekadašnjeg ZRC (Afrika, Italija, Ilirik, Hispanija)
uveo red u crkvenu hijerarhiju i spriječio daljnje unutarnje sukobe
proveo kodifikaciju rimskog prava
Car Justinijan
konstitucija Haec quae necessario (13. veljače 528.) car odredio komisiju državnih dužnosnika koji će
kodificirati carske konstitucije sudjeluje i Tribonijan (samo kao član) obrađuje se pravna materija iz Codex Gregorianusa,
Hermogenianusa i Theodosianusa, postteodozijanskih i kasnijih konstitucija
nastaje Codex Iustinianus (nije sačuvan – prerađen) proglašava ga konstitucijom Summa rei publicae u
travnju 529.
Izrada djela Codex Iustinianus
car razriješio različita protuslovlja iz djela rimskih pravnika konstitucijama koje se zajedno nazivaju Quinquaginta decisiones
konstitucijom Deo auctore (15. prosinca 530.) ovlastio Tribonijana za okupljanje nove komisije za izradu Digeste
komisija je djelovala isključivo po uputama Tribonijana članovi komisije su bili po zanimanju: pravnici (Teofil, Kratin, Dorotej, Anatolij), visoki službenici (Konstantin) advokati (Stefan, Mena, Prozdocije, Eutolmije, Timotej, Leonid,
Leonitije, Platon, Jakov, Konstantin i Ivan) posao na djelu Digesta seu Pandectae je završen njegovom
objavom 16. prosinca 533. konstitucijom Tanta
Izrada djela Digesta seu Pandectae
mišljenja 39 pravnika (ius) 3 pretklasična: Q. M. Scaevola, A. Varus, G. A. Gallus 34 klasična (od kojih Ulpijanova i Paulova djela ukupno čine oko polovicu
Digeste) 2 postklasična: Harizije, Hermogenijan raspored građe (F. Bluhme) na mase: 1) sabinska masa (civilno pravo) 2) ediktalna masa (honorarno pravo) 3) papinijanska masa (responsa i quaestiones – praktična književnost) 4)* postpapinijanska masa (appendix)
Sadržaj Digeste
Florentina – najbolje sačuvana verzija Digeste
konstitucijom Omnem rei publicae Justinijan naređuje izradu novog udžbenika (Institutiones) po uzoru na Gajevo djelo
na Institucijama su radili profesori prava Teofil i Dorotej
Institucije su dovršene i objavljene 21. rujna 533. konstitucijom Imperatorem maiestatem
unutarnja podjela po uzoru na Gajevu podjelu: personae, res, actiones
premda udžbenik, djelo ima zakonsku snagu
Izrada djela Institutiones
Justinijan je naredio Tribonijanu, Doroteju i trojici advokata preradu prvog kodeksa
Kodeks je za kratko vrijeme uspješno pregledan i prerađen
u njega su ubačene carske konstitucije nastale nakon objave prvog Kodeksa
Objavljen je carskom konstitucijom Cordi nobis (16. studenog 534.)
Novi kodeks nosi naziv Codex Iustinianus repetitiae praelectionis
Prerada Kodeksa
Justinijan u narednim godinama donio veliki broj konstitucija zajedno nazvanih Novellae
Neki od tih zakona drugačijim reguliranjem stavljaju izvan snage određene odredbe u Kodeksu, Digestama i Institucijama
Car je zabranio citiranje i interpretacije svoje nove kodifikacije
nastaju i Interpolacije (skraćivanja, preinake i dodaci – najviše u Digestama)
Nakon dovršetka kodifikacije
Codex Iustinianus struktura: djelo nije sačuvano, vjerojatno kao i kod drugog Kodeksa Digesta seu Pandectae struktura: 50 knjiga > tituli > fragmenti > uvod (principium) i paragrafi Institutiones struktura: 4 knjige > tituli > paragrafi Codex Iustinianus repetitiae praelectiones struktura: 12 knjiga > tituli > konstitucije
Struktura kodifikacije
Ekloge – objavio Leon III. Izaurijski 740. (odstupanja od Justinijanova zakonodavstva)
Zemljoradnički, Pomorski i Vojnički zakon (7. i 8. stoljeće) Proheiron – objavio Bazilije I. Makedonski 879. Epanogoge – zbirka sadržajem slična Proheironu, bolje
sadržajno obrađena (dao prirediti Bazilije I. Makedonski) Bazilike – Bazilije I. Makedonski/ Leon VI. Mudri
(dovršena 892.) – novi integralni način obrade pojedinih pitanja – glavni kompilator Symbatios
Heksabiblos – Konstantinos Harmenopulos 1345. (sužene Bazilike sa postbazilikanskim novelama)
Bizantske Kodifikacije nakon justinijana
Hvala na pozornosti!Ante Franić
top related