klasa: 602-04/15-03/ ur. broj: 2158-60-01-15-2znanstvene grane: 2.09.01 arhitektura računalnih...
Post on 28-Mar-2021
4 Views
Preview:
TRANSCRIPT
KLASA: 602-04/15-03/
UR. BROJ: 2158-60-01-15-2
Osijek, 30. lipnja 2015.
Povjerenstvo za preddiplomske, diplomske i stručne studije Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u
Osijeku (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) provelo je postupak vrednovanja izmjena i dopuna
studijskog programa diplomskog sveučilišnog studija Računarstvo na Elektrotehničkom
fakultetu, te u skladu s člankom 9. Pravila za provedbu vrednovanja studijskih programa sveučilišnih
preddiplomskih, diplomskih i stručnih studija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku upućuje
Senatu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku sljedeće
IZVJEŠĆE
o vrednovanju izmjena i dopuna studijskog programa
diplomskog sveučilišnog studija Računarstvo na
Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
U skladu s člankom 2. i 3. Pravila za provedbu vrednovanja studijskih programa sveučilišnih
preddiplomskih, diplomskih i stručnih studija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (u
daljnjem tekstu: Pravila) i uvidom u elaborat studijskog programa diplomskog sveučilišnog studija
diplomskog sveučilišnog studija Računarstvo Povjerenstvo je utvrdilo da je:
Povjerenstvo je utvrdilo da je Fakultetsko vijeće Elektrotehničkog fakulteta na sjednici u
akademskoj 2014./2015. godini održanoj 5. svibnja 2015. godine donijelo Odluku o prihvaćanju
izmjena i dopuna studijskog programa diplomskog sveučilišnog studija Računarstvo, koji se
izvodio na temelju Dopusnice Ministra (KLASA: UP/I-602-04/05-16/226; Ur. broj: 533-07-05-2
od 2 lipnja 2005. godine)
Predlagatelj izmjena i dopuna studijskog programa diplomskog sveučilišnog studija
Računarstvo je Elektrotehnički fakultet.
a) Podaci o odobrenom studijskom programu:
Naziv i šifra studijskog programa: Diplomski sveučilišni studij Računarstvo (165) 245
Ukupni broj ECTS bodova odobrenog preddiplomskog programa: 120 ECTS
Ukupni broj predmeta odobrenog studijskog programa: 49 (13 obveznih + 35 izborna + 1 fakultativni)
– uz 13 obveznih, student treba odabrati još najmanje 6 izbornih predmeta
Ukupni broj ECTS bodova odobrenog studijskog programa, koji se odnosi na obvezne predmete: 93
ECTS – uz 13 obveznih, student treba odabrati još najmanje 6 izbornih predmeta
Uz predloženi studijski program predlagatelj je priložio:
Prijedlog izmjena i dopuna studijskog programa diplomskog sveučilišnog studija Računarstvo iz
kojih je vidljivo da se predložene izmjene i dopune se odnose na:
- promjena načina odabira izbornih predmeta:
Umjesto dosadašnjeg odabira po dva izborna predmeta u I., II. i III. semestru, studenti pri upisu studija
biraju između izbornih blokova.
Pri prijavi za upis studija studenti mogu birati između četiri izborna bloka:
DR1 – Računalno inženjerstvo
DR2 – Procesno računarstvo
DR3 – Programsko inženjerstvo
DR4 – Informacijske i podatkovne znanosti
- promjena statusa, ECTS-a, sadržaja i naziva predmeta
Šifra predmeta
Naziv predmeta u starom programu
Ima/nema u novom
programu
Status predmeta u novom programu
(starom programu)
ECTS-a u novom
programu (starom
programu)
Postotak promjene sadržaja u odnosu na stari program
Promjena naziva
(da/ne)? Novi naziv
DRIK101 Diskretna matematika
ima obavezan u DR3, DR4 (obavezan)
7 (5) Više od
20% ne
Diskretna matematika
DR101 Dizajn računalnih sustava
ima obavezan u DR1, DR2, DR3, DR4
(obavezan) 7 (5) 0% ne
Dizajn računalnih sustava
DR102 Upravljanje procesima
ima obavezan u
DR1, DR2 (obavezan) 7 (6) 0% ne
Upravljanje procesima
DRIK102 Automati i formalni jezici
ima obavezan u
DR1, DR2, DR3, DR4 (obavezan)
6 (5) 0% ne Automati i formalni jezici
DI101 Odabrana poglavlja suvremene fizike
nema - (izborni) - (4.5) - - -
DIR102
Modeliranje i dizajn programskih sustava
ima obavezan u DR3
(izborni) 5 (4.5) 0% ne
Modeliranje i dizajn programskih sustava
DIR103 Sistemsko programiranje
ima obavezan u DR3,
DR4 (izborni) 5 (4.5) 0% ne
Sistemsko programiranje
DKIER101
Numerička matematika
nema - (izborni) - (4.5) - - -
DKIR101 Digitalna obrada signala
ima obavezan u DR1,
DR2 (izborni) 5 (4.5) 0% ne
Digitalna obrada signala
DKIR102 Mreže računala nema - (izborni) - (4.5) - - -
DIKR101 Mikroelektronika nema - (izborni) - (4.5) - - -
DIER101 Elementi automatike
ima izborni u DR1, DR2, DR3 i DR4 (izborni)
5 (4.5) Manje od
20% ne
Elementi automatike
Semestar II
Šifra predmeta
Naziv predmeta u starom programu
Ima/nema u novom
programu
Status predmeta u novom programu
(starom programu)
ECTS-a u novom
programu (starom
programu)
Postotak promjene sadržaja u odnosu na stari program
Promjena naziva
(da/ne)? Novi naziv
DR201 Inteligentni sustavi
ima obavezan u DR1, DR2 (obavezan)
7 (7) 0% ne Inteligentni sustavi
DRIK201 Računalni sustavi stvarnog vremena
ima obavezan u DR1, DR2, DR3, DR4
(obavezan) 7 (7)
Više od 20%
ne Računalni sustavi stvarnog vremena
DKR201 Internet programiranje
ima obavezan u DR3, DR4 (obavezan)
7 (7) 0% ne Internet programiranje
DIR201 Osnove robotike ima obavezan u DR2
(izborni) 5 (4.5) 0% ne Osnove robotike
DIR202 Identifikacija procesa
nema - (izborni) - (4.5) - - -
DIR203 Osiguranje kakvoće
ima obavezan u DR1,
DR3 (izborni) 7 (4.5) 0% ne
Osiguranje kakvoće
programske podrške
programske podrške
DKIR201 Multimedijski sustavi
nema - (izborni) - (4.5) - - -
DIKR201 Informacijska tehnologija i poduzetništvo
nema - (izborni) - (4.5) - - -
DIKR202 Meko računarstvo
ima obavezan u DR1,
DR2 (izborni) 5 (4.5) 0% ne
Meko računarstvo
DIKR203 Kodovi i kodiranje
nema - (izborni) - (4.5) - - -
DIKR204 Matematička obrada slike i računalni vid
ima obavezan u DR4
(izborni) 5 (4.5) 0% da
Obrada slike i računalni vid
DIKR205 Osnove GIS-a i primjene u komunikacijama
nema - (izborni) - (4.5) - - -
DIKR206 Vizualizacija podataka
ima obavezan u DR3,
DR4 (izborni) 5 (4.5)
Više od 20%
ne Vizualizacija podataka
DIER201 Procesna mjerenja
nema - (izborni) - (4.5) - - -
Semestar III
Šifra predmeta
Naziv predmeta u starom programu
Ima/nema u novom
programu
Status predmeta u novom programu
(starom programu)
ECTS-a u novom
programu (starom
programu)
Postotak promjene sadržaja u odnosu na stari program
Promjena naziva
(da/ne)? Novi naziv
DR301 Industrijska informatika
ima obavezan u DR2
(obavezan) 7 (7) 0% ne
Industrijska informatika
DR301 Pouzdanost i dijagnostika rač. sustava
ima obavezan u DR1, DR2, DR3, DR4
(obavezan) 7 (7)
Više od 20%
ne Pouzdanost i dijagnostika rač. sustava
DR302 Distribuirani računalni sustavi
ima obavezan u DR1,
DR3, DR4 (obavezan) 7 (7)
Manje od 20%
da Raspodijeljeni
računalni sustavi
DRIK301
Pravna regulativa u elektroteh. i računar.
nema - (izborni) - (4.5) - - -
DI301 Ekspertni sustavi nema - (izborni) - (4.5) - - -
DIR301 Programsko inženjerstvo
nema - (izborni) - (4.5) - - -
DIR303 Estimacija procesnih veličina
nema - (izborni) - (4.5) - - -
DIR304 Šah i računala ima izborni u DR1, DR2, DR3, DR4 (izborni)
5 (4.5) Više od
20% ne Šah i računala
DIR306 Sonarsko računarstvo
ima izborni u DR1, DR2, DR3, DR4 (izborni)
5 (5) Više od
20% ne
Sonarsko računarstvo
DIR307 Komunikacijski protokoli
nema - (izborni) - (4.5) - - -
DKIR301 Optičke komunikacije
nema - (izborni) - (4.5) - - -
DIKR301 Računalni kriminalitet
nema - (izborni) - (4.5) - - -
DIKR302 Robotski vid ima izborni u DR1, DR2, DR3, DR4 (izborni)
5 (4.5) 0% ne Robotski vid
DIKR303 3D računalna grafika
ima izborni u DR1, DR2, DR3, DR4 (izborni)
5 (4.5) 0% ne 3D računalna grafika
DIKR304 Razvoj mobilnih aplikacija
ima obavezan u DR3
(izborni) 5 (5) 0% ne
Razvoj mobilnih aplikacija
DIKR305 Računalom integrirani razvoj proizvoda
nema - (izborni) - (4.5) - - -
DIER301 Automatizirani električni pogoni
nema - (izborni) - (4.5) - - -
DIER302 Primjena mikroupravljačkih sustava
nema - (izborni) - (4.5) - - -
DI302 Internet objekata ima obavezan u DR4
(izborni) 7 (4.5) 0% ne Internet objekata
Semestar IV
Šifra predmeta
Naziv predmeta u starom programu
Ima/nema u novom
programu
Status predmeta u novom programu
(starom programu)
ECTS-a u novom
programu (starom
programu)
Postotak promjene sadržaja u odnosu na stari program
Promjena naziva
(da/ne)? Novi naziv
D401 Menadžment ima obavezan u
DR1, DR2, DR3, DR4 (obavezan)
4 (5) 0% ne Menadžment
D402 Upravljanje projektima
ima obavezan u
DR1, DR2, DR3, DR4 (obavezan)
5 (5) 0% ne Upravljanje projektima
DD401 Diplomski rad ima obavezan u
DR1, DR2, DR3, DR4 (obavezan)
16 (21) 0% ne Diplomski rad
Novi predmeti:
Naziv predmeta Status predmeta u novom programu ECTS-a u novom programu
Algoritmi i arhitektura DSP
obavezan u DR1 5
Raspoznavanje uzoraka i strojno učenje
obavezan u DR2 5
Računarstvo usluga i analiza podataka
obavezan u DR3, DR4 6
Razvoj računalnih igara
obavezan u DR4 5
Ugradbeni računalni sustavi
obavezan u DR1, DR2 6
Projektiranje računalnih mreža
obavezan u DR1 5
Modeliranje temeljeno na podacima
obavezan u DR2 7
Stručna praksa iz računarstva
obavezan u DR1, DR2, DR3, DR4 9
Inteligentni transportni sustavi
izborni u DR1, DR2, DR3, DR4 5
Napredno Web programiranje
izborni u DR1, DR2, DR3, DR4 5
Zeleno računarstvo izborni u DR1, DR2, DR3, DR4 5
Digitalna videotehnika
izborni u DR1, DR2, DR3, DR4 5
Izborni predmet – mobilnost
izborni u DR1, DR2, DR3, DR4 5
Budući da su predložene izmjene i dopune veće od 20% u skladu s člankom 8. Pravila
Povjerenstvo je imenovalo s liste potencijalnih recenzenata dva recenzenta kako slijedi:
1. Prof. dr. sc. Matjaž Colnarič, Fakulteta za elektrotehniko, informatiko in računalništvo
Univerza v Mariboru
2. Izv. prof. dr. sc Vlado Sruk, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
Elaborat o studijskom programu diplomskog sveučilišnog studija Računarstvo sadrži studiju
opravdanosti izvođenja i uvjete navedene u članku 13. Pravilnika i članku 4. st. 2. Pravila
izrađen je sukladno Uputama za sastavljanje studijskih programa Agencije za znanost i visoko
obrazovanje od 22. prosinca 2010. godine.
Elaborat sadrži sukladno članku 13. stavku 1. Pravilnika sljedeće:
Naziv studijskog programa: diplomskog sveučilišnog studija Računarstvo
Nositelj/izvođač studija: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Elektrotehnički
fakultet
Tip studijskog programa: diplomski sveučilišni studij
Razina: 2-diplomski sveučilišni
Znanstveno područje: 2.Tehničke znanosti
Znanstveno polje: 2.09. Računarstvo
Znanstvene grane: 2.09.01 arhitektura računalnih sustava
2.09.02 informacijski sustavi
2.09.03 obradba informacija
2.09.04 umjetna inteligencija
2.09.05 procesno računarstvo
2.09.06 programsko inženjerstvo
Akademski naziv koji se stječe završetkom studija: Završetkom diplomskog sveučilišnog
studija Računarstvo studenti stječu akademski naziv magistar inženjer računarstva/magistra
inženjerka računarstva.
1. Analiza usklađenosti studijskog programa sa strateškim ciljevima Sveučilišta
Strategijski plan Fakulteta prihvaćen je na sjednici Fakultetskog vijeća održanoj 25. siječnja 2011.
Godine, koji je u potpunosti usklađen s misijom i vizijom Fakulteta.
Misija Elektrotehničkog fakulteta Osijek provođenje je znanstvenih, razvojnih i stručnih istraživanja iz
područja elektrotehnike, računarstva i srodnih grana, na kojima se temelji preddiplomsko, diplomsko i
poslijediplomsko obrazovanje pri čemu aktivno surađuje s akademskim i gospodarskim partnerima u
domovini i inozemstvu. Postati znanstveni i istraživački centar izvrsnosti iz polja elektrotehnike i
računarstva u regiji u kojoj djeluje, pa i šire, s jasnim profilom usmjerenim na održivi razvoj
provođenja kvalitetnog i učinkovitog obrazovanja koje se temelji na ishodima učenja i koncepciji
cjeloživotnog obrazovanja, čime će Elektrotehnički fakultet Osijek pokazati svoju najvišu odgovornost
prema razvoju visokog obrazovanja, istraživačkih karijera i projekata i svakako doprinijeti tranziciji u
društvo znanja. Misija Elektrotehničkog fakulteta Osijek je stvarati visoku tehničku i informatičku
kulturu u svojoj sredini, te osigurati kritičnu masu visoko stručnih kadrova iz elektrotehnike i
računarstva koji su sposobni primjenjivati znanja iz najrazvijenijih zemalja u svijetu.
Ime Elektrotehnički fakultet Osijek sinonim je za razvoj, interakciju znanosti s društvenom
zajednicom i gospodarstvom koje opstaje i razvija se u njemu. Elektrotehnički će fakultet Osijek i
nadalje biti prepoznatljiv po stručnim ljudima koji poučavaju i rade na njemu. Bez obzira na globalnu
krizu i dalje će značiti kvalitetu znanja i svrhovito studiranje s konačnim ciljem brzog zaposlenja na
dobro plaćenim poslovima.
Važno je napomenuti da su u strategiji pod kategorijom „Strategija nastavnih djelatnosti“ kao
strategijski ciljevi navedeni i „Unapređenje postojećih i uvođenje novih studijskih programa“, te
„Poboljšanje uvjeta studiranja i kvalitete nastave“ koje želimo ostvariti ovim prijedlogom izmjena st.
programa.
2. Predviđeni ishodi učenja koji se stječu ispunjavanjem pojedinačnih studijskih obveza,
modula studija i ukupnog studijskog programa
Završetkom diplomskog sveučilišnog studija Računarstvo Elektrotehničkog fakulteta Osijek studenti
se osposobljavaju za sljedeće poslove iz područja računarstva i drugih srodnih znanstvenih područja:
- projektiranje, dizajniranje i ostvarivanje sklopovskih i programskih rješenja računalnih sustava u
gospodarstvu, industrijskim, poslovnim i drugim primjenama u tvrtkama,
- razvoj sklopovskih i programskih rješenja,
- rad u državnoj upravi i znanstvenim institucijama
- samostalni i timski interdisciplinarni rad na kreativnom i sustavnom rješavanju složenih
inženjerskih problema računalnog i programskog inženjerstva,
- vođenje laboratorijskih istraživanja,
- proces planiranja i optimizacije suvremenih sklopovskih i programskih rješenja.
Budući da je struktura smjera podijeljena na četiri izborna bloka, ovisno o predmetima odabranog
izbornog bloka, studenti stječu i sljedeće dodatne kompetencije:
Izborni blok Računalno inženjerstvo:
- dizajn i izgradnja komponenata (procesora), dijelova računalnog sustava i složenijih struktura;
- izrada primjenskih programa u programskih jezicima za opis i definiciju sklopovlja (VHDL i sl.);
- izrada primjenskih programa za mikroprocesorske i mikroupravljačke ugradbene sustave i
dijelove računala, automatizirane upravljačke sustave;
- izrada programskih rješenja i algoritama za obradu signala primjenom DSP;
- izgradnja, dizajn i dijagnostika ugradbenih računalnih sustava zasnovanih s DSP;
- projektiranje, izgradnju, upravljanje i održavanje računalnih mreža;
- analiza pouzdanosti računalnih sustava pomoću programskih integriranih alata, izračuna
intenziteta kvarova, parametara održavanja i raspoloživosti, analizu osjetljivosti na kvarove
pojedinih komponenata, stablo kvarova itd.;
- dijagnosticiranje neispravnosti i analizu kvarova te predlaganje poboljšanja arhitekture i
programske podrške;
- ispitivanje kvalitete programske podrške;
- primjena postupaka računalne inteligencije za specifične primjene u analizi podataka;
- projektiranje i razvoj okolina Interneta objekata/stvari;
- osnovna znanja iz područja umjetne inteligencije te prepoznavanja uzoraka neophodna za
prepoznavanje mogućnosti primjene i implementaciju takvih sustava u rješavanju tehničkih
problema;
- projektiranje, izvedba i ispitivanje računalnih sustava za rad u stvarnom vremenu;
- programiranje i razvoj primjenskih programa za raspodijeljene računalne sustave visokih
performansi (uslugama usmjerene računalne arhitekture, splet računala, računalni oblak);
- projektiranje, izrada dokumentacije i izvedba baza podataka;
- projektiranje, izrada dokumentacije i izvedba informacijskih sustava;
- projektiranje, dizajn i programiranje mobilnih aplikacija;
- osposobljenost za implementaciju digitalnih regulatora temeljenih na standardnim i naprednim
metodama automatskog upravljanja;
- poznavanje osnova rada i sposobnost izrade programa za programibilne logičke kontrolere (PLC-
ove);
- osnovna znanja za izradu upravljačkog softvera za robotske manipulatore i mobilne robote;
- osposobljenost za korištenje i zasnivanje raspodijeljenih računalnih sustava zasnovanih na
aktualnim sklopovskim i programskim tehnologijama;
- znanja neophodna za upravljanje poduzećem i samostalno poduzetništvo, osposobljenost za
vođenje inženjerskih i razvojnih timova stručnjaka, te za vođenje projekata.
Izborni blok Procesno računarstvo:
- osnovna znanja za razvoj i implementaciju sustava upravljanja procesima i strojevima;
- osposobljenost za sustavno projektiranje regulacijskih krugova počevši s određivanjem
matematičkog modela procesa kroz teorijsku analizu i eksperimentalnu identifikaciju, pa do
određivanja strukture i parametara regulatora različitim metodama sinteze;
- osposobljenost za implementaciju digitalnih regulatora temeljenih na standardnim i naprednim
metodama automatskog upravljanja;
- osnovna znanja o digitalnoj obradi signala;
- osnovna znanja iz područja umjetne inteligencije te prepoznavanja uzoraka neophodna za
prepoznavanje mogućnosti primjene i implementaciju takvih sustava u rješavanju tehničkih
problema;
- poznavanje osnova rada i sposobnost izrade programa za programibilne logičke kontrolere (PLC-
ove);
- osnovna znanja za izradu upravljačkog softvera za robotske manipulatore i mobilne robote,
- osnovna znanja o odabiru i dizajniranju računalnih komunikacijskih sustava temeljenih na
sabirnicama ili lokalnim mrežama;
- osposobljenost za razumijevanje funkcioniranja računalnog sustava te samostalno dizajniranje
ovog sustava ili njegovih dijelova;
- osnovna znanja neophodna za odabir građe, projektiranje i razvoja specijaliziranih računalnih
sustava za upravljanje malim i srednje složenim procesima, koja rade u stvarnom vremenu;
- osposobljenost za korištenje i zasnivanje raspodijeljenih računalnih sustava zasnovanih na
aktualnim sklopovskim i programskim tehnologijama;
- znanja neophodna za upravljanje poduzećem i samostalno poduzetništvo, osposobljenost za
vođenje inženjerskih i razvojnih timova stručnjaka, te za vođenje projekata;
- osnovna znanja iz područja obrade slike i računalnog vida;
- detaljnija znanja o opremi za realizaciju sustava upravljanja, naročito u pogledu odabira i
primjene mjernih i izvršnih članova kao krajnjih elemenata sustava upravljanja.
Programsko inženjerstvo:
- izrada primjenskih programa u višim proceduralnim i objektno-orijentiranim programskih
jezicima;
- ispitivanje kvalitete programske podrške;
- primjena postupaka računalne inteligencije za specifične primjene u analizi podataka
- projektiranje i razvoj okolina interneta objekata/stvari;
- projektiranje, izvedba i ispitivanje računalnih sustava za rad u stvarnom vremenu;
- projektiranje i izvedba raznorodnih (heterogenih) računalnih platformi;
- programiranje i razvoj primjenskih programa za raspodijeljene računalne sustave visokih
performansi (uslugama usmjerene računalne arhitekture, splet računala, računalni oblak);
- projektiranje, izrada i dizajn web sučelja i pripadajućih baza podataka (php, ASP, SQL);
- projektiranje i izvedba energetski osviještenih raspodijeljenih računalnih sustava s povećanom
samoodrživošću (autonomni računalni sustavi) za industrijske i poslovne primjene;
- projektiranje i izvedba računalnih sustava i programskih rješenja za obradu teksta i slike;
- projektiranje, izrada dokumentacije i izvedba baza podataka;
- projektiranje, izrada dokumentacije i izvedba informacijskih sustava;
- projektiranje i implementiranje računalnih sustava u biomedicini i zdravstvu;
- projektiranje, dizajn i programiranje mobilnih aplikacija;
- edukacija iz razvoja i dizajna mobilnih aplikacija, projektiranja i održavanja računalnih mreža,
programskih jezika, web tehnologija i korisničkih paketa.
Informacijske i podatkovne znanosti:
- razvoj rješenja iz područja informacijsko-komunikacijskih tehnologija;
- istraživanje, razvoj i primjena metoda analize i sinteze računalnih sustava, matematičkog
modeliranja, računalnog simuliranja i optimiranja;
- razvoj i primjena programske podrške za obradu, pohranjivanje i analizu podataka prikupljenih iz
različitih izvora;
- razvoj programskih rješenja primjenom i kombiniranjem različitih web tehnologija
- planiranje i vođenje projekata i izrada projektne dokumentacije;
- vođenje projektnih timova;
- razvoj aplikacija iz područja obrade medicinskih podataka, simulacija, izrade računalnih igara,
robotike, poljoprivrede i ostalih područja interakcije čovjeka i računala
- razvoj, prilagodba i implementacija modernih računalnih tehnologija povezivanjem znanja iz
različitih područja i integracija u jedinstvene računalne sustave;
- projektiranje i izvedba računalnih sustava i programskih rješenja za obradu teksta i slike;
- projektiranje, izrada dokumentacije i izvedba baza podataka;
- projektiranje, izrada dokumentacije i izvedba informacijskih sustava.
3. Nastavne metode i sadržaj studijskog programa koji osiguravaju stjecanje predviđenih
ishoda učenja
Diplomski sveučilišni studij Računarstvo strukturiran je semestralno i ustrojava se u četiri semestra,
odnosno dvije godine studija.
Pri prijavi za upis studija studenti mogu birati između četiri izborna bloka:
DR1 – Računalno inženjerstvo
DR2 – Procesno računarstvo
DR3 – Programsko inženjerstvo
DR4 – Informacijske i podatkovne znanosti
Temelj za izmijenjeni program jest postojeći studijski program diplomskog sveučilišnog studija
Računarstvo. Stoga su obavezni predmeti dosadašnjeg programa zastupljeni u svakom semestru svih
izbornih blokova na sljedeći način:
- u I. semestru su od četiri obavezna predmeta postojećeg programa najmanje tri predmeta
zastupljena u svakom izbornom bloku
- u II. semestru su od tri obavezna predmeta postojećeg programa najmanje dva predmeta
zastupljena u svakom izbornom bloku
- u III. semestru su od tri obavezna predmeta postojećeg programa najmanje dva predmeta
zastupljena u svakom izbornom blok
- u IV. semestru su oba obavezna predmeta postojećeg programa obavezni u svakom izbornom
bloku kao i izrada diplomskog rada
Prema odabranom izbornom bloku student upisuje ostale predmete kao specifične za izborni blok kako
je opisano u nastavku. Pritom se neki predmeti, ovisno o ciljanim kompetencijama, mogu ponavljati
na više izbornih blokova. Strukturiranje izbornih predmeta u obliku izbornih blokova s jedne strane
omogućava usavršavanje studenta prema njihovim interesima, a s druge strane je osigurano da se kroz
više predmeta koji čine izborni blok student specijalizira za uže područje unutar studija.
Svakoj studijskoj obvezi dodijeljen je odgovarajući broj ECTS bodova koji se mjere
cjelokupnim radom koji student mora uložiti kako bi stekao određene ishode učenja u sklopu te
obveze.
Ukupan broj sati studijskog opterećenja koji čini jedan ECTS bod određen je na temelju ukupnog
broja potrebnih radnih sati za savladavanje svakog predmeta. U opterećenje studenta uračunava se
cjelokupno vrijeme koje je morao potrošiti za uspješno savladavanje gradiva
Sukladno načelima Bolonjske deklaracije predloženi studijski program je strukturiran i vrednovan s
ECTS bodovima. Ukupnim brojem od 60 ECTS bodova definirane su sve obveze studenata. Studenti
mogu izabrati kolegije s drugih znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih sastavnica Sveučilišta
Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prema popisu kolegija koji donosi Senat Sveučilišta za
znanstveno-nastavne sastavnice i studije.
4. Isprava o akreditiranom preddiplomskom sveučilišnom studiju iz znanstvenog područja
prirodnih znanosti
Dopusnica Ministra (Klasa: UP/I-602-04/05-16/187; Ur. broj: 533-07-2 od 2. lipnja 2005.) za
izvođenje preddiplomskog sveučilišnog studija Računarstvo
5. Analiza usporedivosti s kvalitetom srodnih akreditiranih studijskih programa u Hrvatskoj i
u zemljama Europske unije
Tehničko sveučilište Kaiserslautern ima odjel računalne znanosti čija polja pokrivaju sljedeće:
Računalna grafika i vizualizacija
Razvoj ugrađenih sustava
Informacijski i komunikacijski sustavi
Inteligentni sustavi
Robotika
Softverski inženjering
Predmeti koji su slični našima u izbornim blokovima DR1 i DR2:
Computer Systems 1
Computer Systems 2
Software Quality Assurance
Safety and Reliability of Embedded Systems
Fundamentals of Embedded systems
Processor Architecture
Build your own Supercomputer
Intelligent Systems
Virtual Prototyping and HW/SW Co-Design
Fundamentals of Robotics
Machine Learning
te u izbornim blokovima DR3 i DR4:
Web 2.0 Technologies,
Web Technology
Computer Graphics
Computer Animation
Scientific Visualization
Information Visualization
Distributed and Networked Systems
Hardware-Software Systems
Application of Artificial Intelligence
3D Computer Vision
Sveučilište u Oxfordu, Engleska, ima odjel Računalne znanosti te su u nastavku dani kolegiji koji
opisom pokrivaju naše kolegije u izbornim blokovima DR1 i DR2:
Computer Architecture
Intelligent Systems
Machine Lerning
Probability and Computing
Software Verification
te u izbornim blokovima DR3 i DR4:
Automata, Logic and Games
Computer Animation
Computer Graphics
Discrete Mathematics
Intelligent Systems
Theory of Data and Knowledge Bases
Visual Analytics
Sveučilište u Cambridgeu, Engleska, ima odjel računalne znanosti te su u nastavku dani kolegiji koji
opisom pokrivaju naše kolegije u izbornim blokovima DR1 i DR2:
Hardware Practical Classes
Computer Design
Computer Networking
Artificial Intelligence
Digital Signal Processing
Comparative Architectures
Computer Vision
System on Chip Design
te u izbornim blokovima DR3 i DR4:
Discrete Mathematics, M. Fiore
Operating System
Software and Interface Design
Computer Graphics and Image Processing
Concurrent and Distributed Systems
Information Theory and Coding
Advanced Graphics
Computer Vision
System-on-Chip Design
Ecole Polytechnique Fédérale de Lausanne, Švicarska ima odjel računalne znanosti te su u nastavku
dani kolegiji koji opisom pokrivaju naše kolegije u izbornim blokovima DR1 i DR2:
Computer Vision
Design technologies for integrated systems
Pattern Classification and machine Learning
Advanced Computer Construction
Advanced Multiprocessor Architecture
Biological Modeling and Neual Networks
Industrial Automation
Microelectronics for SoC
te u izbornim blokovima DR3 i DR4:
Distributed algorithms
Distributed information systems
Information Theory and coding
Advanced computer graphics
Digital 3D Geometry Processing
Distributed intelligent systems
Image and video processing
Image processing I
Image processing II
Iz usporedbe predloženog programa diplomskog sveučilišnog studija Računarstvo, s prethodno
navedenim programima, može se zaključiti da postoji visoka razina usklađenosti predloženog
programa s razmatranim programima što osigurava mogućnost razmjene i protoka studenata
računarstva kao i nastavnika između Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayer u Osijeku i europskih
sveučilišta.
6. Mehanizmi osiguranja vertikalne mobilnosti studenata u nacionalnom i međunarodnom
prostoru visokog obrazovanja
Postojeća konfiguracija studijskih programa na slici nastala je s jedne strane preobrazbom i
prilagodbom postojećih programa koji su se izvodili prije donošenja programa usklađenih s
Bolonjskom deklaracijom dok su s druge strane uzeti u obzir slični programi s odgovarajućih
europskih fakulteta.
Magistri inženjeri računarstva koji završe diplomski sveučilišni studij računarstva osposobljeni su za
upis sveučilišnih poslijediplomskih specijalističkih ili doktorskih studija računarstva na Fakultetu, ali i
na srodnim fakultetima drugih sveučilišta u Hrvatskoj i inozemstvu.
Mobilnost studenata u međunarodnom prostoru je osigurana za vrijeme studija kroz ERASMUS
program mobilnosti studenata koje se na Sveučilištu provodi od ak. godine 2009./2010.
7. Analiza zapošljivosti studenata po završetku studijskog programa, koja uključuje mišljenje
triju organizacija vezanih za tržište rada (primjerice: strukovnih udruga, poslodavca i
njihovih udruga, sindikata, javnih službi) o primjerenosti predviđenih ishoda učenja koji se
stječu završetkom studija za potrebe tržišta rada
Prema službenim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje krajem veljače 2015. godine,
primjetno je da se broj nezaposlenih zadnjih godina, unatoč globalnoj ekonomskoj krizi, nije
kontinuirano povećavao.
Godina XII.2012. XII.2013. XII.2014. II. 2015.
Broj nezaposlenih sa završenim diplomskim sveučilišnim studijem Računarstvo ETFOS-a 19 34 23 23
Treba napomenuti mogućnost da je stvarni broj nezaposlenih nešto veći od gore prikazanog. Naime,
prilikom prijave na evidenciju Zavoda, unos naziva obrazovne ustanove i godine završetka studija nisu
obvezni. Stoga je u nastavku prikazan ukupan broj nezaposlenih sa završenim diplomskim
sveučilišnim studijem računarstva, neovisno o ustanovi stjecanja akademskog naziva.
Godina XII.2012. XII.2013. XII.2014. II. 2015.
Broj nezaposlenih sa završenim diplomskim sveučilišnim studijem računarstva (neovisno o ustanovi stjecanja akademskog naziva) 60 82 90 77
U usporedbi sa 197 magistara inženjera računarstva koji su na ETFOS-u završili studij od početka
izvođenja studija (prva generacija je završavala studij u ak. godini 2010./2011.) pa do veljače 2015.
godine, može se smatrati da veliku potražnju za stručnjacima dotičnog profila na tržištu rada potvrđuje
relativno mala brojka nezaposlenih, ali i podaci jednog od najpopularnijih portala za ponudu radnih
mjesta na dan 22. travnja 2015. godine:
Kategorija zanimanja Broj ponuđenih radnih mjesta
Prodaja (Trgovina) 459
IT, telekomunikacije 321
Turizam i ugostiteljstvo 265
Ekonomija, financije i računovodstvo 228
Strojarstvo i brodogradnja 176
Administrativna zanimanja 172
Proizvodnja i zanatske usluge 167
Ostalo 155
Elektrotehnika 137
Graditeljstvo, geodezija i geologija 108
Promet, transport, pomorstvo 105
Marketing, PR i mediji 80
Management 78
Zdravstvo, socijalni rad 63
Bankarstvo 47
Farmaceutika i biotehnologija 46
Instalacije, održavanje i popravci 45
Skladištenje i logistika 45
Briga o ljepoti 44
Dizajn i umjetnost 35
Obrazovanje i znanost 35
Arhitektura 29
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 19
Pravo 18
Ljudski resursi 13
Sigurnost i zaštita 12
Skrb (o djeci, starijima...) 11
Državna služba i neprofitne organizacije 7
Od ponuđenih 2920 radnih mjesta značajan udio imaju radna mjesta iz kategorija „Elektrotehnika“, te
„IT, telekomunikacije“ za koje se kroz različite izborne blokove obrazuju i polaznici diplomskog
sveučilišnog studija Računarstvo.
Pozitivna mišljenja najmanje triju organizacija vezanih za tržište rada nalazi se u prilogu Elaborata.
8. Dokazi o osiguranju odgovarajućeg prostora, opreme te drugih potrebnih sredstava za
izvođenje studijskog programa
Elektrotehnički fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku raspolaže s oko 8.500 m2 na
tri lokacije te nudi dovoljno prostora za izvođenje svih oblika nastave i izvannastavnih aktivnosti
studenata. Lokacije fakultetskih zgrada nalaze se na adresama:
- Kneza Trpimira 2b sa 5140 m2
- Cara Hadrijana 10b sa 3260 m2
Veličina upotrebljivog prostora definirana je kao ukupna površina predavaonica, laboratorija i
čitaonice: 1195 + 1329 +74 = 2598 m2. Ukupan broj studenata na svim studijskim programima je
1570,5 što znači da na svakog studenta dolazi 1,65 m2 upotrebljivog prostora.
Detaljan opis prostornih uvjeta je opisan u Elaboratu od 38. do 41. str.
Optimalni broj studenata koji se mogu upisati s obzirom na prostor, opremu i broj nastavnika
Budući da se predlažu samo izmjene postojećih programa za koje su prostor, oprema i broj nastavnika
zadovoljavajući, optimalan broj studenata za izmijenjene studijske programe jednak je trenutačnoj
kvoti: 100 redovitih studenata + 15 izvanrednih studenata.
Ispunjenost uvjeta u skladu s člankom 13. stavkom 2. Pravilnika – Nastavnici i suradnici
U predloženom studijskom programu pregledno je u tablicama iskazan broj nastavnika i
suradnika kako slijedi:
Tablica 1.
Red.
br.
Redoviti profesori
Izvanredni profesori
Docenti
1. prof. dr. sc. Ivica
Crnković
izv. prof. dr. sc. Dražen
Slišković doc. dr. sc. Ivan Aleksi
2. prof. dr. sc. Željko
Hocenski izv. prof. dr. sc. Robert Cupec
doc. dr. sc. Alfonzo Baumgartner
3. prof. dr. sc. Goran
Martinović
izv. prof. dr. sc. Dominika
Crnjac-Milić
doc. dr. sc. Damir Blažević
4. doc. dr. sc. Damir Filko
5. doc. dr. sc. Irena Galić
6. doc. dr. sc. Josip Job
7. doc. dr. sc. Tomislav Keser
8. doc. dr. sc. Časlav Livada
9. doc. dr. sc. Ivica Lukić
10.
doc. dr. sc. Krešimir Nenadić
doc. dr. sc. Emmanuel Karlo Nyarko
11. doc. dr. sc. Tomislav Rudec
UKUPNO: 3 UKUPNO: 3 UKUPNO: 11 SVEUKUPNO: 17
Suradnici
Tablica 2.
1. dr. sc. Josip Balen
2. dr. sc. Ratko Grbić
3. dr. sc. Mirko Köhler
4. dr. sc. Zdravko Krpić
5. dr. sc. Tomislav Matić
6. Dražen Bajer
7. Tomislav Galba
8. Ivana Hartmann-Tolić
9. Hrvoje Leventić
10. Krešimir Romić
11. Ivan Vidović
Pregled vanjskih suradnika
Tablica 3.
1. prof. dr.sc. V.Majstorović
Djelatnici Fakulteta Vanjski suradnici
a) (18/19)*100%=95% 5%
b) (30/31)*100%=97% 3%
a) postojeći program
Vrsta studijskog programa Norma sati predavanja
Norma sati vježbe
UKUPNO Norma sati
preddiplomski sv. studij elektrotehnike 2880 3300 6180
preddiplomski sv. studij računarstva 1980 3030 5010
diplomski sv. studij elektrotehnike, smjer Komunikacije i informatika 1310 965 2275
diplomski sv. studij elektrotehnike, smjer Elektroenergetika 1820 1640 3460
diplomski sv. studij računarstva 1520 1535 3055
preddiplomski stručni studij elektrotehnike 4080 4390 8470
UKUPNO 13590 14860 28450
a) diplomski sveučilišni studij Računarstva
Vrsta studijskog programa Norma sati predavanja
Norma sati vježbe
UKUPNO Norma sati
preddiplomski sv. studij elektrotehnike 2880 3300 6180 preddiplomski sv. studij računarstva 1980 3030 5010 diplomski sv. studij elektrotehnike, smjer Komunikacije i informatika 1310 965 2275 diplomski sv. studij elektrotehnike, smjer Elektroenergetika 1820 1640 3460 diplomski sv. studij računarstva 2490 1650 4140 preddiplomski stručni studij elektrotehnike 4080 4390 8470 UKUPNO 14560 14975 29535
Ukupna opterećenja nastavnika utvrđena prema Kolektivnom ugovoru za visoko obrazovanje
Zvanja Broj nastavnika Norma sati
ukupno Znanstveno-nastavna 44+2x0,5***+4* 14700 Nastavna 11+2x0,5*** 5400 Suradnička i stručna zvanja 31 8475 UKUPNO 28575
* Dodana četiri radna mjesta nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju za koja su dobivena
suglasnosti Sveučilišta, te su u tijeku javni natječaji
** Nastavnici s ugovorom na 50% radnog vremena.
Ukupno opterećenje nastavnika i drugog osoblja s odgovarajućom znanstvenom i stručnom
kvalifikacijom u odnosu na iskazane potrebe za nastavnim norma satima po trenutačnim studijskim
programima iznose:
%6,9910028575
28450x
što je značajno ispod dozvoljenog 120%-tnog opterećenja.
Ukupno opterećenje nastavnika i drugog osoblja s odgovarajućom znanstvenom i stručnom
kvalifikacijom u odnosu na iskazane potrebe za nastavnim norma satima po predloženim izmijenjenim
studijskim programima iznose:
%4,10310028575
29535x
što je i dalje ispod dozvoljenog 120%-tnog opterećenja. Usto treba spomenuti da je postotak izračunat
za teoretski najveću moguću satnicu, te da će u izvedbenom planu doći do smanjenja satnice zbog
dijela izbornih predmeta u IV. semestru za koje se očekuje da se neće izvoditi zbog nedovoljnog broja
zainteresiranih studenata (manje od 10 studenata). Uz pretpostavku da se od ponuđenih 9 izbornih
predmeta neće izvoditi 4 predmeta, satnica bi se smanjila prosječno za 90 norma sati po predmetu,
odnosno za 360 norma sati ukupno, čime korigirano opterećenje iznosi:
%1,10210028575
29175x
Pokrivenost satnice nastavnicima Fakulteta u znanstveno-nastavnom zvanju izračunata je prema tablici
4.1. u kojoj bi u ukupnoj satnici od 4140 norma sati dotični nastavnici držali 3015 sati:
%8,721004140
3015x
što je značajno više od potrebnih 50%. U slučaju da se neki izborni predmeti ne izvode, taj se postotak
neće značajno mijenjati jer je na svakom pojedinačnom predmetu udio satnice nastavnika u
znanstveno-nastavnom zvanju približno jednaka (većinom drže predavanja).
Omjer studenata i stalno zaposlenog nastavnog osoblja
Tijekom akademske godine u izvođenju nastave na svim studijskim programima radi 83 stalnih
zaposlenika Elektrotehničkog fakulteta, od toga je 61 nastavnika i 22 asistenta, i 23 vanjska
suradnika.
Ukupan broj studenata na svim studijskim programima Elektrotehničkog fakulteta Osijek u
akademskoj 2014/2015. iznosi 1426 redovitih i 289 izvanrednih, tj. normirano
1426+289x0,5=1570,5 studenata, te se taj broj neće mijenjati izmjenama studijskog programa budući
da se za upisne kvote planira da ostanu jednake dosadašnjima.
Studenti Redoviti Izvanredni
Ukupno normirano
preddiplomski sv. studij elektrotehnike 296 37
preddiplomski sv. studij računarstva 249 43
diplomski sv. studij elektrotehnike 287 35
diplomski sv. studij računarstva 240 5
preddiplomski stručni studij elektrotehnike
354 169
UKUPNO 1426 289x0,5=144,5 1570,5
Stalno zaposleni Broj Znanstveno-nastavna zvanja 50 Nastavna zvanja 13 Suradnička zvanja 20x0,5=10
Ukupno: 73 Studenti/Nastavnici i suradnici 1570,5/73=21,5
Stavljajući u omjer ukupan broj studenata s ukupnim brojem stalno zaposlenih nastavnika i asistenata
slijedi:
- broj studenata po nastavniku (znanstveno-nastavno i nastavno zvanje) i suradnicima iznosi 21,5
- broj studenata po nastavniku (samo znanstveno-nastavno i nastavno zvanje zvanje) iznosi 24,9
Izračunati omjeri su manji od zadanog graničnog omjera ukupnog broja studenata i stalno zaposlenog
nastavnog osoblja od 1:30.
U skladu s člankom 4. stavkom 4. Pravila uz studijski program priložena je financijska
evaluacija s projekcijom troškova za izvedbu studijskog programa. (Financijska evaluacija str.
61. i 62. Elaborata)
Sadržaj studijskog programa
Povjerenstvo je sukladno navedenom utvrdilo da Elaborat sadrži sve uvjete navedene u članku
13. Pravilnika i članku 4. st. 2. Pravila i da je izrađen sukladno Uputama za sastavljanje
studijskih programa Agencije za znanost i visoko obrazovanje od 22. prosinca 2010. godine
(Klasa: 355-02-01-10-4, Ur. broj: 003-08/10-02/0008).
Recenzije
U skladu s člankom 8. Pravila za provedbu postupka vrednovanja studijskih programa sveučilišnih
preddiplomskih, diplomskih i stručnih studija od 10. lipnja 2009. godine priložene su pozitivne
recenzije recenzenta kako slijedi:
3. Prof. dr. sc. Matjaž Colnarič, Fakulteta za elektrotehniko, informatiko in računalništvo
Univerza v Mariboru
4. Izv. prof. dr. sc Vlado Sruk, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
Zaključna preporuka recenzenata je da se studijski program diplomskog sveučilišnog studija
Elektrotehnike; smjerovi: prihvati.
Povjerenstvo je temeljem naprijed navedenoga donijelo sljedeći
ZAKLJUČAK
Senatu Sveučilišta se predlaže donošenje Odluke o prihvaćanju izmjena i dopuna većih od 20%
diplomskog sveučilišnog studija Računarstvo na Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta Josipa
Jurja Strossmayera u Osijeku.
PREDSJEDNIK POVJERENSTVA
Izv. prof. dr. sc. Mario Vinković,
prorektor za nastavu i studente
top related