katedra za geodeziju i geoinformatiku · 2020-03-20 · privredno društvo kao poslovni sistem...
Post on 08-Aug-2020
0 Views
Preview:
TRANSCRIPT
GRAĐEVINSKI FAKULTEТ
Katedra za geodeziju i geoinformatiku
OSNOVE MENADŽMENTA U GEODEZIJI Predavanje 2
MENADŽMENT I PRIVREDNO DRUŠTVO
Prof. dr Zagorka Gospavić, dipl.geod.inž.
Školska 2019-20
SADRŽAJ
Privredno društvo
Pravne forme i vlasnička struktura privrednih društava
Organi privrednih društava
Podela nadležnosti između organa društava
Javno preduzeće
Gde je sve potreban menadžer?
Privredno društvo kao poslovni sistem može se posmatrati dvojako – u
pravnom i ekonomskom smislu.
Pravni smisao - utvrđuje putem određenja karakterističnih elemenata:
1. privredno društvo je organizacioni oblik koji obavlja određenu privrednu
delatnost radi sticanja dobiti,
2. pravni subjektivitet - vlasnik svih sredstava koja ulaze u njegovu imovinu,
3. pravo raspolaganja saglasno osnivačkim aktom (statutom).
Ekonomski :
1. bazna ekonomska ćelija na kojoj počiva privredni i celokupni društveni
razvoj,
2. razlikuje dva elementa: organizacioni element i dobit ( profit).
PRIVREDNO DRUŠTVO
Osobine koje karakterišu privredno društvo
1. Svrsishodno ponašanje - poslovanje i sistem donošenja odluka
moraju da budu projektovani,
2. Otvorenost - ciljevi su izloženi uticaju okruženja,
3. Transformacija resursa – u proizvode i usluge,
4. Strukturna povezanost – sastavljena su od organizacionih celina,
5. Regulisanje i prilagođavanje – deluje kao otvoreni sistem,
6. Sinergija - funkcionisanje privrednog društva je efikasnije od
prostog zbira funkcionisanja pojedinaca.
Funkcionisanje privrednog društva u direktnoj je zavisnosti od
menadžmenta.
PRIVREDNO DRUŠTVO
Normativno uređenje privrednog društva
Zakon o privrednim društvima
''pravno lice koje osnivaju osnivačkim aktom pravna i/ili fizička
lica radi obavljanja delatnosti u cilju sticanja dobiti'‘
1. To je pravno, a ne fizičko lice - organizovan kolektiv,
2. Ima odgovorajuću imovinu radi ostvarivanja određenih,
zakonom dopuštenih ciljeva i kome je priznato svojstvo
subjekta u pravu,
3. Privredno društvo svoju delatnost obavlja isključivo u cilju
sticanja dobiti.
osnovne karakteristike : pravni subjektivitet i imovina
PRIVREDNO DRUŠTVO
„lična karta“ privrednog društva
– firma
– delatnost
– sedište
– žiro račun
– matični broj
– registracija
PRIVREDNO DRUŠTVO
Društva lica : poznanstvo i poverenje članova društva,
neograničena odgovornost za obaveze
društva
Društva kapitala: nepostojanje personalnih svojstava i
dominacija interesa kapitala, rizik poslovanja
samo do iznosa uloženih sredstava.
PRAVNE FORME I VLASNIČKA STRUKTURA
PRIVREDNIH DRUŠTAVA
Pravne forme privrednih društava:
– Ortačko društvo
– Komanditno društvo
– Društvo s ograničenom odgovornošću
– Akcionarsko društvo (otvoreno i zatvoreno)
Reorganizacija privrednog društva:
– statusna promena (spajanje, podela i odvajanje privrednog društva) i
– promena pravne forme privrednog društva, odnosno prelazak iz
jedne pravne forme u drugu.
PRAVNE FORME I VLASNIČKA STRUKTURA
PRIVREDNIH DRUŠTAVA
• privredno društvo sa subjektivitetom,
• nastaje ugovorom radi obavljanja određene delatnosti,
• osnivaju ga dva ili više fizičkih i/ili pravnih lica u svojstvu ortaka
društva sa neograničenom odgovornošću,
• subjektivitet stiče od momenta registrovanja,
• osniva se osnivačkim aktom.
– Ortačko društvo
Sadržina akta utvrđena Zakonom
• Puno ime i prebivalište svih ortaka,
• Firma (poslovno ime) i sedište društva,
• Poslovni cilj ortačkog društva,
• Vrsta i vrednost uloga svakog ortaka,
• Vreme i dužina trajanja društva, ako se ne osniva na
neodređeno vreme.
Poseban ugovor ortaka društva kojim se određuje naročito
poslovanje društva i upravljanje društvom.
– Ortačko društvo
- Početna imovina društva se formira iz uloga članova,
- Ulozi ulaze u imovinu društva,
- Ulagači ( članovi) sa određenim udelom - procentualno,
- Odgovara za svoje obaveze celokupnom imovinom,
- Ortaci solidarno za sve obaveze svojom privatnom imovinom
(neograničena odgovornost),
- Odluke o pitanjima iz redovne delatnosti – prostom većinom glasova,
- Odluke izvan redovne delatnosti društva, kao i za o prijemu novog
ortaka - saglasnost svih ortaka,
– Ortačko društvo
- Ortaci društva usvajaju finansijski izveštaj, i učešće svakog ortaka u
dobiti i gubitku srazmerno udelima,
- Prednosti: dobija veći iznos kapitala, objedinjuju se energija, veštine,
ideje, lakše se pribavljaju krediti od banaka .
- Pojedini član napusti društvo, njegove obaveze i odgovornosti ne
prestaju, za obaveze nastale pre napuštanja,
- Prestaje sa radom: danom isteka vremena na koje je osnovano, smrću
ili stečajem bilo kog ortaka, ili na predlog bilo kog ortaka.
– Ortačko društvo
Dve kategorije članova, po čemu se razlikuje od ortačkog društva.
Članove komanditnog društva čine:
– Komplementari i
– Komanditori
Komplementari - vode poslovanje društva i odgovaraju neograničeno
solidarno.
Komanditori - ne učestvuju u vođenju poslovanja i odgovornost samo
u visini njihovog uloga.
Komplementari - isti položaj i ulogu kao partneri ortačkog društva.
Komanditori - da unesu ulog u društvo, prema kome srazmerno
učestvuju u raspodeli dobiti.
Za sticanje svojstva člana nije potrebna saglasnost komanditora.
– Komanditno društvo
Potrebe kombinovanja karakteristika društva lica i društva kapitala,
ima osobine i jednih i drugih, što otežava njegovo određenje.
Definicija: Društvo sa pravnim subjektivitetom, koje posluje sa
fiksiranom osnovnom glavnicom, uz odgovornost celokupnom
imovinom društva.
– Društvo sa ograničenom odgovornošću
- Može imati najviše 50 članova
- Osnovni kapital - čine ulozi svih članova, koji stiču odgovarajući udeo
u društvu,
- Udeo ne može biti izražen u akcijama - osnovna razlika
- Ima sledeće organe i to:
Skupštinu, kao organ vlasnika;
Direktora ili upravni odbor, kao organ poslovođenja;
Nadzor (interni revizor ili odbor revizora).
– Društvo sa ograničenom odgovornošću
Društvo koje osniva jedno ili više pravnih i/ili fizičkih lica u svojstvu
akcionara, čiji je osnovni kapital utvrđen i podeljen na akcije
Akcionari : domaća i strana fizička i pravna lica.
Nastaje emisijom i uplatom akcija - što čini osnivački kapital
Zbir nominalnih vrednosti svih akcija čini kapital društva.
– Akcionarsko društvo
Način osnivanja:
- simultano - sami osnivači otkupljuju sve akcije
- sukcesivno - raspisuju javni poziv za otkup akcija
Akcionarsko društvo može biti otvoreno i zatvoreno.
Otvoreno - poziv za upis i uplatu akcija u vreme osnivanja
Zatvoreno - akcije izdaju samo njegovim osnivačima ili
organičenom broju drugih lica, max 100.
– Akcionarsko društvo
Domaće zakonodavstvo
Osnovni kapital zatvorenog a.d. - najmanje 10.000 eura
Osnovni kapital otvorenog a.d. - najmanje 25.000 eura
- Akcionarsko društvo odgovara za obaveze celokupnom imovinom
- Akcionari ne odgovaraju za obaveze svojom ličnom imovinom,
snose rizik poslovanja do visine sredstava koja su uložili pri osnivanju
ili kupovinom akcija društva
Organizacija, način osnivanja i funkcionisanje
regulisani normama imperativneg karaktera,
što znači da ih akcionari ne mogu menjati svojom voljom.
– Akcionarsko društvo
Pojam i vrsta akcije
Isprava koja se izdaje učesniku društva
- stiče pravo na učešće u organima upravljanja
- pravo na učešće u raspodeli njegove dobiti
Akcije se izdaju u obliku hartija od vrednosti koje glase na ime
Centralni registar za hartije od vrednosti
- Obične akcije
- Preferencijalne akcije - dve ili više klasa sa različitim pravima,
Odluka o broju, vremenu i drugim uslovima izdavanja akcija,
donosi skupština akcionara.
– Akcionarsko društvo
Akcionar
Akcionar - lice upisano u CR hartija od vrednosti ima prava na:
- pravo uvida i pristupa pravnim aktima,
- pravo učešća u radu skupšine, sa pravom glasa,
- pravo na isplatu dividendi,
- pravo učešća u raspodeli likvidacionog viška po likvidaciji,
- pravo prečeg sticanja akcija iz novih emisija ili zamene starih,
- potpuno pravo raspolaganja akcijama (prodaja, nasleđivanje i dr.)
– Akcionarsko društvo
Akcionar
Akcionar – sa preferencijalnim akcijama ima prednost:
- prvenstva isplate dividendi,
- prvenstva naplate likvidacionog viška,
- pravo pretvaranja preferencijalnih akcija u druge klase
(akcionari običnih akcija nemaju).
brokerske kuće – posredovanje kod transakcija
– Akcionarsko društvo
ORGANI PRIVREDNIH DRUŠTAVA
Kod društva kapitala, zakonom su predviđene sledeći organi:
• Skupština, kao organ vlasnika;
• Upravni odbor, kao organ upravljanja;
• Direktor, kao organ poslovođenja;
• Nadzorni odbor, kao organ nadzora.
Postoji nekoliko razlika među ingerencijama istih organa u
različitim pravnim formama.
- Skupština
društvo sa ograničenom odgovornošću - članovi društva,
akcionarsko društvo - akcionari, odnosno vlasnici
Održava se jednom godišnje (godišnja skupština),
- može se održavati i vanredno,
- odlučuje o osnivanju je osnivačka skupština.
U radu učestvuju : direktor ili članovi upravnog odbora,
članovi nadzornog odbora, kao i revizor.
Radom skupštine predsedava predsednik skupštine
- Skupština
Skupština odlučuje o: • Usvajanju statuta i poslovne politike društva;
• Izmenama osnivačkog akta, povećanju ili smanjenju broja akcija,
• Statusnim promenama, promeni pravne forme u drugu;
• Raspodeli dobiti i pokriću gubitaka;
• Usvajanju finansijskih izveštaja, kao i izveštaja upravnog odbora, revizora i nadzornog
odbora u vezi sa finansijskim izveštajem;
• Politici naknada i nagrada članovima upravnog odbora;
• Izboru i razrešenju direktora ili članova upravnog i nadzornog odbora društva;
• Izboru i razrešenju revizora i potvrđivanju njihovih nalaza;
• Imenovanju likvidacionog upravnika i likvidacionom bilansu;
• Davanju poslovnog punomoćja za ogranke društva;
• Prestanku rada društva;
• Sticanju, prodaji, davanju u zakup imovine velike vrednosti ;
• Donošenju poslovnika o svom radu;
• Drugim strateškim pitanjima utvrđenim statutom društva.
– Upravni odbor, nadzorni odbor, direktor
Zatvoreno društvo ima direktora ili upravni odbor
Otvoreno društvo ima upravni odbor i bord izvršnih direktora
kojim predsedava generalni direktor
upravni odbor u otvorenom ~ direktor u zatvorenom
akcionarskom društvu
Članovi upravnog odbora biraju se na svakoj godišnjoj skupštini.
Upravni odbor bira Predsednika upravnog odbora.
– Upravni odbor
Upravni odbor vrši sledeće poslove:
• Kontrolu tačnosti finansijskih izveštaja i informacija;
• Upravlja razvojem društva i nadziranje izvršnih direktora;
• Utvrđivanje ili odobravanje poslovnog plana društva;
• Sazivanje skupštine akcionara i predlog dnevnog reda;
• Utvrđivanje predloga odluke skupštine akcionara i kontrola njihovog sprovođenja;
• Izdavanje akcija, obveznica, ili drugih hartija od vrednosti;
• Utvrđivanje vrednosti akcija i predlog raspodele dobiti;
• Izbor i razrešenje izvršnih direktora;
• Bira predsednika upravnog odbora iz svojih redova;
• Daje smernice direktoru za ostvarivanje poslovne politike;
• Donosi investicione odluke;
• Utvrđivanje iznosa i dana plaćanja dividendi;
• Donosi poslovnik o svom radu;
• Donošenje odluka o drugim pitanjima, definisanih statutom dr.
četiri redovne sednice godišnje
– Izvršni odbor
Članovi su: izvršni direktori, i pojedini iz upravnog odbora.
Članove bira i razrešava upravni odbor
Delokrug rada izvršnog odbora:
– sprovođenje odluka upravnog odbora i
– vođenje poslova i tekuće poslovanje društva
Zastupanje - generalni direktor, ili samo direktor
– bira ga upravni odbor, a
– ujedno je i predsednik izvršnog odbora
Direktor zastupa akcionarsko društvo - to mu je uloga.
– Nadzorni odbor, interni revizor i odbor
revizora
Predsednika i članove nadzornog odbora bira skupština.
Interni revizor je fizičko lice.
Internog revizora i članove odbora revizora bira upravni odbor iz reda
nezavisnih članova (nisu zaposleni u društvu).
Nadzorni odbor, interni revizor i odbor revizora izveštavaju o :
– usklađenosti poslovanja društva sa zakonom;
– verodostojnosti i potpunosti finansijskih izveštaja društva;
– kvalifikovanosti i sposobnosti nezavisnog revizora;
– ugovorima - između društva i članova upravnog odbora;
– uskađenosti i delovanja organizacije sa kodeksom ponašanja;
– drugim pitanjima u skladu sa zakonom.
– Sekretar društva
Otvoreno a. d. ima sekretara, koga bira upravni odbor društva.
Sekretar :
– vodi knjige akcionara,
– priprema sednice i vodi zapisnik skupštine akcionara,
– priprema sednice i vodi zapisnik upravnog odbora,
– priprema sednice i vodi zapisnik izvršnog odbora,
– priprema sednice i vodi zapisnik nadzornog odbora
– organizovanje rada i praćenje izvršavanja odluka skupštine
akcionara, upravnog odbora i nadzornog odbora
PODELA NADLEŽNOSTI IZMEĐU ORGANA
PRIVREDNIH DRUŠTAVA
Upravljačka funkcija - na dva nivoa i kroz dva organa:
Poslovodna, menadžerska funkcija na dva ili više nivoa
Nadzorna funkcija obavlja se kroz rad nadzornog odbora, internog
revizora ili odbora revizora
– Upravljačka funkcija
Skupština - kao organ vlasnika, ima funkciju:
- globalnog, strateškog i dugoročnog planiranja
- utvrđivanje poslovne politike,
- odlučivanje o statusnim promenama,
- prestanku rada društva privrednog društva.
Upravni odbor - kao organ upravljanja :
- utvrđivanjem predoga odluka za skupštinu,
- predloga poslovne politike i podele dobiti;
- izborom direktora i davanjem smernica direktoru,
- izborom partnera za poslovnu saradnju,
- odlučivanje o investicijama i raspolaganju akcijama.
TREND - vlasnici sve manje upravljaju društvima
– Poslovodna, menadžerska funkcija
direktor
izvršni direktori društva
- visoka obrazovanost i kompetentnost
- stručna i menadžerska znanja i sposobnosti
- široka znanja: planiranje, razvoj, marketing, investicije, finansije, pravni deo
i dr.
- pomoćnici direktora za pojedine resore.
Izvršni odbor direktora - pomoćni i izvršni organ,
- modaliteti za rešavanje određenih pitanja i
- sprovođenje politike upravnog odbora.
} Izvršni odbor direktora
– Nadzorna funkcija
Obavlja se kroz formiranje i rad:
• nadzornog odbora,
• internog revizora ili
• odbora revizora
Poslovi nadzora zahtevaju visoku stručnost i kompetentnost koju
vlasnici, po pravilu, ne poseduju.
Reč je o oblasti finansija i knjigovodstva.
JAVNA PREDUZEĆA
Za obavljanja delatnosti od opšteg interesa,
može imati pravnu formu i društva lica i društva kapitala.
– Javna preduzeća osniva država – (NIS, Telekom, Srbijašume...)
– jedinica lokalne samouprave,grad ili opština – (vodovod, Infostan...)
Država ili lokalna samouprava obezbeđuju zaštitu svog interesa kroz
direktne upravljačke ingerencije:
- davanje saglasnosti na odredbe statuta,
- na izbor direktora, na statusne promene,
- povećanje i smanjenje osnovne glavnice,
- kriterijume za raspodelu dobiti.
Organi javnog preduzeća su upravni odbor, koji imenuje osnivač,
i direktor koga imenuje upravni odbor uz saglasnost osnivača
Kapital javnog preduzeća, ili je u celosti državni ili mešoviti kapital
Pitanja za diskusiju
top related