kolegij: ekonomika turizma 1. dio - fpmoz.ba turizma 2014 - 1.dio.pdf · ekonomika turizma engl....

Sveuĉilište u Mostaru

Fakultet prirodoslovno-matematiĉkih i odgojnih znanosti

Kolegij: EKONOMIKA TURIZMA

1. dio

Prof.dr. Dora Smolĉić Jurdana

doras@fthm.hr

SADRŢAJ KOLEGIJA

• Definicija ekonomike turizma.

• Definiranje kljuĉnih pojmova i etimologija; Pokretaĉki ĉimbenici turizma.

• Osnovna obiljeţja turistiĉkog trţišta.

• Osnovna obiljeţja turistiĉke potraţnje.

• Turistiĉka potrošnja.

• Osnovna obiljeţja turistiĉke ponude.

• Ljudski potencijali u turizmu.

• Utjecaj turizama na gospodarstvo

• Ekonomske funkcije turizma.

• Resursna osnova u turizmu.

• Obiljeţja turistiĉke ponude BIH.

• Trendovi razvoja, kretanja na turistiĉkom trţištu.

OBAVEZNA LITERATURA

• Pirjevec, B.: Turizam – jučer, danas, Veleučilište u Karlovcu, Karlovac, 2008.

• Predavanja

PODJELA GRADIVA ZA POLAGANJE KOLOKVIJ

Obuhvat gradiva za 1. kolokvij:

• Pirjevec, B.: Turizam – juĉer, danas, Veleuĉilište u Karlovcu, Karlovac, 2008., 1-97.

• Predavanja – 1. dio

Obuhvat gradiva za 2. kolokvij:

• Pirjevec, B.: Turizam – juĉer, danas, Veleuĉilište u Karlovcu, Karlovac, 2008., 97-197.

• Predavanja – 2. dio

NAĈIN POLAGANJA ISPITA

A) POLAGANJA TIJEKOM IZVOĐENJA KOLEGIJA• 60 kolokviji (2 x 30)

• 20 seminarska tema

• 20 nastava (aktivnost)

B) POLAGANJE PUTEM PISMENOG ISPITA

EKONOMIKA TURIZMA

Engl. tourism economics

Njem. Fremdenverkehrswirtschaft, Ökonomik des Tourismus

Ekonomika turizma je dio ekonomskih znanostikoji opisuje, analizira, objašnjava i dovodi uvezu pojave i odnose u turizmu s gledištanjihovih ekonomskih uĉinaka i odraza.

Sbog sloţenosti turizma kao gospodarskeaktivnosti, ekonomika turizma nuţno sagledavai prateće društvene utjecaje turizma i utjecajeturizma na okoliš.

U ĉemu je kljuĉ razumijevanja ekonomike turizma?

MAKROEKONOMSKI ASPEKT

MIKROEKONOMSKI ASPEKT

Turizam moţe znaĉajno utjecati na ukupne društveno-ekonomske odnose i zahtijeva sistemska rješenja u okviru nacionalnih ekonomija, odgovarajuće ekonomske politike zemlje i meĊunarodnih zajednica.

Mnoštvo gospodarskih subjekata koji sudjeluju na izravan ili neizravan naĉin u turistiĉkom gospodarstvu zahtjeva uvaţavanje i mikroekonomskog aspekta.

Ipak...

MAKROEKONOMSKI ASPEKT MIKROEKONOMSKI ASPEKT

Ipak...

MAKROEKONOMSKI ASPEKT MIKROEKONOMSKI ASPEKT

Iako se ekonomika turizma dominantno bavi makroekonomskom problematikom, u globalnim crtama

ona prouĉava i mikroekonomske aspekte turistiĉkog razvitka.

• Snaţniji interes za ekonomikom turizma biljeţi se nakon što su postale evidentne objektivne ekonomske posljedice/utjecaji turistiĉkog fenomena u prihodima nacionalnih ekonomija receptivnih zemalja.

• Najvaţnija razlika ponašanja ĉovjeka-turista s ekonomskog stajališta je u tome što se on privemeno iskljuĉuje i procesa rada i postaje iskljuĉivo potrošaĉ.

• Dohodak koji troši na taj naĉin ostvaren je na drugom mjestu i drugo vrijeme.

DEFINICIJA TURIZMA

• AIEST: Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetittelja nekog mjesta ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova privredna djelatnost.

• Turizam je skup odnosa i pojava, on je splet odnsoa društveno i ekonomskog karaktera.

DEFINICIJA TURISTA

• Cohen: Turist je dobrovoljni, privremeni putnik koji putuje u oĉekivanju zadovoljstva koja mu mogu pruţiti novosti i promjene doţivljene na relativno dugovm i neuĉestalom kruţnom kretanju.

KAKO SE TURISTI SAGLEDAVAJU KAO STATISTIĈKI POJAM?

Turisti su osobe koje u nekom mjestu izvan svog prebivališta provode najmanje jednu noć u ugostiteljskom, ili nekom drugom objektu za smještaj gostiju, a razlozi boravka su odmor ili rekreacija, zdravlje, studije, sport, religija, obitelj, poslovi, javne misije i skupovi. (SLJH)

Izletnici na jedan dan ne smatraju se turistima.

VAŢNO – KLASIFIKACIJA PUTNIKA

PREMA WTO-u

POJAVNI OBLICI TURIZMA

Potrebno je definirati kriterij, no najĉešće se govori o primjerice:

• Seoskom turizmu

• Turizmu gradova

• Zdravstvenom turizmu

• Nautiĉkom turizmu

• Rekreacijski turizma i sl.

Korišteni kriteriji: oblik dolaska, putovanja, motiv, kupovna snaga i sl.

Specifiĉne pojavne oblike turizma obiljeţavaju i specifiĉne uzroĉno-posljediĉne karakteristike.

ZNANOST ĆE TEŢITI KA SELEKTIVNOM IZUĈAVANJU

SPECIFIĈNIH OBLIKA TURIZMA

EKONOMSKO POIMANJE TURISTA I TURIZMA

TURIST je s aspekta ekonomskeanalize potrošač.

TURIZAM je potrošaĉki “pokret” nastaos ciljem zadovoljenja ĉovjekovihspecifiĉnih potreba.

Bit TURIZMA kao ekonomske pojaveproizlazi iz raznolikih veza unutardruštvenih i uţe ekonomskih odnosakoje ĉovjek uspostavlja radizadovoljenja turistiĉkih potreba.

EKONOMSKO POIMANJE TURISTA I TURIZMA

Ekonomske odnose koji se uspostavljaju povodom turističkepotrošnje poimamo kao ekonomske odnose turizma iliturisitčke ekonomske odnose. Ti odnosi generirajuodreĎene ekonomske i druge posljedice koje se uekonomskoj praksi izraţavaju ekonomskim kategorijama:potrošnja, proizvodnja, dohodak, dobit, zaposlenost,trošak itd., a dijelom nastaju utjecajem turizma.

Ekonomska analiza opisuje, analizira i dovodi u meĎusobnuvezu ekonomske kategorije koje generiraju ekonomskiodnosi turizma što se mogu definirati kao skup veza kojeproizlaze iz ponašanja aktera u njima. To su subjektipotrošnje ili turisti i subjekti ponude.

TURISTIĈKE POTREBE

Novi ţivotni obrazac:

slobodno vrijeme - putovanje - stanovanje - rad

ODNOS POTREBA I DRUŠTVENOG RAZVOJA

• Potrebe su zahtjev pojedinca ili društvenih grupa za materijalnim dobrima i uslugama radi olakšanja osjećaja nezadovoljstva i postizanja odgovarajućih razina blagostanja.

• Skup ĉovjekovih potreba – hijerarhija

• TURISTIĈKE POTREBE zadovoljavaju se turistiĉkim dobrima (proizvodima i uslugama). Spadaju u posebnu skupinu potreba.

ŠTO ODREĐUJE ĈOVJEKOVE POTREBE?

1. društveno-ekonomski razvoj

2. priroda ĉovjeka

Ovise o ţivotnom standardu, dosega kulture, tradicije, vrijednosnog sustava pojedinca i zajednice.

Osnovne ljudske potrebe (Maslow, Mill, Morison):

•fiziološke potrebe•potrebe za sigurnošću•potrebe za pripadnošću•potrebe za poštovanjem•potrebe za samoostvarenjem•potrebe za znanjem i razumijevanjem•potrebe za estetikom

Potrebe Motivi Navodi u turističkoj literaturi

Fiziološke Relaksacija Bijeg, opuštanje, ublaženje napetosti, žudnja za suncem, mentalno

opuštanje napetosti

Sigurnost Osiguranje Zdravlje

Rekreacija

Održavati se aktivnim i zdravim za budućnost

Pripadnost Ljubav Obiteljsko zajedništvo, pojačanje srodstvenih odnosa

Društvenost, olakšati društvene odnose

Održavanje osobnih veza, međuljudski odnosi

Korijeni, etnički

Privrženost članovima obitelji

Održavanje socijalnih kontakata

Poštovanje Ostvarenje Uvjerenje o nečijem postignuću

Pokazati nečiju važnost drugima

Prestiž

Društvena prepoznatljivost

Pojačanje vlastitog "ja"

Profesionalnost/posao

osobni razvitak

Status i prestiž

Samoostvarenje Istina prema

vlastitoj prirodi

Istraživanje i osobna procjena

Vlastito upoznavanje

Zadovoljavanje vlastitih želja

Znati i

razumjeti

Znanje Kultura

Obrazovanje

Želja za lutanjem

Zanimanje za druga područja

Estetske Uvažavanje

ljepote

Okolina

Pejzaži

TURISTIĈKE POTREBE

Turistiĉke potrebe uvjetovane su povijesno, fiziološki i kulturno.

Treba ih povezati s trendovima u turizmu, jer su oni ogledalo promjena u ĉovjekovim potrebama, tj. turistiĉkim potrebama pojedinca, turista.

Turistiĉke potrebe ekonomski se iskazuju u potrošnji – veliĉini, strukturi, dinamici.

TURISTIĈKE POTREBE ZADOVOLJAVAJU SE

Turističkim dobrima ili uslugama ekonomskog

značaja

Slobodnim prirodnim dobrima

Polazna ekonomska paradigma govori o tome da su potrebe “neograniĉene”, a dobra “ograniĉena”.

Na temelju izbora potrošaĉa i onog što su turisti kupili mjeri se intenzitet i struktura potreba.

O ĉemu zavisi izbor turiste?

1. cijene turistiĉkih i drugih dobara

2. dohotka turiste

3. razliĉiti iracionalni ĉinioci

KONAĈNI ĈIN POTROŠNJE

TURISTIČKE POTREBE ≠ TURISTIČKA POTRAŢNJA I POTROŠNJApostoji kvantitativna i kvalitativna razlika

• POTRAŢNJA TURISTA je njegova spremnost da nabavi i/ili kupi odeĊenu koliĉinu turistiĉkih dobara. Ona ovisi osimo o kvantiteti njegovih turistiĉkih potreba i o dohotku, cijenama, deviznom teĉaji, kvaliteti i naĉinu promocije i sl.

TURISTIĈKE POTREBE

• U teoriji razvoja ĉovjekove su potrebe kljuĉni element po kojem se optimalizira sveukupni društveni razvoj.Njihovo maksimiranje uzema se kao glavni cilj gospodarskog i društenog razvoja.

• DUALNO NAČELO: minimalni utrošak razvojnih resursa za zadovoljenje maskimalno mogućeg obima potreba, tj. optimalni odnos izmeĊu RESURSA I POTREBA.

TURISTIĈKE POTREBE

MARKETING ISPITUJE POTREBE

IZAZIVA NOVE POTREBE

POVEĆANJE PRODAJE I DOBITI

• Ĉovjekove se potrebe i mogućnosti njegova zaodovljavanja u ekonomskoj teoriji promatraju kao pokretaĉi i izvorišta svih ljudskih djelatnosti. One su neposredan ili posredan cilj svake djelatnosti.

• Turistiĉka teorija i politika turistiĉkog razvoja posebno su ovisne o objašnjenju i poznavanju turistiĉkih potreba, kao dijela ĉovjekovih potreba.

POVIJEST TURIZMA I PUTOVANJA

Burkart & Medlik - epohe povijesti putovanja: •prije industrijske revolucije, do otkriæa ţeljeznice•epoha ţeljeznice•epoha iza drugog svjetskog rata, doba automobila i aviona

W. Freyer - četiri razvojne faze putovanja:•predfaza (do oko 1850. godine)•poĉetna faza (od 1850. do 1914. godine)•razvojna faza (od 1914. do 1945. godine)•visoka faza (od 1945. godine)

Svjetska turistička organizacija WTO (C. Geea i E. Fayos-Sola) -povijest putovanja i turizma:

•rano doba - prve civilizacije, Grĉka, Rim, Azija•srednje doba - od V. do XIV. stoljeća, hodoĉašća, istraţivaĉka putovanja•doba renesanse - od XIV. do XVII: stoljeća, edukativna putovanja, "Grand Tour"•industrijska revolucija - od 1750. do 1850., razvitak gradova, parni stroj•moderni turizam - razvoj prometa, osobna potrošnja, masovni turizam

TURISTIĈKO TRŢIŠTE

SUBJEKTI KOJI DJELUJU NA TURISITĈKOM TRŢIŠTU

• Turistiĉka potraţnja

• Turistiĉka ponuda

• Turistiĉki posrednici

TURISTIĈKO TRŢIŠTE

• TRŢIŠTE ROBA

• TRŢIŠTE USLUGA

Turistiĉko trţište je skup odnosa ponude i potraţnje u podruĉju usluga i dobara što sluţe za podmirenje turistiĉkih potreba na odreĊenom prostoru.

Turistiĉko trţište je skup odnosa ponude i potraţnje koji nastaju pod utjecajem turistiĉkih kretanja.

ROBNO TRŢIŠTE

PONUDA

POTRAŢNJA

POTRAŢNJA

PONUDA

roba

novac

TURISTIĈKO TRŢIŠTE

T. PONUDA

T. POTRAŢNJA

T. POTRAŢNJA

T. PONUDA

turist

novac

Turistička ponuda i turistička potraţnja susreću se u receptivnoj turističkoj destinaciji.

Pitanja

• Gdje se susreću turistiĉka potraţnja i turistiĉka ponuda?

• U koje se vrijeme susreću?

• Kako funcionira turistiĉko trţište?

PONAŠANJE EKONOMSKIH SUBJEKATA NA TRŢIŠTU

Subjekti potrošnje turistiĉkih dobara – TURISTI (maksimirati zadovoljenje potreba uz što manje izdataka).

Oni su nezavisne varijable, mogu se grupirati u tri grupe:

1. potrebe potrošaĉa

2. raspoloţivi dohodak

3. cijene dobara koja su predmet kupnje i cijene drugih dobara koja mogu biti predmetom izbora potrošaĉa

CILJ - zadovoljenje potreba

SREDSTVO - kupljena potrošna dobra

Potrošaĉ koji raspolaţe odreĊenom koliĉinom dohotka ĉini izbor dobara, što znaĉi alokaciju raspoloţivog dohotka na pojedina dobra ili skupine dobara.

Alokacija dohotka turista ovisi o njegovim potrebama i dohotku i odnosu cijena dobara koja se na trţištu nude.

Cijena se javlja kao dvostruki parametar:

A) Cijena dobra koje se kupuje

B) Odnos cijene dobra koje potrošaĉ kupuje prema cijeni drugih dobara (skala preferencija turista konkurentnim dobrima)

TURISTIĈKI POSREDNICI

• TURISTIĈKI POSREDNICI posreduju izmeĊu turistiĉke ponude i turistiĉke potraţnje, odnosno povezuju dislocirane sudionika jednog i drugog pola turistiĉkog trţišta.

• S obzirom na karakter poslovanja moţemo ih podijeliti na:

• Organizatore putovanja ili turoperatore

• Putniĉke agencije ili retailere

• Osnovne razlike izmeĊu turoperatora i putniĉkih agencija

TURISTIĈKA POTRAŢNJA

DEFINICIJA

Turistiĉka potraţnja predstavlja skupinu potencijalnih turista-potrošaĉa koja svojim stavovima, navikama, ţeljama i mogućnostima odreĊuje koliĉine, kvalitetu i cijene pojedinih roba i usluga na turistiĉkom trţištu.

POTRAŢNJA

TRAŢENA KVALITETA

CIJENA

KOLIĈINA DOBARA

U ekonomskoj teoriji uobiĉajeno se kazuje da je potraţnja koliĉina roba i usluga koju je moguće plasirati na nekom trţištu u nekom vremenu uz odreĊenu razinu cijena.

Na turistiĉku potraţnju djeluju i sljedeći faktori:

•Ekonomski

•Socijalni

•Kulturni

PRETPOSTAVKE ZA FORMIRANJE TURISTIĈKE POTRAŢNJE – objektivne vanjske

• SLOBODNO VRIJEME

• SLOBODNA SREDSTVA

• Ţivotni standard pojedinca

• Ţivotna i radna sredina pojedinca

PRETPOSTAVKE ZA FORMIRANJE TURISTIĈKE POTRAŢNJE – subjektivne vanjske

• Racionalni utjecaji na pojedinca

• Iracionalni utjecaji na pojedinca

KARAKTERISTIKE TURISTIĈKE POTRAŢNJE

1. DISLOCIRANOST POTRAŢNJE OD PONUDE

2. HETEROGENOST POTRAŢNJE

3. ELASTIĈNOST POTRAŢNJE

4. MOBILNOST POTRAŢNJE

5. SEZONSKI KARAKTER

• Na turistiĉku potraţnju bitno utjeĉu i ĉimbenici ponude turistiĉke destinacije –atraktivnost destinacije – privlaĉnost i kvaliteta.

Neekonomski faktori poticaja turistiĉkog prometa

A) STRUKTURNI FAKTORI POTRAŢNJE

• Populacija

• Aktivnosti u slobodnom vremenu

Neekonomski faktori poticaja turistiĉkog prometa

B) MOTIVACIJSKI FAKTORI

• Obrazovanje

• Urbanizacija

• Marketing

• Atraktivnost destinacije

POJMOVI

• AGREGATNA POTRAŢNJA – koliĉina proizvoda koje su kupci voljni i sposobni kupiti po potencijalnoj cijeni u odreĊenom vremenskom periodu.

• EFEKTIVNA POTRAŢNJA – kupac je plateţno sposoban i ostvaruje kupnju.

• LATENTNA POTRAŢNJA – npr. Potraţnja za luksuznim jahtama, putovanjem poslovnom klasom u avionu i sl. – postoji potraţnja, ali ne i plateţna sposobnost za stvarnu realizaciju.

ANALIZA TRŢIŠTA

Tko su naši današnji i potencijalni turisti?Koliko je veliko naše trţište?Koja su socio-ekonomska obiljeţja turista?Do kuda dolaze?Kako donose planove, te na koji način

doputuju do destinacije?Gdje uglavnom provode odmor i koliko

dugo ostaju?Kada donose odluku o putovanju?Koja im je motivacija?

Istraţivanje trţišta od ključne je vaţnosti za marketing turističke

destinacije.

Ono mora biti temelj svih vaţnih odluka.

Analiza trţišta ukljuĉuje tri bitna zadatka:

1. Procjena veliĉine trţišta i predviĊanje (OdreĊenje sadašnjeg i budućeg trţišta na razini destinacije i pojedinih poslovnih subjekata)

2. Segmentacija trţišta (OdreĊivanje ciljnih skupina)

3. Analiza potrošaĉa (turista) (Obiljeţja turista –njihove potrebe, percepcije, preferencije i ponašanje; Zadatak je prilagoditi turistiĉku ponudu njihovim specifiĉnim zahtjevima.)

ANALIZA KONKURENCIJE

• Analiza – studije konkurenata

• KONKURENTSKE PREDNOSTI – istraţiti ih, identificirati, trţišno iskoristiti

• Primarni je zadatak analize konkurencije odrediti kakva je turistiĉka ponuda destinacije u usporedbi s turisitĉkom ponudom konkurencije s pozicije ciljnih segmenata - turista

SEGMENTACIJA TRŢIŠTA POTRAŢNJE

• Segmentacija trţišta provodi se zbog ĉinjenice da razliĉiti trţišni segmenti imaju razliĉite potrebe, razliĉite predodţbe o turistiĉkom proizvodu, te su im se pristupa razliĉitim komunikacijskim kanalima

• Segmentiranje trţišta znaĉi podjelu cjelokupnog turistiĉkog trţišta na ciljane skupine prema kojima se usmjerava odreĊeni, adekvatni marketing mix.

SEGMENTACIJA TRŢIŠTA

• Segmentacija trţišta je jedna od najznaĉajnijih aspekata strateškog marketing planiranja.

TOURISTI – tko su oni?

Segmentacija trţišta zasniva se na sljedećim pretpostavkama:

1. Trţište je saĉinjeno od posebnih segmenata i niša (potrebe i preferencije turista).

2. Potencijalni turisti mogu se grupirati u segmente sliĉnih obiljeţja i potreba.

3. Pojedini turistiĉki proizvod biti će usmjeren, te privlaĉniji samo odreĊenim treţišnim segmentima.

4. Destinacije mogu i moraju unaprijeĊivati specifiĉne turistiĉke proizvode kako bi osvojile nove trţištne segmente i povećale udio u postojećim trţišnim segmentima.

Kriteriji segmentacije turistiĉkog trţišta

• Geografska segmentacija

• Socio-ekonomska i demografska segmentacija

• Psihološki pristup segmentaciji

• Obrazac ponašanja odabranog segmenta

Segmentiranje trţišta – koraci provedbe

1. Odabir kriterija segmentiranja.

2. Sakupljanje informacija o svakom ciljnom segmentu turistiĉkog trţišta potraţnje.

3. Odluka o odabiru ciljnih segmenata trţišta

KVALITETA

CIJENEDRUGIHDOBARA

DOHODAK

CIJENA

POPULACIJA

MOGUĆNOSTI KUPNJE

PROMIDŢBA

MODA I

UKUS

POTRAŢNJA

Generalno, potraţnja u turizmu je realtivno dohodovno elastiĉna ukoliko je mjerimo ostvarenom potrošnjom turista, no dohodovna elastiĉnost je manja ukoliko je mjerimo brojem turista i ostvarenih noćenja. Razlozi:

a) Turisti koji ostvare veći dohodak zbog nedostatka slobodnog vremena provode isti broj dana na odmoru, no koriste skuplje aranţmane, usluge i sl.

b) Budući je odlazak na turistiĉko putovanje postao sastavnim dijelom ţivota, smanjenjem dohotka ne smanjuje se broj dana koji se provode na odmoru, već se odabire cjenovno povoljnija (jeftinija) destinacija, tj. aranţman.