komunikacijski plan za prezentiranje dokumenata
Post on 28-Jan-2017
225 Views
Preview:
TRANSCRIPT
EKONERG – Institut za energetiku i zaštitu okoliša
PROJEKT IZRADE STRUČNIH PODLOGA ZA IZRADU STRATEGIJE
NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S
POGLEDOM DO 2050. GODINE S AKCIJSKIM PLANOM
Komunikacijski plan za prezentiranje dokumenata
Autori:
Dr.sc. Vladimir Lay
Univ.spec.oecoing. Brigita Masnjak
Dr.sc. Vladimir Jelavić
19. ožujak, 2015.
Zagreb
Sadržaj 1. Uvod ................................................................................................................................................ 1
2. Obveze Hrvatske kao članice UNFCCC-a i Kyotskog Protokola ....................................................... 3
3. Zakonska osnova o informiranju javnosti ........................................................................................ 3
4. Sudionici izrade podloga za izradu Nisko-ugljične strategije .......................................................... 4
5. Ciljevi komunikacije ......................................................................................................................... 5
6. Rokovi za izvođenje zadatka iz Učinka 7 ......................................................................................... 7
7. Interesne skupine i komunikacijske aktivnosti .............................................................................. 8
8. Aktivnosti Plana ............................................................................................................................. 16
Zaključak ................................................................................................................................................ 20
1
1. Uvod
Projektnim zadatkom izrade stručnih podloga za izradu Strategije nisko-ugljičnog
razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. s pogledom do 2050. godine s
akcijskim planom, definirano je 8 Učinaka:
1. učinak: Stručne podloge za izradu radne verzije Strategije nisko-ugljičnog
razvoja RH koja će se razmotriti, komentirati i usuglasiti u okviru javnih
konzultacija i radionica (Zelena knjiga) i sažeta verzija dokumenta
Strategije nisko-ugljičnog razvoja RH (Bijela knjiga).
2. učinak: Procjena učinka mjera i instrumenata za smanjenje emisija po
sektorima, energetike industrije, poljoprivrede, šumarstva i gospodarenja
otpadom.
3. učinak: Izrada scenarija za dostizanje ciljeva smanjenja emisija do 2030. i
2050. godine.
4. učinak: Modeliranje emisija stakleničkih plinova po pojedinim sektorima.
5. učinak: Procjena učinka scenarija na okoliš, društvo i gospodarstvo.
6. učinak: Izrada osnovnih poglavlja stručnih podloga za izradu Akcijskog
plana.
7. učinak: Komunikacijski plan za prezentiranje.
8. učinak: Terminski plan za izradu stručnih podloga izrade Strategije i
Akcijskog plana.
Učinak br. 7 je naslovljen kao Komunikacijski plan za prezentiranje dokumenta
prema kojem je potrebno:
izraditi plan komuniciranja Strategije u procesu izrade i rasprave prema različitim
ciljanim skupinama (donosioci odluka, sektori, građani, gospodarstvo, ).
Prezentirati rezultate rada stručnoj i široj javnosti 6 puta u vremenu trajanja
projekta. (uvodna konferencija, 4 tematske radionice i završna konferencija)
Prikupiti primjedbe/komentare na izrađene stručne podloge za izradu Strategije te
davanje obrazloženja na njih.
2
Potrebno je pružiti kompletnu podršku prema opisanoj organizacijskoj strukturi -
pripremom za sve sastanke, radionice i konferencije, te razraditi i s Naručiteljem
usuglasiti metodu usvajanja primjedbi/komentara i davanja obrazloženja na njih.
Stoga se u pripremnoj fazi projekta definiraju sudionici projekta, ciljevi komunikacije,
dionici, aktivnosti, rokovi te utvrđuju zadaci koje treba razraditi i provesti unutar
samog Komunikacijskog plana.
Generalno, cilj Komunikacijskog plana je poticanje sudjelovanja dionika u procesu, u
cilju afirmacije stavova i interesa tih dionika i realizacije njihova interesa u predmetnoj
temi. Izazov je svakog plana da ta komunikacija ne bude samo tek formalan čin, već
da što širi krug dionika kroz različite oblike komunikacije postane sudionik, čije je
mišljenje saslušano, razmotreno i uvaženo.
Konačan proizvod projekta je tekst NU Strategije, on ostaje kao dokument i bit će to
vrjedniji i dugoročniji koliko je uspio uključiti razne dionike. Jasno je da ako se u
procesu izrade ugrađuju stavovi i interesi dionika, moguće je poslije, kada dođe do
usvajanja i provedbe dokumenta, postići veći prag konsenzusa.
Izazov je ovdje posebice velik jer je Niskougljična strategija krovni strateški dokument
društveno-gospodarskog razvoja, njezina provedba se proteže horizontalno kroz
mnogobrojne sektore gospodarstva i djelatnosti, prvenstveno energetiku, industriju,
poljoprivredu, šumarstvo i gospodarenje otpadom.
Komunikacijski plan treba uvažiti sociološke osobitosti, političku i poslovnu kulturu
dionika, uvažiti postojeću razinu znanja, svijesti i želje za djelovanje u politici
klimatskih promjena. U tom pogledu 'barometar' stanja i trenda, dobiven putem
ankete može pomoći u fokusiranju i izgradnji taktika, te uvođenju korektivnih i
dodatnih aktivnosti.
Kako su resursi ograničeni, taktika će prema različitim skupinama biti nužno različita,
tri su različite razine djelovanja, neki će biti informirani, s nekima će se izravno
komunicirati, a neki će biti direktno uključeni.
Ovdje se daje Plan za aktivnosti koje su predodređene Projektnim zadatkom,
djelovanje naravno može biti šire, s nizom paralelnih aktivnosti po pojedinim
sektorima, kao sinergija aktivnostima iz ovog Plana.
3
2. Obveze Hrvatske kao članice UNFCCC-a i Kyotskog Protokola
Hrvatska je član UNFCCC (Okvirna konvencija Ujedinjenih Naroda o Promjeni Klime)
i potpisnica Kyotskog Protokola Prilog I. i Prilog B. Time se obvezala na smanjenje
stakleničkih plinova za 5% u razdoblju od 2008. do 2012. godine.
Obveze u drugom obvezujućem razdoblju Kyotskog protokola i konkretne mjere
unutar ''Okvira za klimatsko-energetsku politiku u razdoblju 2020-2030'' su sljedeće:
- Smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20% odnosno kao kondicionalni cilj
je 30% do 2020. godine s obzirom na razinu emisije u 1990. godini.
- Smanjenje emisije stakleničkih plinova za 40% u razdoblju 2020-2030.
- Postizanje cilja od 27% udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji
energije .
- Reforma sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova, ETS i
izrada nacionalnih planova. Reforma EU ETS-a predlaže stvaranje rezerve
emisijskih jedinica stakleničkih plinova za potrebe stabilnosti tržišta
- Povećanje energetske učinkovitosti na 27% do 2030. godine
- Ciljevi za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost neće se
propisivati na razini država, članice EU mogu samo odrediti ciljeve, ali da se
ispune ciljevi smanjenja emisije stakleničkih plinova
- Politika EU o klimatskim promjenama je usmjerena prema jačanju propisa o
smanjenju stakleničkih plinova, te je Europska Komisija usvojila plan za
preobrazbu Unije u konkurentno gospodarstvo s niskom razinom ugljika do
2050.godine u kojem je cilj smanjenje emisije stakleničkih plinova za 80-95%
do 2050. u odnosu na 1990. godinu.
3. Zakonska osnova o informiranju javnosti
Obveza informiranja i uključivanja stručne i zainteresirane javnosti u izradu i kasnije
primjenu NU Strategije temelji se na Konvenciji o pristupu informacijama,
sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhus,
1998.) NN 1/07, a koja je na snazi u odnosu na RH od veljače 2008.
4
Prema Konvenciji potrebno je omogućiti pristup informacijama, kao i sudjelovanje u
odlučivanju a što će se omogućiti prema definiranim ciljnim skupinama u okviru ovog
Komunikacijskog plana.
Komunikacijski plan će stoga osim definiranih ciljeva, javnosti, komunikacijskih
kanala i aktivnosti obuhvatiti i rezultate istraživanja stručnog i općeg mnijenja,
temeljem kojih će se konačne odluke ugraditi u definirane aktivnosti unutar
Niskougljične strategije. Način komunikacije i ispitivanja mnijenja daje se u
posebnom poglavlju ovoga plana.
4. Sudionici izrade podloga za izradu Nisko-ugljične strategije
Stručni tim za izradu podloga za Niskougljičnu strategiju
Izvršitelj zadatka je EKONERG čiji se tim sastoji od stručnjaka raznih stručnih
specijalnosti. Prema zahtjevu iz dokumentacije poziva na ponudu, tim se sastoji
minimalno od sljedećih stručnjaka: voditelj tima, ključni stručnjak za modeliranje
energetskih sustava, ključni stručnjak za politike i mjere za smanjenje emisije
stakleničkih plinova, ključni stručnjak za makroekonomsko planiranje, ključni
stručnjak za pravno Savjetovanje u energetici I klimatskoj politici, ključni stručnjak za
obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost, jedan stručnjak za poljoprivredu i
zaštitu okoliša, stručnjak za gospodarenje otpadom, stručnjak iz područja sociologije,
stručnjak šumarske djelatnosti, stručnjak za energetske sustave i mreže i stručnjak
za procjenu utjecaja na okoliš. U komunikacijskom smislu, istaknutu ulogu ima
stručnjak za sociološka pitanja.
Koordinacijsko tijelo
Koordinacijsko tijelo sastoji se od predstavnika Naručitelja Ministarstva zaštite okoliša
i prirode. Po potrebi na sastanke se pozivaju predstavnici ostalih državnih tijela, a
osobito predstavnici Ministarstva gospodarstva, Ministarstva poljoprivrede i
šumarstva, Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja i Fond za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost.
5
Sastancima prisustvuje voditelj radnog tima Izvršitelja (ili njegova zamjena) i članovi
tima prema potrebi, prijedloge zapisnika priprema izvršitelj projekta, a potvrđuje ih
koordinacijsko tijelo. Koordinacijsko tijelo sastaje se jednom mjesečno i po potrebi.
Povjerenstvo za međusektorsku koordinaciju
Rad povjerenstva propisan je Odlukom Vlade RH o osnivanju Povjerenstva za
međusektorsku koordinaciju za politiku i mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim
promjenama (NN 114/2014). Povjerenstvo se sastoji od Koordinacijske skupine i
Tehničke radne skupine. Opseg rada ovih skupina opisan je u prilogu. Sastanci
koordinacijskog tijela određeni su Terminskim planom.
Slika 1: Organizacija provođenja projekta
5. Ciljevi komunikacije
Komunikacijski plan postavlja sljedeće ciljeve u tijeku provedbe projekta:
1.) Uključivanje politike ublažavanja klimatskih promjena u sektorske
politike
6
Niskougljična strategija je krovna strategija koja daje osnovu za političke odluke te
daje plan i smjernice koje će morati provoditi ostali sektori, a kako bi se značajno
smanjile emisije stakleničkih plinova do 2050. godine. Mjere i akcije koje se propisuju
Niskougljičnom strategijom potrebno će biti ugraditi u sektorske politike i njihove
provedbene dokumente, od dokumenata višeg prema dokumentima nižeg reda. Zbog
toga je potrebno i uključivanje sektora u sam proces izrade Strategije.
2.) Uključivanje dionika i njihovih prijedloga u proces izrade Nisko-ugljične
strategije
U izradi Niskougljične strategije potrebno je sudjelovanje velikog broja dionika iz
različitih sektorskih skupina, kako bi se pronašla sveobuhvatna i prikladna rješenja.
Stoga se u procesu donošenja strategije i planova podržava otvorena diskusija s
pojedinim ciljnim skupinama putem radionica, konferencija, anketa, intervjua,
savjetovanja i javne rasprave. Posebice je važno uključivanje, osim stručnog dijela i
opće zainteresirane javnosti i gospodarskog sektora, s obzirom da promjene često
znače i dodatne troškove.
3.) Osnažiti svijest i znanje o značaju klimatskih promjena te povećati
razumijevanje o mogućem vlastitom djelovanju
Jedan od preduvjeta djelovanja ka ublažavanju klimatskih promjena jest i osnažiti
vlastitu svijest i znanja; kako na pojedinačnoj osnovi tako i u konceptu općeg društva
i boljitka. Stoga se nameću pitanja: Jesmo li dovoljno svjesni posljedica koje nosi
globalno zagrijavanje odnosno efekt staklenika? Što zapravo znače klimatske
promjene za čovjeka i okoliš u kojem živi? Što je niskougljično konkurentno
gospodarstvo i gdje su danas države EU s obzirom na postavljene zahtjeve i
obveze? Koji su to sve zakonski propisi koji su implementirani s ciljem ublažavanja i
prilagođavanja klimatskim promjenama? Niskougljična strategija daje konačan okvir
mjera i aktivnosti za ublažavanje klimatskim promjenama uz uvažavanje ekonomskih,
energetskih i gospodarskih pokazatelja zemlje, ali i zakonskih obveza Hrvatske kao
članice UNFCCC i Kyotskog protokola.
Temeljem uključivanja javnosti u proces izrade Strategije kroz niz komunikacijskih
kanala, od informiranja na web-u do provedbi radionica, konferencija i anketa, svaki
pojedinac bi trebao osvijestiti mogućnosti vlastitog djelovanja, odnosno spoznati
7
mogućnosti djelovanja u svom privatnom ambijentu i djelokrugu u skladu s mjerama
Nisko-ugljične strategije.
4.) Uključivanje politike klimatskih promjena u vlastito djelovanje
Strategijom propisanu politiku i mjere biti će potrebno uključiti kako na razini
sektorskih grupa i društva tako i na razini pojedinaca. To znači aktivno djelovanje
svakog pojedinca u skladu sa ciljevima Strategije i njezinih dokumenata, kao što je to
primjerice upotreba kvalitetnijeg goriva u vlastitim automobilima do povećanja
energetske učinkovitosti u svome domu primjenom kvalitetnije izolacije, primjena
štednih žarulja i sl.
5.) Međunarodno informiranje i promocija
Međunarodno informiranje i promocija podrazumijeva prisustvovanje na odabranim
međunarodnim sastancima, radionicama i konferencijama, čija je tema vezana nisko-
ugljični razvoj općenito ili pojedine uže teme, kao što su modeliranje, projekcije
emisije, integracija međusektorskih politika, rasprava o ciljevima i mehanizmima
raspodjele obveza među državama te rasprave ususret Okvirnoj konferenciji
Ujedinjenih naroda o promjeni klime koja će se održati u Parizu u prosincu 2015.
Međunarodno djelovanje i promocija se može postići i putem hrvatskih predstavnika
u EU parlamentu. Predviđaju se i bilateralni sastanci s predstavnicima međunarodnih
organizacija, veleposlanstvima, međunarodnim nevladinim udrugama, udrugama
poslovnog sektora i dr.
6. Rokovi za izvođenje zadatka iz Učinka 7
Terminski plan projekta je u Prilogu 2. Komunikacijski plan se provodi od početka
projekta do prihvaćanja kompletne dokumentacije i njegovog završetka.
8
7. Interesne skupine i komunikacijske aktivnosti
Za provedbu Komunikacijskog plana potrebno je definirati interesne skupine, poruke i
cilj komunikacije, taktike odnosno vrste komunikacijskih kanala, vrijeme trajanja
zadatka po ciljnim skupinama te utvrditi očekivane rezultate.
Proces komunikacije projekta Niskougljične strategije se odnosi na sljedeće
interesne skupine (lista je otvorena):
- Koordinacijsko tijelo,
- Projektni tim,
- Povjerenstvo za međusektorsku koordinaciju za politiku i mjere za ublažavanje
i prilagodbu klimatskim promjenama (NN 114/2014). Povjerenstvo se sastoji
od dvije skupine: Koordinacijska skupina i Tehnička skupina,
- Savjet za održivi razvoj i zaštitu okoliša,
- Tijela državne uprave (ministarstva odgovorna za određene sektorske
skupine, državni uredi, državne upravne organizacije),
- Hrvatski sabor i njegovi odbori,
- Zastupnici RH u Parlamentu EU,
- Agencije (AZO, HERA, HROTE, AIK, CEI, HAC, razvojne i energetske
agencije,…) i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
- Visoko-školsko obrazovni i znanstveni sektor (instituti, fakulteti, Akademija),
- Poslovni sektor:
o Predstavnici vodećih tvrtki,
o Poslovno-interesne udruge (HGK, HOK, HUP, HCZP, HPK,…),
o Sudionici ETS sustava,
o Javna poduzeća,
- Financijske institucije,
- Sindikati,
- Županije i Grad Zagreb,
- Udruga gradova, Hrvatska zajednica županija, Udruga općina,
- Organizacije civilnog društva,
9
- Stručne udruge,
- UNDP (voditelj projekta LED – Razvoj zasnovana na niskim emisijama)
- Mediji.
U nastavku je prikazan plan djelovanja prema pojedinim ciljnim skupinama.
10
Tablica 1 Plan djelovanja prema pojedinim ciljnim skupinama
Red.br. Ciljna skupina Cilj
komunikacije Aktivnosti / vrste
komunikacijskog kanala Period trajanja
aktivnosti Rezultat
1. Koordinacijsko tijelo
1,2,3,4,5
Dijalog, izmjena informacija između
Izvoditelja i Koordinacijskog tijela
Kontinuirano kroz proces izrade
strategije Provedba dijaloga
2.
Povjerenstvo za politiku i mjere za
ublažavanje klimatskih promjena
2.a) Političko
1,2,3,5
Sastanci 1 do 2 puta godišnje
Zapisnici, izvješća, priopćenja
Konferencije 2 puta, prema
terminskom planu
2.b) Tehničko
1,2,3,4,5
Sastanci Svakih mjesec dana ili i prema dogovoru
Radionice 3 puta, prema
terminskom planu
Konferencije 2 puta, prema
terminskom planu
3. Projektni tim 1,2,3,4,5 Putem svih aktivnosti u
projektu Kontinuirano Završetak strategije
11
Red.br. Ciljna skupina Cilj
komunikacije Aktivnosti / vrste
komunikacijskog kanala Period trajanja
aktivnosti Rezultat
4. Tijela državne uprave
(ministarstva, državni uredi, državne upravne organizacije)
1,2,3
Sastanci, Svakih mjesec dana
i prema dogovoru
Zapisnici, odaziv na konferencije, zaključci intervjua, posjećenost
web-a
Konferencije 2 puta, prema
terminskom planu
Provedba intervjua po potrebi
Prikaz rezultata projekta na web-u
Nakon održanih konferencija i
radionica te tijekom javne rasprave
5. Sabor i njegovi odbori 3,5
Konferencije
2 puta, prema terminskom planu
Odaziv pozvanih na konferencije
6. Savjet za održivi razvoj i zaštitu
okoliša 1,2,3,4,5
Konferencije 2 puta, prema
terminskom planu
Odaziv pozvanih na radionice i konferencije, primjedbe, komentari,
zaključci intervjua
Prezentacija 1 puta prije javne
rasprave
Provedba intervjua po potrebi
12
Red.br. Ciljna skupina Cilj
komunikacije Aktivnosti / vrste
komunikacijskog kanala Period trajanja
aktivnosti Rezultat
7.
Agencije (HERA, HROTE, AZO, HAC,
razvojne i energetske agencije,…) i Fond za zaštitu
okoliša i energetsku učinkovitost
2,3
Radionice 3 puta, prema
terminskom planu
Odaziv pozvanih na radionice i konferencije, primjedbe, komentari,
zaključci intervjua
Konferencije 2 puta, prema
terminskom planu
Intervju Po potrebi
Javna rasprava Prema terminskom
planu
8.
Visoko-školsko obrazovni i znanstveni sektor:
instituti, fakulteti, Akademija
2,3,4
Radionice, 3 puta, prema
terminskom planu
Odaziv pozvanih na radionice i konferencije, primjedbe, komentari, rezultati istraživanja
upitnikom
Konferencije, 2 puta, prema
terminskom planu
Upitnici, U početnoj fazi
izrade projekta i u završnoj fazi
Javna rasprava
Prema terminskom planu
13
Red.br. Ciljna skupina Cilj
komunikacije Aktivnosti / vrste
komunikacijskog kanala Period trajanja
aktivnosti Rezultat
9.
Gospodarstvo:
- Predstavnici vodećih tvrtki iz sektora (industrija i energetika,
zgradarstvo, promet, otpad, poljoprivreda, šumarstvo,
turizam)
- Poslovno-interesne udruge (HGK, HOK, HUP, HCZP, HPK,…)
- Sudionici ETS sustava
- Javna poduzeća
- Financijske institucije
2,3
Radionice 3 puta, prema
terminskom planu
Odaziv pozvanih na radionice i konferencije, primjedbe, komentari, rezultati istraživanja
upitnikom
Konferencije 2 puta, prema
terminskom planu
Upitnici, U početnoj fazi
izrade projekta i u završnoj fazi
Javna rasprava
Prema terminskom planu
10. Sindikati 2,3
Konferencije
2 puta, prema terminskom planu
Odaziv pozvanih na konferencije
14
Red.br. Ciljna skupina Cilj
komunikacije Aktivnosti / vrste
komunikacijskog kanala Period trajanja
aktivnosti Rezultat
11. Županije i grad Zagreb 2,3
Radionice 3 puta, prema
terminskom planu
Odaziv pozvanih na radionice i konferencije, primjedbe, komentari, rezultati istraživanja
upitnikom
Konferencije 2 puta, prema
terminskom planu
Upitnici, U početnoj fazi
izrade projekta i u završnoj fazi
Javna rasprava Prema terminskom
planu
12.
Udruga gradova, Udruga zajednice županija,
Udruga općina 2,3
Radionice 3 puta, prema
terminskom planu
Odaziv pozvanih na radionice i konferencije, primjedbe, komentari, rezultati istraživanja
upitnikom
Konferencije 2 puta, prema
terminskom planu
Upitnici U početnoj fazi
izrade projekta i u završnoj fazi
Javna rasprava Prema terminskom
planu
13. Organizacije civilnog društva
2,3,4
Konferencije
2 puta, prema terminskom planu Odaziv pozvanih na
konferencije, primjedbe, komentari
Javna rasprava Prema terminskom
planu
15
Red.br. Ciljna skupina Cilj
komunikacije Aktivnosti / vrste
komunikacijskog kanala Period trajanja
aktivnosti Rezultat
14. Stručne udruge
(izuzev udruga iz točke 8.) 2,3,4
Konferencije 2 puta, prema
terminskom planu
Odaziv pozvanih udruga na konferencije
Pozivne prezentacije Prema dogovoru s
udrugom
Javna rasprava
Prema terminskom planu
15. Mediji 3
Konferencije
2 puta, prema terminskom planu
Objave u medijima
16
8. Aktivnosti Plana
Prezentacija rezultata Niskougljične strategije ostvaruje se kroz sljedeće aktivnosti:
Informiranje putem web stranice
Prva konferencija - uvodna prezentacija
Radionica za industriju (energetska i proizvodna)
Radionica za zgradarstvo,
Radionica za promet i otpad
Radionica za poljoprivredu i LULUCF
Javna rasprava
Prikupiti primjedbi/komentare na izrađene stručne podloge za izradu Strategije
Sastanci Povjerenstva za međusektorsku koordinaciju za politike i mjere
(Koordinacijska skupina i tehnička radna skupina)
Intervjui
Anketa
Gostovanje na relevantnim forumima, skupovima i konferencijama na poziv u
zemlji i inozemstvu
Rokovi i trajanje prethodnih aktivnosti prikazane su u terminskom planu (Prilog 2).
Sadržaj aktivnosti i pozivne liste dane su u Prilogu 3. Slijedi opis pojedinih aktivnosti.
Informiranje putem web stranice
Kontinuirane informacije o projektu objavljivat će se putem web stranice Ministarstva
zaštite okoliša i prirode (www.mzoip.hr).
Nakon svake provedene konferencije i radionice, informacije i zaključci o zbivanjima
na takvim događanjima biti će u obliku Priopćenja za javnost dostupne na web-u.
Također, tijekom javne rasprave koja će se prema Terminskom planu održati u
kolovozu, Bijela knjiga bit će dostupna putem web-a te će javnost i zainteresirana
javnost moći sudjelovati sa svojim prijedlozima i komentarima u konačnoj izradi
dokumentacije.
17
Prva konferencija - uvodna prezentacija
Prva konferencija se prema Terminskom planu održava u ožujku. U prilogu 3 je
prikazan dnevni red konferencije, teme izlaganja i popis izlagača te pozivna lista za
sudjelovanje na konferenciji. Pripremne aktivnosti uključuju i logistiku te pripremu
priopćenja za medije.
Druga konferencija – prezentacija Bijele knjige
Druga konferencija se prema Terminskom planu održava u srpnju, prezentacijom
nacrta Bijele knjige, neposredno prije upućivanje Bijele knjige na javnu raspravu i
objavljivanja na web stranici. Na drugoj konferenciji biti će prikazani i rezultati
provedenih anketa. Pripremne aktivnosti uključuju i logistiku te priprema priopćenja
za medije.
Radionica za industriju (energetska i proizvodna)
Industrija je jedan od bitnih sektora u provedbi mjera za tranziciju prema nisko-
ugljičnom razvoju. U energetici su prioritetne mjere energetska učinkovitost i
obnovljivi izvori energije. U sektoru industrije, politika će ciljeve ostvariti sustavom
trgovanja emisijskim jedinicama. Prema Terminskom planu, prva radionica na tu
temu održava se krajem travnja. Dnevni red, popis aktivnosti odnosno popis izlagača,
te pozivna lista je prikazana u prilogu 3. U prvom dijelu radionice prezentirat će se
polazno stanje i pretpostavke te provesti SWOT diskusija, i to kao novelacija
opsežne javne SWOT analize iz LED-s projekta. Cilj radionice je da upozna dionike s
početnim rezultatima, u pogledu ciljeva, izbora mjera, scenarija i troškova, te da se
dobije odziv dionika o navedenim pitanjima i mogućim problemima. U pripremi
radionice, Izvršitelj će se imati konzultacije i intervjue s određenim ciljnim skupinama,
kako bi radionica bila što učinkovitija. U ovoj radionici vodeću/istaknutu ulogu treba
imati Ministarstvo gospodarstva.
18
Radionica za zgradarstvo
U zgradarstvu se mogu postići vrlo velika smanjenja emisija primjenom mjera
energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, s dugoročnim ciljem postizanja
male ili blizu nulte energetske potrošnje na novim zgradama. Ova radionica se
održava nakon radionice za industriju odnosno početkom svibnja, prema
Terminskom planu. Dnevni red, popis aktivnosti odnosno popis izlagača, te pozivna
lista je prikazana u prilogu 3. U ovoj radionici vodeću ulogu treba imati Ministarstvo
graditeljstva i prostornog uređenja koje je nadležno za većinu pitanja iz ovog
područja.
Radionica za promet i otpad
Radionica će biti organizirana u dva dijela, jedan dio za promet a drugi dio za otpad.
Kao paralelne sekcije ili odvojeno, ujutro i popodne. Ova radionica je treća po redu,
održava se u svibnju. Dnevni red, popis aktivnosti odnosno popis izlagača, te pozivna
lista je prikazana u prilogu 3. Za radionicu prometa vodeću/istaknutu ulogu treba
imati Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture.
Radionica za poljoprivredu i LULUCF
Ova radionica je četvrta po redu odnosno nakon radionice za promet i otpad, a
održava se u svibnju. Dnevni red, popis aktivnosti odnosno popis izlagača, te pozivna
lista je prikazana u prilogu 3. U sklopu radionice je provedeno istraživanje upitnikom,
kojim se ispituje stanje svijesti, stavovi i mišljenja ciljanih javnosti o klimatskim
promjenama i mjerama.
Javna rasprava
Javna rasprava se sastoji od javnog uvida koji traje mjesec dana i javno izlaganje,
odnosno prema Terminskom planu provest će se tijekom kolovoza. Stručna i
zainteresirana javnost imat će na uvid u nacrt Bijele knjige. Pismenim putem moći će
dati svoje primjedbe, prijedloge i komentare koje će Povjerenstvo razmotriti s ciljem
izrade konačne verzije Bijele knjige i izrade Akcijskog plana provedbe strategije.
19
Skupljanje primjedbi i komentara na izrađene stručne podloge za izradu
Strategije
Nakon provedene javne rasprave tijekom koje javnost sudjeluje u izradi Strategije na
način davanja svojih prijedloga i komentara, skupiti će se primjedbe koje će
projektnitim razmotriti. Nakon primjedbi slijedi izrada konačne verzije Bijele knjige i
Akcijskog plana.
Sastanci Povjerenstva za međusektorsku koordinaciju za politike i mjere
Povjerenstvo se sa stručnim timom sastaje najmanje jedanput mjesečno ili prema
dogovoru, a s ciljem utvrđivanja tijeka realizacije projekta. Dio ove aktivnosti su i
izrada zapisnika sa svakog provedenog sastanka. Zapisnikom je utvrđeno vrijeme,
mjesto sastanka, prisutnost stručnjaka, diskusija i daljnji planovi o tijeku projekta.
Zapisnici će se priložiti kao zaseban prilog nakon provedbe projekta.
Intervjui
Ciljne skupine s kojima će se provesti intervju su tijela državne uprave, Fond za
zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i agencije. Intervju se može provesti prema
dogovoru s pojedinom ciljnom skupinom.
Anketa
U okviru projekta organizirat će se anketiranje ciljnih grupa, kako bi se odredili
sljedeće: stanje svijesti o klimatskim promjenama, poznavanje temeljnih činjenica,
spremnost za vlastito djelovanje, tko se smatra odgovornim, tko mora preuzeti
vodstvo, vjera u uspjeh.
20
Gostovanje na relevantnim forumima, skupovima i konferencijama na poziv u
zemlji i inozemstvu
U sklopu projekta omogućeno je i gostovanje na relevantnim forumima, skupovima i
konferencijama u zemlji i inozemstvu, a na poziv organizatora aktivnosti.
Zaključak
Ovaj komunikacijski plan pokriva aktivnosti predviđene u okviru Ugovora o izradi
podloga za izradu Niskougljične strategije. Poželjno je da postoji i prošireni program
aktivnosti kroz različite oblike komuniciranja s javnosti i dionicima. Rokovi izrade
Niskougljične strategije vrlo su zahtjevni pa oni određuju opseg i dubinu
komunikacije. Komunikacijom je obuhvaćena komunikacijama sa svim interesnim
skupinama, a u cilju izrade što kvalitetnije Niskougljične strategije.
Komunikacijski plan će se mijenjati tijekom izrade dokumenta, to je dokument koji se
prilagođava novim situacijama koje mogu nastupiti.
21
PRILOG 1
POVJERENSTVO ZA MEĐUSEKTORSKU KOORDINACIJU ZA POLITIKU I MJERE ZA UBLAŽAVANJE I PRILAGODBU KLIMATSKIM PROMJENAMA
Izvadak iz Odluke Vlade RH (NN 114/2014)
Koordinacijska skupina, na temelju mišljenja i prijedloga Tehničke radne skupine,
daje preporuke Vladi Republike Hrvatske o sveukupnoj politici i mjerama za
ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama, osigurava podršku u provođenju
politike i mjera za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama te obavlja
sljedeće poslove:
– ocjenjuje i predlaže Vladi Republike Hrvatske donošenje strateških
dokumenata koji se odnose na politiku i mjere za ublažavanje i prilagodbu
klimatskim promjenama, uzimajući u obzir dugoročne ciljeve i provedivost s
obzirom na tehnička, gospodarska, sociološka ograničenja, usklađenost sa
sektorskim i lokalnim planskim dokumentima, te međunarodnim obvezama u
svim sektorima;
– daje prijedloge ciljeva, politike i mjera te načina praćenja učinaka politike i
mjera;
– daje prijedloge i podršku u promicanju učinkovitih interdisciplinarnih i
sinergijskih aktivnosti, politika i mjera.
Članovi/ce Koordinacijske skupine su:
– Mihael Zmajlović, ministar zaštite okoliša i prirode, predsjednik Koordinacijske skupine;
– mr. sc. Marija Šćulac Domac, pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode, zamjenica
predsjednika Koordinacijske skupine;
– Nenad Strizrep, pomoćnik ministra zaštite okoliša i prirode, član;
– Božidar Štubelj, zamjenik ministra rada i mirovinskoga sustava, član;
– mr. sc. Hrvoje Marušić, pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova, član;
– prof. dr. sc. Ivan Pejić, pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta, član;
22
– Sabina Škrtić, pomoćnica ministra gospodarstva, članica;
– Matija Derk, pomoćnik ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, član;
– dr. sc. Maroje Lang, pomoćnik ministra financija, član;
– Zdenka Lončar, pomoćnica ministra poduzetništva i obrta, članica;
– Dan Simonić, pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture, član;
– Igor Butorac, pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture, član;
– Zvjezdana Blažić, pomoćnica ministra poljoprivrede, članica;
– Domagoj Križaj, pomoćnik ministra poljoprivrede, član;
– Dražen Kurečić, pomoćnik ministra poljoprivrede, član;
– dr. sc. Borka Bobovec, pomoćnica ministrice graditeljstva i prostornoga uređenja, članica;
– Ines Androić Brajčić, pomoćnica ministrice graditeljstva i prostornoga uređenja, članica;
– Želimir Kramarić, pomoćnik ministra turizma, član;
– Mihaela Matokanović Džimbeg, pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih, članica;
– Nataša Zorić, pomoćnica ministra zdravlja, članica.
Tehnička radna skupina osniva se za praćenje i ocjenu provedbe i planiranja politike i
mjera za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj, davanja
mišljenja na planske i strateške dokumente, nacrte propisa te obavlja sljedeće poslove:
– davanje mišljenja o prijedlozima propisa, studijama, elaboratima i ostalim relevantnim
dokumentima koji se odnose na postojeću politiku i mjere, planiranu politiku i mjere te učinke
tih politika i mjera (mišljenje se osobito odnosi na ocjenu adekvatnosti politike i mjera s
obzirom na ciljeve, provedivost s obzirom na tehnička, ekonomska, sociološka ograničenja te
ograničenja zaštite okoliša, usklađenost sa sektorskim planskim dokumentima, regionalnim i
lokalnim planskim dokumentima i međunarodnim obvezama u drugim sektorima);
– davanje mišljenja na prijedloge ciljeva, politike i mjera i projekcija, načina praćenja učinaka
politike i mjera;
23
– davanje prijedloga i podrška u promicanju učinkovitih interdisciplinarnih i sinergijskih
aktivnosti, politika i mjera;
– davanje mišljenja i savjetovanje u pogledu osiguravanja kvalitete i ocjene prihvatljivosti
prisutnih nesigurnosti u planiranju i projekcijama;
– davanje mišljenja i preporuka o odabiru metodološkog pristupa, uvažavanjem uputa
Međuvladinog tijela za klimatske promjene i Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o
promjeni klime;
– razmatranje preporuka koje donosi Stručni tim Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o
promjeni klime za pregled;
– podrška u pristupu informacijama i podacima.
Članovi Tehničke radne skupine su:
– Jasenka Nećak, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, predsjednica;
– Višnja Grgasović, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, zamjenica predsjednice;
– Branka Pivčević Novak, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, članica;
– Igor Raguzin, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, član;
– Ana Kobašlić, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, članica;
– Lena Ružić, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, članica;
– Miljenka Kuhar, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, članica;
– Damir Štambuk, Ministarstvo gospodarstva, član;
– Mirta Pokršćanski Landeka, Ministarstvo gospodarstva, članica;
– Sanja Krnić Bastać, Ministarstvo poljoprivrede, članica;
– Sanja Genzić Jurišević, Ministarstvo poljoprivrede, članica;
– Vjekoslav Marijanović, Ministarstvo poljoprivrede, član;
24
– Ana Barišić, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, članica;
– Branimir Farkaš, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, član;
– Ivana Kunić, Ministarstvo financija, članica;
– Sonja Pelicarić, Ministarstvo turizma, članica;
– Damir Tomasović, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, član;
– mr. sc. Nada Marđetko-Škoro, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, članica;
– Andrea Meštrović, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, članica;
– Valerija Golub, Ministarstvo zdravlja, članica;
– Gordan Klišanić, Ministarstvo socijalne politike i mladih, član;
– Bruno Radojica, Ministarstvo poduzetništva i obrta, član;
– Luka Rajčić, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, član;
– prof. Zaviša Šimac, Državna uprava za zaštitu i spašavanje, član;
– dr. sc. Krešo Pandžić, Državni hidrometeorološki zavod, član;
– Davorin Marković, Državni zavod za zaštitu prirode, član;
– Milenka Primorac Čačić, Državni zavod za statistiku, članica;
– Hana Mesić, Agencija za zaštitu okoliša, članica;
– dr. sc. Nirvana Franković Mihelj, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, članica;
– Darko Barbalić, Hrvatske vode, član;
– Alen Sajko, Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o., član;
– dr. sc. Hrvoje Marjanović, Hrvatski šumarski institut, član;
– doc. dr. sc. Nenad Leder, Hrvatski hidrografski institut, član;
25
– dr. sc. Branka Grbec, Institut za oceanografiju i ribarstvo, članica;
– dr. sc. Hrvoje Carić, Institut za turizam, član;
– mr. sc. Željko Jurić, Energetski institut Hrvoje Požar, član;
– dr. sc. Željka Kordej-De Villa, Ekonomski institut, članica;
– Dijana Varlec, Hrvatska gospodarska komora, članica;
– mr. sc. Anđelko Vojvoda, Hrvatska obrtnička komora, član;
– Mirela Gudan, Hrvatska udruga poslodavaca, članica;
– Darko Šeperić, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, član;
– prof. dr. sc. Daniel-Rolph Schneider, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i
brodogradnje, član;
– prof. dr. sc. Željko Tomšić, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva,
član;
– doc. dr. sc. Ivana Herceg Bulić, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet,
članica;
– prof. dr. sc. Milan Mesić, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, član;
– prof. dr. sc. Jasna Golubić, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, članica;
– dr. sc. Mirjana Matešić, Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj, članica;
– Marija Pujo Tadić, Hrvatska udruga za smanjenje ugljičnog otiska, članica;
– dr. sc. Maja Božičević Vrhovčak, Društvo za oblikovanje održivog razvoja, članica;
– Luka Tomac, Zelena akcija, član.
26
PRILOG 2
Terminski plan projekta
27
PRILOG 3 – Dnevni red i pozivne liste za konferencije i radionice
AKTIVNOST: Prva konferencija – prezentacija Projekta
Službeni početak u
11:00
10:30 – 11:00 Registracija sudionika, kava dobrodošlice
11:00 – 11:05
11:05 – 11:25
11:25 – 12.25
12:25 – 12:45
12:45 – 13:15
13:15 – 13.30
Otvorenje konferencije
Uvodni govor - Politika klimatskih promjena i Niskougljična
strategija mr.sc. Marija Šćulac Domac, pomoćnica ministra, Ministarstvo
zaštite okoliša i prirode
Pristup u izradi podloga Niskougljične strategije Republike
Hrvatske
Članovi tima za izradu podloga na NU strategiju
IPA regionalni projekt – Modeliranje emisija CO2 do 2050.
Članovi tima IPA projekta
Pitanja i rasprava
Zaključak konferencije
28
Naznake za izlagače
Napomena: Naznake ne ulaze u Pozivnice već služe kao smjernice izlagačima.
Tema govora Elementi govora
Otvorenje konferencije
Najava projekta, pozdravna riječ i predstavljanje prisutnih članova Koordinacijskog tijela i Povjerenstva.
Uvodni govor
a. Klimatska politika se provodi po dva stupa: 1) ublažavanje klimatskih promjena (sve aktivnosti koje
doprinose smanjenju emisije stakleničkih plinova) i 2) prilagodbi klimatskim promjenama i izgradnja društva
otpornog na klimatske promjene (kako da se zaštitimo od klimatskih promjena koje su već nastupile ili će
nastupiti). NU strategija se odnosi na ad 1) - UBLAŽAVANJE KLIMATSKIH PROMJENA, gospodarstvo
sa što manje ugljika).
b. NU strategija je Krovna strategija svih sektorskih strategija i gospodarstva.
c. NU strategija je doprinos RH globalnim naporima ali treba biti takva da potakne gospodarski razvoj i
zapošljavanje.
d. Izazov je velik jer ova Strategija daje plan koji će morati provoditi ostali sektori, MZOIP neće imati
nadležnosti u provedbi.
e. Temeljno mjerilo uspjeha je 'koliko će politike ublaženja klimatskih promjena biti uključene u sektorske
politike?', Kako postići tranziciju prema nisko-ugljičnom društvu i gospodarstvu, u čemu ljudski faktor ima
presudnu ulogu.
f. NU strategija, temelji se na viziji konkurentnog gospodarstva.
g. RH predvodnik u regiji, ponuditi će suradnju i pomoć, pomoći učešće Hrvatskih tvrtki na drugim tržištima.
h. Pozivamo dionike i javnost da kroz radionice i javne rasprave, te direktnim obraćanjem Ministarstvu
doprinesu izradi NUS-a Cilj je dobiti dokument koji predstavlja ravnotežu interesa, temeljem stručnih
argumenata, dijaloga i participacije dionika i javnosti.
29
Tema govora Elementi govora
Politika klimatskih promjena i
nisko-ugljična strategija
a. Put prema konkurentnom nisko-ugljičnom gospodarstvu.
b. EU klimatsko energetski okvir.
c. Hrvatsko zakonodavstvo i politika.
d. Koordinacija među sektorima.
e. Međunarodna suradnja.
f. Političko dogovaranje (status i planovi do UN konferencije o zaštiti klime u Parizu).
Napredne države u provedbi
ciljeva ublažavanja klimatskih
promjena
Primjeri dobre prakse u planiranju nisko-ugljičnog razvoja (Velika Britanija):
- Nacionalne osobitosti (SWOT),
- Uključivanje klime u sektorske politike,
- Planski dokument nisko-ugljičnog razvoja,
- Proces izrade,
- Javne konzultacije,
- Ciljevi,
- Mjere i scenariji,
- Troškovi i socio-gospodarski aspekt,
- Praćenje provedbe,
- Akcijski plan,
- Nesigurnosti i ograničenja.
30
Tema govora Elementi govora
Pristup u izradi podloga
Nisko-ugljične strategije RH
- Polazne osnove (NU u službi održivog razvoja, zapošljavanja, razvoja gospodarstva i zelene
ekonomije).
- Sadržaj i metodologija izrade.
- Terminski plan.
- Ciljevi i scenariji:
o Nacionalni ciljevi,
o ETS i ne-ETS,
o Scenariji,
- Mjere po sektorima (temeljem LEDS-a i prepoznavanjem novih mjera):
o Proizvodnja električne energije nafte i plina,
o Industrija,
o Zgradarstvo,
o Promet,
o Poljoprivreda,
o Gospodarenje otpadom,
o LULUCF,
- Procjena učinaka mjera ,
- Akcijski plan za provedbu,
- Stanje svijesti o problemu klime EU, druge države, Hrvatska (Eurobarometar, hrvatske ankete), - Planirana anketa.
Tržište emisijskim jedinicama
i njegova perspektiva
- Stanje na tržištu emisijskim jedinicama,
- Ciljevi u ETS i ne-ETS sektoru,
- Rezerva za stabilnost tržišta,
- Perspektiva do 2050.
31
Tema govora Elementi govora
Stanje svijesti o pitanjima
klime
- Usporedba država EU (Eurobarometar),
- Stavovi u RH (Eurobarometar),
- Stavovi temeljem istraživanja u Hrvatskoj RH
- Komuniciranje s dionicima i javnosti u tijeku izrade NU Strategije
Pitanja i rasprava
Zaključak konferencije
Otvaranje rasprave, vođenje rasprave.
Zahvala svim sudionicima na projektu.
32
Pozivna lista:
- Koordinacijsko tijelo,
- Projektni tim,
- Povjerenstvo za međusektorsku koordinaciju za politiku i mjere za ublažavanje
i prilagodbu klimatskim promjenama (NN 114/2014). Povjerenstvo se sastoji
od dvije skupine: Koordinacijska skupina i Tehnička skupina,
- Savjet za održivi razvoj i zaštitu okoliša,
- Tijela državne uprave (ministarstva odgovorna za određene sektorske
skupine, državni uredi, državne upravne organizacije),
- Hrvatski sabor i njegovi odbori,
- Zastupnici RH u Parlamentu EU,
- Agencije (AZO, HERA, HROTE, AIK, CEI, HAC, razvojne i energetske
agencije,…) i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
- Visoko-školsko obrazovni i znanstveni sektor (instituti, fakulteti, Akademija),
- Poslovni sektor:
o Predstavnici vodećih tvrtki,
o Poslovno-interesne udruge (HGK, HOK, HUP, HCZP, HPK,…),
o Sudionici ETS sustava,
o Javna poduzeća,
- Financijske institucije,
- Sindikati,
- Županije i Grad Zagreb,
- Udruga gradova, Hrvatska zajednica županija, Udruga općina,
- Organizacije civilnog društva,
- Stručne udruge,
- UNDP (voditelj projekta LED – Razvoj zasnovana na niskim emisijama)
- Mediji.
Za realizaciju prve konferencije potrebno je provesti i slijedeću pripremu:
- Adresara/e-mail prema pozivnoj listi,
- Pozivnice,
33
- Priopćenje za medije (u suradnji sa Samostalnom službom za odnose s javnošću i
protokol),
- Potpisna lista (registracija sudionika),
- Rezervacija dvorane (100 ljudi,)
- Organizacija pića dobrodošlice,
- Projektor i mikrofon,
- Pozadinski kadar – logo Ministarstva, naziv projekta.
Dnevni red radionica po sektorima:
Službeni početak
u 9:00
8:30 - 9:00 Registracija sudionika, kava dobrodošlice
9.00-9.50
Pozdravni govor
XX, Pomoćnik ministra resora na koji se odnosi radionica
XX, Pomoćnik ministra za zaštitu okoliša i održivi razvoj
Voditelj projekta izrade (EKONERG)
- važnost izrade strategije u kontekstu održivog razvoja, značaj sektorskih radionica
Identifikacija postojećih dokumenata/strategija
Tretiranje emisija u sektoru XX unutar UNFCCC i EU politike
XX, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode
Uvodna informacija
XX,, Ministarstvo nadležno za sektor
- stanje u sektoru, obveze unutar EU, strategije i planovi
Emisije iz sektora XX
XX, EKONERG
- trend emisija iz sektora XX
Praktični dio radionice
Praktični dio
počinje u 10:00
9.50-11.15
Analiza prednosti, slabosti, prilika i prijetnji u sektoru XX , Vizija,
aktualizacija rezultata LEDS projekta, aktivno učešće sudionika
Rezultati anketnih istraživanja vezano za sektor
Očekivani učinci mjera i instrumenata
11.15-11.30
Stanka za osvježenje
34
11:30–12.30
Izrada scenariji do 2030. i do 2050.
Modeliranje emisija stakleničkih po sektorima
Ocjena utjecaja na okoliš, društvo i gospodarstvo
Izrada stručnih podloga za Akcijski plan provedbe strategije
Zaključak
14:00 Kraj radionice
top related