konflikt radne i obiteljske uloge kod žena koje rade u ... · smjenski rad, konflikt radne i...
Post on 06-Jan-2020
12 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Sveučilište u Zadru
Odjel za psihologiju
Konflikt radne i obiteljske uloge kod žena koje rade u smjenama
Diplomski rad
Mentor: Student:
Doc. dr. sc. Ljiljana Gregov Ana Šimunić
Zadar, 2008.
SADRŽAJ
1.UVOD.............................................................................................................................. 3
1.1. Žene i radni stres.......................................................................................................... 4
1.2. Modeli odnosa višestrukih uloga.................................................................................. 5
1.3. Konflikt radne i obiteljske uloge................................................................................... 6
1.4. Smjenski rad................................................................................................................. 8
1.5. Smjenski rad i konflikt radne i obiteljske uloge........................................................... 9
1.5.1. Smjenski rad, konflikt radne i obiteljske uloge i fizičko zdravlje...................... 10
1.5.2. Utjecaj smjenskog rada i konflikta radne i obiteljske uloge na mentalno
zdravlje, spavanje i umor
12
1.5.3. Zadovoljstvo poslom i životom.......................................................................... 13
1.5.4. Smjenski rad, konflikt radne i obiteljske uloge i obiteljski i društveni život.. 15
1.6. Socijalna podrška......................................................................................................... 18
2. CILJ................................................................................................................................. 21
3. PROBLEMI..................................................................................................................... 22
4. HIPOTEZE...................................................................................................................... 23
5. METODA........................................................................................................................ 24
5.1. Ispitanici........................................................................................................................ 24
5.2. Instrumentarij................................................................................................................ 27
5.3. Postupak........................................................................................................................ 34
6. OBRADA REZULTATA I DISKUSIJA......................................................................... 35
6.1. Percipirane karakteristike posla i obaveza u obitelji kod smjenskih i dnevnih radnica 35
6.2. Konflikt radne i obiteljske uloge kod smjenskih i dnevnih radnica.............................. 39
6.3. Socijalna podrška nadređenog i obitelji kod smjenskih i dnevnih radnica... .............. 41
6.4. Kvaliteta obiteljskog funkcioniranja kod smjenskih i dnevnih radnica....................... 43
6.5. Zadovoljstvo poslom, obitelji i životom kod smjenskih i dnevnih radnica ................ 46
6.6. Regresijske analize...................................................................................................... 53
7. ZAVRŠNA RASPRAVA............................................................................................... 57
8. ZAKLJUČCI................................................................................................................... 63
9. LITERATURA................................................................................................................ 64
10. SAŽETAK..................................................................................................................... 75
11. SUMMARY.................................................................................................................. 76
12. PRILOG........................................................................................................................ 77
2
1. UVOD
1.1. Žene i radni stres Iako je broj zaposlenih žena sve veći i sve se više mijenjaju stavovi o spolnim
ulogama, još uvijek se u društvu očekuje da žena preuzme odgovornost za većinu kućanskih
poslova i da vodi glavnu brigu o djeci (Yoder, 2003). Rezultati istraživanja (prema Perrewé i
Carlson, 2002) pokazuju da i same žene sebe smatraju primarno odgovornima unutar
obiteljske domene. Rezultati jedne 20-godišnje studije u razdoblju od 1977. do 1997. godine
pokazuje da se broj sati koje muškarci provode sa svojom djecom i obavljajući kućne poslove
malo povećao; međutim, ostaje značajna razlika u sveukupnom opterećenju poslovima (Bond,
Galinsky i Swanberg, 1998). Osim toga, ovi 'ženski zadatci' često imaju nisku mogućnost
vremenske kontrole, što znači da se moraju obaviti unatoč drugim obavezama i ne mogu biti
odgođeni (Barnett i Shen, 1997). Nefleksibilnost i svakodnevnost ovakvih zadataka mogu
negativno utjecati na visinu plaće zbog manjka vremena i energije koji su potrebni na radnom
mjestu (Noonan, 2001). Kako broj djece utječe na količinu kućanskih poslova i razinu
umaranja (Barnett i Shen, 1997) može utjecati i na količinu stresa koju žena doživljava na
poslu i u obitelji. Unatoč neznatnoj ili nikakvoj razlici u osobinama ličnosti, sposobnostima,
obrazovanju i motivaciji muških i ženskih zaposlenika i menadžera, manji je broj žena na
visokostatusnim pozicijama, sporije napreduju i općenito imaju manje plaće od muških
ekvivalenata. Ovo ukazuje na pristranost prema muškarcima u svijetu rada.
Za prethodno navedene faktore, kao što su relativno niža plaća, nepovoljniji položaj, i
povećana količina kućanskih obaveza, je utvrđeno da su u pozitivnoj vezi s raznim
simptomima stresa (Greenglass, 1991; 2002). Istraživanja pokazuju da razine hormona stresa
kao što su epinefrin, norepinefrin i kortizol ostaju visoke nakon radnog dana žene, posebice
kod onih s djecom, što dovodi do osjećaja umora i do pogoršanja zdravstvenog statusa
(Lundberg i Frankenhaeuser, 1999). Žene su, između ostalog, posebno podložne konfliktu
uloga, koji se odnosi na doživljaj višestrukih, suprotstavljenih očekivanja od strane različitih
osoba. Posljedica toga je da žene imaju manje vremena za sebe na raspolaganju. Ovo
povećano opterećenje otežava mogućnosti za opuštanje, te prijeti fizičkom i mentalnom
zdravlju žena.
3
1.2. Modeli odnosa višestrukih uloga Uloga je sklop svojstvenih oblika ponašanja, doživljavanja i djelovanja koji se očekuje
od osobe i koji osoba ostvaruje na određenom položaju u socijalnoj strukturi; prava, obaveze i
dužnosti koje osoba ima i koje obavlja s obzirom na svoj status (Petz, 1992). Očekivani oblici
ponašanja, prikladni za neku ulogu, zasnivaju se na društvenim normama i mogu biti
propisani ili samo predviđeni kao prikladni u određenoj situaciji. Većina zaposlenih
muškaraca i žena uključeni su u višestruke uloge. Većina njih su radnici i roditelji, a mnogi su
članovi obitelji s oba zaposlena supružnika. Kako se uz svaku ulogu ponekad vežu različita i
nespojiva očekivanja, danas se vodi dosta rasprava o tome je li vjerojatnije da će uključenost
u višestruke uloge (npr. roditelja, zaposlenika, supružnika, odraslog, djeteta) imati povoljne ili
stresne učinke na psihičko zdravlje osobe. Najveći broj istraživanja je bio fokusiran na odnos
uloga unutar radne i obiteljske domene i pri tom se uglavnom polazilo od tri osnovne hipoteze
koje opisuju odnos tih uloga: hipoteza segmentacije ili odjeljivanja, hipoteza kompenzacije i
hipoteza prelijevanja. Segmentacija pretpostavlja da su posao i obitelj odvojene domene s
različitim funkcijama i ciljevima, te kao takve koegzistiraju odvojeno (Dubin, 1973; prema
Westman, 2002). Kompenzacijski model pretpostavlja da postoji obrnut odnos između posla i
obitelji, takav da pojedinci na različite načine ulažu u jednu ulogu s ciljem da nadoknade ono
što nedostaje u drugoj ulozi ili domeni (Staines, 1980). Model prelijevanja (spillover)
pretpostavlja sličnost u onome što se događa u radnoj i obiteljskoj domeni. Ovaj model nalaže
da unatoč fizičkim i vremenskim granicama između radne i obiteljske domene, emocije,
stavovi i ponašanja se prenose iz jedne domene u drugu (Piotrkowski, 1979; prema Westman,
2002). Prelijevanje se može pojaviti u bilo kojem smjeru, od kuće k poslu ili od posla ka kući,
i može biti pozitivno ili negativno. S obzirom na tradicionalne spolne uloge muškaraca i žena,
koje su i dalje prisutne unatoč povećanom broju zaposlenih žena, te na rezultate istraživanja
(npr., Barnett i Marshall, 1992) koji pokazuju da žene i dalje sebe smatraju primarno
odgovornima unutar obiteljske domene, pretpostavljena je veća interferencija obiteljske na
radnu domenu za žene.
Rezultati dosadašnjih istraživanja uglavnom podupiru hipotezu i pozitivnog i
negativnog prelijevanja. To znači da je utvrđeno da zadovoljstvo poslom djeluje na
zadovoljstvo životom (npr. Raine, Lane i Steiner, 1991; prema Schaie i Willis, 2000). Učinci
negativnog i pozitivnog prelijevanja iz kuće na posao i obrnuto bili su ispitani u slučajnom
uzorku majki zaposlenih kao medicinske sestre i socijalne radnice (Barnett i Marshall, 1992).
Utvrđeni su pozitivni učinci prelijevanja s posla na roditeljstvo. Naime, pozitivna iskustva na
4
poslu, osjećaj ostvarenja u poslu i veće zadovoljstvo poslom su smanjivali negativne reakcije
na stresne situacije u obitelji, prvenstveno konflikt u relaciji sa svojom djecom. Slične
rezultate su Barnett, Marshall i Sayer (1992) dobili u svom istraživanju. Barnett i Hyde (2001)
su u procese koji mogu doprinjeti pozitivnom učinku višestrukih uloga ubrojili mogućnost za
većom razinom socijalne podrške, mogućnost doživljavanja uspjeha u više domena života i
povećano samopoimanje. Nasuprot tome, druga su istraživanja pokazala da negativna iskustva
na poslu, kao što su gubitak i nesigurnost posla, preopterećenost poslom i sukobi na poslu,
imaju negativno djelovanje na samopoštovanje, osjećaj kontrole i obiteljske odnose
(Menaghan i Parcel, 1991; prema Schaie i Willis, 2001).
1.3. Konflikt radne i obiteljske uloge Iako rezultati istraživanja pokazuju da postoji i pozitivno i negativno prelijevanje,
istraživače najviše zanimaju posljedice negativnog prelijevanja između radne i obiteljske
domene, posebice konflikt radnih i obiteljskih uloga, pri kojem su zahtjevi uloga iz radne i
obiteljske domene neuskladivi, odnosno udovoljavanje zahtjeva iz jedne domene otežava ili
pak onemogućava udovoljavanje zahtjeva iz druge (Greenhaus i Beutell, 1985). Zahtjevi
uloga često potječu iz sustava vrijednosti same osobe, kao i iz očekivanja koja imaju oni koji
pripadaju radnom i obiteljskom krugu te osobe (Katz i Kahn, 1978). Na primjer, ako
organizacijska kultura kontinuirano ohrabruje prekovremeni rad, konflikt može nastati ako
istovremeno postoji težnja za čestom prisutnošću kod kuće. Moguće je razlikovati tri vrste
konflikta prema uzroku:
1. konflikt koji proizlazi iz vremenske nemogućnosti udovoljavanja zahtjevima dviju uloga
(primjerice, neelastično i dugo radno vrijeme može onemogućiti sudjelovanje u
obiteljskom životu);
2. konflikt koji proizlazi iz napetosti ili umora (napetost ili umor zbog zadatka u jednoj ulozi
umanjuje mogućnost funkcioniranja u drugoj ulozi);
3. konflikt koji proizlazi iz neučinkovitog ponašanja pojedinca (nedostatak strategija
planiranja i raspoređivanja posla).
Prva su istraživanja smatrala konflikt obiteljske i radne uloge jedinstvenim
dvosmjernim konstruktom, no u novije vrijeme provodi se znatno razlikovanje tipa konflikta
prema smjeru ometajućih utjecaja. Stoga je moguće razlikovati dva tipa konflikta radnih i
obiteljskih uloga prema smjeru utjecaja:
5
1. Konflikt zbog ometajućeg djelovanja rada na obitelj (u daljnjem tekstu konflikt rad-
obitelj) koji nastaje kad izvršavanje poslovnih zadataka i vrijeme posvećeno poslu
otežavaju osobi izvršavanje obiteljskih zadataka među kojima ne spadaju samo kućni
poslovi, već i interakcija s članovima obitelji, međusobno pomaganje i održavanje
emocionalnih veza unutar obitelji.
2. Konflikt zbog ometajućeg djelovanja obitelji na rad (u daljnjem tekstu konflikt obitelj-
rad) koji nastaje ako obiteljske potrebe, bile to vlastite ili potrebe ostalih članova obitelji,
zahtjevi obitelji i vrijeme posvećeno njemu koče pojedinca u davanju svojih željenih
doprinosa na poslu.
Veze između ova dva konflikta ispitao je Frone sa suradnicima (1992; 1997)
predlažući danas poznat i gotovo općeprihvaćen tzv. integrativni model konflikta radne i
obiteljske uloge. Najprije su pretpostavili da postoje dva zasebna oblika konflikta radno-
obiteljske uloge, dakle, konflikt rad-obitelj i konflikt obitelj-rad. Zatim su pretpostavili da
strukturalni, socijalni i psihološki zahtjevi posla i obitelji doprinose povećanju razine radno-
obiteljskog konflikta tako da zahtjevi na poslu povećavaju konflikt rad-obitelj, a zahtjevi u
obitelji povećavaju konflikt obitelj-rad. Ovakav izvor stresa dovodi do napetosti i
nezadovoljstva u radu i do napetosti i nezadovoljstva u obitelji, a ta dva oblika nezadovoljstva
uzrokuju opće nezadovoljstvo i depresiju kod pojedinca. U skladu s ovim pretpostavkama,
rezultati istraživanja su pokazali da su strukturalni zahtjevi posla, kao što su rad u smjenama
(Staines i Pleck, 1984) i produženo radno vrijeme (Fenwick i Tausig, 2001; Tausig i Fenwick,
2001), kao i socijalni i psihološki zahtjevi, uključujući kontrolu nad poslom, osjećaj
učinkovitosti u radu, količina odgovornosti, raznolikost zadataka, težina posla i psihološki
pritisak, povezani s većim stupnjem konflikta rad-obitelj, a važne posljedice su subjektivni
doživljaj radnog stresa, nezadovoljstvo u radu i loše funkcioniranje na poslu (MacEwan i
Barling, 1988; Frone, Russel i Cooper, 1992b; Frone, Yardley i Markel, 1997; Kinnunen i
Mauno, 1998) slaba radna učinkovitost (npr., Aryee, 1992; Wayne, Musisca i Fleeson, 2004),
te namjera napuštanja posla i odsustvo s posla (npr., Frone i sur., 1992b). Isto tako,
strukturalni i socijalni zahtjevi obitelji (npr., broj i dob djece, briga za djecu, briga za starije,
bračni status, kvaliteta međusobnih odnosa članova obitelji) su povezani s većim stupnjem
konflikta obitelj-rad (npr., Frone, Yardley i Markel, 1997; Hill, Yang, Hawkins i Ferris, 2004;
Voydanoff, 2005), a važne posljedice su subjektivni osjećaj obiteljskog stresa, nezadovoljstvo
u obitelji i umor, neučinkovitost u bračnim i roditeljskim funkcijama (Frone i sur., 1997;
Kinnunen i Mauno, 1998). Tu se ubrajaju sagorijevanje (Bacharach, Bamberger i Conley,
1991), smanjena obiteljska i profesionalna dobrobit (Kinnunen i Mauno, 1998), promjena
6
sustava vrijednosti i smanjenje zadovoljstva poslom i životom (Kossek i Ozeki, 1998;
Perrewé, Hochwarter i Kiewitz, 1999), te povećano izvještavanje o depresiji, somatskim
tegobama i višim razinama kolesterola (Thomas i Gangster, 1995).
Zanimljiv je i drugi rezultat provjere modela Fronea i suradnika (1997), tj. da
ometajući utjecaj rada na obitelj ne djeluje neposredno na opće životno nezadovoljstvo, već
preko utjecaja na poremećaj u obiteljskim odnosima, dok ometanje radnih obaveza zbog
obiteljskih dužnosti ima važan neposredan utjecaj na opće nezadovoljstvo i depresiju. U
navedenom istraživanju također je dobiveno da veza između konflikta rad-obitelj i negativnog
afekta na poslu nije direktna, već je posredovana čestinom konflikta obitelj-rad. Ovaj je
model stoga ponovno testiran i proširen novim varijablama, tj. prediktori konflikta su
podijeljeni na neposredne i posredne (Frone i sur., 1997).
Nadalje, istraživanja konzistentno pokazuju da konflikt rad-obitelj nadmašuje konflikt
obitelj-rad kod odraslih zaposlenika koji imaju vlastitu obitelj (Kinnunen i Mauno, 1998;
Frone, 2003; Grzywacz i sur., 2007), a i ta je vrsta konflikta znatno bolje i češće istraživački
obrađena (Kossek i Ozeki, 1998). Dakle, poslovni život obično ima nepovoljniji utjecaj na
obiteljski život nego obrnuto. U okviru većeg broja istraživanja utvrđeno je da je osobna
važnost obitelji, mjerena kao stupanj emocionalne zaokupljenosti obiteljskim životom,
pozitivno korelirana s konfliktom rad-obitelj, dok je emocionalna zaokupljenost poslom
pozitivno korelirana s konfliktom obitelj-rad (npr., Carlson i Kacmar, 2000; Fox i Dwyer,
1999). Drugim riječima, što je veća važnost rada, to će biti jače izraženi utjecaji svih
ometajućih aktivnosti kao što su obiteljske i kućne obaveze, a što je važnija obitelj to će biti
jače izraženi utjecaji svih ometajućih aktivnosti koje su povezane s radnim obvezama. Ovo je
donekle potvrđeno jednom studijom na medicinskim sestrama u zemljama Europske unije
(Kuemmeling i sur., 2004). Dobiveno je da je konflikt rad-obitelj u svim tim zemljama veći
od konflikta obitelj-rad, a najveće razlike u razini ovih konflikata dobivene su u zemljama za
koje je poznato da visoko vrednuju instituciju obitelji. S druge pak strane, rezultati nekih
istraživanja pokazuju da je konflikt rad-obitelj manji u kolektivističkim kulturama, gdje se rad
smatra očekivanim i vrijednim načinom osiguravanja obiteljske dobrobiti (Aryee i sur., 1999;
Yang i sur., 2000).
7
1.4. Smjenski rad Radne organizacije koriste širok raspon rasporeda rada varirajući vrijeme kad
zaposlenici počinju s radom, broj radnih sati dnevno, dane u tjednu i tjedne u godini koji će
biti radni. Primjeri obično korištenih poslovnih rasporeda su smjenski rad, prekovremeni rad,
fleksibilno radno vrijeme, rad na pola radnog vremena, itd. Svaki način rasporeda vremena
rada može djelovati kao stresor, ako nije u skladu s potrebama pojedinog radnika.
S organizacijom smjena usko su povezane potrebe pojedinca. Rezultati jednog
istraživanja (Presser, 2003) ukazuju da se, barem u Sjedinjenim državama, velik broj
smjenskih radnika uključuje u ovakav tip posla zato što ne mogu dobiti drugi posao i zato što
su im mogućnosti ograničene. Istraživanja u Europi (npr., Presser, 1987) pokazala su slično, a
također se nalazi da je mogućnost održavanja višestrukih poslova jedan od razloga što se ljudi
uključuju u smjenski rad. Prema Finn (1981) 23 posto noćnih radnika i 19 posto večernjih
smjenskih radnika ima još jedan posao u usporedbi s 11 posto dnevnih radnika. Pozitivnije
gledište na smjenski rad dali su rezultati Colemanovog istraživanja (1989; prema Wilson i
sur., 2007) prema kojima neki zaposlenici cijene mogućnost smjenskog rada, budući da im
dopušta slobodno vrijeme tijekom radnog tjedna i slobodne aktivnosti bez suočavanja s
velikim gužvama tijekom vikenda.
Unatoč prednostima i povećanoj regularnosti smjenskog rada, specifičnost ovakvog
radnog vremena još uvijek može biti uzrok raznim poteškoćama za osobu. Problemi
smjenskog radnika uglavnom proizlaze iz poremećenih bioloških ritmova uzrokovanima
noćnim ili ranim jutarnjim radom. Ljudi su evoluirali kao bića koja spavaju noću, a aktivna su
danju. Ovaj ritam aktivacije i deaktivacije imaju brojni hormonalni i metabolički procesi koji
su povezani s hranjenjem i spavanjem. Internalna anticipacija Zemljinog 24-satnog ciklusa
svijetla i tame reflektira se u 24-satnim ritmičkim fluktuacijama mnogih fizičkih i mentalnih
funkcija koji se nazivaju cirkadijurnim ritmovima. Ovi ritmovi – kao što su tjelesna
temperatura, sinteza melatonina, stvaranje urinarnih elektrolita, krvni tlak, kratkoročno
pamćenje i pažnja – dosežu svoj maksimum u različito doba dana, ali su obično viši tijekom
dana i niži noću. Cirkadijurni sustav, prema tome, nije adaptiran za noćni rad jer cirkadijurni
ritmovi pripremaju radnika za odmor kad trebaju raditi i za aktivnost kad bi trebali spavati.
Drugim riječima, problemi smjenskog radnika ne proizlaze iz obavljanja stresnog posla koji
tad dovodi do povećane produkcije 'stresnih' razina hormona katekolamina i kortizola, već iz
obavljanja tog posla s neadekvatnim razinama tih hormona što može imati još brži utjecaj na
zdravlje od prolongirane izloženosti stresnim događajima (Wallace, 1983). Nakon više
8
sukcesivnih noći rada cirkadijurni se sustav počinje prilagođavati povišenom uzorku
aktivnosti, ali pojedinčevi se ritmovi prilagođavaju u različitoj mjeri. Moguće je da se ritmovi
nikad potpuno ne adaptiraju na noćnu rutinu rada (Knauth i Ilmarinen, 1975) zato što
eksternalni faktori potiču održavanje dnevnog uzorka cirkadijurnog sustava. Zbog ovog
razloga, ritmovi se brže readaptiraju na dnevni ciklus u radnikovom slobodnom vvisoka i
pozitivna korelacija između smjenskog rada i negativnog prelijevanj remenu.
1.5. Smjenski rad i konflikt radne i obiteljske uloge Već je spomenuto da su smjenski rad i produženo radno vrijeme neki od strukturalnih
zahtjeva posla za koje je utvrđeno da mogu povećati radno-obiteljski konflikt. Polazeći od
modela Fronea i suradnika (1997), strukturalni zahtjevi posla, koji uključuju smjenski rad i
produženo radno vrijeme, će povećati konflikt rad-obitelj, no ne isključuje se mogući utjecaj
na konflikt obitelj-rad. Na primjer, smjenski radnici mogu žrtvovati kvalitetan san kako bi
proveli više vremena s obitelji, i time smanjili mogućnost efikasnog funkcioniranja na poslu.
Iako konflikt radne i obiteljske uloge nije ograničen na smjenske radnike, sam se konflikt
ponavljano i jasno povezuje s pitanjima organizacije vremena – aspektom koji ponajviše
karakterizira upravo smjenski rad (Keith i Schafer, 1980). Osim toga, konflikt rad-obitelj je
povezivan s napetošću, umorom i nedostatkom mogućnosti organiziranja poslovnih i
neposlovnih aktivnosti, a povećanju razine svih tih faktora mogu pridonijeti određeni oblici
smjenskog rada.
Rezultati istraživanja gotovo konzistentno pokazuju da je smjenski rad povezan s
povećanjem konflikta radne i obiteljske uloge, a rezultati većeg broja istraživanja idu u prilog
tome da su način organizacije vremena rada i produženo radno vrijeme u većoj mjeri povezani
s konfliktom rad-obitelj nego s konfliktom obitelj-rad (Staines i Pleck, 1984; Fenwick i
Tausig, 2001; Tausig i Fenwick, 2001). U istraživanju Jansena i sur. (2004) smjenski radnici
su u usporedbi s dnevnim imali veću količinu interferencije radnog s obiteljskim životom
(konfliktom rad-obitelj), a količina te interferencije se povećavala s vremenom. U navedenom
istraživanju su dobivene i recipročne veze između interferencije rada s obiteljskim životom i
radnog vremena. Međutim, nije samo bitno radi li se u smjenama ili ne, već se pokazalo da
veličina konflikta radne i obiteljske uloge ovisi i o načinu organizacije smjena. Grosswald
(1999) je ispitala odnos između negativnog prelijevanja s posla na obitelj i smjenskog rada.
Ispitivane su razlike s obzirom na četiri različite vrste organizacija vremena rada: stalne noćne
smjene, stalne popodnevne smjene, rotacijske i dvokratne smjene. Dobivena je značajna, a uz
9
kontrolu osnovnih demografskih karakteristika uključujući obrazovanje i zanimanje, a najveće
negativno prelijevanje s posla na obitelj imali su radnici u rotacijskom sustavu smjena. Nije
teško razumijeti zašto rotacijski sustavi smjena imaju negativan utjecaj na kućanstvo i obitelj.
Sama briga za djecu postaje veliki problem ako je ona potrebna u različita doba dana,
posebice noću. Također je utvrđena visoka pozitivna povezanost između broja radnih sati i
konflikta rad-obitelj. Uspoređujući trosmjensko radno vrijeme s rotacijom unatrag i ono s
rotacijom unaprijed, Amelsvoort i sur. (2004) su pronašli da radnici koji rade u unatrag
rotiranim smjenama imaju veću potrebu za oporavkom, lošiji zdravstveni status, lošiju
kvalitetu sna i veći konflikt radne i obiteljske uloge kroz vrijeme od 32 mjeseca. Navedeni
negativni ishodi bili su povezani s povećanim rizikom od napuštanja smjenskog rada.
U istraživanju Vojdanoffove (1988) rezultati pokazuju da su karakteristike radne uloge
kao što su količina i način organizacije radnog vremena, zahtjevi posla, te strukturalni
zahtjevi obitelji, kao što je prisutnost djece, povezani s povećanim radno-obiteljskim
konfliktom kod muškaraca i žena. Na odnos između radnih karakteristika i konflikta radne i
obiteljske uloge nisu utjecali strukturalni zahtjevi obitelji, ali je utjecala percipirana kontrola
na radnu situaciju kao 'buffer' varijabla. Veći broj istraživanja pokazuje da su fizički zahtjevi
na poslu, prekovremeni rad, smjenski rad i briga o djeci prediktori konflikta radne i obiteljske
uloge kod žena (Jansen i sur.,2003; Kuemmeling i sur., 2004). U jednom istraživanju na
medicinskim sestrama (Barnett, Gareis i Brennan, 1992) rezultati su pokazali da su smjenski
rad i radni sati osim što su bili prediktori konflikta radne i obiteljske uloge i psihološkog
stresa kod ispitanica, bili su prediktori razine konflikta radne i obiteljske uloge kod njihovih
muževa. Slični rezultati su dobiveni u okviru istraživanja na medicinskim sestrama u Turskoj
(Yildirim i Aycan, 1998). Težina posla i iregularni rasporedi vremena rada pokazali su se kao
značajni prediktori konflikta rad-obitelj, a sam konflikt radne i obiteljske uloge povezan je s
manjim stupnjem zadovoljstva poslom i životom. Povećani konflikt rad-obitelj kod smjenskih
radnika sa svim svojim negativnim posljedicama, ako egzistira duže vrijeme može rezultirati
negativnim posljedicama na zdravlje radnika (Costa, 1996; Finn, 1981), ali se može proširiti i
na sudjelovanje osobe u društvenim aktivnostima.
1.5.1. Smjenski rad, konflikt radne i obiteljske uloge i fizičko zdravlje
U najširem smislu, istraživanja podupiru vezu između i smjenskog rada i dugog
radnog vremena i pogoršanog zdravlja smjenskih radnika. Rutenfraz, Knauth i Angersbach
(1981; prema Totterdell, 2004) smatraju da stres zbog izmjene radnih i sati spavanja dovodi
do stresa i nezadovoljavajućeg zdravstvenog stanja radnika, a kao medijatorske varijable
10
autori navode mogućnost adaptacije, toleranciju na smjenski rad, osobine ličnosti, obiteljske
prilike i uvjete stanovanja. Istraživanje provedeno na uzorku radnika sa zdravstvenim
problemima (Martens i sur, 1999) pokazalo je da radnici koji rade u rotirajućim smjenama,
zbijenim radnim tjednima i iregularnim satima imaju više fizičkih i psiholoških poremećaja
nego grupa radnika koji rade u drugim smjenama.
Veći broj istraživanja je pokazao povećano pojavljivanje gastrointestinalnih
poremećaja (uključujući poremećaje apetita, abdominalne bolove i peptični čir) kod
smjenskih radnika (Anderson, 1970; Costa, 1996). Interesantan je podatak da se najviše
gastrointestinalnih poremećaja (u 50% slučajeva) javlja kod radnika koji su prebačeni iz
smjenskog u dnevni rad. Postoji više mogućih objašnjenja za njihovu pojavu među kojima su
promjene neuroendokrine funkcije zbog izmjenjenog obrasca spavanja, promjene u vremenu
uzimanja obroka i promjene u sadržaju obroka.
Smjenski rad i dugo radno vrijeme su također povezivani s povećanim rizikom od
kardiovaskularnih oboljenja (Costa, 1996; Boggild i Knutsson, 1999; White i Beswick, 2003).
Rezultati istraživanja koja ispituju mehanizme koji bi mogli biti u osnovi povećanju rizika od
kardiovaskularnih oboljenja kod smjenskih radnika su ograničena, ali ima nešto empirijske
podrške za objašnjenja bazirana na djetalnim razlikama i povećanoj količini pušenja u
smjenskih radnika (Boggild i Knutsson, 1999; Kivimaki i sur., 2001). Postoje neki dokazi i o
štetnom utjecaju prolongirane povišene razine katekolamina i kortizola (Wallace, 1983).
Velik broj nedavnih studija povezali su noćni rad s povećanjem rizika od raka dojke
(npr., Davis, Mirick i Stevens, 2001; Hansen, 2001; Schernhammer i sur., 2001) i raka rektusa
debelog crijeva (Schernhammer i sur., 2003). Smatra se da je produkcija melatonina
obustavljena izloženošću svijetlu tijekom noćnog rada, a potisnuta razina melatonina potiče
razvoj tumora.
Muskuloskeletalni poremećaji kao što su problemi s leđima, također su povezani sa
smjenskim radom, posebice na poslovima koji zahtijevaju naporan fizički rad kao što je
njegovateljstvo (Lipscomb, Trinkoff, Geiger-Brown i Brady, 2002). Nadalje, u usporedbi s
dnevnim radnicima, smjenski radnici su rizičnija skupina za uobičajene infekcije kao što su
prehlada i gripa (Mohren i sur., 2002). Mohren i suradnici (2002) nalaze da kontroliranje
zdravstvenih ponašanja, spavanja i zahtjeva posla reducira tu povezanost. Vjerojatno je da su
povećane infekcije uvjetovane slabim imunosnim funkcioniranjem uzrokovanim smjenskim
radom. Uz to, stariji smjenski radnici doživljavaju više problema od mlađih smjenskih radnika
jer cirkadijurna prilagodba postaje teža s godinama (Parkes, 2002).
11
Iako rezultati većine istraživanja upućuju na lošiji zdravstveni status smjenskih
radnika, koji se prvenstveno pripisuje radu u smjenama, međutim, treba reći da on ipak ovisi o
organizaciji smjenskog rada, a ne samom smjenskom radu kao takvom. Tako je na primjer,
Poulton (1978; prema Vizek-Vidović, 1990) uspoređujući različite tipove radnog vremena,
zaključio da je fizičko zdravlje radnika najmanje ugroženo ako radnik radi isključivo u jednoj
smjeni, bilo u dnevnoj ili noćnoj. Adaptacija ritma spavanja na noćni rad traje nekoliko
tjedana, a nakon toga radnici u noćnoj smjeni postaju jednako efikasni kao i radnici u dnevnoj
smjeni, odnosno dolazi do adaptacije na noćni rad. Ipak, interferencija noćnog rada sa
socijalnim i obiteljskim aktivnostima, odnosno konflikt rad-obitelj, glavni je razlog
nezadovoljstva i neugode povezanih s noćnim radom. Naime, ako radnik odluči na uštrb sna
sudjelovati u dnevnim aktivnostima svoje okoline, nikada ne dolazi do fiziološke adaptacije,
što se opet odražava na opće psihofizičko stanje. Van Loon (1963) je našao da su ispitanici
koji su 13 tjedana radili noću, na kraju svakog tjedna bili fiziološki potpuno adaptirani na
noćni rad, ali bi za vrijeme vikenda provedenog s obitelji efekti adaptacije potpuno iščezli.
Upravo zato, jer psihosocijalni faktori nadvladaju biološke, velika većina radnika, ako već
mora raditi noću, preferira brzo rotirajuće smjene, na koje se nikada ne može fiziološki
adaptirati.
Rezultati istraživanja pokazuju da je povećan konflikt radne i obiteljske uloge povezan
s negativnim pokazateljima zdravstvenog statusa, od samoprocjene zdravlja do somatskih
simptoma i faktora rizika od oboljenja kao što su pretilost, više razine kolesterola i visok
krvni tlak (Frone, Russell i Cooper, 1997; Grzywacz, 2000; Klitzman, House, Israel i Mero,
1990; Major, Klein i Ehrhart, 2002; Thomas i Ganster, 1995).
1.5.2. Utjecaj smjenskog rada i konflikta radne i obiteljske uloge na mentalno zdravlje,
spavanje i umor
Rezultati istraživanja ukazuju na povećane akutne psihološke probleme, kao što su
umor i razdražljivost kod smjenskih radnika, što bi dugoročno povećavalo rizik za kronične
psihološke probleme, kao što su kronični umor, stalna anksioznost, neurotični poremećaji i
depresija (Singer, 1982). Naime, opaženo je da loša adaptacija na smjenski rad i depresija
dijele znatan broj osnovnih simptoma, vjerojatno zato što im je u osnovi poremećaj
cirkadijurnih ritmova, prvenstveno ritam budnost-san (Healy, Minors i Waterhouse, 1993).
Skraćeno i nekvalitetno spavanje je uobičajeno iskustvo smjenskih radnika (npr.,
Akerstedt, 1985). Ribet i Derrienic (1999) nalaze iz intervjua s 21,000 francuskih radnika da
su smjenski rad i dugo radno vrijeme dva od četiri glavna faktora rizika poremećaja u
12
spavanju. Slično tome, na osnovi intervjua provedenih na Švedskom uzorku populacije od
58,000 ispitanika, Akerstedt, Fredlund, Gillberg i Jansson (2002) nalaze da je smjenski rad
prediktor poremećaja u spavanju, te da je prekovremeni rad prediktor umora. Općenito je
prihvaćeno da smjenski rad može ometati trajanje i kvalitetu sna (npr., Tepas i Carvalhais,
1990) i to prvenstveno dnevno spavanje kod smjenskih radnika. Trajanje tzv. REM faze, u
kojoj sanjamo, jednako je onoj kod noćnog sna, ali početna faza dnevnog sna traje znatno
duže, a završna faza znatno kraće nego kod noćnog spavanja (Bryder i Holstock, 1972; prema
Vizek-Vidović, 1990). Ipak treba reći da postoje interindividualne razlike u toleranciji na
smjenski rad. Tako je veća tolerancija na smjenski rad kod pojedinaca koji su fleksibilniji u
svojim navikama spavanja ili koji mogu lakše svladati pospanost (npr., Costa, Lievore,
Casaletti, Gaffuri i Folkard, 1989). Nadalje, čini se da se pojedinci koji spadaju u kategoriju
večernjih, a ne jutarnjih tipova, zbog njihove tendencije da se bude i odu na spavanje kasnije i
preferiraju aktivnosti kasnije tokom dana, bolje prilagođavaju noćnom radu (Harma, 1993).
Jutarnjost-večernjost se kao osobina ličnosti također pokazala kao jedan od prediktora
konflikta radne i obiteljske uloge, odnosno večernji tipovi izvještavaju o većem stupnju tog
konflikta (Willis, O'Connor i Smith, 2008). I sam konflikt radne i obiteljske uloge može
djelovati kao moderator odnosa smjenskog rada i njegovog efekta na spavanje, budući da je
utvrđeno da može povećati osjećaj umora i izazvati povećanu potrebu za odmorom od posla
(Jansen, Kant i Kristensen, 2003).
Folkard (1992) smatra da su najbolje brzo rotirajuće smjene da bi se minimalizirale
cirkadijurne smetnje, reducirao kumulativni deficit sna i omogućilo radnicima neko normalno
slobodno vrijeme za društvene aktivnosti. Čini se da donekle postoji slaganje oko toga da su
sporo rotirajući sustavi smjena (npr., tjedne promjene) najnepoželjnije (Knauth, 1996), ali je u
nedavnoj meta-analizi dobiveno da takvi sistemi imaju manje negativan utjecaj na kvalitetu
sna od brzih rotacija (Pilcher, Lambert i Huffcutt, 2000). Rezultati istraživanja pokazuju da je
konflikt radne i obiteljske uloge povezan s brojnim negativnim pokazateljima mentalnog
zdravlja, uključujući depresiju, anksioznost i umor (Frone, 1997; 2000; Grzywacz i Bass,
2003).
1.5.3. Zadovoljstvo životom i poslom
Kod nas su Petz i Šverko (1975; prema Vizek-Vidović, 1990) ispitivali stavove prema
noćnom radu i zadovoljstvo poslom kod medicinskih sestara iz dvije medicinske ustanove
(N=89). Komparacijom stavova prema noćnom radu i zadovoljstva poslom utvrdili su da
između njih ne postoji značajna povezanost. Distribucija odgovora u vezi sa zadovoljstvom u
13
poslu kod ispitanica s pozitivnim i onih s negativnim stavom prema noćnom radu pokazala se
praktički identičnom. Štoviše, ta je distinkcija očita u analizi odgovora vezanih za
zadovoljstvo u poslu, jer 74% medicinskih sestara koje su svojim poslom zadovoljne imaju
izrazito negativan stav prema noćnom radu. Petz i Šverko (1975; prema Vizek-Vidović, 1990)
upozoravaju da je ovaj izrazito negativan stav prema noćnom radu rezultat specifičnih
okolnosti u zdravstvenim ustanovama: a) po noći je manje osoblja u bolnicama, pa je
opterećenje objektivno veće, b) mnogi bolesnici upravo noću imaju krize što predstavlja
dodatno opterećenje, c) ispitanici su žene koje osjećaju znatno veću interferenciju noćnog
rada s vanradnim aktivnostima od muškaraca koji rade u noćnim smjenama. O utjecaju
socijalnih faktora na stav prema noćnom radu govori podatak o značajnoj razlici u stavu
prema noćnom radu između udatih i neudatih sestara: udate medicinske sestre imaju znatno
negativniji stav od neudatih. Iskustvo u radu također znatno utječe na stav prema noćnom
radu. Usporedba stavova pokazala je da sestre s više iskustva imaju značajno negativnije
stavove od onih bez ili s kraćim iskustvom.
Meta-analiza rasporeda rada sa skraćenim radnim tjednima nalazi da postoji pozitivan
utjecaj na zadovoljstvo poslom i na stupanj izvedbe, ali nema utjecaja na apsentizam i
produktivnost (Baltes i dr., 1999). Mnogo se istraživanja usmjerilo na usporedbu 12-satnih s
8-satnim smjenama. Smith, Folkard, Tucker i MacDonald (1998) zaključuju da 12-satne
smjene imaju neke prednosti u pogledu radnikova zadovoljstva poslom, obitelji i društvenim
životom, ali mogu uzrokovati probleme vezane za umor posebice na kraju smjene (npr.,
Mitchell i Williamson, 2000).
Jednom meta-analizom dobivena je negativna korelacija između svih oblika radno-
obiteljskih konflikata i zadovoljstva životom i poslom (Kossek i Ozeki, 1998). Dok pojedinci
doživljavaju konflikt unutar svojih obiteljskih i radnih uloga, zadovoljstvo njihovim životom i
poslom se smanjuje. Uz to, profesionalna dobrobit se smanjuje povećanjem radno-obiteljskog
konflikta. U okviru istraživanja koji uzimaju u obzir prethodne antecedente i ishode dvaju
tipova konflikata, dobiveni su slični rezultati u istraživanjima s ispitanicima iz različitih
dijelova svijeta, npr., izraelski računalni radnici i odvjetnici (Cinamon i Rich, 2002b) i
izraelske majke mlađe djece (Rosenbaum i Cohen, 1999); udate medicinske sestre,
menadžerice i socijalne radnice iz Hong Konga (Chiu, 1998); profesionalke i menadžerice iz
Kanade (Beatty, 1996); njemački radnici (Geurts, Kompier, Roxburgh i Houtman, 2003) i u
internacionalnoj studiji (Spector i sur., 2004) što ukazuje na to da su ovi konflikti univerzalni
fenomeni.
14
1.5.4. Smjenski rad, konflikt radne i obiteljske uloge i obiteljski i društveni život
Budući da su članovi obitelji međuovisni, posljedice stresa i konflikata osjetit će se
kroz cijelu obiteljsku mrežu i događaji ili nestabilnosti koje se odvijaju u jednom dijelu ove
mreže izazvat će negativne efekte na sve njene dijelove. Stoga, u slučaju zaposlenih roditelja,
zahtjevi posla i obitelji će utjecati ne samo na roditelje već i na sve članove obitelji. U
jednom istraživanju (Allan, Loudoun i Peetz, 2007) dobiveno je da vrlo naporni poslovi s
niskom kontrolom rada, niskom razinom podrške i visokim opterećenjem umanjuju i
kvantitetu i kvalitetu obiteljskog vremena jer se radnici ne osjećaju sposobnima sudjelovati u
obiteljskim aktivnostima. Radnici se oporavljaju od vremena provedenog na poslu i stoga su
emocionalno nedostupni svojoj obitelji, ne samo zbog dugih radnih sati nego i zbog stresa
koji trpe na poslu i negativnih emocionalnih stanja koje 'nose' kući. Repetti i Wood (1997) su
pokazali da radni stresori mogu imati najsnažniji utjecaj na svakodnevno roditeljsko
ponašanje. Majke u ovom istraživanju su imale tendenciju da reagiraju na povećanje radnih
stresora emocionalnim povlačenjem (npr., manje razgovora, manje pokazivanje osjećaja).
Almeida i McDonald (1998) su pronašli da su tenzije između roditelja i adolescentnog djeteta
porasle kad su majke i očevi doživljavali visoke razine radnog i obiteljskog stresa.
Radni stres se uvijek pokazuje kao faktor koji djeluje na prirodu i kvalitetu interakcije
roditelja i djeteta. Često različiti aspekti roditeljeva posla koji utječu na dobrobit roditelja
mogu biti korelirani sa stanjem u obitelji i djelovati na ponašanje djece i njihovu dobrobit. Na
primjer, Perry-Jenkins i Gillman (2000) izvještavaju da stresori s posla negativno utječu na
vezu između roditelja i djeteta i na djetetovo ponašanje. Johnson i Mash (1989; prema
Cinamon i sur., 2007) ispitali su na uzorku zaposlenih roditelja percepciju kvalitete interakcije
između njih i njihove djece, te percepciju načina na koji provode vrijeme sa svojom djecom
nakon posla. Obuhvaćene su sljedeće dimenzije: umor, snaga, interes, pažnja, strpljenje,
pažljivost, usmjerenost na dijete i djetetove potrebe, raznolikost aktivnosti i zadovoljstvo
postojećim odnosom s djetetom. Ove su dimenzije relevantne u kontekstu teoretskih pristupa
koji konceptualiziraju interakciju roditelja i djeteta kao ključan faktor u razvoju djeteta, a
rezultati istraživanja pokazuju da posao utječe na kvalitetu obiteljske interakcije (Crouter,
MacDermid, McHale i Perry-Jenkins, 1990).
Sve je veći broj istraživanja koja se bave odnosom između karakteristika radnog
vremena pojedinca i njihovog utjecaja na obiteljski život. Radni raspored može utjecati na
obitelji i društvene aktivnosti radnika. Iako smjenski rad može imati prednosti za
organiziranje vanradnih aktivnosti, povezivan je s većim brojem suprotnih efekata kao što su
veće bračno nezadovoljstvo, više konflikata u obitelji, više emocionalnih problema i niži
15
školski uspjeh kod djece (npr., Staines i Pleck, 1983). Uobičajena društvena događanja imaju
tendenciju da se zbivaju tijekom tradicionalnog dnevnog ciklusa, što djeluje marginalizirajuće
na smjenske radnike (Henderson i Burt, 1998) i dovodi do poteškoća u strukturiranju
obiteljskih i društvenih interakcija (Knutson i sur., 1986; Simon, 1987; prema Wilson i sur.,
2007). Radno vrijeme smjenskom radniku često otežava ili onemogućava sudjelovanje u
kućanskim, obiteljskim i slobodnim aktivnostima u vremenu u kojem bliske osobe kao što su
članovi obitelji i prijatelji provode te aktivnosti (Colligan i Rosa, 1990). Ovo je posebice
opaženo ako žive s djecom školske dobi, budući da se društvene aktivnosti obično
organiziraju tijekom dnevno-usmjerenog ritma opće i školske populacije. Vremenski pritisak
može postati konstantan problem u pokušaju smjenskih radnika da organiziraju svoje vrijeme
u skladu s vremenom drugih članova obitelji (npr., školskih i kućanskih zadataka) i u
dostupnosti raznih usluga (npr., prijevoz, kupovina, vrijeme rada uredskih službi). Ovi
vremenski pritisci negativno djeluju na obrazovanje djece, bračnu i roditeljsku ulogu i
interpersonalne veze (Costa, 2003; Loudon and Bohle, 1997).
U istraživanju Fenwicka i Tausiga (2001) dobiveno je da su samo rasporedi koje
uključuju rad vikendom korelirani s većim stupnjem obiteljskog konflikta. Jedno od
najopsežnijih ranijih ispitivanja na ovom području proveli su Mott i sur. u Engleskoj (1965;
prema Vizek-Vidović, 1990). Oni su uspoređivali radnike u različitim poduzećima, koja su se
bavila proizvodnjom sličnih proizvoda, a unutar svakog poduzeća usporedno su ispitivali
radnike u rotirajućim i fiksnim smjenama. Ispitivanje je obuhvatilo 1045 radnika u
proizvodnji i 660 njihovih supruga. Primjenjeni su upitnici i utvrđeno je da se najveće
poteškoće javljaju u vezi s večernjim socijalnim aktivnostima. Rezultati su također pokazali
da je smjenski rad negativno povezan s efikasnošću usklađivanja i rješavanja obiteljskih i
poslovnih problema, te da se u obiteljima čiji članovi rade u popodnevnim ili noćnim
smjenama javlja znatno više trzavica i napetosti. Istovremeno je ustanovljeno da smjenski rad
ne utječe bitno na stupanj bračne i obiteljske sreće. U pogledu širih društvenih kontakata
ustanovljeno je da radnici u rotirajućim smjenama imaju znatno manje prijatelja od ostalih
radnika.
Small i Riley (1990) pronašli su da poteškoće oko usklađivanja radnih i obiteljskih
zahtjeva mogu utjecati na slobodne aktivnosti, upravljanje kućanstvom i odnosima između
roditelja i djeteta. Konflikti uloga i/ili preopterećenost ulogama stvaraju osjećaj osobne ili
društvene ambivalentnosti ili podvojenosti zbog želje za vlastitom uspješnošću u svim
ulogama. Istraživači Connidis i McMullin (2002) ambivalentnost koju stvara situacija radno-
obiteljskog konflikta promatraju kao svojstvo same socijalne strukture, a pokušaji rješavanja
16
problema ambivalentnosti u interakciji članova obitelji mogu rezultirati solidarnošću ako se
uspješno riješi ili konfliktom ako se ne riješi. Unatoč tome, malo je studija ispitalo veze
između radno-obiteljskog konflikta i prirode interakcija između zaposlenih roditelja i njihove
djece. U istraživanju Cinamona i sur. (2007) dobivene su negativne korelacije između razine
tog konflikta i radnikove percepcije kvalitete interakcije sa svojim djetetom. Slično tome,
konflikt radne i obiteljske uloge, posebice konflikt obitelj-rad, je povezan sa subjektivnim
osjećajem obiteljskog stresa, nezadovoljstvom u obitelji i neučinkovitošću u bračnim i
roditeljskim funkcijama (Frone i sur., 1997).
Za žene negativni uvjeti na poslu korelirani su s percepcijom manjeg zadovoljstva
obiteljskim odnosima i manjom obiteljskom kohezijom (Coverman, 1989). Prema
Bloomovom modelu (1985; prema Schaie i Willis, 2001) domena kvalitete obiteljskog života
ima tri dimenzije: kohezija, donošenje odluka i zadovoljstvo. Prema Bloomu kohezija
predstavlja emocionalne veze i kontakt koji članovi obitelji imaju jedno s drugim. Zbog
nemogućnosti usklađivanja radnih i obiteljskih zahtjeva će doći do smanjenih fizičkih i
psihičkih mogućnosti pojedinca da održi te veze i koheziju unutar obitelji.
Donošenje odluka prema Bloomu (1985; prema Schaie i Willis, 2001) odnosi se na
proces evaluacije u odabiru ili otkrivanju alternativa. Donošenje odluka, posebice
demokratsko/konsenzualno, može zahtijevati dosta vremena i energije, kojih zaposleni
roditelji imaju manjak.
Zadovoljstvo s obitelji je prema Bloomu (1985; prema Schaie i Willis) pojedinčeva
pozitivna ili negativna procjena obiteljskog života. Razumljivo je da će, zbog multiplih
zahtjeva i stresa, napori da se usklade radne i obiteljske uloge utjecati na radnikovu procjenu
zadovoljstva s obitelji. U istraživanju Weigela i sur. (1995) dobiveno je da je stres povezan s
konfliktom radne i obiteljske uloge imao negativne efekte na sva tri navedena aspekta
kvalitete obiteljskog života.
Važno je napomenuti da rezultati istraživanja ukazuju na ključnu ulogu kognitivne
procjene situacije pri javljanju stresnih reakcija. Drugim riječima, subjektivni pokazatelji
efekata rada u smjenama i dugim radnim satima općenito su bolji prediktori ishoda takvog
rada na zdravlje i kvalitetu življenja od samog podatka o vrsti organizacije smjena i broju
radnih sati (Barnett, 2004), pa se isto treba uzeti u obzir kod ispitivanja odnosa smjenskog
rada i konflikta radne i obiteljske uloge jer se pojedinci razlikuju u razini tolerancije na
smjenski rad.
17
1.6. Socijalna podrška Jedan od osnovnih faktora za koji se utvrdilo da utječe na ishode smjenskog rada i
konflikta radne i obiteljske uloge, pa tako i na sam odnos smjenskog rada i konflikta radne i
obiteljske uloge, je socijalna podrška. Socijalna podrška se definira kao skup beneficija koje
za pojedinca proizlaze iz bliskih odnosa s drugim ljudima, a koje mu, među ostalim, pomažu
da se nosi sa stresnim i kriznim događajima u životu (prema Petz, 1992). Manifestira se na
nekoliko različitih razina: a) u konkretnim akcijama (instrumentalna podrška), npr. u
obavljanju nekoliko poslova umjesto osobe u krizi; b) u emocionalnoj podršci, u vidu utjehe i
razumijevanja; c) u pružanju mogućnosti za socijalnu usporedbu i u poticanju samopoštovanja
pojedinca suočenog sa životnim poteškoćama.
Iako vrste i specifični efekti socijalne podrške mogu varirati kroz različite studije,
istraživanja su općenito potvrdila povoljan učinak socijalne podrške. Velik broj istraživača
sugerira da je socijalnu podršku vjerojatno najbolje gledati kao sredstvo za reduciranje
doživljaja stresa (Cohen i Wills, 1985; Fenlason i Beehr, 1994; Carlson i Perrewé, 1999).
Konkretno, pokazalo se da da su izvori socijalne podrške, a posebice percepcija dostupnosti
socijalne podrške važni u suočavanju pojedinca sa stresom, reducirajući percipiranu stresnost
uloga, vremenskih zahtjeva i konflikta radne i obiteljske uloge (Pisarski, Bohle i Callan, 1998;
Pisarski, Lawrence, Bohle, Gallois i Watson, 2005; prema Lawrence, 2005) . Pokazalo se da
su ti efekti reduciranja stresa uglavnom povezani sa specifičnom domenom. Naime, socijalna
podrška od članova obitelji najviše utječe na reduciranje obiteljskog stresa, a socijalna
podrška na poslu na reduciranje stresa na radnom mjestu (Ayree i Luk, 1996; Frone, Yardley i
Markel, 1997; Parasuraman, Greenhaus i Granrose, 1992). Utvrđeno je, također, da socijalna
podrška može povećati zadovoljstvo i dobrobit partnera koji rade (Parasuraman i sur., 1992).
Istraživanja čak pokazuju da socijalna podrška može utjecati na smanjenje mortaliteta kroz
povoljne promjene u kardiovaskularnom, endokrinom i imunološkom sustavu (Uchino,
Cacioppo i Kiecolt-Glaser, 1996).
Socijalna podrška na poslu može se promatrati kao sredstvo koje poboljšava i izvedbu
i profesionalnu dobrobit. Konkretno, socijalna podrška na poslu može djelovati u reduciranju
stresa koji radnici doživljavaju zbog konflikta rada i obitelji. Istraživanja su pokazala da
zaposlenici koji primaju socijalnu podršku od suradnika i nadređenih uglavnom doživljavaju
manje konflikta između radne i obiteljske uloge (Erdwins, Buffardi, Casper i O'Brien, 2001;
Frone i sur., 1997; Thomas i Ganster, 1995). Istraživanja pokazuju da postoji pozitivna
korelacija između socijalne podrške i zadovoljstva poslom (Carlson i Perrewé, 1999; 2002) i,
18
konkretnije, pokazuju da socijalna podrška od strane suradnika i nadređenih doprinosi
zadovoljstvu poslom (Dunseath, Beehr i King, 1995; Parasuraman i sur., 1992; Thomas i
Ganster, 1995). Dakle, povoljni efekti socijalne podrške u profesionalnoj domeni, posebice
podrška u vezi obiteljskih problema, često su povezani s manje obiteljskog konflikta i većim
zadovoljstvom na poslu (Gottlieb, Kelloway i Martin-Matthews, 1996). U već spomenutom
istraživanju Yildirima i Aycana (2008) multiplim regresijskim analizama je dobiveno da
socijalna podrška od nadređenog ne moderira odnos između zahtjeva posla (težine posla i
radnog vremena), konflikta rad-obitelj i zadovoljstva poslom i životom, već da se može
smatrati glavnom varijablom koja direktno utječe na konflikt rad-obitelj i zadovoljstvo
poslom.
Jedan oblik podrške od nadređenog može biti i prebacivanje radnika iz smjenske
organizacije rada u nesmjensku. Međutim, na temelju ubrzanih društvenih promjena koji
smjenski rad čine nužnim može se pretpostaviti da je organizacijski usmjerena strategija
primarne intervencije uklanjanjem smjenskog rada od male praktične vrijednosti. Iako su
mnoge organizacije u mogućnosti da smanje negativne aspekte smjenskog rada zamjenjujući
rotacijske s permanentnim smjenama (Tepas, 1993; prema Wilson i sur., 2007), neka
istraživanja pokazuju da velik broj negativnih ishoda, posebice onih obiteljskih, nakon takve
intervencije ostaju negativni za sve tipove smjenskog rada.
Socijalna podrška u obitelji se u istraživanjima pokazala kao sredstvo koje smanjuje
konflikt rada i obitelji kod pojedinaca (Aryee, 1992; Aryee, Luk, Leung i Lo, 1998;
Greenberger i O'Neil, 1994). Pokazalo se da su veće razine emocionalne i instrumentalne
socijalne podrške od partnera i obitelji povezane s manjom vjerojatnošću doživljavanja
konflikta obitelj-rad (Adams, King i King, 1996; Parasuraman, Purohit, Godshalk i Beutell,
1996; Frone i sur., 1997). Ovo su pokazala i istraživanja provedena na medicinskim sestrama
(Patel i sur., 2008). Neki istraživači nalaze da su zaposlenici s visokim stupnjem obiteljske
podrške zaštićeniji od loših utjecaja konflikta radne i obiteljske uloge, kao što je smanjeno
zadovoljstvo poslom, od onih s niskim stupnjem obiteljske podrške (Gottlieb i sur., 1996;
MacEwan i Barling, 1998; Patel i sur., 2008). Nadalje, pokazalo se da adekvatna podrška od
strane prijatelja i obitelji poboljšava adaptabilnost i toleranciju na smjenski rad (Loudon and
Bohle, 1997; Walker, 1985), a to su dva faktora koja se prelijevaju na zadovoljstvo poslom i
percipiranu ravnotežu poslovnog i života općenito. Na primjer, obitelj može pokazati podršku
smanjujući konflikt radne i obiteljske uloge (i čestinu konflikta obitelj-rad) restrukturirajući
obroke i društvene i obiteljske aktivnosti prilagođavajući ih smjenskom radniku (Bohle i
Tilley, 1998; Grzywacz, 2007). Uz to, imajući razumijevanje i podršku obitelji, te održavajući
19
kontakte s obiteljima drugih smjenskih radnika ne umanjuju se samo praktični tereti već i
aspekti percipirane socijalne marginalizacije i konflikta uloga (Pisarski i sur., 2002).
Nadalje, utvrđeno je da socijalna podrška u obitelji (ona od strane bračnog partnera i
ostalih članova obitelji) vodi do većeg općeg zadovoljstva životom (Carver i Jones, 1992;
Frone i sur, 1997). U istraživanju Carlson i Perrewé (1999) dobivena je značajna pozitivna
korelacija između socijalne podrške u obitelji i one na poslu. Ovim se sugerira da je socijalna
podrška iz obiteljske domene negativno povezana s konfliktom obitelj-rad i pozitivno
povezana sa zadovoljstvom u obitelji.
20
2. CILJ ISTRAŽIVANJA
Rezultati brojnih ispitivanja upućuju na to da nema razlike u vrsti stresora na radu
između muškaraca i žena, osim kod zaposlenih žena koje visoko vrednuju svoje zaposlenje, te
konflikt između posla i obiteljskog života navode kao najčešći razlog stresa na radu.
Međutim, vrlo je malo istraživanja na ovom području u društvima kao što je naše, gdje je još
uvijek izražena tradicionalna uloga žene, što bi u osnovi moglo povećati rizik da
profesionalna uloga bude u konfliktu s ulogom majke i kućanice. Ako posao žene uključuje i
rad u smjenama, koji općenito govoreći negativno utječe na različite aspekte življenja, te
uzrokuje zdravstvene probleme, kao što su poremećaji spavanja, umor, smanjen učinak,
poremećaje obiteljskih i društvenih odnosa, itd., konflikt radne i obiteljske uloge bi se mogao
dodatno povećati.
Stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati konflikt radne i obiteljske uloge kod žena
koje rade u smjenama.
21
3. PROBLEMI
1. Ispitati postoji li razlika u procjeni:
a) nekih karakteristika posla i veličine obiteljskih obaveza;
b) veličine radnog i obiteljskog konflikta;
c) kvalitete obiteljskog funkcioniranja;
d) zadovoljstva poslovnim, obiteljskim i životom općenito
između žena koje rade isti posao u jutarnjoj i različitim oblicima organizacije
smjenskog rada.
2. Ispitati doprinos socijalne podrške od nadređenih i obitelji percepciji radnog i
obiteljskog konflikta, kvaliteti obiteljskog funkcioniranja i zadovoljstva poslom,
obitelji i životom.
22
4. HIPOTEZE
1. Polazeći od rezultata dosadašnjih istraživanja može se pretpostaviti da su konflikt rad-
obitelj i konflikt obitelj-rad dva odvojena konstrukta, te ih stoga determiniraju različiti
faktori. Za pretpostaviti je da će percipirane karakteristike posla determinirati konflikt rad-
obitelj i zadovoljstvo poslom. S druge strane veličina obiteljskih obaveza i kvaliteta
obiteljskog funkcioniranja određivati će veličinu konflikta obitelj-rad i zadovoljstvo s
obitelji. Također je za pretpostaviti da će zadovoljstvo poslom i obiteljskim životom
utjecati na zadovoljstvo životom općenito.
2. S obzirom na rezultate dosadašnjih istraživanja može se pretpostaviti da će konflikt rad-
obitelj biti veći kod smjenskih radnica u usporedbi s dnevnim, te da će, s obzirom da
smjenske radnice mogu npr., na uštrb sna obavljati kućanske poslove i sudjelovati u
obiteljskim aktivnostima i zbog toga dolaziti umorne na posao, biti veći i konflikt obitelj-
rad kod njih. Također se, s obzirom na rezultate dosadašnjih istraživanja može
pretpostaviti da bi socijalna podrška od nadređenog i obitelji mogla djelovati na ovaj
odnos smanjujući doživljaj stresnosti smjenskog rada i doživljaj konflikta rad-obitelj i
konflikta obitelj-rad.
23
5. METODA
5.1. Ispitanici Ispitivanje je provedeno na ukupno 174 medicinske sestre Opće bolnice u Zadru i
Šibeniku i Kliničkog bolničkog centra u Splitu: 129 udatih, 39 neudatih, 4 rastavljenih i 2
udovice, u dobi od 19 do 59 godina, koje rade u smjenama, koje se izmjenjuju svaka dva dana
(tzv. brzo-rotirajuće), prema sljedećem rasporedu:
- rotacija unaprijed (jutro-poslijepodne-noć-slobodan dan), 8 sati
- rotacija unatrag (noć-poslijepodne-jutro-slobodan dan), 8 sati 1
- rotacije unaprijed (dnevna, noćna, slobodan dan),12 sati
Kao kontrolna skupina služila je skupina medicinskih sestara koje rade samo u jutarnjoj
smjeni (N=37). U faktorskim analizama su korišteni rezultati svih ispitanica, a u ostalim
analizama rezultati udatih medicinskih sestara.
TABLICA 5.1.1.: Karakteristike ispitanog uzorka udatih medicinskih sestara (N=129)
Grad
Zadar N=83
Organizacija rada
Stalna jutarnja smjena N=37
Split N=30 12-satna smjena N=25
Šibenik N=16 3 smjene (rotacija unaprijed) N=37
Dob
23-30 N=14 3 smjene (rot.unatrag + neregularna) N=29
31-40 N=47 Prekovremeni rad
NE N=95 41-50 N=48 DA N=30 51-59 N=18
Doškolovavanje DA N=23
Stručna sprema SSS N=102 NE N=106 VŠS N=22
Broj djece
0 N=2 VSS N=3 1 N=28
Ukupni radni staž
1-10 N=20 2 N=68 11-20 N=50 3 i više N=31 21-30 N=41 31-40 N=14
Godine staža na sadašnjem
radnom mjestu
0,3-10 N=58 11-20 N=47 21-30 N=17 31-36 N=4
1 U ovu skupinu uključena je i skupina ispitanica koja radi u neregularno organiziranim smjenama, koje su zbog čestih promjena najbliže smjenama rotiranim unatrag.
24
Zbog strukture ispitivanog uzorka nije bilo moguće izjednačiti različite grupe
ispitanica po svim demografskim varijablama koje su relevantne za ovo istraživanje. Budući
da je u dosadašnjim istraživanjima (npr., Parkes i sur., 1992) dobiveno da mogući efekti
određene vrste organizacije vremena rada variraju s dužinom izloženosti takvom radu, jer neki
od ishoda mogu zahtijevati više godina izloženosti stresoru da bi efekti tog stresa postali očiti,
različite grupe ispitanica trebalo je stoga izjednačiti prvenstveno po godinama staža na
sadašnjem radnom mjestu (Slike 5.1.1. i 5.1.2.), što je i učinjeno (Tablice 1 i 2 u Prilogu).
Što se tiče ostalih socio-demografskih karakteristika analizom varijance su dobivene
značajne razlike u dobi, stručnoj spremi i ukupnom radnom stažu između smjenskih i dnevnih
radnica (Tablica 1 u Prilogu), te značajne razlike u prethodno navedenim varijablama i
prekovremenom radu između ispitanica s različitim vrstama rotacije smjena (Tablica 2 u
Prilogu). Ispitanice koje rade u permanentnoj jutarnjoj smjeni u prosjeku su starije, imaju
veću stručnu spremu i duži ukupni radni staž od ispitanica koje rade u smjenama koje
uključuju noćni rad. S obzirom na način organizacije smjena značajne su razlike po dobi i
ukupnom radnom stažu samo između ispitanica koje rade u jutarnjoj i dvanaestosatnoj smjeni
(Tablice 34 i 36 u Prilogu). Ovo se može objasniti činjenicom da je rad u dvanaestosatnoj
smjeni relativno najkasnije uveden u ove ustanove. Značajna razlika u stručnoj spremi
ispitanica s različito rotiranim smjenama uvjetovana je jedino razlikom između ispitanica koje
rade samo u jutarnjoj smjeni i svih ostalih skupina ispitanica, što je utvrđeno Scheffeovim
postupkom (Tablica 35 u Prilogu). Više je mogućih objašnjenja za navedene razlike. Rezultati
dosadašnjih istraživanja (npr., Parkes, 2002) pokazuju da stariji smjenski radnici doživljavaju
više problema od mlađih smjenskih radnika jer cirkadijurna prilagodba postaje teža s
godinama. Stoga je moguće da je veći dio radnica koje sada rade samo u jutarnjoj smjeni prije
radilo u više i u noćnoj smjeni, ali su se zbog nagomilanih zdravstvenih problema prebacile ili
su prebačene u jutarnju. Nadalje, najstarija skupina ispitanica imala je više vremena za
stručno usavršavanje, a moguće je i to da ih je postignuto obrazovanje dovelo do sadašnjeg
posla koji je možda složeniji od poslova koji se obavljaju u ostalim smjenama.
Skupina koja radi u dvanaestosatnim smjenama je skupina s najviše ispitanica čiji
posao uključuje i prekovremeni rad. Međutim, Scheffeovim postupkom (Tablica 37 u Prilogu)
nije dobivena nijedna značajna razlika među pojedinačnim skupinama, jedina je značajna
razlika između ispitanica koje rade u dvanaestosatnoj i permanentnoj jutarnjoj smjeni.
Moguće je da je razlog tomu značajna razlika u dobi, odnosno da se mlađim radnicama daje
više posla zbog manje zdravstvenih problema i veće količine energije, ili se iz tih razloga, a i
zbog želje da više zarade, same radnice odlučuju na prekovremeni rad.
25
Slika 5.1.1.: Prosječni broj godina staža smjenskih i dnevnih radnica na sadašnjem radnom mjestu.
F(1, 124)=,10251, p=,74937
Nesmjenska Smjenska
Organizacija vremena rada
0
9
10
11
12
13
14
15
16
Sada
snji r
adni
sta
ž
Slika 5.1.2.: Prosječni broj godina staža ispitanica s različitom vrstom organizacije smjenskog rada na sadašnjem radnom mjestu.
F(3, 121)=,46248, p=,70900
UnaprijedUnatrag+Iregularna
DvanaestosatnaJutarnja
Vrsta organizacije smjena
06
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
Sada
šnji r
adni
sta
ž
5.2. Instrumenti ispitivanja 1. Skup pitanja socio-demografskog tipa gdje je od ispitanica traženo da odgovore na pitanja o dobi,
stručnoj spremi, ukupnom i stažu na sadašnjem radnom mjestu, opisu smjene u kojoj rade,
prekovremenom radu, doškolovavanju, bračnom stanju i broju djece. 2. Postavljena su tri pitanja o razini i raspodjeli odgovornosti za brigu o djeci, starijoj osobi i
kućanskim poslovima u obitelji između bračnih partnera. 3. Skala težine posla je skala koja je konstruirana i adaptirana za ovo ispitivanje, a namjenjena je
ispitivanju razine opterećenja na poslu ili težine posla. Ovaj je konstrukt bilo važno uključiti u
istraživanje zbog dodatnih negativnih efekata koji može težina posla imati na ishode smjenskog
rada. Budući da je ova skala prvi put korištena napravljena je eksploratorna faktorska analiza
kojim su dobivena dva faktora. Međutim, kako su sve čestice ovih faktora međusobno bile visoko
korelirane, napravljena je konfirmatorna faktorska analiza za dobivanje jednofaktorske strukture
(Tablica 3 u Prilogu). Originalno je skala sastavljena od 12 čestica od kojih su zbog malih
zasićenja faktorom izbačene čestice pod rednim brojem 2:'...više različitih aktivnosti.',
10:'...prevelik stupanj odgovornosti.' i 11:'...česte nepredvidljive i hitne situacije.' Ostalih 9
čestica, od kojih najveće zasićenje faktorom imaju čestice pod rednim brojem 4:'Imam dovoljno
materijala i potrebne instrumente za korektno obavljanje posla.' i 6:'Imam dovoljno vremena za
obaviti posao u cjelosti.' čine faktor koji objašnjava 29,82% varijance. Pouzdanost ove skale,
odnosno Cronbach Alpha koeficijent iznosi 0,781, prosječna korelacija među česticama iznosi
0,289, a sve pojedinačne čestice imaju korelaciju s ukupnim rezultatom veću od 0,34 (Tablica 4 u
Prilogu). Ispitanice su svoje slaganje s pojedinom tvrdnjom izražavale na skali od 7 stupnjeva (1-
uopće se ne slažem, 7-u potpunosti se slažem). Veći rezultat na skali odnosi se na veće
opterećenje na poslu. 4. Skala efekata organizacije vremena rada je skala autora Ahasana (2002) koja je prevedena,
modificirana i adaptirana uzorku na kojem je primjenjeno ovo ispitivanje. Sastoji se od 9 tvrdnji
koje prema sadržaju možemo podijeliti na tri subskale svaka s tri čestica: efekti na obiteljski
život, na društveni život i na zdravlje. Budući da je ova skala prvi put korištena na ovim
područjima napravljena je eksploratorna faktorska analiza i dobiven je jedan faktor koji
objašnjava 48,5% varijance. Sve su čestice visoko saturirane faktorom, te su ostale u daljnjim
analizama, a faktorom su najviše zasićene čestice pod rednim brojem 1:'...ometa moj obiteljski
život' i 6:'...ograničava moj društveni život'. Niti jedna čestica nije imala zasićenje manje od 0,5
(Tablica 5 u Prilogu). Pouzdanost skale izražena Cronbach Alfa koeficijentom je 0.886, a
prosječna korelacija među česticama iznosi 0,478 (Tablica 6 u Prilogu). Ispitanice su svoje
27
slaganje/neslaganje s pojedinom tvrdnjom izražavale na skali od 7 stupnjeva (1-uopće se ne
slažem, 7-u potpunosti se slažem). Veći rezultat na skali odražava veću razinu negativnih efekata
organizacije radnog vremena u kojem ispitanice rade na obiteljski i društveni život i općenito
zdravlje. 5. Skala konflikta radne i obiteljske uloge je skala Netemeyera i suradnika (1996) koja je prevedena,
modificirana i adaptirana uzorku na kojem je primjenjeno ovo istraživanje. Namjenjena je
mjerenju stupnja konflikta radne i obiteljske uloge, tj. međusobnog djelovanja poslovnog i
obiteljskog života jedno na drugo, uzimajući u obzir vrijeme, napor i aktivnosti kao uzrok
konflikta. Sastavljena je od 12 čestica, odnosno od dva seta od 6 čestica koje se međusobno
razlikuju samo po smjeru djelovanja. Kao primjeri mogu se uzeti čestice:'Zahtjevi i odgovornosti
koje uključuje moj posao negativno utječu na kvalitetu mog odnosa s mojom obitelji' i 'Zahtjevi i
odgovornosti koje postavlja moja obitelj negativno utječu na kvalitetu obavljanja mog posla'.
Prva se odnosi na djelovanje posla na obiteljski život, a druga na djelovanje obitelji na posao.
Svoje slaganje/neslaganje s pojedinom česticom su ispitanice trebale izražavati na skali od 7
stupnjeva (1-uopće se ne slažem, 7-u potpunosti se slažem). Budući da ova skala nije još
korištena napravljena je eksploratorna faktorska analiza i dobivena su dva faktora. Zbog niske
saturacije faktorom izbačena je čestica pod rednim brojem 10:'Ne moram mijenjati planove i
obaveze na poslu radi obitelji.'. U prvi faktor, koji objašnjava 24,94% varijance, uključeno je 6
čestica, a u drugi, koji objašnjava 20,66% varijance, uključeno je preostalih 5 čestica. Najveća
zasićenja s prvim faktorom imaju čestice pod rednim brojem 2:'Zbog vremena koje mi oduzima
posao nemam dovoljno vremena za sudjelovanje u obiteljskim aktivnostima' i 3:'Aktivnosti koje bi
željela obaviti kod kuće ne uspijem napraviti radi obaveza na poslu'. Najveća zasićenja s drugim
faktorom imale su čestice pod rednim brojem 8:'Zbog vremena koje mi oduzimaju aktivnosti u
obitelji često moram odgađati i mijenjati aktivnosti na poslu', i 9:'Ono što želim obaviti na poslu
ne uspijem obaviti zbog zahtjeva moje obitelji i/ili supruga/partnera' (Tablica 7 u Prilogu). Stoga
se zaključuje da se prvi faktor odnosi na konflikt rad-obitelj, a drugi na konflikt obitelj-rad. Ova
podjela konstrukta konflikta radne i obiteljske uloge na dva faktora dobivena je i u prijašnjim
istraživanjima (Frone i sur., 1997), što bi značilo da pojedinci odvajaju smjer ta dva konstrukta i
doživljavaju ih različito. Pouzdanost prve subskale iznosi 0,816, a prosječna korelacija čestica s
ukupnim rezultatom iznosi 0,440. Pouzdanost druge subskale iznosi 0,761, a prosječna korelacija
među česticama s ukupnim rezultatom iznosi 0,406 (Tablice 8 i 9 u Prilogu). Veći rezultat na
ovim subskalama odražava veću razinu percepcije negativnog utjecaja. 6. Skale socijalne podrške od nadređenog i obitelji su dvije identične skale koje se razlikuju samo
po navedenom izvoru socijalne podrške. Sastavljene su i adaptirane uzorku na kojem su
28
primjenjene u ovom istraživanju. Kao primjer čestice iz skale socijalne podrške nadređenog može
se uzeti tvrdnja: 'Mogu spominjati obitelj nadređenom bez ikakvog osjećaja neugode,' a čestica iz
skale socijalne podrške nadređenog koja odgovara navedenoj je: 'Mogu spominjati posao mojoj
obitelji bez ikakvog osjećaja neugode'. a) Skala socijalne podrške od nadređenog namjenjena je ispitivanju percipirane razine
socijalne podrške od strane nadređenog na poslu, što je bilo bitno uključiti u istraživanje
budući da se pokazalo da socijalna podrška na poslu može djelovati kao ublaživač
negativnih utjecaja raznih stresora kao što su smjenski rad i konflikt radne i obiteljske
uloge (Cohen i Wills, 1985; Carlson i Perrewé, 1999). Također može imati povoljan
utjecaj na zadovoljstvo poslom (Parasuraman i sur., 1992; Dunseath i sur., 1995). Skala je
sastavljena od 9 tvrdnji i ispitanice su trebale izražavati stupanj slaganja sa svakom
pojedinačnom tvrdnjom na skali od 7 stupnjeva (1-uopće se ne slažem, 7-u potpunosti se
slažem). Budući da ova skala nije korištena u dosadašnjim istraživanjima napravljena je
eksploratorna faktorska analiza kojom je dobiven jedan faktor koji objašnjava 43,49%
varijance (Tablica 10 u Prilogu). Iz daljnjih analiza je zbog niske saturacije faktorom
izbačena čestica pod rednim brojem 9:'Moj nadređeni smatra da je usklađivanje
obiteljskih i radnih obaveza isključivo moj problem'. Najveća faktorska zasićenja imale su
čestice pod rednim brojem 1:'Moj nadređeni čini sve što može da bi mi olakšao korektno
obaviti posao', i 3:'Moj nadređeni ima realna očekivanja od mene na poslu.'. Pouzdanost
ove skale iznosi 0,856, a prosječna korelacija među česticama iznosi 0,435 (Tablica 11 u
Prilogu). Veći rezultat na ovoj skali odražava veći stupanj percipirane socijalne podrške
od nadređenog. b) Skala socijalne podrške od obitelji namjenjena je ispitivanju percipirane razine socijalne
podrške od strane članova obitelji. Ovaj je konstrukt bilo potrebno mjeriti zbog mogućeg
povoljnog djelovanja i ublažavanja negativnih efekata stresora kao što su smjenski rad i
konflikt radne i obiteljske uloge koji su dobiveni i u nekim prijašnjim istraživanjima
(Aryee, 1992; Loudon i Bohle, 1997; Aryee i sur., 1998). Skala je sastavljena od 9 tvrdnji
i ispitanice su trebale izražavati stupanj slaganja sa svakom pojedinačnom tvrdnjom na
skali od 7 stupnjeva (1-uopće se ne slažem, 7-u potpunosti se slažem). Budući da je prvi
put korištena napravljena je ekploratorna faktorska analiza za ovu skalu, iz koje je
dobiven jedan faktor, uz izbacivanje čestice pod rednim brojem 7:'Obitelj mi ne iziđe u
susret kad imam poslovne obaveze' zbog niskog faktorskog zasićenja. Dobiven faktor
objašnjava 36,83% varijance, a najviše su njime zasićene čestice pod rednim brojem 2:'S
članovima moje obitelji mogu o svemu razgovarati' i 9:'Moja obitelj smatra da mi može
29
pomoći kod usklađivanja obiteljskih i radnih obaveza' (Tablica 12 u Prilogu). Pouzdanost
ove skale je 0,805, a prosječna korelacija među česticama je 0,365 (Tablica 13 u Prilogu).
Veći rezultat na ovoj skali odražava veći stupanj percipirane socijalne podrške od obitelji. 7. Upitnik kvalitete obiteljskog funkcioniranja je upitnik koji je preuzet i preveden s malim
izmjenama od Beaversa i Hampsona iz 1990. godine (Self-Report Family Inventory-II), a
namijenjen je ispitivanju percepcije kvalitete interakcija između članova obitelji i kvalitete
funkcioniranja obitelji u cjelini. Originalna verzija ima 36 čestica koje mjere percepciju kvalitete
obiteljskog funkcioniranja u pet područja: Zdravlje/Kompetencija, Konflikt, Kohezija, Vodstvo i
Izražajnost, a utemeljen je na Beaversovom strukturalnom modelu obiteljskog funkcioniranja.
Svakoj je od prvih 34 čestica pridužena skala od 5 stupnjeva (1- DA:Vrlo dobro odgovara našoj
obitelji, 3-PONEŠTO:Ponešto odgovara našoj obitelji, 5-NE:Ne odgovara našoj obitelji).
Posljednje dvije čestice imaju pet specifičnih alternativnih odgovora. Pouzdanosti ovih subskala
koje su autori dobili u terminima test-retest korelacije na uzorku majki, te na uzorku
očeva/partnera iznose redom: Kompetencija 0.84-0.87; Konflikt 0.50-0.59; Kohezija ili
Zajedništvo 0.50-0.70; Vodstvo 0.41-0.49 i Ekspresija 0.79-0.89. Upitnik primjenjen u ovom
istraživanju ima 35 tvrdnji jer je izbačena posljednja čestica originalne verzije, koja je sastavljena
u obliku pitanja na koje se odgovara na skali od pet stupnjeva, a ona u prijevodu glasi: 'Na skali
od 5 stupnjeva, kolikom biste procijenili nezavisnost članova svoje obitelji?'. Izbačena je zato što
su odgovori bili alternativni, a da su prebačeni na skali na kojoj se treba izraziti stupanj slaganja
ni potpuno ni nikakvo slaganje ne bi bilo pozitivno za funkcioniranje obitelji na ovim
područjima. Pritom je izmjenjen sadržaj čestica pod rednim brojem 22 i 26 koje su, kad su bile
prevedene, već bile zastupljene u upitniku. Kako su nedostajale dvije čestice, ove su izmjenjene
u:'Moj bračni partner i ja se najčešće dogovaramo i slažemo oko postupanja s obiteljskim
novcem' i 'Članovi moje obitelji međusobno razgovaraju o svojim nadama i planovima za
budućnost'. Ispitanice su odražavale stupanj slaganja s pojedinom česticom na skali od 7
stupnjeva (1-uopće se ne slažem, 7-u potpunosti se slažem). Budući da je ovaj upitnik prvi put
primjenjen na ovim podrućjima, a pod pretpostavkom da je kod nas struktura obiteljskih
vrijednosti i uloga tradicionalniji od onog kod uzorka na kojem je validirana originalna verzija
upitnika 1990.godine, napravljena je eksploratorna faktorska analiza. Zbog niske saturacije
faktorom izbačene su čestice pod rednim brojem 13:'Čak i kad se u obitelji osjećamo blisko jedni
s drugima, mi to ne pokazujemo', 16:'Moj bračni partner i ja vodimo glavnu riječ u obitelji' i
19:'Članovi moje obitelji većinu vremena funkcioniraju svatko za sebe'. Nakon izbacivanja ovih
čestica pokazala su se 4 faktora (Tablica 23 u Prilogu), koja ne odgovaraju u potpunosti
faktorima koje su dobili autori upitnika, što nije iznenađujuće s obzirom na različitost naše i
30
američke kulture. Prema vrijednostima faktorskih zasićenja velik broj čestica se može dijeliti na
više faktora kao što su to učinili Beaver i Hampson (1990), no, da bi se dobila čista faktorska
struktura, čestice su, uzimajući u obzir faktorska zasićenja i njihov sadržaj, raspodijeljene svaka u
jedan faktor. Faktori su interpretirani po uzoru na dosadašnja istraživanja na ovim područjima, pa
se ne podudaraju ni nazivi svih faktora s onima u originalnoj verziji. U prvi faktor, koji
objašnjava 11,70% varijance, uključeno 8 čestica od kojih najveće zasićenje faktorom imaju
čestice pod rednim brojem 12:'U svom se domu osjećam voljeno', 17:'Budućnost moje obitelji mi
izgleda lijepa.' i 26:'Članovi moje obitelji međusobno razgovaraju o svojim nadama i planovima
za budućnost.', te je interpretiran kao Skladnost, koji po većem broju čestica odgovara faktoru
Kompetencija iz originalne verzije upitnika. U drugi faktor, koji objašnjava 9,27% varijance,
uključeno je 7 čestica od kojih najveće zasićenje faktorom imaju čestice pod rednim brojem 6:'U
mojoj obitelji ima prisnosti, ali je svakome dopušteno biti poseban i različit' i 9:'U mojoj obitelji
bez ustručavanja jedni drugima pokazujemo osjećaje' , te je interpretiran kao Tolerancija. U treći
faktor, koji objašnjava 11,28% varijance, uključeno je 6 čestica od kojih najveće zasićenje
faktorom imaju čestice pod rednim brojem 10:'Neki članovi moje obitelji se međusobno vrijeđaju'
i 23:'Prihvatljivo je svađati se i vikati u našoj obitelji' , te je interpretiran kao Konflikt. Konačno,
u četvrti faktor, koji objašnjava 13,08% varijance, uključeno je 11 čestica od kojih najveće
zasićenje faktorom imaju čestice pod rednim brojem 33:'Moja je obitelj većinom sretna.' i
35:'Moja obitelj uglavnom dobro funkcionira kad smo zajedno', te je interpretiran kao
Zajedništvo. Pouzdanost ovih subskala, izražena Cronbach-Alpha koeficijentom, iznosi 0,818 za
subskalu Skladnost, 0,714 za Toleranciju, 0,726 za Konflikt, te 0,898 za Zajedništvo (Tablice 24,
25, 26 i 27 u Prilogu). Veći rezultat na ovim subskalama odražava veći stupanj skladnosti,
tolerancije i zajedništva, a niži stupanj konflikata unutar obitelji. 8. Skale semantičkog diferencijala za ispitivanje zadovoljstva poslom, obitelji i životom (Gregov,
1994). Zadovoljstvo poslom, obitelji i životom ispitani su skalom semantičkog diferencijala
konstruiranom u istraživanju autorice Gregov (1994). Skale se sastoje od 20 bipolarnih skala od 7
stupnjeva. Ekstremnim vrijednostima označenim brojem '3' pridružena su dva po značenju
suprotna pridjeva (pr. dobar-loš, miran-nemiran). Budući da je struktura ispitivanog uzorka
specifična i da su zadovoljstvo životom, poslom i obitelji različiti konstrukti trebalo je utvrditi
faktorsku strukturu pojedinih skala. Za sve tri skale se pokazala dvofaktorska struktura (Tablice
14, 17 i 20 u Prilogu). Za skalu semantičkog diferencijala za ispitivanje zadovoljstva poslom u
prvi faktor, koji objašnjava 27,12% varijance, uključeno je 13 čestica od kojih najveće zasićenje
faktorom imaju čestice pod rednim brojem 17:'Zadovoljan-Nezadovoljan' i 7:'Dobar-Loš'. U
drugi faktor, koji objašnjava 25,95% varijance uključeno je 7 čestica od kojih najveće zasićenje
31
faktorom imaju čestice pod rednim brojem 12:'Odmoran-Zamoran' i 9:'Opušten-Napet'.
Dvofaktorska struktura dobivena je i u jednom recentnom istraživanju (Škegro, 2008), a u
ranijem istraživanju (Gregov, 1994) dobivena je trofaktorska struktura gdje su faktori
interpretirani kao 'evaluativna komponenta', 'težina posla' i 'afektivna komponenta', te su po uzoru
na takvu interpretaciju faktori u ovom istraživanju interpretirani kao 'afektivna komponenta
zadovoljstva poslom' i 'kognitivno-evaluativna komponenta zadovoljstva poslom'. Cronbach-
Alpha koeficijent, odnosno pouzdanost skale za ispitivanje afektivne komponente zadovoljstva
poslom iznosi 0,904, a prosječna korelacija među česticama iznosi 0,435 (Tablica 15 u Prilogu).
Pouzdanost skale za ispitivanje kognitivno-evaluativne komponente zadovoljstva poslom iznosi
0,897, a prosječna korelacija među česticama iznosi 0,567 (Tablica 16 u Prilogu). Kod skale
semantičkog diferencijala za ispitivanje zadovoljstva s obitelji u prvi faktor, koji objašnjava
45,82% varijance, uključeno je 14 čestica od kojih najveće zasićenje faktorom imaju čestice pod
rednim brojem 15:'Ugodan-Neugodan' i 20:'Uredan.Neuredan', te je interpretiran kao 'afektivna
komponenta zadovoljstva s obitelji'. Pouzdanost ove skale, izražena Cronbach-Alpha
koeficijentom, iznosi 0,966, a prosječna korelacija među česticama iznosi 0,694 (Tablica 18 u
Prilogu). U drugi faktor, koji objašnjava 21,07% varijance, uključeno je 5 čestica od kojih
najveće zasićenje faktorom imaju čestice pod rednim brojem 9:'Opušten – Napet' i 12:'Odmoran
– Zamoran', te je interpretiran kao 'kognitivno-evaluativna komponenta zadovoljstva s obitelji'.
Pouzdanost ove skale, izražena Cronbach-Alpha koeficijentom, iznosi 0,832, a prosječna
korelacija među česticama iznosi 0,518 (Tablica 19 u Prilogu). Zbog loših metrijskih
karakteristika izbačena je čestica pode rednim brojem 13:'Vedar-Tmuran'. Konačno, kod skale
semantičkog diferencijala za ispitivanje zadovoljstva životom u prvi faktor, koji objašnjava
44,46% varijance, uključeno je 14 čestica od kojih najveće zasićenje faktorom imaju čestice pod
rednim brojem 6: 'Lijep – Ružan' i 7: 'Dobar – Loš' , te je interpretiran kao 'afektivna komponenta
zadovoljstva životom'. Pouzdanost ove skale, izražena Cronbach-Alpha koeficijentom, iznosi
0,955, a prosječna korelacija među česticama iznosi 0,633 (Tablica 21 u Prilogu). U drugi faktor,
koji objašnjava 16,73% varijance, uključeno je 5 čestica od kojih najveće zasićenje faktorom
imaju čestice pod rednim brojem 3:'Lagan – Težak' i 9:'Opušten – Napet' i 12:'Odmoran –
Zamoran', te je interpretiran kao 'kognitivno-evaluativna komponenta zadovoljstva životom'.
Pouzdanost ove skale, izražena Cronbach-Alpha koeficijentom, iznosi 0,820, a prosječna
korelacija među česticama iznosi 0,484 (Tablica 22 u Prilogu). Zbog loših metrijskih
karakteristika izbačena je čestica pod rednim brojem 17: 'Zadovoljan-Nezadovoljan'. Odgovori
ispitanica na ovim skalama vrednovani su tako da su od pridjeva koji izražava negativnu
32
procjenu do pridjeva na drugom kraju ekstrema koji označava pozitivnu procjenu odgovori
bodovani od 1 do 7. 9. Skale zadovoljstva poslom, obitelji i životom su tri skale na kojima su ispitanice trebale procijeniti
stupanj općeg zadovoljstva svojim poslom, s obitelji i životom na skali od 7 stupnjeva (1-jako
nezadovoljna, 7-jako zadovoljna). 10. Dodatne skale zadovoljstva nadređenim i suradnicima su dvije skale na kojima su ispitanice
trebale procijeniti stupanj zadovoljstva svojim nadređenim i suradnicima na poslu na skali od 7
stupnjeva (1-jako nezadovoljna, 7-jako zadovoljna). Korištene su samo u određenim regresijskim
analizama.
33
5.3. Postupak Ispitivanje je provedeno na medicinskim sestrama Opće bolnice u Zadru i Šibeniku, te
Kliničkog bolničkog centra u Splitu. Prije početka ispitivanja telefonski su kontaktirani ravnatelji i
glavne sestre bolnica kako bi se dobio pristanak na provedbu istraživanja. Zatim su glavne sestre
pojedinih odjela osobnim kontaktom zamoljene da pomognu u podjeli upitnika uz napomenu da je
poželjno da većina sudionica bude udato i da bude podjednak broj upitnika podijeljen onima koje
rade i ne rade noću. Upitnici su podijeljeni u kovertama zbog što veće anonimnosti i iskrenosti u
njihovom ispunjavanju, a eksperimentator ih je prikupio osobno od svake pojedine sudionice.
Nastojao se prikupiti što veći uzorak koji bi pokrio barem tri različite vrste organizacije
vremena rada: osmosatni rad u tri smjene, dvanaestosatni rad u dvije smjene i kontrolna skupina
radnica koje rade samo u jutarnjoj smjeni. Konačno prikupljen uzorak podijeljen je u četiri skupine
prema načinu organizacije smjena:
• rotacija unaprijed (jutro-poslijepodne-noć-slobodan dan), 8 sati
• rotacija unaprijed (dnevna, noćna, slobodan dan),12 sati
• rotacija unatrag (noć-poslijepodne-jutro-slobodan dan), 8 sati
• kontrolna skupina medicinskih sestara koje rade samo u jutarnjoj smjeni
U skupinu ispitanica koje rade u smjenama koje su rotirane unatrag je uključena i skupina
koja radi u neregularno organiziranim smjenama, budući da je zbog čestih promjena smjena
organizacija njihovog rada najbliža rotaciji unatrag.
34
6. OBRADA REZULTATA I DISKUSIJA
6.1. Percipirane karakteristike posla i obaveza u obitelji kod smjenskih i dnevnih
radnica
Odgovornost za brigu o djeci, kućanskim poslovima i starijoj osobi neke su od obiteljskih
karakteristika, odnosno strukturalnih i socijalnih zahtjeva obitelji za koje je najčešće utvrđena
pozitivna veza s konfliktom radne i obiteljske uloge i s razinom stresa u obitelji (Vojdanoff, 1988;
Jansen i sur., 2003; Kuemmeling i sur., 2004), pa mogu imati dodatne efekte na ishode smjenskog
rada. Polazeći od Froneovog modela (1997) i rezultata nekih istraživanja (Hill i sur., 2004) ove će
karakteristike biti povezane s konfliktom obitelj-rad. Tu je još bitnija percepcija pravednosti
raspodjele ovih odgovornosti u obitelji (Greenstein, 1996). Uzimajući u obzir vrstu smjene u kojoj
ispitanice rade dobivena je značajna razlika jedino u brizi za stariju osobu između smjenskih i
dnevnih radnica (Tablica 6.1.), pri čemu veći broj dnevnih radnica ima tu odgovornost (Slika 6.1.).
Budući da je prethodno utvrđeno da su ispitanice u ovoj skupini i starije od onih u ostalim skupinama
moguće je da one imaju i starije roditelje ili bračnog partnera kojima treba briga. Također je moguće
da ova razlika postoji zbog samog radnog vremena kao takvog. Ova skupina ispitanica ne radi u
noćnoj smjeni i radi samo u jutarnjoj smjeni, pa su svaki dan u isto vrijeme dostupne i mogu se bolje
organizirati za takvu odgovornost.
Slika 6.1.: Prosječna proporcija smjenskih i dnevnih radnica odgovornih za brigu o starijoj osobi F(1, 127)=4,2188, p=,04203
Nesmjenska Smjenska
Organizacija vremena rada
0,0
0,1
0,2
0,3
0,4
0,5
Brig
a za
sta
riju
osob
u
35
Tablica 6.1.: Deskriptivni parametri i jednosmjerne analize varijance nekih obiteljskih karakteristika kod smjenskih i dnevnih radnica.
Organizacija vremena rada Nesmjenska Smjenska Varijable N M sd N M sd df F p
Briga o djeci 37 3,432 0,688 90 3,400 0,595 1/127 0,071 0,790 Kućanski poslovi 37 3,648 0,823 92 3,619 0,723 1/129 0,039 0,843
Briga o starijoj osobi 37 0,324 0,474 92 0,163 0,371 1/129 4,218 0,042
Tablica 6.2.: Deskripitivni parametri i jednosmjerne analize varijance nekih obiteljskih karakteristika kod ispitanica s različitom vrstom organizacije smjena.
Vrsta organizacije smjena
Stalna
jutarnja smjena
Rotacije unaprijed-12
sati
Rotacija unaprijed-
8 sati
Rotacija unatrag +
neregularna- 8 sati
N=37 N=25 N=37 N=27 Varijable M sd M sd M sd M sd F p
Briga o djeci 3,43 0,68 3,52 0,50 3,37 0,68 3,33 0,55 0,437 0,727
Kućanski poslovi 3,64 0,82 3,84 0,74 3,51 0,76 3,58 0,62 0,980 0,401
Briga o starijoj osobi 0,32 0,47 0,08 0,27 0,18 0,39 0,17 0,38 2,004 0,113
Težina posla ili opterećenje na poslu je jedna od strukturalnih zahtjeva posla za koju je u
dosadašnjim istraživanjima utvrđeno da može biti u pozitivnoj korelaciji s količinom doživljenog
stresa na poslu i s konfliktom radne i obiteljske uloge (Yildirim i Aycan, 1998; Kuemmeling i sur.,
2004), te može tako dodatno utjecati na ishode smjenskog rada. Prema Froneovom modelu (1992;
1997) težina posla je u pozitivnoj korelaciji s konfliktom zbog negativnog utjecaja posla na obitelj.
Nije dobivena značajna razlika u ovoj varijabli s obzirom na vrstu organizacije vremena rada
(Tablice 6.3. i 6.4.). To može značiti da ispitanice ne percipiraju organizaciju vremena rada kao
komponentu težine posla kako je koncipirana u ovom istraživanju. U prilog navedenome idu i
procjene negativnih efekata organizacije radnog vremena na društveni i obiteljski život, te općenito
organizaciju života same osobe (na primjer, navike spavanja, uzimanje obroka). Ako se izdvoji ta
komponenta, sadržaj i težina posla su općenito govoreći isti, ispitanice rade na istim odjelima i istu
vrstu posla. Prosječne procjene težine posla kreću se od 3. do 4. stupnja na Likertovoj skali, što znači
da ispitanice svoj posao percipiraju kao srednje težak posao.
36
Analizom varijance dobivena je značajna razlika u razini negativnih efekata organizacije
radnog vremena na društveni i obiteljski život i općenito zdravlje između smjenskih i dnevnih
radnica (Tablica 6.3.) i s obzirom na različite načine organizacije smjena (Tablica 6.4.). Na Slici 6.2.
vidljivo je da smjenske radnice percipiraju veću razinu negativnih efekata organizacije radnog
vremena od dnevnih, jutarnjih radnica. Scheffeovom analizom je utvrđeno da se značajne razlike s
obzirom na način organizacije smjena odnose na razlike između ispitanica koje rade u jutarnjoj i svih
ostalih skupina ispitanica (Tablica 38 u Prilogu). Isto je dobiveno i u dodatnim analizama varijance
kojima su utvrđeni negativni efekti smjenskog rada na zdravstveno stanje (funkcioniranje), obiteljski
i društveni život (Tablice 30 i 31 u Prilogu). Ovakav je rezultat bio očekivan s obzirom na rezultate
prethodnih istraživanja koji ukazuju na negativan efekt noćnog i smjenskog rada i na zdravstveni
status (npr., Singer, 1982; Costa, 1996) i na obiteljski i društveni život (npr., Colligan i Rosa, 1990;
Costa, 2003). Naime, za vrijeme noćne smjene organizam mora ulagati poseban napor da bi ostao
budan, a kad se tome pridoda naprezanje da bi bio efikasan u poslu koji se obavlja može se govoriti o
velikoj količini stresa koji može prouzrokovati zdravstvene probleme i umor. Rezultati nekih
dosadašnjih istraživanja ukazuju na povećanu količinu pušenja (npr., Kivimaki i sur., 2001), o
utjecaju promjene u sadržaju i vremenu uzimanja obroka i izmjenjenog uzorka spavanja kod
smjenskih radnika (npr., Costa, 1996), te o slabijem imunosnom funkcioniranju uzrokovanog
smjenskim radom (Wallace, 1983; Mohren i sur., 2002). Osim toga, ovakva organizacija rada nije
usklađena s organizacijom rada i obavezama ostalih članova obitelji, prijatelja i općenito socijalnom
okolinom. Nadalje, u dodatnim analizama varijance, dobiveno je da su najnegativniji efekti na
zdravlje (funkcioniranje pojedinca), zatim na društveni život, a najmanja je razina negativnih efekata
na obiteljski život. Moguće je da ove razlike odražavaju količinu kontrole koju pojedinci mogu imati
nad razinom negativnih efekata na različite aspekte života, a i važnost kvalitetnog funkcioniranja
pojedine domene. Neki su efekti noćnog i produženog radnog vremena gotovo neizbježni i povećavat
će se s godinama takvog rada. Mogu se eventualno ublažiti indirektno vođenjem zdravog života uz
pravilnu prehranu, vježbu i smanjenim unošenjem toksikoloških tvari kao što su cigarete i alkohol
(Mohren i sur., 2002). Nadalje, može se pretpostaviti da je većini udatih žena s djecom primarna
obitelj u vremenu kada nisu na poslu. Kako ne bi ugrozile obiteljsko funkcioniranje
neudovoljavanjem obiteljskih zahtjeva, mogu ugroziti vlastito zdravlje zbog nedostatka kvalitetnog
sna i povećanog stresa zbog umora. Nakon obiteljskog života vodi se briga o društvenom životu, čiji
su elementi ujedno i manje dostupni od npr. obiteljskog doma i članova obitelji, te se treba više
truditi održati ga konstantnim i kvalitetnim.
37
Slika 6.2.: Prosječna razina percipiranih negativnih efekata organizacije vremena rada na obiteljski i društveni život i općenito zdravlje smjenskih i dnevnih radnica
F(1, 122)=53,705, p=,00000
Nesmjenska Smjenska
Organizacija vremena rada
0,0
2,5
3,0
3,5
4,0
4,5
5,0
5,5
Neg
ativ
ni e
fekt
i vre
men
a ra
da
Tablica 6.3.: Deskriptivni parametri i jednosmjerne analize varijance nekih karakteristika posla kod smjenskih i dnevnih radnica.
Organizacija vremena rada Nesmjenska Smjenska Varijable N M sd N M sd df F p
Težina posla 36 3,642 1,004 91 3,956 1,144 1/127 2,076 0,152 Efekti
organizacije vremena rada
36 3,006 1,433 88 4,906 1,258 1/124 53,71 0,0000
Tablica 6.4.: Deskriptivni parametri i jednosmjerne analize varijance nekih karakteristika posla kod ispitanica s različitom vrstom organizacije smjena.
Vrsta organizacije smjena
Stalna
jutarnja smjena
Rotacije unaprijed-
12 sati
Rotacija unaprijed-
8 sati
Rotacija unatrag +
neregularna-8 sati
N=36 N=24 N=37 N=27 Varijable M sd M sd M sd M sd F p
Težina posla 3,64 1,00 3,75 1,30 3,77 1,15 4,34 0,93 2,541 0,054 Efekti
organizacije vremena rada
3,00 1,43 4,90 0,93 4,84 1,42 4,95 1,31 17,32 0,000
38
6.2. Konflikt rad-obitelj i obitelj-rad kod smjenskih i dnevnih radnica
Analizom varijance dobivena je značajna razlika između smjenskih i dnevnih radnica u razini
doživljenog konflikta radne i obiteljske uloge (Tablica 6.6.). Kako je dobivena i značajna interakcija
provedene su i jednosmjerne analize varijance kojima je utvrđeno da su razlike značajne samo za
konflikt rad-obitelj (Tablice 32 i 33 u Prilogu). Scheffeovim postupkom je dobiveno da se razina
konflikta rad-obitelj kod smjenskih radnica ne razlikuje s obzirom na način organizacije smjena
(Tablica 39 u Prilogu), što znači da se efekti mogu pripisati radu u smjenama i noću, a ne i
produženim radnim satima ili smjeru rotacije. Ovakav rezultat je u skladu s dobivenim rezultatom da
smjenske radnice doživljavaju negativnije efekte organizacije vremena rada na obiteljski život i da se
po razini tih doživljaja međusobno ne razlikuju s obzirom na način organizacije njihove smjene.
Također je u skladu s rezultatima nekih dosadašnjih istraživanja na medicinskim sestrama koji
pokazuju da je smjenski rad povezan s više konflikta rad-obitelj (Barnett i sur., 1992; Yildirim i
Aycan, 1998). Tome u prilog ide i značajna korelacija između konflikta rad-obitelj i percipiranih
negativnih efekata organizacije radnog vremena (df=127; r=0,75; p=0,00) kod obje skupine radnica,
što apriori upućuje na to da je dominantan faktor konflikta rad-obitelj upravo organizacija vremena
rada. Smjenski rad koji uključuje u ovom slučaju rad noću, ovisno o vrsti, podrazumijeva i
vremenski pritisak, dovodi do umora i napetosti (Singer, 1982; Costa, 2003), i više ili manje otežava
razvijanje strategija planiranja i raspoređivanja vanradnih aktivnosti, a sve su to faktori koji mogu
uzrokovati konflikt radne i obiteljske uloge, pogotovo vikendom (Fenwick i Tausig, 2001).
Rezultat koji pokazuje da nema značajne razlike u konfliktu obitelj-rad nije iznenađujući s
obzirom na to da su različite grupe ispitanica izjednačene gotovo po svim potencijalnim izvorima
stresa u obitelji (barem onih koji su uključeni u ispitivanje), a rezultati dosadašnjih istraživanja
(Frone i sur., 1997; Kinnunen i Mauno, 1998; Hill i sur., 2004) pokazuju da su zahtjevi obitelji
povezani s konfliktom obitelj-rad. Prema općeprihvaćenom Froneovom modelu (1992; 1997) i prema
rezultatima nekih dosadašnjih istraživanja (Kinnunen i Mauno, 1998), smjenski rad kao strukturalni
zahtjev posla ne bi trebao značajno utjecati na ovaj konflikt. Na Slici 6.3. vidljivo je da ispitanice u
prosjeku uglavnom percipiraju vrlo niskim razinu ovog konflikta.
Dobiveno je da je konflikt rad-obitelj značajno veći od konflikta obitelj-rad (Tablica 6.6.), što
je u skladu s onim što konzistentno pokazuju rezultati dosadašnjih istraživanja (Kinnunen i Mauno,
1998; Frone, 2003; Grzywacz i sur., 2007). Uz to, korelacijske analize (Tablica 42 u Prilogu)
pokazuju da nema značajne korelacije između ova dva tipa konflikta. Neki istraživači (npr. Čudina-
Obradović i Obradović, 2001) navode da pojedinac orijentiran na obitelj može osjećati da mu veće
smetnje čine izvori stresa (zahtjevi) na poslu (konflikt rad-obitelj), dok obaveze i zahtjeve unutar
39
obitelji smatra uobičajenim, ali ne i stresnim. To će pretežito biti oni pojedinci koji rade u vremenski
zahtjevnim i stresnim zanimanjima, a konflikt uloga povećavat će se kad se povećava vremenska
opterećenost poslom, odgovornost u poslu i smanjuje mogućnost elastične i samostalne organizacije
radnog vremena i radnih zadataka.
Slika 6.3.: Prosječne razine konflikta rad-obitelj i obitelj-rad kod smjenskih i dnevnih radnica
F(1, 127)=12,365, p=,00061
Konflikt rad-obitelj
Konflikt obitelj-rad
Nesmjenska Smjenska
Organizacija vremena rada
0,0
1,5
2,0
2,5
3,0
3,5
4,0
4,5
5,0
5,5
6,0
Raz
ina
konf
likta
ulo
ga
Tablica 6.5.: Deskriptivni parametri za dva tipa konflikta radne i obiteljske uloge kod smjenskih i dnevnih radnica
Organizacija vremena rada Ukupno
(N=129) Nesmjenska (N=37)
Smjenska (N=92)
Faktori M sd M sd M sd Konflikt rad-obitelj 3,432 1,275 4,666 1,258 4,312 1,377 Konflikt obitelj-rad 1,941 0,785 2,075 1,307 2,037 1,180
Tablica 6.6.: Analiza varijance s ponovljenim mjerenjima za ispitivanje razlika u razini konflikta radne i obiteljske uloge između smjenskih i dnevnih radnica
Izvor varijabiliteta df F p
Smjene 1/129 14,49 0,0002
Konflikti uloga 1/129 170,3 0,0000
Interakcija (Smjene*Konflikt) 1/129 12,36 0,0006
40
Tablica 6.7.: Deskriptivni parametri za dva tipa konflikta radne i obiteljske uloge kod radnica s različito organiziranim smjenama.
Vrsta organizacije smjena
Stalna jutarnja smjena
Rotacije unaprijed-12 sati
Rotacija unaprijed-
8 sati
Rotacija unatrag + neregularna-
8 sati Varijable N M sd N M sd N M Sd N M sd Konflikt
rad-obitelj 37
3,43 1,27 25
4,36 1,21 37
4,60 1,41 29
4,97 1,05
Konflikt obitelj-rad 1,94 0,78 1,72 0,76 2,28 1,52 2,15 1,35
6.3. Socijalna podrška nadređenog i obitelji kod smjenskih i dnevnih radnica
Za socijalnu podršku na poslu, u ovom slučaju od strane nadređenog, je u prijašnjim
istraživanjima pokazano da može ublažiti efekte raznih stresora na poslu (Ayree i Luk, 1996; Frone i
sur., 1997; Parasuraman i sur., 1992), te da je negativno povezana s razinom konflikta radne i
obiteljske uloge (npr., Erdwins i sur., 2001). Prema Froneovom modelu (1992; 1997) trebala bi biti u
negativnoj korelaciji s konfliktom rad-obitelj, što je i dobiveno (df=127; r=-0,27; p=0,02). Pokazalo
se da je socijalna podrška nadređenog također u negativnoj korelaciji s prekovremenim radom i
težinom posla, te s odgovornošću radnice za brigu o starijoj osobi (Tablica 42 u Prilogu), ali nije
povezano s percipiranim negativnim efektima organizacije vremena rada na obitelj, zdravlje i
društveni život i ne razlikuje se njegova razina s obzirom na vrstu organizacije vremena rada
(Tablice 6.8. i 6.9.). Dakle, nadređeni može izaći ususret kad su u pitanju prekovremeni rad, posao
koji se obavlja i dodatna odgovornost koju radnica ima kod kuće u obliku brige o starijoj osobi i na
taj način može doprinijeti smanjenju konflikta rad-obitelj, ali ne može puno utjecati na organizaciju
radnog vremena.
Za socijalnu podršku od obitelji je u dosadašnjim istraživanjima utvrđeno da je negativno
povezana s konfliktom radne i obiteljske uloge (npr., Aryee i sur., 1998), odnosno konfliktom obitelj-
rad (Adams i sur., 1996; Parasuraman i sur., 1996; Frone i sur., 1997). Nije dobivena značajna
razlika u ovoj varijabli s obzirom na način organizacije vremena rada i smjena (Tablice 6.8. i 6.9.),
što bi značilo da sve ispitanice dobivaju ili percipiraju podjednaku prosječnu razinu socijalne podrške
od svojih obitelji. Korelacijske analize (Tablice 43 i 44 u Prilogu) pokazuju da su socijalna podrška
od obitelji i konflikt obitelj-rad značajno i negativno povezani kod skupine smjenskih radnica, dok
nisu povezani kod skupine dnevnih radnica, što može značiti da je skupini smjenskih radnica
potrebnija podrška od obitelji u usklađivanju radnih i obiteljskih obaveza da bi doživjele manje
41
konflikta obitelj-rad za razliku od dnevnih radnica koje, vjerojatno zbog manjeg konflikta rad-obitelj,
imaju dovoljno vremena i energije za udovoljavanje zahtjevima obitelji u vremenu koje je
predviđeno za to. Zato je moguće da je upravo zbog visoke razine socijalne podrške od obitelji, koja
se ne razlikuje s obzirom na način organizacije radnog vremena, manji konflikt obitelj-rad, odnosno
da socijalna podrška od obitelji djeluje kao 'buffer' varijabla u odnosu smjenskog rada i ovog
konflikta.
U dodatnoj analizi je dobiveno da je percipirana veća razina socijalne podrške od obitelji
nego od nadređenog, u prosjeku za skoro jedan stupanj na Likertovoj skali (Slika 6.5.). Ovakav se
rezultat mogao očekivati s obzirom na to da su članovi obitelji međusobno povezani na više načina,
posebice emocionalno, te mogu jedni drugima pružati podršku koja je i instrumentalna i emocionalna
i koja se u nekim istraživanjima pokazala relevantnijom za općenitu dobrobit zaposlene žene (Carver
i Jones, 1992). Dakle, zbog same prirode socijalne podrške koju možemo primati od obitelji možemo
je više zamjetiti i bit će efikasnija od podrške nadređenog. S nadređenim u većini slučajeva nema
tolike bliskosti kakva je između članova obitelji, ne može mu se toliko toga povjeriti, a niti se može
previše očekivati od nadređenog budući da, posebice kod medicinskih sestara, nadređeni/a ima dosta
zaposlenica o kojima treba voditi računa.
Slika 6.5.: Prosječna razina percipirane socijalne podrške od nadređenog i obitelji kod smjenskih i dnevnih radnica
F(1, 127)=,00055, p=,98130
Socijalna podrška (nadređeni)
Socijalna podrška (obitel j)
Nesmjenska Smjenska
Organizacija vremena rada
0,0
4,4
4,6
4,8
5,0
5,2
5,4
5,6
5,8
6,0
6,2
Raz
ina
soci
jaln
e po
dršk
e
42
Tablica 6.8.: Deskriptivni parametri i rezultati jednosmjernih analiza varijance socijalne podrške od obitelji i nadređenog kod smjenskih i dnevnih radnica
Organizacija vremena rada Nesmjenska Smjenska Varijable N M sd N M sd df F p
Socijalna podrška (obitelj) 37
5,72 1,04 92
5,82 0,98 1/129 0,248 0,619
Socijalna podrška (nadređeni) 4,97 1,35 5,06 1,23 1/129 0,133 0,716
Tablica 6.9.: Deskriptivni parametri i rezultati jednosmjernih analiza varijance socijalne podrške od obitelji i nadređenog kod radnica s različito organiziranim smjenama
Vrsta organizacije smjena
Stalna
jutarnja smjena (N=37)
Rotacije unaprijed-
12 sati (N=25)
Rotacija unaprijed-
8 sati (N=37)
Rotacija unatrag +
neregularna-8 sati
(N=25) Varijable M sd M sd M sd M sd F p
Soc. podrška (obitelj) 5,72 1,04 5,85 0,80 5,81 1,15 5,76 0,90 0,09 0,962
Soc. podrška (nadređeni) 4,97 1,35 5,26 1,42 5,13 1,04 4,81 1,31 0,65 0,580
6.4. Kvaliteta obiteljskog funkcioniranja kod smjenskih i dnevnih radnica
Analizom varijance rezultata na upitniku kvalitete obiteljskog funkcioniranja (Tablice 6.11. i
6.13.) nije dobivena značajna razlika s obzirom na različite vrste organizacije radnog vremena, a ni
između različitih faktora obiteljskog funkcioniranja. Iako se moglo očekivati, polazeći od rezultata
nekih dosadašnjih istraživanja koja su se bavila utjecajima smjenskog rada na obitelj (npr., Mott i
sur., 1965; Costa, 2003) da će kvaliteta funkcioniranja u obitelji biti manja kod smjenskih radnica,
polazeći od rezultata nekih drugih istraživanja (Frone i sur., 1997; Voydanoff, 2005) može se
očekivati da će funkcioniranje u obitelji biti negativno povezano s doživljenom razinom konflikta
obitelj-rad, a neće biti povezano sa smjenskim radom. Ovo potvrđuju korelacijske analize u ovom
istraživanju (Tablice 43 i 44 u Prilogu) koje pokazuju da između faktora obiteljskog funkcioniranja i
konflikta rad-obitelj nema značajne korelacije ni kod jedne ni kod druge skupine ispitanica. S druge
strane, značajna je i negativna korelacija svih faktora obiteljskog funkcioniranja i konflikta obitelj-
rad kod smjenskih, ali ne i kod jutarnjih radnica. Ovo može, kao što je slučaj i sa socijalnom
podrškom od obitelji, ukazivati na veću važnost kvalitetnih obiteljskih odnosa da bi smjenske radnice
43
mogle bez interferencije članova obitelji adekvatno funkcionirati na poslu. Na Slici 6.6. je vidljivo da
obje skupine ispitanica percipiraju visoku kvalitetu obiteljskog funkcioniranja, pa bi se moglo
pretpostaviti da i zbog dobrog općenitog obiteljskog funkcioniranja nema značajne razlike u
konfliktu obitelj-rad s obzirom na organizaciju vremena rada, ili da je funkcioniranje u obitelji
postalo ili ostalo kvalitetno zbog nepostojanja ovog konflikta (u prosjeku).
Slika 6.6.: Prosječnih razina pojedinih aspekata kvalitete obiteljskog funkcioniranja kod radnica koje rade u različito organiziranim smjenama
F(9, 372)=1,0684, p=,38537
Zajedništvo Skladnost Konflikt Tolerancija
UnaprijedUnatrag+Iregularna
DvanaestosatnaJutarnja
Vrsta organizacije smjena
0,0
5,4
5,6
5,8
6,0
6,2
6,4
6,6
6,8
7,0
Raz
ina
kval
itete
funk
cion
iranj
a
Tablica 6.10.: Deskriptivni parametri za analize varijance faktora obiteljskog funkcioniranja i zadovoljstva poslom, obiteljskim životom i životom općenito kod smjenskih i dnevnih radnica
Organizacija vremena rada Ukupno (N=129) Nesmjenska (N=37) Smjenska (N=92)
Faktori M sd M sd M sd
Zajedništvo 5,948 0,842 6,116 0,824 6,068 0,829
Skladnost 5,879 0,896 6,120 0,973 6,051 0,954
Konflikt 5,887 0,991 5,951 1,027 5,933 1,013
Tolerancija 5,930 0,761 5,908 0,859 5,914 0,829
44
Tablica 6.11.: Analiza varijance faktora obiteljskog funkcioniranja kod smjenskih i dnevnih radnica
Izvor varijabiliteta df F p Smjene 1/129 0,597 0,441
Faktori Obit.funkc. 3/129 0,520 0,668
Interakcija (Smjene*Obit.funk.) 3/129 0,892 0,445 Tablica 6.12.: Deskriptivni parametri za analize varijance faktora obiteljskog funkcioniranja i zadovoljstva poslom, obiteljskim životom i životom općenito kod radnica s različito organiziranim smjenama
Vrsta organizacije smjena
Stalna jutarnja smjena (N=37)
Rotacije unaprijed-
12 sati (N=25)
Rotacija unaprijed-
8 sati (N=37)
Rotacija unatrag + neregularna- 8 sati (N=29)
Varijable M sd M sd M sd M sd Zajedništvo 5,94 0,84 6,29 0,56 6,13 0,89 5,93 0,91
Skladnost 5,87 0,89 6,15 1,26 6,21 0,80 5,95 0,90
Konflikt 5,88 0,99 6,30 0,79 5,82 1,09 5,76 1,06
Tolerancija 5,93 0,76 6,14 0,60 5,82 1,03 5,81 0,79 Tablica 6.13.: Analiza varijance faktora obiteljskog funkcioniranja kod radnica koje rade u različito organiziranim smjenama
Izvor varijabiliteta df F p Rotacije 3/128 1,256 0,292
Faktori Obit.funkc. 3/128 1,756 0,155 Interakcija (Rotacije*Obit.funk.) 9/128 1,068 0,385
45
6.5. Zadovoljstvo poslom, obitelji i životom kod smjenskih i dnevnih radnica
U analizama varijance za ispitivanje razlika u zadovoljstvu životom, poslom i obitelji
dobiveno je da se značajno razlikuju razine tih zadovoljstava međusobno (Tablica 6.15.), posebice
kod smjenskih radnica. Općenito je najveće zadovoljstvo obiteljskim životom, zatim životom
općenito, te zadovoljstvo poslom. Na Slici 6.7. je vidljivo da postoji značajna interakcija, odnosno da
je, zadovoljstvo poslom u prosjeku veće kod dnevnih radnica, a zadovoljstvo obiteljskim i životom
općenito kod smjenskih, s time da je razlika u zadovoljstvu obiteljskim životom jedina značajna
(Tablica 32 u Prilogu). U dodatnoj regresijskoj analizi, na cijelom uzorku, sa zadovoljstvom
obiteljskim životom kao kriterijem, kad su zadovoljstvo poslom i zadovoljstvo životom izbačeni iz
analize dobiveno je da je su dob i socijalna podrška obitelji značajni prediktori. Socijalna podrška
obitelji je pozitivan prediktor, a dob negativan (Tablica 48 u Prilogu). Budući da je skupina dnevnih
radnica značajno starija u odnosu na smjenske, razlika u zadovoljstvu obiteljskim životom bi se
mogla pripisati tome. Jedan od razloga zbog kojeg je dob negativan prediktor zadovoljstva u obitelji
može biti da su i djeca već starija i samostalnija, pa se majke osjećaju manje potrebnima i
usamljenijima unutar uže obitelji. U nekim dosadašnjim istraživanjima (npr., Rollins, 1989; prema
Schaie i Willis, 2001) je dobiveno da postoji tek blagi pad bračnog zadovoljstva nakon
osamostaljivanja i odlaska djece iz obiteljskog doma, nakon čega dolazi do ponovnog povećanja tog
zadovoljstva. Više je potvrde značajnom opadanju bračnog zadovoljstva kad djeca postaju
adolescenti (Steinberg i Silverberg, 1987; prema Schaie i Willis, 2001). O ovome se može samo
nagađati, budući da u ovom istraživanju nije kontrolirana dob djece. Također nije stavljen naglasak
na broj djece koja žive kod kuće u pitanju o broju djece. Tako bi navedeni propusti mogli biti neki od
nedostataka ovog ispitivanja.
U korelacijskim analizama (Tablica 46 u Prilogu) utvrđeno je da kod radnica u prvoj smjeni
zadovoljstvo životom nije povezano sa zadovoljstvom poslom, a je sa zadovoljstvom s obitelji.
Subordiniranost zadovoljstva poslom zadovoljstvu životom je dobivena i u drugim dosadašnjim
istraživanjima (npr., Brief, 1981; prema Brief i Hollenbeck, 1985), posebice onih kojima posao vrlo
malo znači. Kod iste skupine ispitanica značajno su povezani zadovoljstvo poslom i zadovoljstvo s
obitelji. Ovo je potvrda hipotezi prelijevanja između posla i obitelji; dakle, zadovoljstvo poslom
utječe na zadovoljstvo s obitelji i obrnuto, a može značiti da zadovoljstvo poslom djelujući na
zadovoljstvo s obitelji indirektno utječe na zadovoljstvo životom. Korelacijake analize na skupini
smjenskih radnica (Tablica 47 u Prilogu) pokazuju da su zadovoljstvo poslom, s obitelji i životom svi
međusobno povezani, što također potvrđuje hipotezu prelijevanja. Marks (2001) navodi da je za žene
uobičajena uključenost u višestruke uloge tijekom života, ali da je pri tom za mentalno i fizičko
46
zdravlje bitno koliko su uspješne u usklađivanju zahtjeva iz različitih uloga, što može utjecati na
zadovoljstvo životom. Budući da je kod smjenskih radnica veći konflikt rad-obitelj, one vjerojatno
trebaju uložiti veći napor da im taj konflikt ne poremeti obiteljske odnose, te je moguće da upravo to
utječe na njihovo zadovoljstvo životom.
Analize varijance afektivnih i kognitivno-evaluativnih komponenti zadovoljstva životom,
poslom i obitelji (Tablice 6.17., 6.18., 6.19., 6.20., 6.21., 6.22.) pokazuju da je afektivna komponenta
veća od kognitivno-evaluativne na svim domenama i kod svih ispitanica. Značajna razlika između
smjenskih i dnevnih radnica dobivena je u kognitivnoj komponenti zadovoljstva poslom (Tablica
6.17. i Tablica 32 u Prilogu), tako da je procjena te komponente veća kod dnevnih radnica (Slika
6.8.). Uzimajući u obzir sve skupine ispitanica s obzirom na vrstu organizacije smjena (Tablica
6.18.), dobiveno je da je procjena navedene komponente najmanje kod radnica koje rade u
dvanaestosatnim smjenama (Slika 6.9. i Tablica 40 u Prilogu). Ovo bi značilo da, iako su ispitanice
uglavnom sretne na svom poslu (u prosjeku 5.stupanj na Likertovoj skali procjene), koji je ujedno
posao koji vjerojatno ne bi radile da ga ne vole, i zadovoljne svojim poslom (u prosjeku 5.stupanj na
skali procjene), uspoređujući se s radnicama koje rade u drugačijim smjenama, imaju negativniji stav
prema svom poslu. Ovo se moglo očekivati s obzirom na to da ove radnice, uz to što rade i noćne
smjene, imaju produženo radno vrijeme, pa mogu osjećati relativno veći umor na poslu na kraju
smjene, što su npr., Mitchell i Williamson (2000) utvrdili.
Slika 6.7.: Prosječne razine zadovoljstva poslom, obitelji i životom kod smjenskih i dnevnih radnica
F(2, 222)=3,3955, p=,03527
Zad.poslom Zad.životom Zad.obitelji
Nesmjenska Smjenska
Organizacija vremena rada
0,0
4,6
4,8
5,0
5,2
5,4
5,6
5,8
6,0
6,2
6,4
6,6
Raz
ina
zado
voljs
tva
47
Tablica 6.14.: Deskriptivni parametri za analize varijance zadovoljstva poslom, obitelji i životom i njihovih afektivnih i kognitivno-evaluativnih komponenti kod smjenskih i dnevnih radnica
Organizacija vremena rada Ukupno Nesmjenska Smjenska
Faktori N M sd N M sd N M sd Zadovoljstvo
poslom 35 5,228 1,330 78 5,012 1,110 113 5,079 1,181
Moj posao (kog) 29 3,763 1,648 75 2,634 1,469 104 2,949 1,596
Moj posao (af) 29 5,283 0,946 75 4,880 1,253 104 4,992 1,185
Zad.s obitelji 35 5,542 0,980 78 5,743 1,049 113 5,681 1,028
Moja obitelj (kog) 32 5,618 1,226 77 5,592 1,145 109 5,600 1,164
Moja obitelj (af) 32 6,401 0,578 77 6,436 0,634 109 6,426 0,616 Opće zadovoljstvo
životom 35 5,714 1,250 78 6,102 0,876 113 5,982 1,017
Moj život (kog) 31 4,709 1,417 77 4,511 1,508 108 4,568 1,479
Moj život (af) 31 6,170 0,589 77 6,084 0,962 108 6,109 0,869 Tablica 6.15.: Deskriptivni parametri za analize varijance zadovoljstva poslom, obitelji i životom i njihovih afektivnih i kognitivno-evaluativnih komponenti kod radnica s različito organiziranim smjenama
Vrsta organizacije smjena
Stalna jutarnja smjena
Rotacije unaprijed-
12 sati
Rotacija unaprijed-
8 sati
Rotacija unatrag + neregularna-
8 sati Varijable N M sd N M sd N M sd N M sd
Zad.poslom 35 5,22 1,33 23 4,86 0,96 30 5,06 1,20 24 5,08 1,17
Moj posao (af) 29 5,28 0,94 24 4,87 1,15 27 5,08 1,07 24 4,65 1,52 Moj posao
(kog) 29 3,76 1,64 24 2,34 1,11 27 2,73 1,67 24 2,80 1,55
Zad.s obitelji 35 5,54 0,98 23 5,86 1,05 30 5,90 1,06 24 5,41 1,01
Moja obitelj (af) 32 6,40 0,57 24 6,58 0,43 31 6,50 0,58 22 6,18 0,81
Moja obitelj(kog) 32 5,61 1,22 24 5,65 1,06 31 5,76 0,87 22 5,28 1,50
Opće zad. životom 35 5,71 1,25 23 6,39 0,78 30 6,06 0,82 24 5,87 0,99
Moj život (af) 31 6,17 0,58 24 6,31 0,56 29 6,28 0,80 24 5,61 1,27
Moj život (kog) 31 4,70 1,41 24 4,53 1,27 29 4,57 1,55 24 4,40 1,71
48
Tablica 6.16.: Analiza varijance zadovoljstva obitelji, poslom i životom kod smjenskih i dnevnih radnica
Izvor varijabiliteta df F p Smjene 1/113 0,532 0,467271
Zadovoljstvo 2/113 22,828 0,000000
Interakcija (Smjene*Zadov.) 2/113 3,395 0,035275 Slika 6.8.: Prosječne razine komponenti zadovoljstva poslom (afektivna i kognitivno-evaluativna) kod smjenskih i dnevnih radnica
F(1, 102)=5,6817, p=,01899
Afektivna komponenta
Kognitivna komponenta
Nesmjenska Smjenska
Organizacija vremena rada
0,01,5
2,0
2,5
3,0
3,5
4,0
4,5
5,0
5,5
6,0
6,5
Raz
ina
eval
uaci
je
Tablica 6.17.: Analiza varijance komponenti zadovoljstva poslom (afektivna i kognitivno-evaluativna) kod smjenskih i dnevnih radnica
Izvor varijabiliteta df F p Smjene 1/104 9,002 0,003
Komp.zad.poslom 1/104 153,2 0,000
Interakcija (Smjene*Komp.) 1/104 5,682 0,018
49
Slika 6.9.: Prosječne razine komponenti zadovoljstva poslom (afektivna i kognitivno-evaluativna) kod radnica s različito organiziranim smjenama
F(3, 100)=2,9573, p=,03604
Afektivna evaluacija Kognitivna evaluacija
a b e n
rotacije
0,0
1,5
2,0
2,5
3,0
3,5
4,0
4,5
5,0
5,5
6,0
6,5
Razin
a ev
alua
cije
* a- rotacija unaprijed; b- rotacija unatrag+iregularna; e-dvanaestosatna; n-jutarnja
Tablica 6.18.: Analiza varijance komponenti zadovoljstva poslom (afektivna i kognitivno-evalativna) kod radnica koje rade u različito organiziranim smjenama
Izvor varijabiliteta df F p Rotacije 3/104 3,251 0,024
Komp.zad.poslom 1/104 229,1 0,000
Interakcija (Rotacije*Komp.) 3/104 2,957 0,036
Nije dobivena značajna razlika ni u afektivnoj ni u kognitivnoj komponenti zadovoljstva
obiteljskim životom (Tablice 6.19 i 6.20), što ide u prilog rezultatima istraživanja Motta i suradnika
(1965; prema Vizek-Vidović, 1990) koji pokazuju da, iako smjenski rad može biti negativno povezan
s efikasnošću usklađivanja obiteljskih i radnih obaveza, ne utječe bitno na stupanj bračne i obiteljske
sreće. Također, kako je uglavnom konflikt obitelj-rad u većini dosadašnjih istraživanja (npr., Frone i
sur., 1997) povezivan s nezadovoljstvom u obitelji, a različite skupine ispitanica u ovom istraživanju
se ne razlikuju po tom konfliktu, neznačajna razlika u ovim konponentama ide i tome u prilog.
50
Tablica 6.19.: Analiza varijance komponenti zadovoljstva obiteljskim životom (afektivna i kognitivno-evalativna) kod smjenskih i dnevnih radnica
Izvor varijabiliteta df F p Smjene 1/109 0,001 0,979
Komp.zad.obitelji 1/109 60,60 0,000
Interakcija (Smjene*Komp.) 1/109 0,087 0,768
Tablica 6.20.: Analiza varijance komponenti zadovoljstva obiteljskim životom (afektivna i kognitivno-evalativna) kod ispitanica koje rade u različito organiziranim smjenama
Izvor varijabiliteta df F p Rotacije 3/109 1,334 0,267
Komp.zad.obitelji 1/109 74,51 0,000
Interakcija (Rotacije*Komp.) 3/109 0,225 0,879
Značajna razlika između ispitanica koje rade u različito organiziranim smjenama dobivena je
još jedino u afektivnoj komponenti zadovoljstva životom. Iako to nije vidljivo u Tablici 6.20., ova je
razlika dobivena jednosmjernom analizom varijance kad su uzete u obzir različite skupine smjenskih
radnica (Tablica 33 u Prilogu). Scheffeovim postupkom (Tablica 41 u Prilogu) je utvrđeno da se ova
razlika odnosi na smanjenu razinu ove komponente kod ispitanica kojima su smjene iregularne i
rotirane unatrag u odnosu na druge dvije skupine smjenskih radnica. Ovo do neke mjere odražava
razlike u razini negativnih efekata smjenskog rada na obitelj. Moguće je da smanjena mogućnost
organiziranja vanradnih aktivnosti, koja može biti dodatan stresor ispitanicama u iregularnoj smjeni
zbog neizvjesnosti rasporeda radnog vremena, te kumulativni deficit sna nakon zgusnutih smjena
otežava osobno funkcioniranje izvan radnog mjesta i dovodi do negativnijeg afekta. Ova
pretpostavka je dijelom potvrđena rezultatima istraživanja Amelsvoorta i suradnika (2004) koji
pokazuju da radnici koji rade u unatrag rotiranim smjenama imaju veću potrebu za oporavkom, lošiji
zdravstveni status i lošiju kvalitetu sna, a za lošiju kvalitetu sna je još Singer (1982) utvrdio da
dovodi do negativnih afekata kao što su stalna anksioznost, depresija i neurotični poremećaji. Treba
reći da je ovo istraživanje provedeno u sklopu jednog većeg istraživanja (Šimunić, Rupić, Gregov i
Šimić, 2008), čiji rezultati pokazuju da skupine ispitanica u iregularnim i unatrag rotiranim
smjenama zaista procjenjuju lošijim svoj zdravstveni status od ostalih skupina ispitanica.
51
Slika 16: Prosječne razine komponenti zadovoljstva životom (afektivna i kognitivno-evaluativna) kod radnica koje rade u različito organiziranim smjenama
F(3, 104)=,90426, p=,44179
Afektivna komponenta
Kognitivna komponenta
UnaprijedUnatrag+Iregularna
DvanaestosatnaJutarnja
Organizacija smjena
0,0
4,0
4,5
5,0
5,5
6,0
6,5
7,0R
azin
a ev
alua
cije
Tablica 6.21.: Analiza varijance komponenti zadovoljstva životom (afektivna i kognitivno-evalativna) kod smjenskih i dnevnih radnica
Izvor varijabiliteta df F p
Smjene 1/108 0,438 0,509
Komp.zad.životom 1/108 109,8 0,000
Interakcija (Smjene*Komp.) 1/108 0,149 0,699
Tablica 6.22.: Analiza varijance komponenti zadovoljstva životom (afektivna i kognitivno-evalativna) kod radnica koje rade u različito organiziranim smjenama
Izvor varijabiliteta df F p Rotacije 3/108 1,087 0,358
Komp.zad.životom 1/108 136,9 0,000
Interakcija (Rotacije*Komp.) 3/108 0,904 0,442
52
6.6. Regresijske analize
Regresijskom analizom s konfliktom rad-obitelj kao kriterijem utvrđeno je da su percipirani
negativni efekti smjenskog rada jedini značajan prediktor ovom konfliktu od svih ispitivanih varijabli
(Tablica 6.23.). Što su ti subjektivni efekti negativniji to je veći konflikt rad-obitelj. Ovime je
potvrđeno da su subjektivni pokazatelji efekata rada u smjenama i dugim radnim satima općenito
bolji prediktori ishoda takvog rada među kojima se ubraja konflikt rad-obitelj, na što je upozorio
Barnett (2004). Od ostalih varijabli je težina posla jedina na granici značajnosti. Dakle, upravo je
organizacija radnog vremena dominantan faktor konflikta rad-obitelj. Ovakvi rezultati idu u prilog
rezultatima nekih dosadašnjih istraživanja (npr., Staines i Pleck, 1984). Tablica 6.23.: Rezultati standardne regresijske analize s kriterijskom varijablom konflikt rad-obitelj na cijelom uzorku ispitanica (validni N=80)
Varijable Beta t p Dob -0,031 -0,316 0,752
Stručna sprema 0,085 1,091 0,278 Sadasnji radni staž -0,068 -0,836 0,405
Smjene 0,046 0,439 0,661 Prekovremeni rad 0,022 0,270 0,787
Školovanje -0,029 -0,398 0,691 Broj djece 0,130 1,615 0,110
Briga o djeci 0,114 1,356 0,178 Kućanski poslovi -0,100 -1,257 0,212
Starija osoba 0,092 1,252 0,213 Težina posla 0,164 1,919 0,058
Efekti smjena 0,689 7,202 0,000 Konflikt obitelj-rad -0,055 -0,638 0,525
Socijalna podrška nadređenog -0,088 -0,895 0,373 Socijalna podrška od obitelji -0,031 -0,334 0,739
Zajedništvo -0,098 -0,868 0,387 Skladnost -0,061 -0,588 0,557 Konflikt 0,007 0,077 0,938
Tolerancija 0,062 0,628 0,531 Zadovoljstvo poslom -0,021 -0,232 0,816
Zadovoljstvo nadređenim 0,074 0,693 0,489 Zadovoljstvo suradnicima -0,038 -0,463 0,644
Zadovoljstvo životom -0,109 -1,202 0,232 Zadovoljstvo s obitelji 0,131 1,398 0,165
R 0,810 R2 0,656
Korigirani R2 0,553 F(24,80)=6,3693 p
53
Rezultati regresijske analize s konfliktom obitelj-rad kao kriterijem (Tablica 6.24.) pokazuju
da su prekovremeni rad, socijalna podrška od obitelji i obiteljski konflikt značajni prediktori
konfliktu obitelj-rad. Što je veći prekovremeni rad, veći konflikt u obitelji i manja socijalna podrška
to je veći ovaj konflikt. Moguće je da prekovremeni rad koji navode ispitanice nije formalan i
unaprijed određen, već je iznenadan, pa ga ni članovi obitelji ne očekuju unaprijed. Socijalna podrška
je negativan prediktor konflikta obitelj-rad, što je utvrđeno i u dosadašnjim istraživanjima (Adams,
King i King, 1996; Parasuraman i sur., 1996; Patel, 2008). Na primjer, obitelj može pokazati podršku
u nastojanju da smanje konflikt obitelj-rad prilagođavajući vrijeme obroka, obiteljskih i društvenih
aktivnosti radnom vremenu radnika, što je kvalitativnom analizom pokazano u istraživanju
Grzywacza i suradnika (2007). Neka, pak, istraživanja pokazuju da je povećanje socijalne podrške
jedan od pozitivnih efekata zaposlenosti žene, posebice u vremenski zahtjevnim i stresnim
poslovima (Barnett i Hyde, 2001). Konflikt unutar obitelji je najznačajniji negativan prediktor
konflikta obitelj-rad. Treba napomenuti da veći rezultat na skali Konflikt održava manju razinu
konflikta u obitelji, pa se zapravo može reći da je veća razina konflikta u obitelji povezana s
povećanjem konflikta zbog ometajućeg djelovanja obitelji na posao. Ovo je u skladu s rezultatima
nekih dosadašnjih istraživanja (Frone i sur., 1997; Hill i sur., 2004) koji pokazuju da je manja
kvaliteta međusobnih odnosa članova obitelji povezana s većim konfliktom obitelj-rad. Ovo je
razumljivo s obzirom na to da obiteljske razmirice mogu, npr., dekoncentrirati radnika u poslu ili
radnica može pokazati negodovanje i započeti svađu zbog negativnog ometajućeg djelovanje obitelji
na njezin posao.
Nadalje, regresijskom analizom sa zadovoljstvom životom kao kriterijem (Tablica 6.25.) je
dobiveno da su značajni prediktori zadovoljstvu životom zadovoljstvo sa suradnicima i zadovoljstvo
obiteljskim životom. Može se reći da je, ako su suradnici ujedno i dobri prijatelji s kojima se radnica
druži, za procjenu zadovoljstva životom važno koliko su zadovoljne općenito odnosima sa sebi
bliskim osobama. U isto vrijeme može značiti i percepciju dostupnosti veće socijalne podrške, za
koju je utvrđeno da je radnice percipiraju visokom kad dolazi od članova obitelji, a nije ispitana ona
od strane suradnika.
54
Tablica 6.24.: Rezultati standardne regresijske analize s kriterijskom varijablom konflikt obitelj-rad na cijelom uzorku ispitanica (validni N=80)
Varijable Beta t p Dob -0,049 -0,383 0,702
Stručna sprema 0,113 1,129 0,261 Sadasnji radni staž 0,107 1,017 0,311
Smjene -0,002 -0,017 0,986 Prekovremeni rad 0,264 2,592 0,011
Školovanje -0,077 -0,815 0,417 Broj djece -0,057 -0,550 0,583
Briga o djeci 0,012 0,114 0,909 Kućanski poslovi -0,184 -1,820 0,072
Starija osoba 0,148 1,589 0,115 Težina posla 0,109 0,985 0,327
Efekti smjena 0,155 0,996 0,322 Konflikt rad-obitelj -0,091 -0,638 0,525
Socijalna podrška nadređenog 0,172 1,374 0,173 Socijalna podrška od obitelji -0,237 -2,024 0,046
Zajedništvo -0,005 -0,036 0,970 Skladnost -0,234 -1,793 0,076 Konflikt -0,398 -3,626 0,000
Tolerancija 0,072 0,569 0,570 Zadovoljstvo poslom -0,014 -0,120 0,904
Zadovoljstvo nadređenim 0,156 1,146 0,254 Zadovoljstvo suradnicima 0,059 0,563 0,574
Zadovoljstvo životom 0,154 1,327 0,188 Zadovoljstvo s obitelji 0,074 0,609 0,544
R 0,661 R2 0,437
Korigirani R2 0,268 F(24,80)=2,5875 p
55
Tablica 6.25.: Rezultati standardne regresijske analize s kriterijskom varijablom zadovoljstvo životom (N=80)
Varijable Beta t p Dob -0,059 -0,488 0,626
Stručna sprema -0,080 -0,836 0,405 Sadasnji radni staž -0,115 -1,154 0,251
Smjene -0,085 -0,668 0,506 Prekovremeni rad 0,129 1,289 0,201
Školovanje 0,145 1,635 0,105 Broj djece -0,025 -0,252 0,801
Briga o djeci -0,101 -0,979 0,330 Kućanski poslovi 0,004 0,050 0,959
Starija osoba -0,002 -0,031 0,974 Težina posla 0,078 0,736 0,463
Efekti smjena 0,218 1,476 0,143 Konflikt rad-obitelj -0,162 -1,202 0,232 Konflikt obitelj-rad 0,139 1,327 0,188
Socijalna podrška nadređenog -0,153 -1,282 0,203 Socijalna podrška od obitelji 0,071 0,623 0,534
Zajedništvo 0,085 0,617 0,538 Skladnost -0,026 -0,207 0,835 Konflikt 0,112 1,003 0,318
Tolerancija -0,076 -0,634 0,527 Zadovoljstvo poslom 0,046 0,413 0,680
Zadovoljstvo nadređenim 0,094 0,720 0,473 Zadovoljstvo suradnicima 0,219 2,239 0,027
Zadovoljstvo s obitelji 0,310 2,805 0,006 R 0,699 R2 0,489
Korigirani R2 0,336 F(24,80)=3,1950 p
56
7. ZAVRŠNA RASPRAVA
Cilj ovog istraživanja bio ispitati konflikt radne i obiteljske uloge kod žena koje rade u
smjenama. Zaposlene žene koje visoko vrednuju svoje zaposlenje i obiteljski život, s
povećanom potrebom za istodobnim zadovoljavanjem obiteljske i radne uloge, konflikt
između posla i obiteljskog života navode kao najčešći razlog stresa na radu (Frone i sur.,
1992). Iako je veći broj istraživanja već utvrdio povezanost smjenskog rada i konflikta radne i
obiteljske uloge (Burke, 1998; Fox i Dwyer, 1999), vrlo je malo istraživanja na ovom
području u društvima kao što je naše, gdje je još uvijek izražena tradicionalna uloga žene, što
bi u osnovi moglo povećati rizik da profesionalna uloga bude u konfliktu s ulogom majke i
kućanice kod smjenskih radnica. Još kad se tome pridoda postojanje dodatnih izvora stresa
kao što su manjak osoblja u bolnicama tijekom noćne smjene i činjenica da mnogi bolesnici
upravo noću imaju krize kod medicinskih sestara koje rade u noćnim smjenama, mogle bi
osjećati još veći konflikt ometajućeg djelovanja rada na obitelj (konflikt rad-obitelj).
Kako je i pretpostavljeno, rezultati ovog istraživanja pokazuju da se konflikt radne i
obiteljske uloge dijeli na dva odvojena konstrukta prema smjeru djelovanja – konflikt
ometajućeg djelovanja posla na obitelj (konflikt rad-obitelj) i konflikt ometajućeg djelovanja
obitelji na rad (konflikt obitelj-rad). Ova dva konflikta nisu značajno povezana i međusobno
se značajno razlikuju u svojoj veličini – konflikt rad-obitelj je veći od konflikta obitelj-rad.
Ovo se ujedno i općenito pokazalo u dosadašnjim istraživanjima, posebice u zemljama koje
visoko vrednuju instituciju obitelji (npr., Kuemmeling i sur., 2004). Također je u dosadašnjim
istraživanjima, u skladu s navedenim, dobiveno da se, ako je osoba emocionalno
zaokupljenija s obitelji nego s poslom, više osjećaju efekti poslovnih obaveza na obitelj nego
obrnuto (prema Ćudina-Obradović i Ćudina, 2001).
Kako je utvrđeno da su konflikt rad-obitelj i konflikt obitelj-rad odvojeni konstrukti,
za pretpostaviti je bilo da će ih određivati različiti faktori. Polazeći od Froneovog tzv.
integrativnog modela konflikta radne i obiteljske uloge (1992; 1997) i od rezultata drugih
dosadašnjih istraživanja (npr., Staines i Pleck, 1984; Tausig i Fenwick, 2002), moglo se
pretpostaviti da će strukturalni zahtjevi posla, kao što su smjenski rad i težina posla biti u
pozitivnoj korelaciji s konfliktom rad-obitelj, te na taj način u korelaciji sa zadovoljstvom u
poslu. U ovom istraživanju je utvrđeno da su percipirani efekti smjenskog rada jedini
značajan prediktor ovom konfliktu od svih ispitivanih varijabli. Što su ti subjektivni efekti
negativniji to je veći konflikt rad-obitelj. Ovime je potvrđeno da su subjektivni pokazatelji
57
efekata rada u smjenama i dugim radnim satima općenito bolji prediktori ishoda takvog rada
među kojima se ubraja konflikt rad-obitelj, na što je upozorio Barnett (2004). Tome u prilog
idu i utvrđene razlike između smjenskih i dnevnih radnica kako u veličini konflikta rad-
obitelj, tako i u percepciji razine negativnih efekata organizacije vremena rada na obiteljski i
društveni život i zdravlje. Utvrđeno je da su doživljeni efekti smjena negativniji i da je
konflikt rad-obitelj veći kod smjenskih radnica nego kod radnica koje rade samo u jutarnjoj
smjeni, što je bilo također za očekivati. Od ostalih varijabli je težina posla jedina na granici
značajnosti, koja se nije razlikovala između ove dvije skupine ispitanica, što znači da nije bilo
dodatnog efekta na ishode smjenskog rada. Socijalna podrška nadređenog se također, prema
rezultatima nekih dosadašnjih istraživanja pokazala kao jedan faktor na poslu koji može biti
povezan s manjom veličinom konflikta rad-obitelj (npr., Erdwins, Buffardi, Casper i O'Brien,
2001; Frone i sur., 1997), što je dobiveno i u ovom istraživanju (df=127; r=-0,27; p=0,02).
Pokazalo se da je socijalna podrška nadređenog također u negativnoj korelaciji s
prekovremenim radom i težinom posla, te s odgovornošću radnice za brigu o starijoj osobi, ali
nije povezano s percipiranim negativnim efektima organizacije vremena rada na obitelj,
zdravlje i društveni život i ne razlikuje se njegova razina između smjenskih i dnevnih radnica
(Tablica 42 u Prilogu), Dakle, podrška nadređenog mogla bi smanjiti konflikt rad-obitelj
izlazeći ususret kad su u pitanju prekovremeni rad, posao koji se obavlja i dodatna
odgovornost koju radnica ima kod kuće u obliku brige o starijoj osobi, ali ne može puno
utjecati na organizaciju radnog vremena, koji je ujedno i dominantan faktor konflikta rad-
obitelj.
Što se tiče zadovoljstva poslom pokazalo se da, kad je mjereno skalom semantičkog
diferencijala, su njegova afektivna i kognitivna komponenta u negativnoj korelaciji s težinom
posla, a jedino je kognitivna komponenta zadovoljstva poslom u takvoj korelaciji s
percipiranim negativnim efektima vremena rada. Uz to, pokazalo se da je kognitivna
komponenta zadovoljstva poslom veća kod ispitanica koje rade u jutarnjoj smjeni nego kod
radnica koje rade u dvanaestosatnim smjenama. Dakle, tu se bitnim pokazao i način
organizacije smjena, a ne sam smjenski rad. Ovo se može pripisati njihovoj percepciji
negativnijih efekata organizacije vremena rada. Naime, težina posla se nije razlikovala kod
različitih skupina ispitanica, što znači da odvajaju sadržaj i vrijeme rada. Kako je ovo ujedno i
posao koji je takvog sadržaja da ga ispitanice ne bi radile da ga ne vole i da i im ne donosi
zadovoljstvo, može se reći da, iako su ove radnice općenito sretne u svom poslu i zadovoljne s
onim što rade, uspoređujući se s radnicama koje rade u drugim vrstama organizacije smjena
pokazuju negativniji stav prema svom poslu. Ovo se moglo očekivati s obzirom na to da ove
58
radnice, uz to što rade i noćne smjene, imaju produženo radno vrijeme, pa mogu osjećati
relativno veći umor na poslu na kraju smjene, što su npr., Mitchell i Williamson (2000)
utvrdili. Petz i Šverko (1975; prema Vizek-Vidović, 1990) upozoravaju da je ovaj izrazito
negativan stav prema noćnom radu rezultat specifičnih okolnosti u zdravstvenim ustanovama:
a) po noći je manje osoblja u bolnicama, pa je opterećenje objektivno veće, b) mnogi
bolesnici upravo noću imaju krize što predstavlja dodatno opterećenje, c) ispitanice su udate
žene koje osjećaju znatno veću interferenciju noćnog rada s vanradnim aktivnostima.
Međutim, povezanost konflikta rad-obitelj sa zadovoljstvom u poslu nije značajna kad je
mjerena globalnom skalom i kad se odvojeno gledaju smjenske i nesmjenske radnice,
vjerojatno radi uzimanja u obzir i kognitivne i afektivne komponente u ovoj procjeni.
Moguće je da konflikt rad-obitelj samo pojačava negativne efekte težine posla i smjenskog
rada na zadovoljstvo poslom, jer ga pojedinci u procjeni tog zadovoljstva gledaju kao jedan
od aspekata tih dviju varijabli.
Prema modelu Fronea i suradnika (1992; 1997) i prema rezultatima nekih dosadašnjih
istraživanja, moglo se pretpostaviti i to da će zahtjevi i karakteristike obiteljskog života biti
povezani s konfliktom obitelj-rad i sa zadovoljstvom obiteljskim životom. Pokazalo se da su
prekovremeni rad, socijalna podrška od obitelji i obiteljski konflikt značajni prediktori
konfliktu obitelj-rad. Što je veći prekovremeni rad, to je veći ovaj konflikt. Kod zemalja kao
što je naša, koje su u tranziciji, za muškarca je, kao primarnog 'hranitelja obitelji', uobičajenije
da radi prekovremeno i da žena zato obavlja više kućanskih poslova. Stoga je moguće da se
radi prekovremeno upravo zbog obitelji (zbog veće zarade), ali da članovi obitelji gledaju taj
rad kao odluku same radnice i kao nešto što je nepotrebno, pa ga zato ne odobravaju. Stoga,
kad radnice ostanu raditi prekovremeno, moguće je da upravo tada, kada propuštaju neke
uobičajene zajedničke obiteljske aktivnosti ili nisu u mogućnosti obaviti neke kućanske
zadatke koje inače u to vrijeme obavljaju, članovi obitelji direktno za to vrijeme ometaju
radnicu pozivima i upitima o vremenu dolaska kući i prigovaraju joj zbog toga.
Socijalna podrška od obitelji je negativan prediktor konflikta obitelj-rad, što je
utvrđeno i u dosadašnjim istraživanjima (Adams, King i King, 1996; Parasuraman i sur.,
1996; Patel, 2008). Na primjer, obitelj može pokazati podršku u nastojanju da smanje konflikt
obitelj-rad prilagođavajući vrijeme obroka, obiteljskih i društvenih aktivnosti radnom
vremenu radnika, što je kvalitativnom analizom pokazano u istraživanju Grzywacza i
suradnika (2007). Neka, pak, istraživanja pokazuju da je povećanje socijalne podrške jedan od
pozitivnih efekata zaposlenosti žene, posebice u vremenski zahtjevnim i stresnim poslovima
(Barnett i Hyde, 2001). Ovo znači da je moguće da postoji recipročan odnos između socijalne
59
podrške i konflikta obitelj-rad, no to se ne može potvrditi na temelju analiza provedenih u
ovom istraživanju.
Konflikt unutar obitelji je najznačajniji negativan prediktor konflikta obitelj-rad. Treba
napomenuti da veći rezultat na skali Konflikt održava manju razinu konflikta u obitelji, pa se
zapravo može reći da je veća razina konflikta u obitelji povezana s povećanjem konflikta zbog
ometajućeg djelovanja obitelji na posao. Ovo je u skladu s rezultatima nekih dosadašnjih
istraživanja (Frone i sur., 1997; Hill i sur., 2004) koji pokazuju da je manja kvaliteta
međusobnih odnosa članova obitelji povezan s većim konfliktom obitelj-rad. Ovo je
razumljivo s obzirom na to da obiteljske razmirice mogu, npr., dekoncentrirati radnika u poslu
ili radnica može pokazati negodovanje i započeti svađu zbog negativnog ometajućeg
djelovanja obitelji na njezin posao.
Povezanost socijalne podrške od obitelji i kvalitete funkcioniranja u obitelji s
konfliktom obitelj-rad, te percepcija visokih razina socijalne podrške i faktora kvalitete
obiteljskog funkcioniranja mogu pojasniti nisku razinu konflikta obitelj-rad kod svih
ispitanica, pri čemu se ne razlikuju ispitanice koje rade u različito organiziranim smjenama.
Već je spomenuto da je smjenski rad u pozitivnoj korelaciji sa konfliktom rad-obitelj, pa ako
se pretpostavlja da smjenske radnice mogu nadoknađivati vrijeme provedeno s obitelji uz
smanjenje kvalitetnog sna i ugrožavanje vlastitog zdravlja, te dolaziti na posao iscrpljene,
moglo se pretpostaviti i da će one imati veći konflikt obitelj-rad, što nije utvrđeno. Naime,
socijalna podrška i kvaliteta funkcioniranja u obitelji mogu se smatrati 'buffer' varijablama,
odnosno varijablama koje mogu ublažiti efekte smjenskog rada i ometajući utjecaj obitelji na
rad. Međutim, niska razina konflikta obitelj-rad može proizaći i iz činjenice da ispitanice rade
posao koji ne nose kući, pa se stoga ne isključuje mogućnost povećanja razine ovog konflikta
kod žena drugih profesija, kao što je posao profesora. Isto tako, niska razina ovog konflikta
može proizaći iz same kulture, koja je tradicionalnija, posebice za ulogu žene u obitelji, i za
koju se pretpostavljalo da bi mogla razlikovati rezultate ovog istraživanja i rezultate
istraživanja iz drugih, zapadnijih zemalja, gdje su dobivene više razine ovog konflikta (npr.,
Frone, Yardley i Markel, 1997; Kinnunen i Mauno, 1998; Hill, Yang, Hawkins i Ferris,
2004). Tome ide u prilog nepovezanost konflikta obitelj-rad s nekim strukturalnim zahtjevima
obitelji kao što su raspodjela brige o djeci i kućanskim poslovima, briga za stariju osobu i broj
djece. Moguće je da je to povezano s važnošću obitelji za žene u Hrvatskoj i s njihovim
očekivanjima o obvezama u obitelji, koje smatraju nužnim, a ne stresnim. Ometanje rada zbog
obiteljskih obaveza, koje smatraju svojim primarnim dužnostima, možda pripisuju sebi i
60
svojoj neuspješnosti u organiziranju poslovnih obaveza iu skladu s obiteljskim, a ne samoj
svojoj obitelji.
Dobiveno je da su sa zadovoljstvom u obitelji značajno povezani svi faktori
obiteljskog funkcioniranja i socijalna podrška obitelji, ali ne i konflikt obitelj-rad. Ovo se
može objasniti slično kao što je objašnjena nepovezanost konflikta rad-obitelj sa
zadovoljstvom u poslu. Naime, moguće je da u procjeni zadovoljstva obiteljskim životom
ispitanice više uzimaju u obzir općenito funkcioniranje u obitelji, podrazumijevajući pod tim i
socijalnu podršku, a konflikt obitelj-rad gledaju kao jedan popratni aspekt svega toga.
Međutim, u ovom istraživanju nisu provedene analize kojima bi se moglo zaključivati o
uzročno-posljedičnim vezama, pa to ostaje samo pretpostavka. Također, dobiveno je da je
zadovoljstvo s obitelji veće kod smjenskih nego kod dnevnih radnica, što je interpretirano
time što su dnevne radnice starija skupina ispitanica i da imaju veću odgovornost za brigu o
starijoj osobi. Zbog same strukture ispitivanog uzorka nije ih bilo moguće izjednačiti po svim
varijablama koje bi mogle imati dodatan efekt na stresore s posla, pa se ovo smatra jednim od
nedostataka ovog istraživanja koje treba uzeti u obzir u budućim istraživanjima.
Nadalje, dobiveno da su značajni prediktori zadovoljstvu životom zadovoljstvo sa
suradnicima i zadovoljstvo obiteljskim životom. Može se reći da je, ako su suradnici ujedno i
dobri prijatelji s kojima se radnica druži, za procjenu zadovoljstva životom važno koliko su
zadovoljne općenito odnosima sa sebi bliskim osobama. U isto vrijeme može značiti i
percepciju dostupnosti veće socijalne podrške, za koju je utvrđeno da je radnice percipiraju
visokom kad dolazi od članova obitelji, a nije ispitana ona od strane suradnika, te bi se i ona u
budućim istraživanjima trebala uzeti u obzir. Valja spomenuti da je dobiveno da su procjene
zadovoljstva životom, obitelji i poslom međusobno povezane kod smjenskih radnica, a kod
nesmjenskih su značajno povezani zadovoljstvo poslom i obitelji, te zadovoljstvo obitelji i
životom, ali ne i zadovoljstvo poslom i životom. Ova subordiniranost zadovoljstva poslom
zadovoljstvu životom je dobivena i u drugim dosadašnjim istraživanjima (npr., Brief, 1981;
prema Brief i Hollenbeck, 1985), posebice kod onih kojima posao vrlo malo znači. Ovim se
potvrđuje dio prve hipoteze, a i hipoteza prelijevanja, prema kojoj će zadovoljstvo obiteljskim
životom i poslom utjecati na zadovoljstvo životom, kod smjenskih radnica. Marks (2001)
navodi da je za žene uobičajena uključenost u višestruke uloge tijekom života, ali da je pri
tom za mentalno i fizičko zdravlje bitno koliko uspješno usklađivaju zahtjeve iz različitih
uloga, što može utjecati na zadovoljstvo životom. Budući da je kod smjenskih radnica veći
konflikt rad-obitelj, one vjerojatno trebaju uložiti veći napor da im taj konflikt ne poremeti
obiteljske odnose, te je moguće da upravo to utječe na njihovo zadovoljstvo životom. Za
61
skupinu dnevnih radnica bi se moglo reći da zadovoljstvo poslom, preko utjecaja na
zadovoljstvo s obitelji, indirektno utječe na procjenu zadovoljstva životom.
Treba reći da se za afektivnu komponentu zadovoljstva životom pokazao relevantnim
način organizacije smjena. Naime, dobiveno je da se međusobno razlikuju smjenske radnice
po razini te komponente, s time da je najmanjom procjenjuju radnice u iregulrnoj i smjeni
rotiranoj unatrag. Moguće je da smanjena mogućnost organiziranja vanradnih aktivnosti, koja
može biti dodatan stresor ispitanicama u iregularnoj smjeni zbog neizvjesnosti rasporeda
radnog vremena, te kumulativni deficit sna nakon zgusnutih smjena otežava osobno
funkcioniranje izvan radnog mjesta i dovodi do negativnijeg afekta, koji utječe na procjenu
ove komponente zadovoljstva životom. Za procjenu zadovoljstva životom se pokazalo da je povezano sa socijalnom podrškom
od obitelji i faktorima obiteljskog funkcioniranja, ali ne i s onom od nadređenog. Ovo
potvrđuje rezultat nekih dosadašnjih istraživanja (npr., Carver i Jones, 1992) da je socijalna
podrška u obitelji povezana s većim općim zadovoljstvom životom. Međutim, nisu uzete u
obzir različite vrste socijalne podrške (instrumentalna i emocionalna) koje bi možda mogle na
različit način biti povezane s efektima smjenskog rada, konfliktom radne i obiteljske uloge i
zadovoljstvom životom, s obitelji i poslom, te se preporučuje da se uzmu u obzir u budućim
istraživanjima..
Naposljetku, trebalo bi spomenuti još neka ograničenja ovog istraživanja. Naime, u
ovom je istraživanju trebalo više obuhvatiti strukturu obitelji. Nisu kontrolirani npr.,
zaposlenost bračnog partnera i dob djece koji bi mogli utjecati na količinu obaveza koju žena
ima u odgoju djece i u kućanstvu. Isto tako, u pitanju o broju djece nije stavljen naglasak na
broj djece koja s ispitanicama žive u obiteljskom domu. Nije ispitana relativna važnost obitelji
i posla za koju je u dosadašnjim istraživanjima utvrđeno da je povezan sa smjerom konflikta
(Carlson i Kacmar, 2000). Stoga se preporučuje da se ove varijable uzmu u obzir u budućim
istraživanjima na ovom području. Također, zanimljivo bi bilo, a možda i nužno u budućim
istraživanjima odvojeno ispitivati različite vrste konflikta radne i obiteljske uloge prema
uzroku (umor, nedostatak vremena i ponašajne strategije), a ne samo prema smjeru, i njihovu
povezanost s različitim načinima organizacije smjena i drugim poslovnim i obiteljskim
zahtjevima i karakteristikama.
62
8. ZAKLJUČCI: 1. Rezultatima ovog istraživanja je utvrđeno da od ispitivanih karakteristika rada i obitelji
postoje razlike između smjenskih i dnevnih radnica u procjeni razine negativnih efekata
vremena rada i odgovornosti za brigu o starijoj osobi. Smjenske radnice doživljavaju
negativnijim efekte vremena rada na obitelj, zdravlje i društveni život, a veća je proporcija
nesmjenskih radnica koje imaju odgovornost za brigu o starijoj osobi u usporedbi sa
smjenskim radnicama. Nadalje, utvrđeno je da je veličina konflikta zbog ometajućeg
djelovanja rada na obitelj veća kod smjenskih radnica, a nema razlike u konfliktu zbog
ometajućeg djelovanja obitelji na rad, ni u procjenjenim razinama kvalitete obiteljskog
funkcioniranja između smjenskih i dnevnih radnica. U procjenama zadovoljstva životom,
obitelji i poslom dobiveno je da je kognitivno-evaluativna komponenta zadovoljstva
poslom najveća kod dnevnih radnica, a najmanja kod radnica koje rade u dvanaestosatnim
smjenama. Za afektivnu komponentu zadovoljstva životom dobiveno da je ona najmanja
kod ispitanica koje rade u iregularnim i unatrag rotiranim smjenama, procjene
zadovoljstva s obitelji su veće kod smjenskih radnica u odnosu na dnevne, a razlike u
procjenama zadovoljstva poslom i životom su dobivene samo kad se razmatraju njihove
komponente.
2. Utvrđeno je da je socijalna podrška nadređenog značajno povezana s konfliktom rad-
obitelj, ali ne i s konfliktom obitelj-rad i kvalitetom obiteljskog funkcioniranja, te da je od
različitih procjena zadovoljstva životom, obitelji i poslom značajno povezana samo s
afektivnom komponentom zadovoljstva poslom, i to pozitivno. Za socijalnu podršku od
obitelji je utvrđeno da je negativno povezana s konfliktom obitelj-rad, pozitivno povezana
s faktorima kvalitete funkcioniranja u obitelji, s procjenom zadovoljstva obiteljskim
životom i životom općenito, a nije značajno povezana s konfliktom rad-obitelj i s
procjenama zadovoljstva poslom.
63
9. LITERATURA
♦ Adams, G. A ; King, L. A; King, D. W. (1996): Relationships of job and family
involvement, family social support, and work-family conflict with job and life satisfaction
Journal of applied psychology, vol. 81, no4, pp. 411-420
♦ Ahasan, R., Mohiuddin, G. I Khaleque, A. (2002): Psychosocial Implications of Shift
Work: Case Study; Work Study, Vol. 51, br.3. 116-120
♦ Akerstedt, T. (1985): Adjustment of physiological circadian rhythms and the sleep-
wake cycle to shiftwork, Hours of work, Wiley, 1985
♦ Akerstedt, T., Fredlund, P., Gillberg, M., Jansson, B. (2002): Work load and work
hours in relation to disturbed sleep and fatigue in a large representative sample. J.
Psychosom Res. 2002 Jul;53(1):585-8.
♦ Allan, C., Loudon, R. I Peetz, D. (2007): Influences of work/nonwork conflict;
http://jos.sagepub.com/cgi/content/abstract/43/3/219
♦ Almeida, D. M.; McDonald, D. (1998): Weekly Rhythms of Parents' Work Stress,
Home Stress, and Parent-Adolescent Tension. New Directions for Child and Adolescent
Development
♦ Amelsvoort, L.G.P.M., Jansen, N.W.H., Swaen, G.M.H., Van der Brandt, P.A., Kant,
I.(2004): Direction of shift rotation among three-shift workers in relation to psychological
health and work-family conflict; Scadinavian Journal of Work, Environment, & Health,
30(2):149-156
♦ Anderson, J.E. (1970): Three-Shift-Work: A socio-medical investigation,
Socialforskingsinstitutet Vol. 42, Copenhagen
♦ Aryee, S.(1992): Antecedents and Outcomes of Work-Family Conflict Among Married
Professional Women: Evidence from Singapore; Human Relations, Vol. 45, No. 8, 813-837
♦ Aryee, S., Luk, V. (1996): Work and Nonwork Influences on the Career Satisfaction of
Dual-Earner Couples; Journal of Vocational Behavior, 49, 38-52
♦ Aryee, S., Luk,V., Leung, A., and Lo, S. (1998): Role Stressors, Interrole Conflict,
and Well-Being: The Moderating Influence of Spousal Support and Coping Behaviors among
Employed Parents in Hong Kong; Journal of Vocational Behavior, 54, 259-278
64
♦ Bacharach, B., Bamberger, P., Conley, S. (1991) Work-home conflict among nurses
and engineers: Mediating the impact of role stress on burnout and satisfaction at work;
Journal of Organizational Behavior, 12, 39-53
♦ Baltes, B.B., Briggs, T.E., Huff, J.W., Wright, J.A. i Neuman, G.A. (1999): Flexible
and compressed workweek schedules: A meta analysis of their effects on work-related
criteria. Journal of Applied Psychology, 84, 496-513
♦ Barnett, R.C. (2004): Long Working Hours, Safety, And Health: Toward A National
Research Agenda; Community; families & Work Program; Women's Studies Research
Center, Brandeis University
♦ Barnett, R.C., Gareis, K.C., Brennan, R.T. (1992): Wives' Shift Work Schedules and
Husbands' and Wives' Well-Being in Dual earner Couples With Children; Journal of Family
Issues, Vol.29, No.3, 396-422
♦ Barnett, R.C., Hyde, J.H. (2001): Women, men, work, and family: An expansionist
theory; American Psychologist, 56, 781-796
♦ Barnett, R.C., Marshall, N.L. (1992): Worker and mother roles, spillover effects, and
psychological distress; Women Health, http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1632103
♦ Barnett, R.C., Shen, Y. (1997): Gender, High-and-Low-Schedule-Control Housework
Tasks, and Psychological Distress: A Study of Dual-Earner Couples; Journal of Family
Issues, Vol.18, No.4, 403-428
♦ Beatty, C.A. (1996): The stress of managerial and professional women: is the price too
high?; Journal of Organizational Behavior Vol. 17 Issue 3, P. 233 – 251
♦ Beavers, W.C., Hampson, R. I Hulgus, Y. (1990). Self-Report Family Inventory;
NICHID SECCYD- Wisconsin
♦ Boggild, H., Knutsson, A. (1999): Shift work, risk factors and cardiovascular disease.
Scand-J-Work-Environ-Health. 1999 Apr; 25(2): 85-99
♦ Bohle, P., Tilley, A. J. (1998): Early experience of shiftwork : Influences on attitudes; Journal of occupational and organizational psychology, vol. 71, no1, pp. 61-79 (1 p.1/4)
♦ Bond, J.T.; Galinsky, E.; Swanberg, J.E.(1998): The 1997 National Study of the
Changing Workforce; http://www.familiesandwork.org
♦ Brief, A.P. i Hollenbeck, J.R. (1985): Work and Quality of Life; International Journal
of Psychology, 20.
♦ Burke, R.J. (1999): Workaholism in Organizations: Gender differences. Sex Roles, 41,
333-345
65
♦ Carlson, D.S., Kacmar, K.M. (2000): Work–Family Conflict in the Organization: Do
Life Role Values make a Difference? Journal of Management, Vol. 26, No. 5, 1031-1054
♦ Carlson, D.S., Perrewé, P.L. (1999): The Role of Social Support in the Stressor-Strain
Relationship: An Examination of Work-Family Conflict ; Journal of Management, 25, 513-540
♦ Carol J. Erdwins, C.E., Buffardi; L.C., Casper, W.J., O'Brien, A.S. (2001): The
Relationship of Women's Role Strain to Social Support, Role Satisfaction, and Self- SO:
Family Relations VOL 50, NO: 3, PG: 230-238
♦ Carver, M.C., Jones, W.H. (1992): The Family Satisfaction Scale; Social Behavior
and Personality, 20, 71-84
♦ Chiu R.K.; Man J.S.W.; Thayer J.(1998): Effects of role conflicts and role
satisfactions on stress of three professions in Hong Kong: a path analysis approach; Journal
of Managerial Psychology, Vol. 13, N. 56, 318-
♦ Cinamon, R.G. and Rich, Y.(2002): Gender Differences in the Importance of Work
and Family Roles: Implications for Work–Family Conflict; Sex Roles Vol. 47, N. 11-12
♦ Cinamon, R.G., Weisel, A. I Tzuk, K. (2007): Work-Family Conflict within the
Family: Crossover Effects, Perceived Parent Child Interaction Quality, Parental Self-
Efficacy, and Life Role Attributions; Journal of Carreer Development, 34; 79
♦ Cohen, S. I Wills, T.A. (1985): Stress, social support, and the buffering hypothesis;
Psychological Bulletin, 98:310-57
♦ Colligan, M.J., Rosa, R.R. (1990): .Shiftwork effects on social and family life.
Occupational Medicine.;5(2):315-22.
♦ Connidis, I.A., McMullin, J.A. (2002): Sociological Ambivalence and Famil Ties: A
Critical Perspective; Journal of Marriage and Family 64(August 2002): 558-567
♦ Costa, G. (1996): The impact of shift and night work on health, Applied Ergonomics,
Volume27,Issue1,9-16
♦ Costa, G. (2003): Factors influencing health of workers and tolerance to shift work
Theoretical Issues in Ergonomics Science, Volume 4, Issue 3 & 4 , pages 263 - 288
♦ Costa, G., Lievore, F., Casaletti, G., Gaffuri, E., Folkard, S. (1989): Circadian
characteristics influencing interindividual differences in tolerance and adjustment to
shiftwork; Ergonomics, Volume 32, Issue 4 , 373 - 385
♦ Coverman, S.(1989): Women’s work is never done: The division of domestic labor
- Women: A feminist perspective – Mayfield
66
♦ Crouter, A. C., Macdermid, S.M., McHale, S. M., Perry-Jenkins, M. (1990): Parental
monitoring and perceptions of children's school performance and conduct in dual- and
single-earner families; Developmental psychology , vol. 26, no4, pp. 649-657
♦ Čudina-Obradović, M., Josip Obradović, J. (2000): Obitelj i zaposlenost izvan kuće:
međusobno ometanje i/ili pomaganje, Revija za socijalnu Revija za socijalnu politiku, Svezak
7, Br. 2
♦ Čudina-Obradović, M. I Obradović, J. (2000): Sukob obiteljskih i radnih uloga:
uzroci, posljedice i neriješeni istraživački problemi; Društvena istraživanja Zagreb, 10, 4-
5(54-55): 791-819
♦ Dunseath, J., Beehr, T.A., King, D.A. (1995): Job Stress-Social Support Buffering
Effects Across Gender, Education and Occupational Groups in a Municipal Workforce:
Implications for EAP's and Further Research; Review of Public Personnel Administration,
Vol.15,No.1,60-83
♦ Fenlason, K.J.; Beehr, T.A.(1994): Social support and occupational stress: Effects of
talking to others ; Journal of Organizational Behavior. Vol. 15, no. 2, pp. 157-175
♦ Fenwick, R., Tausig, M. (2001): Scheduling Stress Family and Health Outcomes of
Shift Work and Schedule Control American Behavioral Scientist, Vol. 44, No. 7, 1179-1198
♦ Finn, J. (1986): The relationship between sex role attitudes and attitudes supporting
marital violence. Sex Roles, 14, 235-244
♦ Folkard, S. (1992): Is there a 'best compromise' shift system?
Ergonomics, Volume 35, Issue 12, 1453 – 1463
♦ Frone, M.R. (2000): Work-family conflict and employee psychiatric disorders: The
national comorbidity survey, Journal of Applied Psychology, 85, 888-895
♦ Frone,M.R., Russell, M., Cooper, M.L. (1992): Antecedents and outcomes of work-life
conflicts: testing a model of work-family interface- Journal of Applied Psychology, 77, 65-75
♦ Frone, M.R., Quick, J.C., Tetrick, L.E. (2003): Work-family balance; Handbook of
occupational health psychology. (pp. 143-162). Washington, DC, US: American
Psychological Association.
♦ Frone, M.R.,. Yardley, J.K, Markel, K.S. (1997): Developing and Testing an
Integrative Model of the Work–Family Interface; Journal of Vocational Behavior, 50, 145-
167
♦ Finn, P. (1981): Effects of Shift Work on the Lives of Employees, The Monthly Labor
Review, 1981 - HeinOnline
67
♦ Geurts, S.A.E., Kompier, M.A.J., Roxburgh, S., and Irene L. D. Houtman, I.L.D.
(2003): Does Work–Home Interference mediate the relationship between workload and well-
being? Journal of Vocational Behavior, Vol.63, Issue 3, Pages 532-559
♦ Gottlieb, B.H., Kelloway, E.K., Martin-Matthews, A. (1996): Predictors of work-
family conflict, stress, and job satisfaction among nurses; Canadian Journal of Nurse
Research, 28(2):99-117
♦ Greenberger, E., O'Neil, R., (1994): Patterns of Commitment to Work and Parenting:
Implications for Role Strain ; Journal of Marriage and the Family, Vol. 56, No. 1
♦ Greenglass, E.R. (1991): Burnout and gender: Theoretical and organizational
implications; Canadian Psychology, 32, 562-572
♦ Greenglass, E.R. (2002): Work stress, coping, and social support: Implications for
women's occupational well-being; in Nelson, D.L., Burke, R.J. (Ed): Gender, Work, Stress,
and Health
♦ Gregov, Lj. (1994): Nametnuti ritam rada kao stresor. Magistarski rad. Filozofski
fakultet u Zagrebu
♦ Grosswald, B. (1999): Shift work and negative work-to-family spillover; Journal of
Sociology and Social welfare, Vol. 30, (2003)
♦ Greenhaus, J.H. & Beutell, N.J. (1985): Sources of conflict between work and family
roles; Academy of Management Review, 10, 76-88
♦ Grzywacz, J.G., Arcury, T.A., Martin, A., Carrillo, L., Burke, B., Coates, M., and
Quandt, S.A. (2007): Work-Family Conflict: Experiences and Health Implications Among
Immigrant Latinos; Journal of Applied Psychology, Vol. 92, No.4, 1119-1130
♦ Grzywacz, J.G., Bass,, B.L. (2003): Work, Family, and mental Health: Testing
Different models of work-family fit; Journal of Marriage and Family, 65, 248-261.
♦ Harma, M. (1993): Individual differences in tolerance to shiftwork: a review;
Ergonomics, Volume 36, Issue 1 - 3 , 101 - 109
♦ Healy, D., Minors, D. S., Waterhouse, J.M. (1993): Shiftwork, helplessness and
depression Journal of affective disorders, vol. 29, no1, pp. 17-25 (1 p.)
♦ Henderson, H.J. i Burt, C.D.B. (1998): An Evaluation of the Effectiveness of Shift
Work Preparation Strategies.- New Zealand Journal of Psychology, 1998 - New Zealand
Psychological Society
♦ Hill, E.J., Yang, C., Hawkins, A.J., Ferris, M. (2004 ): A cross-cultural test of the
work-family interface in 48 countries; Journal of Marriage and Family, Volume 66 Issue
5, Pages 1300 – 1316
68
♦ Jansen, N.W.H., Kant, I.J., Kristensen, T.S.et al. (2003): Antecedents and
consequences of work-family conflict: a prospective cohort study; Journal of Occupational
Environment & Medicine, 45(5):479-91
♦ Jansen, N.W.H., Kant, I., Nijhuis, F.J.N., Swaen, G.M.H., Kristensen, T.S. (2004):
Impact of worktime arrangements on work-home interference among Dutch employees;
Scandinavian Journal of Work Environment Health, 30(2): 139-148
♦ Katz, D., & Kahn, R. (1978): The social psychology of organizations (2nd.ed.), New
York: Wiley
♦ Keith, P.M., Schafer, R.B. (1980): Roles Strain and Depression in Two-Job families;
Family relations, 29 (4), 483-488
♦ Klitzman, R., Simon, M.Hasselhorn, H., Mero, R.P. (1990): Work stress, nonwork
stress, and health; Journal of Behavioral Medicine, 13, 221-243
♦ Kossek, E.E. i Ozeki, C. (1998): Work-Family Conflict, Policies, and the Job-Life
Satisfaction Relationship: A Review and Directions for Organizational Behavior – Human
Resources Research; Journal of Applied Psychology, Vol.83, Br.2:139-149
♦ Kuemmeling, A., Simon, M., Hasselhorn, H., and the NEXt Study Group (2004):
Work Home Conflict among nurses in Europe; NEXTWHiKitiakyushu1004.pdf
♦ Kinnunen, U. and Mauno, S. (1998): Antecedents and Outcomes of Work Family
Conflict Among Employed Women and Men in Finland; Human Relations, Vol. 51, N. 2
♦ Kivimaki, M., Kuisma, P., Virtanen, P., Elovainio, M. (2001): Work Stress, Does Shift
Work Lead to Poorer Health Habits- … Done Shift Work and Those Who Have Never Done
Shift Work; Work and Stress, 15, 3-13
♦ Knauth, P. (1996): Designing better shift systems , Applied Ergonomics
Volume 27, Issue 1, February 1996, Pages 39-44
♦ Knauth, P., Ilmarinen, J. (1975): Continuous measurement of body temperature during
a three-week experiment with inverted working and sleeping hours-u Colquhoun i sur., (Eds.):
Proceedings of the 3rd International Symposium on Night and Shiftwork, Westdeutscher
Verlag, Germany, 66-74
♦ Kogi, K. (1996): Improving shift workers' health and tolerance to shiftwork: recent
advances Applied Ergonomics, Volume 27, Issue 1, Pages 5-8
♦ Lawrence, S.A. (2005): An Integrative Model of Perceived Available Support, Work-
Family Conflict and Support Mobilisation; Journal of Management & Organization, Vol.12
(2), (2006)
69
♦ Lipscomb, J.A., Trinkoff, A.M., Geiger-Brown, J., Brady, B. (2002): Work-schedule
characteristica and reported musculoskeletal disorders of registered nurses. Scandinavion
Journal of Work, Environment & Health, 28, 394-401
♦ Lundberg, U., Frankenhaeuser, M. (1999): Stress and workload of men and women in
high-ranking positions; Journal of Occupational Health Psychology, 4, 142-151
♦ Major, V.S., Klein, K.J., & Ehrhart, M.G. (2002): Work time, work interference witn
family, and psychological distress; Journal of Applied Psychology, 87, 427-436
♦ Marks, S.R. (2001): Role balance amoung White married couples. Journal of Marriage
and the Family, 63, 1083-1098
♦ Martens, M. F. J.. Nijhuis, F. J. N. , Van Boxtel, M. P. J., Knottnerus, J. A. (1999):
Flexible work schedules and mental and physical health. A study of a working population
with non-traditional working hours; Journal of Organizational Behavior, Vol: 20, No: 1, 35-
46
♦ Mitchell, R.J., Williamson, A.M. (2000): Evaluation of an 8 hour versus a 12 hour
shift roster on employees at a power station. Applied Ergonomics. 31(1): 83-9
♦ Netemeyer, R., Boles, S., & McMurrian, R. (1996): Development and Validation of
work-family conflict and family-work conflict scales. Journal of Applied Psychology, 81,
400-410
♦ Noonan, M.C. (2001): The Impact of Domestic Work on Men's and Women's Wages;
Journal of Marriage and Family 63(November 2001):1134-1145
♦ Parasuraman, S., Greenhaus, J.H., Granrose, C.S. (1992): Role stressors, social
support, and well-being among two-career couples; Journal of Organizational Behavior, 13,
339-356
♦ Parasuraman, S., Purohit, Y.S., Godshalk, V.M., and Beutell, N. (1994): Work and
Family Variables, Entrepreneurial Career Success, and Psychological Well-Being; Journal of
Vocational Behavior, 48, 275-300
♦ Parkes, K.R. (2002): Shift work and age as interactive predictors of body mass index
among offshore workers. Scand J Work Environ Health ;28(1):64–71.
♦ Patel, C.J., Beekhan, A., Paruk, Z., Ramgoon, S. (2008): Work-fanily conflict, job
satisfaction and spousal support: an exploratory study of nurses' experience; Curationis,
31(1):38-44
♦ Perrewé, P.L.& Carlson, D.S. (2002): Do men and women benefit from social support
equally? Results from a field examination within the work amd family context; in Nelson,
D.L., Burke, R.J. (Ed): Gender, Work, Stress, and Health
70
♦ Perrewé, P. L., Hochwarter, W.A, Kiewitz, C. (1999): Value attainment: An
explanation for the negative effects of work-family conflict on job and life satisfaction. Journal
of Occupational Health Psychology. Vol 4(4), 318-326.
♦ Petz, B. (1987): Psihologijski riječnik; Zagreb: Prosvjeta
♦ Pilcher, J.J., Lambert, B.J., Huffcutt, A.I. (2000): Differential effects of permanent and
rotating shifts on self-report sleep length: a meta-analytic review. Sleep. 15;23(2):155-63.
♦ Pisarski, A., Bohle, P., Callan, V.J. (1998): Effects of coping strategies, social support
and work-nonwork conflict on shift worker's health; Scandinavian journal of work,
environment & health. Vol. 24, no3, pp. 141-145
♦ Presser, H.B. (1987): Work shifts of full-time dual-earner couples: patterns and
contrasts by sex of spouse. DEMOGRAPHY. 24(1):99-112
♦ Presser, H.B. (2003): Working in a 24/7 Economy: Challenges for Families
- New York: Russell Sage Foundation
♦ Repetti, R. L.; Wood, J. (1997): Effects of daily stress at work on mothers' interactions
with preschoolers; Journal of Family Psychology. Vol 11(1), 90-108.
♦ Ribet, C., & Derriennic, F. (1999): Age, working conditions, and sleep disorders : A.
longitudinal analysis in the French cohort ESTEV. Sleep, 22, 491–504.
♦ Rosenbaum, M. and Cohen, E. (1999): Equalitarian Marriages, Spousal Support,
Resourcefulness, and Psychological Distress among Israeli Working Women ; Journal of
Vocational Behavior, Vol. 54, N. 1, 102-113.
♦ Schaie, K.W. i Willis, S.L. (2001): Psihologija odrasle dobi i starenja; Naklada Slap,
Jastrebarsko
♦ Schernhammer, E.S., Laden, F., Speizer, F.E., Willett, W.C., Hunter, D.J., Kawachi, I.
Fuchs, C.S., Colditz, G.A. (2003): Night-Shift Work and Risk of Colorectal Cancer in the
Nurses’ Health Study; Journal of the National Cancer Institute, Vol. 95, No. 11, 825-828
♦ Singer, G. (1982): Quality of Life in Shift Work; Asia Pacific Journal of Human
Resources, 20; 29
♦ Small, S.A.; Riley, D.(1990): Toward a Multidimensional Assessment of Work
Spillover into Family Life. Authors: Descriptors:Family Life; Role Conflict; Spouses; Stress
Variables; White Collar Occupations ; Journal of Marriage and the Family, v52 n1 p51-61
♦ Smith, L., Folkard, S., Tucker, P., Macdonald, I. (1998): Work shift duration: a review
comparing eight hour and 12 hour shift systems. Occupational & Environmental Medicine.
55(4):217-229
71
♦ Spector, P.E., Cooper, C.L., Poelmans, S., Allen, T.D., O'Driscoll, M., Sanchez, J.I.
Siu, O.L., Dewe, P., Hart, P., Lu, L.(2004): A cross-national comparative study of work-
family stressors, working hours, and well-being: China and Latin America versus the anglo
world; Personnel Psychology, Vol. 57, NO: 1, PG: 119-142
♦ Staines, G.L (1980): Spillover Versus Compensation: A Review of the Literature on
the Relationship Between Work and Nonwork; Human Relations, Vol. 33, No. 2, 111-129
♦ Staines, G.L. , Pleck, J.H. (1983): The Impact of Work Schedules on the Family; Ann
Arbor, MI:Inst for Social Research
♦ Šimunić, A., Rupić, L., Gregov, Lj. I Šimić, N. (2008): Organizacija smjenskog rada,
zadovoljstvo poslom i zdravstveni status kod medicinskih sestara; XVI. Dani psihologije u
Zadru – Sažetci radova; Odjel za psihologiju; Sveučilište u Zadru
♦ Škegro, I. (2008): Radne vrijednosti i zadovoljstvo poslom na podrućjima posebne
državne skrbi: Diplomski rad, Sveučilište u Zadru
♦ Tausig, M., Fenwick, R. (2001): Unbinding time: Alternativework schedules and
work-life balance; Journal of Family and Economic Issues, 22, 101-119
♦ Tepas, D.I. (1993): Educational programmes for shiftworkers, their families, and
prospective shiftworkers Ergonomics, Volume 36, Issue 1 - 3 , 199 - 209
♦ Tepas, D.I., Carvalhais, A.B. (1990): Sleep patterns of shiftworkers. Occupational
Medicine. Apr-Jun;5(2):199-208.
♦ Thomas, L. T. i Ganster, D. C. (1995): Impact of family-supportive work variables on
work-family conflict and strain : a control perspective; Journal of Applied Psychology, 80, 6-
15
♦ Totterdell, P. (2004): Work Schedules; 03-Barling.qxd. p.35-62
♦ Ucchino, B.N., Caccioppo, J.T. i Kiecolt-Glaser, J.K. (1996): The Relationship
between Social Support and Physiological Processes: A Review with Emphasis on Underlying
Mechanisms and Implications for Health; Psychological Bulletin, Vol.119; Br.3: 488-531
♦ Van Loon, J.H. (1963): Diurnal body temperature curves in shift workers
Ergonomics, Volume 6, Issue 3
♦ Vizek Vidović, V. (1982): Radna okolina i režim rada kao izvor stresa u industriji :
Doktorska disertacija. Filozofski fakultet u Zagrebu.
♦ Vizek-Vidović, V. (1990): Stres u radu; Zagreb: Radna zajednica Republičke
konferencije Saveza socijalističke omladine Hrvatske
♦ Vojdanoff, P. (1988): Work Role Characteristics, Family Structure Demands, and
Work/Family Conflict; Journal of Marriage and the Family 50(August 2008):749-761
72
♦ Vojdanoff, P. (2005): The differential salience of family and community demands and
resources for family-to-work conflict and facilitation; Journal of Family and Economic Issues,
26, 395-417.
♦ Wallace, M. (1983): Shiftwork Case Studies; Asia Pacific Journal of Human Resources
21; 43
♦ Wayne, J.H., Musisca, N., Fleeson, W. (2002): Considering the role of personality in
the work–family experience: Relationships of the big five to work–family conflict and
facilitation Department of Psychology, Wake Forest University, Winston-Salem, NC 27109,
USA Available online
♦ Weigel, D.J., Weigel, R.R., Berger, P.S., Cook, A.S., DelCampo, R. (1995): Work-
Family Conflict and the Quality of Family Life: Specifying Linking Mechanisms; Family
Consumer Sciences Research Journal, 24;5
♦ Westman, M. (2002): The Allocation of Time to Work and Family Roles; u: Nelson,
D.L., Burke, R.J. (Ed): Gender, Work, Stress, and Health
♦ Willis, T.A., O'Connor, D.B., Smith, L. (2008): Investigating effort-reward imbalance
and work-family conflict in relation to morningness-eveningness and shift work; Work &
Stress, Vol.22, No.2, 125-137
♦ Wilson, M.G., Polzer-Debruyne, A., Chen, S. i Fernandes, S. (2007): Shift work
intervention for reduced work-family conflict; www.emeraldinsight.com/01-42-5455.htm
♦ Yang, N., Chen, C.C., Choi, J. I Zou, Y. (2000): Sources of work-fanily conflict: A
Sino-U.S. comparison of the effects of work and family demands; Academy of Management
Journal, 43, 113-123
♦ Yildirim, D., Aycan, Z.(2008): Nurses' work demands and work-family conflict: a
questionnaire survey; International Journal of Nurse Studies, 45(9), 1366-78
♦ Yoder, J.D. (2003): Women and gender: Transforming psychology (2nd ed.); Upper
Saddle River, NJ: Prentice Hall
73
10. SAŽETAK Cilj ovog istraživanja je bio ispitati konflikt radne i obiteljske uloge kod žena koje
rade u smjenama. Vrlo je malo istraživanja na ovom području u društvima kao što je naše,
gdje je još uvijek izražena tradicionalna uloga žene, što bi u osnovi moglo povećati rizik da
profesionalna uloga bude u konfliktu s ulogom majke i kućanice. Ako posao žene uključuje i
rad u smjenama, koji općenito govoreći negativno utječe na različite aspekte življenja, moglo
se pretpostaviti da će konflikt kod tih radnica biti veći.
Integrativni model konflikta radne i obiteljske uloge Fronea i suradnika (1992; 1997)
bio je polazište u ovom istraživanju. Dobiveno je da su konflikt rad-obitelj i konflikt obitelj-
rad dva odvojena konstrukta, te da ih stoga determiniraju različiti faktori: percipirane
karakteristike posla (težina posla i organizacija radnog vremena) konflikt rad-obitelj i
zadovoljstvo poslom, a kvaliteta obiteljskog funkcioniranja veličinu konflikta obitelj-rad i
zadovoljstvo s obitelji. Socijalna podrška od nadređenog se mogla smatrati 'buffer' varijablom
u odnosu karakteristika posla i konflikta rad-obitelj, a socijalna podrška od obitelji kao 'buffer'
varijabla u odnosu karakteristika obiteljskog života i konflikta obitelj-rad. Također je
dobiveno da su procjene zadovoljstva poslom i obiteljskim životom povezane s procjenama
zadovoljstva životom općenito.
Utvrđeno je da smjenske radnice doživljavaju negativnijim efekte vremena rada na
zdravlje, društveni i obiteljski život, a veća je proporcija nesmjenskih radnica koje imaju
odgovornost za brigu o starijoj osobi u usporedbi sa smjenskim radnicama. Nadalje, utvrđeno
je da je veličina konflikta zbog ometajućeg djelovanja rada na obitelj veća kod smjenskih
radnica, a nema razlike u konfliktu zbog ometajućeg djelovanja obitelji na rad, ni u
procjenjenim razinama kvalitete obiteljskog funkcioniranja između smjenskih i dnevnih
radnica. Kognitivno-evaluativna komponenta zadovoljstva poslom bila je najveća kod
dnevnih radnica, a najmanja kod radnica koje rade u dvanaestosatnim smjenama, a za
afektivnu komponentu zadovoljstva životom dobiveno da je ona najmanja kod ispitanica koje
rade u iregularnim i unatrag rotiranim smjenama, a procjene zadovoljstva s obitelji su veće
kod smjenskih radnica u odnosu na dnevne.
74
11. SUMMARY
The aim of this study was to examine the levels of work-family conflict among women
working in shifts. There is not enough research on work-family conflict in societies like ours,
where the tradicional role of women being primarily mothers and householders is still
expressed. Such an attitude could increase conflict between women's professional roles and
their role of a mother and householder. If their jobs include shift work, which has been found
to have negative impacts on different aspects of living, it could be assumed that there will be
more of such conflict among shift working women than among non-shiftworkers.
The assumptions of Frone et al.'s integrative model of work-family conflict (1992;
1997) were generally followed. It is obtained that work-to-family conflict and family-to-work
conflict are two separate constructs. Moreover, perceived job characteristics (job difficulty
and work schedule organization) was in a significant relation with work-to-family conflict and
job satisfaction, and the quality of family functioning with family-to-work conflict and family
satisfaction. Social support from the superior at work seems to be a 'buffer' variable in the
relationship of job characteristics and work-to-family conflict, while social support from
family members seems to be a 'buffer' variable in the relationship of characteristics of family
life and family-to-work conflict. It is also obtained that the estimates of job satisfaction and
family satisfaction are positively related to estimates of global life satisfaction.
The results show that shift workers experience more negative effects of their work
schedule on their health, family, and social life than non-shiftworkers. Their is a greater
proportion of non-shiftworkers that have the responsibilita to care for an elder in comparison
with shiftworkers. Shiftworkers perceived greater levels of work-to-family conflict, while
their was no difference in levels of family-to-work conflict and perceived quality of family
functioning when compared with non-shiftworkers. The cognitive component of family
satisfaction was the highest among the group of daily workers, and the lowest among women
working 12 hour shifts. The affective component of life satisfaction was the lowest among
women working in irregular and backward-rotating shifts in comparison to other forms of
work schedule organisation. Shiftworkers had greater estimates of family satisfaction than
daily workers.
75
12. PRILOG Tablica 1: Jednosmjerne analize varijance i deskriptivni parametri različitih socio-demografskih karakteristika kod smjenskih i dnevnih radnica. Tablica 2: Jednosmjerne analize varijance i deskriptivni parametri različitih socio-demografskih karakteristika kod ispitanica s različitim oblicima rotacije vremena rada. Tablica 3: Faktorska struktura skale opterećenja na poslu
Tablica 4: Deskriptivni i parametri pouzdanosti skale opterećenja na poslu Tablica 5: Faktorska struktura skale efekata organizacije vremena rada Tablica 6: Deskriptivni i parametri pouzdanosti skale efekata organizacije vremena rada Tablica 7: Faktorska struktura skale konflikta radne i obiteljske uloge Tablica 8: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale konflikta rad-obitelj Tablica 9: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale konflikta obitelj-rad Tablica 10: Faktorska struktura skale socijalne podrške od nadređenog Tablica 31: Deskriptivni i parametri pouzdanosti skale socijalne podrške od nadređenog Tablica 42: Faktorska struktura skale socijalne podrške od obitelji Tablica 53: Deskriptivni i parametri pouzdanosti skale socijalne podrške od obitelji Tablica 64: Faktorska struktura skale semantičkog diferencijala za ispitivanje zadovoljstva poslom Tablica 75: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale semantičkog diferencijala za ispitivanje 'afektivno-evaluativne komponente zadovoljstva poslom' Tablica 86: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale semantičkog diferencijala za ispitivanje 'kognitivno-evaluativne komponente zadovoljstva poslom' Tablica 97: Faktorska struktura skale semantičkog diferencijala za ispitivanje zadovoljstva obiteljskim životom Tablica 18: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale semantičkog diferencijala za ispitivanje 'afektivno-evaluativne komponente zadovoljstva obiteljskim životom' Tablica 19: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale semantičkog diferencijala za ispitivanje 'kognitivno-evaluativne komponente zadovoljstva obiteljskim životom' Tablica 20: Faktorska struktura skale semantičkog diferencijala za ispitivanje zadovoljstva životom. Tablica 101: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale semantičkog diferencijala za ispitivanje 'afektivne komponente zadovoljstva životom' Tablica 112: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale semantičkog diferencijala za ispitivanje 'kognitivno-evaluativne komponente zadovoljstva životom' Tablica 12: Faktorska struktura upitnika kvalitete obiteljskog funkcioniranja Tablica 13: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale za ispitivanje obiteljske skladnosti Tablica 14: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale za ispitivanje tolerancije u obitelji Tablica 15: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale za ispitivanje konflikta u obitelji Tablica 16: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale za ispitivanje obiteljskog zajedništva Tablica 28: Deskriptivni parametri razine efekata vremena rada na različita podrućja života smjenskih i dnevnih radnica Tablica 29: Deskriptivni parametri razine efekata vremena rada na različita podrućja života ispitanica s različitom vrstom organizacije smjena Tablica 30: Analiza varijance razine efekata vremena rada na različita podrućja života smjenskih i dnevnih radnica.
76
Tablica 31: Jednosmjerna analiza varijance razine efekata vremena rada na različita podrućja života ispitanica s različitim vrstama organizacije smjena (rotacijama) Tablica 32: Jednosmjerne analize varijance i deskriptivni parametri konflikta radne i obiteljske uloge, faktora obiteljskog funkcioniranja i zadovoljstva obiteljskim, poslovnim i životom općenito kod smjenskih i dnevnih radnica Tablica 33: Jednosmjerne analize varijance i deskriptivni parametri konflikta radne i obiteljske uloge, faktora obiteljskog funkcioniranja i zadovoljstva obiteljskim, poslovnim i životom općenito kod radnica s različito organiziranim smjenama Tablica 34: Rezultati Scheffeove analize za varijablu Dob s obzirom na različite vrste organizacije smjena (različite rotacije) Tablica 35: Rezultati Scheffeove analize za varijablu Stručna sprema s obzirom na različite vrste organizacije smjena (različite rotacije) Tablica 36: Rezultati Scheffeove analize za varijablu Ukupni radni staž s obzirom na različite vrste organizacije smjena (različite rotacije) Tablica 37: Rezultati Scheffeove analize za varijablu Prekovremeni rad s obzirom na različite vrste organizacije smjena (različite rotacije) Tablica 38: Rezultati Scheffeove analize za varijablu Efekti smjena s obzirom na različite vrste organizacije smjena (različite rotacije) Tablica 39: Rezultati Scheffeove analize za varijablu Konflikt rad-obitelj s obzirom na različite vrste organizacije smjena (različite rotacije) Tablica 40: Rezultati Scheffeove analize za Kognitivnu komponentu zadovoljstva poslom s obzirom na različite vrste organizacije smjena (različite rotacije) Tablica 41: Rezultati Scheffeove analize za Afektivnu komponentu zadovoljstva životom s obzirom na različite vrste organizacije smjena (različite rotacije) Tablica 42: Interkorelacije među ispitivanim varijablama na cjelokupnom uzorku Tablica 43: Interkorelacije među ispitivanim varijablama na skupini dnevnih radnica Tablica 44: Interkorelacije među ispitivanim varijablama na skupini smjenskih radnica Tablica 45: Interkorelacije među ispitivanim faktorima zadovoljstva životom, obitelji i poslom na cjelokupnom uzorku Tablica 46: Interkorelacije među ispitivanim faktorima zadovoljstva životom, obitelji i poslom na skupini nesmjenskih radnica Tablica 47: Interkorelacije među ispitivanim faktorima zadovoljstva životom, obitelji i poslom na skupini smjenskih radnica Tablica 48: Rezultati standardne regresijske analize s kriterijskom varijablom zadovoljstvo obiteljskim životom Slika 1: Prosječne razine negativnih efekata vremena rada na različita podrućja života ispitanica s različitim vrstama organizacije smjena (rotacijama)
77
PRILOG Tablica 1: Jednosmjerne analize varijance i deskriptivni parametri različitih socio-demografskih karakteristika kod smjenskih i dnevnih radnica.
Organizacija vremena rada Nesmjenska Smjenska Varijable N M sd N M sd df F p
Dob 37 44,54 7,991 90 39,01 7,938 1/127 12,672 0,0005 Stručna sprema 37 1,486 0,606 90 1,111 0,349 1/127 19,137 0,0000 Ukupni radni
staž 37 24,08 8,411 88 18,05 8,117 1/125 14,07 0,0002
Godine staža na sadašnjem
radnom mjestu 37 12,32 9,216 89 12,88 8,825 1/126 0,102 0,7493
Prekovremeni rad 37 0,135 0,346 92 0,293 0,457 1/129 3,590 0,0603
Prekovremeni sati rada 36 0,916 2,697 89 2,213 4,672 1/125 2,437 0,1210
Doškolovavanje 37 0,216 0,417 92 0,163 0,371 1/129 0,503 0,4793 Broj djece 37 2,054 0,705 92 2,087 0,991 1/129 0,034 0,8543
Tablica 2: Jednosmjerne analize varijance i deskriptivni parametri različitih socio-demografskih karakteristika kod ispitanica s različitim oblicima rotacije vremena rada.
Organizacija smjena
Stalna jutarnja smjena Rotacije unaprijed (dnevna, noćna,
slobodan dan)-12 sati
Rotacija unaprijed (jutro-poslijepodne-noć-slobodan dan)-8
sati
Rotacija unatrag (noć-poslijepodne-jutro-
slobodan dan)-8 sati + Neregularna rotacija
Varijable N M sd N M sd N M sd N M sd df F p Dob 37 44,54 7,991 25 36,96 5,748 36 40,25 8,570 28 39,17 8,777 3/126 5,077 0,002
Stručna sprema 37 1,486 0,606 25 1,160 0,374 36 1,083 0,368 28 1,107 0,315 3/126 6,338 0,0004
Ukupni radni staž 37 24,08 8,411 25 16,28 5,891 35 19,54 8,593 27 17,61 9,221 3/124 5,527 0,001 Godine staža na
sadašnjem radnom mjestu
37 12,32 9,216 25 11,29 7,785 36 13,95 9,253 27 12,59 9,224 3/125 0,462 0,709
Prekovremeni rad 37 0,135 0,346 25 0,440 0,506 37 0,243 0,434 29 0,206 0,412 3/128 2,696 0,049
Prekovremeni sati rada 36 0,916 2,697 25 3,320 5,625 36 1,861 4,155 27 1,370 4,124 3/124 1,764 0,158
Doškolovavanje 37 0,216 0,417 25 0,240 0,435 37 0,135 0,346 29 0,138 0,351 3/128 0,587 0,624
Broj djece 37 2,054 0,705 25 1,960 1,059 37 2,135 0,976 29 2,137 0,990 3/128 0,230 0,875
Tablica 3: Faktorska struktura skale opterećenja na poslu
Čestica F h2
1. U potpunosti imam kontrolu u obavljanju svog posla. -0,499 0,261 3. Samostalno mogu određivati brzinu i ritam obavljanja zadataka. -0,472 0,297 4. Imam dovoljno materijala i potrebne instrumente za korektno obavljanje posla. -0,696 0,464
5. Znam točno koje poslove i dužnosti uključuje moj posao. -0,616 0,367 6. Imam dovoljno vremena za obaviti posao u cjelosti. -0,636 0,380 7. Dobivam suprotne zahtjeve (naloge) od dviju ili više osoba. -0,507 0,300 8. Moj posao uključuje nebitne i suvišne aktivnosti. -0,592 0,415 9. Neke poslove i aktivnosti koje obavljam često odobravaju pacijenti, a ne odobravaju nadređeni i obrnuto. -0,421 0,261
12. Moj je posao težak. -0,392 0,186 Vrijednost karakterističnog korijena 2,683
Postotak objašnjene varijance 29,82
Tablica 4: Deskriptivni i parametri pouzdanosti skale opterećenja na poslu
Čestica M sd rit α(ako se čestica izbaci)
1. U potpunosti imam kontrolu.. 2,517 1,508 0,442 0,763 3. Samostalno mogu... 3,639 1,999 0,376 0,773 4. Imam dovoljno materijala... 3,389 1,926 0,605 0,738 5. Znam točno koje poslove... 2,750 1,910 0,532 0,749 6. Imam dovoljno vremena za... 3,709 1,981 0,547 0,747 7. Dobivam suprotne zahtjeve... 4,308 2,009 0,457 0,761 8. Moj posao uključuje nebitne... 4,174 2,174 0,526 0,750 9. Neke poslove i aktivnosti... 4,087 2,071 0,370 0,774 12. Moj je posao težak. 6,180 1,264 0,347 0,774
Cronbach Alpha koeficijent 0,781
Prosječna korelacija među česticama 0,289
Tablica 5: Faktorska struktura skale efekata organizacije vremena rada
Čestica F h2
1) ...ometa moj obiteljski život. -0,815 0,743 2)...stvara probleme članovima moje obitelji. -0,766 0,708 3)...NE ometa moj bračni život. -0,577 0,434 4)...smanjuje mi broj slobodnih aktivnosti. -0,652 0,480 5)...NE stvara poteškoće u sastajanju s prijateljima. -0,648 0,446 6)...ograničava moj društveni život. -0,784 0,645 7)...narušava regularnost obroka. -0,720 0,570 8)...NE narušava mi kvalitetu i količinu sna. -0,537 0,430 9)...NE utječe na moje zdravlje. -0,714 0,574
Vrijednost karakterističnog korijena 4,367 Postotak objašnjene varijance 48,5
Tablica 6: Deskriptivni i parametri pouzdanosti skale efekata organizacije vremena rada
Čestica M sd rit α(ako se čestica izbaci)
1) ...ometa moj obiteljski život. 3,878 2,238 0,743 0,864 2)...stvara probleme članovima... 3,487 2,147 0,688 0,869 3)...NE ometa moj bračni život. 3,737 2,252 0,536 0,882 4)...smanjuje mi broj slobodnih... 4,891 2,080 0,597 0,877 5)...NE stvara poteškoće u sastajanju 3,615 2,183 0,622 0,875 6)...ograničava moj društveni život. 4,320 2,009 0,733 0,866 7)...narušava regularnost obroka. 5,064 2,118 0,666 0,871 8)...NE narušava mi kvalitetu i količinu sna. 5,038 2,237 0,493 0,886
9)...NE utječe na moje zdravlje. 5,064 2,008 0,681 0,871 Cronbach Alpha koeficijent 0,886
Prosječna korelacija među česticama 0,478
Tablica 7: Faktorska struktura skale konflikta radne i obiteljske uloge
Čestica F1 F2 h2
1. Zahtjevi i odgovornosti koje uključuje moj posao... 0,669 0,225 0,492 2. Zbog vremena koje mi oduzima posao nemam... 0,841 0,136 0,675 3. Aktivnosti koje bi željela obaviti kod kuće ne uspijem... 0,786 0,291 0,653
4. Na poslu se toliko umorim da nemam dovoljno snage... 0,662 0,127 0,442
5. Ne moram mijenjati svoje planove i obiteljske akt... 0,506 -0,176 0,296 6. Obično se ne umorim toliko na poslu da ne bi mogla... 0,469 -0,272 0,309 7. Zahtjevi i odgovornosti koje postavlja moja obitelj... 0,024 0,591 0,329 8. Zbog vremena koje mi oduzimaju aktivnosti u obitelji... 0,135 0,718 0,468
9. Ono što želim obaviti na poslu ne uspijem obaviti... 0,001 0,759 0,511 11. Napor vezan uz obiteljske obaveze umanjuje moju... -0,073 0,600 0,322 12. Članovi moje obitelji ne uvažavaju i ne prihvaćaju... 0,175 0,443 0,257
Vrijednost karakterističnog korijena 2,742 2,272 Postotak objašnjene varijance 24,94 20,66
Tablica 8: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale konflikta rad-obitelj
Čestica M sd rit α(ako se čestica izbaci)
1. Zahtjevi i odgovornosti koje uključuje moj posao... 3,563 2,080 0,608 0,779
2. Zbog vremena koje mi oduzima posao nemam... 4,034 2,025 0,768 0,741
3. Aktivnosti koje bi željela obaviti kod kuće ne uspijem... 3,953 1,852 0,714 0,757
4. Na poslu se toliko umorim da nemam dovoljno snage... 4,839 1,836 0,593 0,783
5. Ne moram mijenjati svoje planove i obiteljske akt... 4,862 1,957 0,430 0,818
6. Obično se ne umorim toliko na poslu da ne bi mogla... 4,718 1,842 0,378 0,826
Cronbach Alpha koeficijent 0,816
Prosječna korelacija među česticama 0,440
Tablica 9: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale konflikta obitelj-rad Čestica M sd rit α(ako se čestica izbaci)
7. Zahtjevi i odgovornosti koje... 2,034 1,608 0,515 0,723
8. Zbog vremena koje mi oduzimaju.. 1,877 1,459 0,625 0,685
9. Ono što želim obaviti na poslu... 1,603 1,337 0,634 0,687
11. Napor vezan uz obiteljske... 2,092 1,577 0,501 0,728
12. Članovi moje obitelji ne... 2,231 1,694 0,410 0,764
Cronbach Alpha koeficijent 0,761
Prosječna korelacija među česticama 0,406
Tablica 10: Faktorska struktura skale socijalne podrške od nadređenog
Čestica F h2
1. Moj nadređeni čini sve što može da bi mi olakšao korektno obaviti posao.
-0,750 0,514
2. Sa mojim nadređenim nije lako razgovarati. -0,681 0,471
3. Moj nadređeni ima realna očekivanja od mene na poslu.
-0,701 0,499
4. Moj nadređeni prepoznaje kada dobro obavim posao.
-0,661 0,451
5. Moj nadređeni me ne podržava kad imam problema na poslu.
-0,558 0,355
6. Moj nadređeni nema razumijevanja za moje osobne i obiteljske potrebe.
-0,635 0,473
7. Moj nadređeni mi iziđe u susret kad mi iskrsne neka obiteljska obaveza.
-0,653 0,459
8. Mogu spominjati obitelj nadređenom bez ikakvog osjećaja neugode.
-0,616 0,396
Vrijednost karakterističnog korijena 3,479
Postotak objašnjene varijance 43,49
Tablica 11: Deskriptivni i parametri pouzdanosti skale socijalne podrške od nadređenog
Čestica M sd rit α(ako se čestica izbaci)
1. Moj nadređeni čini sve što može... 4,488 2,056 0,693 0,826
2. Sa mojim nadređenim nije lako... 4,775 2,121 0,637 0,833
3. Moj nadređeni ima realna... 5,209 1,721 0,632 0,835
4. Moj nadređeni prepoznaje kada... 5,087 1,766 0,595 0,838
5. Moj nadređeni me ne podržava... 4,701 1,955 0,519 0,848
6. Moj nadređeni nema... 4,888 1,972 0,591 0,839
7. Moj nadređeni mi iziđe u susret... 5,780 1,531 0,586 0,841
8. Mogu spominjati obitelj... 5,381 1,854 0,550 0,843
Cronbach Alpha koeficijent 0,856
Prosječna korelacija među česticama 0,435
Tablica 12: Faktorska struktura skale socijalne podrške od obitelji
Čestica F h2
1. Moja obitelj čini sve što može da bi mi olakšala da korektno i u cjelosti obavljam svoj posao.
-0,574 0,368
2. S članovima moje obitelji mogu o svemu razgovarati.
-0,717 0,489
3. Moja obitelj ima nerealistična očekivanja u vezi mogućnosti da im se posvetim.
-0,557 0,308
4. Moja obitelj ne prepoznaje kad nešto dobro napravim za njih.
-0,539 0,291
5. Moja me obitelj podržava i pomaže mi kad imam problem s izvršavanjem obiteljskih/kućanskih obaveza.
-0,667 0,399
6. Moja obitelj nema razumijevanja za moje osobne i poslovne probleme.
-0,457 0,202
8. Mogu spominjati posao mojoj obitelji bez ikakvog osjećaja neugode.
-0,559 0,347
9. Moja obitelj smatra da mi može pomoći kod usklađivanja obiteljskih i radnih obaveza.
-0,731 0,493
Vrijednost karakterističnog korijena 2,947
Postotak objašnjene varijance 36,83
Tablica 13: Deskriptivni i parametri pouzdanosti skale socijalne podrške od obitelji Čestica M sd rit α(ako se čestica izbaci)
1. Moja obitelj čini sve što može da... 6,023 1,325 0,468 0,790
2. S članovima moje obitelji mogu... 6,287 1,106 0,624 0,775
3. Moja obitelj ima nerealistična... 5,308 1,767 0,512 0,784 4. Moja obitelj ne prepoznaje kad... 5,810 1,653 0,506 0,784
5. Moja me obitelj podržava i ... 5,907 1,419 0,593 0,772
6. Moja obitelj nema razumijevanja... 5,540 1,943 0,420 0,803
8. Mogu spominjati posao mojoj... 5,809 1,555 0,470 0,789 9. Moja obitelj smatra da mi može... 5,734 1,489 0,655 0,762
Cronbach Alpha koeficijent 0,805
Prosječna korelacija među česticama 0,365
Tablica 14: Faktorska struktura skale semantičkog diferencijala za ispitivanje zadovoljstva poslom
Čestica F1 F2 h2 1. Veseo - Tužan 0,526 0,287 0,683 2. Sretan - Nesretan 0,611 0,381 0,742 3. Lagan - Težak 0,066 0,743 0,571 4. Zanimljiv - Dosadan 0,453 -0,162 0,387 5. Predvidljiv - Nepredvidljiv 0,108 0,758 0,617 6. Lijep - Ružan 0,632 0,239 0,575 7. Dobar - Loš 0,747 0,127 0,625 8. Uzlazan - Silazan 0,591 0,132 0,519 9. Opušten - Napet 0,124 0,834 0,734 10. Vrijedan - Bezvrijedan 0,563 -0,219 0,443 11. Bezopasan - Opasan 0,183 0,772 0,677 12. Odmoran - Zamoran 0,074 0,854 0,749 13. Vedar - Tmuran 0,649 0,409 0,679 14. Svijetao - Mračan 0,686 0,432 0,759 15. Ugodan - Neugodan 0,558 0,502 0,677 16. Bistar - Mutan 0,673 0,339 0,607 17. Zadovoljan - Nezadovoljan 0,809 0,211 0,728 18. Čist - Nečist 0,400 0,572 0,614 19. Miran - Nemiran 0,343 0,655 0,598 20. Uredan - Neuredan 0,528 0,359 0,585
Vrijednost karakterističnog korijena 5,423 5,195 Postotak objašnjene varijance 27,12 25,95
Tablica 15: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale semantičkog diferencijala za ispitivanje 'afektivno-evaluativne komponente zadovoljstva poslom'
Čestica M sd rit α(ako se čestica izbaci)
1. Veseo - Tužan 4,507 1,785 0,534 0,900
2. Sretan - Nesretan 4,673 1,688 0,672 0,894
4. Zanimljiv - Dosadan 5,909 1,572 0,288 0,909
6. Lijep - Ružan 5,014 1,676 0,649 0,895
7. Dobar - Loš 5,368 1,563 0,709 0,892
8. Uzlazan - Silazan 4,798 1,671 0,541 0,899
10. Vrijedan - Bezvrijedan 5,993 1,611 0,398 0,905
13. Vedar - Tmuran 4,409 1,743 0,717 0,892
14. Svijetao - Mračan 4,638 1,662 0,763 0,890
15. Ugodan - Neugodan 4,465 1,765 0,650 0,895
16. Bistar - Mutan 4,805 1,682 0,726 0,891
17. Zadovoljan - Nezadovoljan 4,979 1,715 0,793 0,888
20. Uredan - Neuredan 4,388 2,014 0,565 0,899
Cronbach Alpha koeficijent 0,904
Prosječna korelacija među česticama 0,435
Tablica 16: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale semantičkog diferencijala za ispitivanje 'kognitivno-evaluativne komponente zadovoljstva poslom'
Čestica M sd rit α(ako se čestica izbaci)
3. Lagan - Težak 2,503 1,925 0,693 0,882
5. Predvidljiv - Nepredvidljiv 2,987 2,141 0,699 0,882
9. Opušten - Napet 2,567 1,977 0,791 0,871
11. Bezopasan - Opasan 2,535 1,777 0,727 0,879
12. Odmoran - Zamoran 2,696 1,803 0,775 0,874
18. Čist - Nečist 3,425 2,054 0,554 0,899
19. Miran - Nemiran 3,219 1,945 0,682 0,883
Cronbach Alpha koeficijent 0,897
Prosječna korelacija među česticama 0,567
Tablica 17: Faktorska struktura skale semantičkog diferencijala za ispitivanje zadovoljstva obiteljskim životom
Čestica F1 F2 h2
1. Veseo - Tužan 0,629 0,418 0,748
2. Sretan - Nesretan 0,793 0,309 0,845
3. Lagan - Težak 0,313 0,667 0,559
4. Zanimljiv - Dosadan 0,776 0,322 0,743
5. Predvidljiv - Nepredvidljiv 0,019 0,673 0,483
6. Lijep - Ružan 0,756 0,367 0,752
7. Dobar - Loš 0,795 0,369 0,847
8. Uzlazan - Silazan 0,551 0,535 0,739
9. Opušten - Napet 0,285 0,804 0,718
10. Vrijedan - Bezvrijedan 0,770 0,243 0,731
11. Bezopasan - Opasan 0,344 0,555 0,546
12. Odmoran - Zamoran 0,358 0,701 0,684
14. Svijetao - Mračan 0,822 0,318 0,847
15. Ugodan - Neugodan 0,895 0,221 0,892
16. Bistar - Mutan 0,796 0,288 0,855
17. Zadovoljan - Nezadovoljan 0,848 0,336 0,863
18. Čist - Nečist 0,808 0,201 0,856
19. Miran - Nemiran 0,585 0,490 0,720
20. Uredan - Neuredan 0,849 0,195 0,834
Vrijednost karakterističnog korijena 8,706 4,003
Postotak objašnjene varijance 45,82 21,07
Tablica 18: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale semantičkog diferencijala za ispitivanje 'afektivno-evaluativne komponente zadovoljstva obiteljskim životom'
Čestica M sd rit α(ako se čestica izbaci)
1. Veseo - Tužan 6,304 1,026 0,725 0,965
2. Sretan - Nesretan 6,291 1,055 0,838 0,963
4. Zanimljiv - Dosadan 6,185 1,185 0,830 0,963
6. Lijep - Ružan 6,225 1,184 0,832 0,963
7. Dobar - Loš 6,351 0,974 0,867 0,962
8. Uzlazan - Silazan 6,019 1,191 0,693 0,966
10. Vrijedan - Bezvrijedan 6,509 0,831 0,791 0,964
14. Svijetao - Mračan 6,225 1,217 0,858 0,962
15. Ugodan - Neugodan 6,364 1,098 0,892 0,962
16. Bistar - Mutan 6,132 1,198 0,813 0,963
17. Zadovoljan - Nezadovoljan 6,304 1,089 0,898 0,962
18. Čist - Nečist 6,317 1,054 0,789 0,964
19. Miran - Nemiran 6,139 1,233 0,694 0,966
20. Uredan - Neuredan 6,397 0,987 0,831 0,963
Cronbach Alpha koeficijent 0,966
Prosječna korelacija među česticama 0,694
Tablica 19: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale semantičkog diferencijala za ispitivanje 'kognitivno-evaluativne komponente zadovoljstva obiteljskim životom'
Čestica M sd rit α(ako se čestica izbaci)
3. Lagan - Težak 5,404 1,613 0,652 0,792
5. Predvidljiv - Nepredvidljiv 4,814 1,916 0,561 0,827
9. Opušten - Napet 5,622 1,603 0,725 0,770
11. Bezopasan - Opasan 5,695 1,409 0,561 0,817
12. Odmoran - Zamoran 5,708 1,398 0,697 0,783
Cronbach Alpha koeficijent 0,832
Prosječna korelacija među česticama 0,518
Tablica 20: Faktorska struktura skale semantičkog diferencijala za ispitivanje zadovoljstva životom.
Čestica F1 F2 h2
1. Veseo - Tužan 0,774 0,249 0,791
2. Sretan - Nesretan 0,798 0,268 0,841
3. Lagan - Težak 0,155 0,756 0,574
4. Zanimljiv - Dosadan 0,802 0,154 0,707
5. Predvidljiv - Nepredvidljiv -0,059 0,602 0,357
6. Lijep - Ružan 0,865 0,151 0,853
7. Dobar - Loš 0,856 0,276 0,867
8. Uzlazan - Silazan 0,631 0,305 0,546
9. Opušten - Napet 0,346 0,710 0,640
10. Vrijedan - Bezvrijedan 0,785 0,005 0,646
11. Bezopasan - Opasan 0,217 0,643 0,472
12. Odmoran - Zamoran 0,287 0,657 0,536
13. Vedar - Tmuran 0,786 0,293 0,754
14. Svijetao - Mračan 0,821 0,221 0,797
15. Ugodan - Neugodan 0,821 0,276 0,829
16. Bistar - Mutan 0,798 0,248 0,793
18. Čist - Nečist 0,620 0,171 0,587
19. Miran - Nemiran 0,545 0,485 0,608
20. Uredan - Neuredan 0,708 0,085 0,628
Vrijednost karakterističnog korijena 8,447 3,180
Postotak objašnjene varijance 44,46 16,73
Tablica 21: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale semantičkog diferencijala za ispitivanje 'afektivne komponente zadovoljstva životom'
Čestica M sd rit α(ako se čestica izbaci)
1. Veseo - Tužan 6,013 1,205 0,773 0,951
2. Sretan - Nesretan 6,165 1,122 0,803 0,951
4. Zanimljiv - Dosadan 5,953 1,401 0,786 0,951
6. Lijep - Ružan 6,092 1,156 0,833 0,950
7. Dobar - Loš 6,185 1,009 0,868 0,949
8. Uzlazan - Silazan 5,649 1,337 0,671 0,953
10. Vrijedan - Bezvrijedan 6,397 1,095 0,739 0,952
13. Vedar - Tmuran 5,861 1,361 0,811 0,950
14. Svijetao - Mračan 6,046 1,245 0,832 0,949
15. Ugodan - Neugodan 6,086 1,165 0,853 0,949
16. Bistar - Mutan 5,881 1,295 0,816 0,950
18. Čist - Nečist 6,046 1,425 0,627 0,955
19. Miran - Nemiran 5,695 1,514 0,639 0,955
20. Uredan - Neuredan 6,093 1,373 0,693 0,953
Cronbach Alpha koeficijent 0,955
Prosječna korelacija među česticama 0,633
Tablica 22: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale semantičkog diferencijala za ispitivanje 'kognitivno-evaluativne komponente zadovoljstva životom'
Čestica M sd rit α(ako se čestica izbaci)
3. Lagan - Težak 4,294 1,925 0,693 0,759
5. Predvidljiv - Nepredvidljiv 4,032 1,968 0,505 0,816
9. Opušten - Napet 4,679 2,025 0,676 0,764
11. Bezopasan - Opasan 4,758 1,666 0,587 0,792
12. Odmoran - Zamoran 4,490 1,843 0,610 0,785
Cronbach Alpha koeficijent 0,820
Prosječna korelacija među česticama 0,484
Tablica 23: Faktorska struktura upitnika kvalitete obiteljskog funkcioniranja
Čestica F1 F2 F3 F4 h2
1. U mojoj obitelji pazimo da jedni... 0,192 0,355 0,458 0,349 0,661 2. Članovi moje obitelji vole... 0,178 0,361 0,369 0,324 0,592 3. Svi u mojoj obitelji imaju pravo... 0,157 0,553 0,286 0,339 0,635 4. Moj bračni partner i ja se... -0,001 0,376 0,380 0,226 0,505 5. Moj bračni partner i ja se često... 0,076 0,367 0,518 0,077 0,426 6. U mojoj obitelji ima prisnosti,... 0,132 0,604 0,106 0,199 0,481 7. U mojoj obitelji jedni drugima... 0,148 0,558 0,113 0,194 0,536 8. Često dolazi do zbrke u mojoj... 0,153 0,359 0,453 0,153 0,493 9. U mojoj obitelji bez ustručavanja... 0,381 0,585 0,109 0,202 0,577 10. Neki članovi moje obitelji se... 0,110 0,072 0,613 0,219 0,478 11. Članovi moje obitelji kažu sve... -0,043 0,386 -0,144 -0,053 0,261 12. U svom se domu osjećam voljeno. 0,704 0,213 0,138 0,237 0,663 14. U mojoj obitelji često se... 0,385 0,103 0,434 0,348 0,605 15. Najsretniji trenutci članovima... 0,274 0,377 0,278 0,258 0,506 17. Budućnost moje obitelji mi... 0,661 0,141 0,055 0,138 0,562 18. Jednu osobu u obitelji se obično... 0,419 0,083 0,307 0,068 0,400 20. Svi smo u obitelji ponosni na... 0,469 0,342 0,128 0,432 0,665 21. Mi kao obitelj dobri smo i... 0,316 0,369 0,106 0,587 0,710 22. Moj bračni partner i ja se... 0,134 0,287 0,206 0,530 0,547 23. Prihvatljivo je svađati se i vikati... 0,106 -0,052 0,526 0,041 0,322 24. Moj bračni partner i/ili ja imamo... 0,098 0,134 0,508 0,124 0,374 25. U mojoj obitelji kad stvari krenu... 0,448 -0,071 0,520 0,201 0,563 26. Članovi moje obitelji... 0,657 0,116 0,134 0,203 0,532 27. Članovi moje obitelji radije su s... 0,368 0,030 0,390 0,224 0,454 28. Uglavnom se međusobno... 0,417 0,265 0,319 0,442 0,654 29. U obitelji pazimo na to da ne... 0,547 0,007 0,262 0,546 0,692 30. Raspoloženje je u mojoj obitelji... 0,236 0,068 0,254 0,571 0,524 31. Često se prepiremo u mojoj... 0,268 -0,129 0,505 0,461 0,568 32. Jedna osoba kontrolira i vodi... 0,371 0,119 0,359 0,092 0,354 33. Moja je obitelj većinom sretna. 0,249 0,241 0,114 0,735 0,687 34. Svaki član moje obitelji... 0,007 0,227 0,114 0,549 0,460 35. Moja obitelj uglavnom dobro... 0,400 0,077 0,230 0,691 0,741
Vrijednost karakterističnog korijena 3,744 2,967 3,612 4,187 Postotak objašnjene varijance 11,70 9,27 11,28 13,08
Tablica 24: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale za ispitivanje obiteljske skladnosti
Čestica M sd rit α(ako se čestica izbaci)
12. U svom se domu osjećam voljeno. 6,523 1,012 0,626 0,793 14. U mojoj obitelji često se... 6,166 1,369 0,597 0,789 17. Budućnost moje obitelji mi... 5,948 1,184 0,500 0,803 18. Jednu osobu u obitelji se obično... 5,612 1,745 0,492 0,807 22. Moj bračni partner i ja se... 5,792 1,680 0,639 0,781 25. U mojoj obitelji kad stvari... 6,092 1,098 0,553 0,798 26. Članovi moje obitelji... 5,799 1,613 0,539 0,797 31. Često se prepiremo u mojoj... 5,745 1,732 0,477 0,809 32. Jedna osoba kontrolira i vodi... 6,522 1,012 0,626 0,793 Cronbach Alpha koeficijent 0,818
Prosječna korelacija među česticama 0,387
Tablica 25: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale za ispitivanje tolerancije u obitelji
Čestica M sd rit α(ako se čestica izbaci)
3. Svi u mojoj obitelji imaju pravo... 6,229 1,005 0,577 0,655 4. Moj bračni partner i ja se... 6,088 1,267 0,417 0,683 6. U mojoj obitelji ima prisnosti,... 5,971 1,185 0,567 0,649 7. U mojoj obitelji jedni drugima... 6,149 1,037 0,547 0,660 9. U mojoj obitelji bez ustručavanja... 6,023 1,355 0,528 0,654 11. Članovi moje obitelji kažu sve... 4,948 1,854 0,199 0,771 34. Svaki član moje obitelji... 5,850 1,249 0,359 0,697 Cronbach Alpha koeficijent 0,714
Prosječna korelacija među česticama 0,309
Tablica 26: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale za ispitivanje konflikta u obitelji
Čestica M sd rit α(ako se čestica izbaci)
5. Moj bračni partner i ja se često... 5,981 1,391 0,510 0,676 8. Često dolazi do zbrke u mojoj... 5,833 1,599 0,469 0,685 10. Neki članovi moje obitelji se... 5,615 1,769 0,532 0,665 15. Najsretniji trenutci članovima... 6,438 1,037 0,446 0,700 23. Prihvatljivo je svađati se i vikati... 4,636 2,014 0,427 0,709 24. Moj bračni partner i/ili ja... 6,179 1,392 0,449 0,692 Cronbach Alpha koeficijent 0,726
Prosječna korelacija među česticama 0,323
Tablica 27: Deskriptivni i parametri pouzdanosti subskale za ispitivanje obiteljskog zajedništva
Čestica M sd rit α(ako se čestica izbaci)
1. U mojoj obitelji pazimo da jedni... 6,006 1,094 0,619 0,889 2. Članovi moje obitelji vole... 5,718 1,302 0,588 0,891 20. Svi smo u obitelji ponosni na... 5,930 1,243 0,664 0,887 21. Mi kao obitelj dobri smo i... 5,848 1,138 0,696 0,885 22. Moj bračni partner i ja se... 6,079 1,233 0,530 0,894 27. Članovi moje obitelji radije su s... 5,931 1,556 0,486 0,900 28. Uglavnom se međusobno... 5,907 1,164 0,707 0,885 29. U obitelji pazimo na to da ne... 5,780 1,368 0,697 0,884 30. Raspoloženje je u mojoj obitelji... 6,259 1,298 0,583 0,892 33. Moja je obitelj većinom sretna. 6,058 1,196 0,685 0,886
35. Moja obitelj uglavnom dobro... 6,259 1,089 0,759 0,883
Cronbach Alpha koeficijent 0,898
Prosječna korelacija među česticama 0,464
Slika 1: Prosječne razine negativnih efekata vremena rada na različita podrućja života ispitanica s različitim vrstama organizacije smjena (rotacijama)
F(6, 238)=2,3598, p=,03115
Obiteljski živ ot Društv eni živ ot Zdrav lje
Unaprijed Unatrag Dv anaestosatna Jutarnja
Organizacija smjena
0,01,5
2,0
2,5
3,0
3,5
4,0
4,5
5,0
5,5
6,0
6,5
7,0
Neg
ativ
mi e
fekt
i vre
men
a ra
da
Tablica 28: Deskriptivni parametri razine efekata vremena rada na različita podrućja života smjenskih i dnevnih radnica
Organizacija vremena rada Nesmjenska Smjenska Ukupno
Faktori M sd M sd M sd Efekti organizacije
vremena rada na obitelj 2,51 1,59 4,23 1,65 3,73 1,81
...na društveni život 3,06 1,69 3,43 1,47 4,28 1,72 ...na zdravlje 4,74 1,48 5,73 1,45 5,06 1,79
N 36 88 124
Tablica 29: Deskriptivni parametri razine efekata vremena rada na različita podrućja života ispitanica s različitom vrstom organizacije smjena
Tablica 30: Analiza varijance razine efekata vremena rada na različita podrućja života smjenskih i dnevnih radnica.
Izvor varijabiliteta df F p
Smjene 1/124 53,70 0,000 Podrućje efekta
organizacije vremena rada
2/124 36,55 0,000
Interakcija (Smjene*Podrućje) 2/124 3,032 0,050
Vrsta organizacije smjena
Stalna jutarnja smjena
Rotacije unaprijed-
12 sati
Rotacija unaprijed-
8 sati
Rotacija unatrag +
neregularna- 8 sati
Faktori M sd M sd M sd M sd Efekti
organizacije vremena rada na
obitelj
2,518 1,596 4,264 1,333 4,148 1,672 4,296 1,937
...na društveni život 3,065 1,699 4,416 1,452 4,916 1,576 4,777 1,423
...na zdravlje 3,435 1,471 6,041 0,969 5,472 1,666 5,777 1,502
N 36 24 36 27
Tablica 31: Jednosmjerna analiza varijance razine efekata vremena rada na različita podrućja života ispitanica s različitim vrstama organizacije smjena (rotacijama)
Izvor varijabiliteta df F p
Rotacije 3/123 17,32 0,000 Podrućje efekta
organizacije vremena rada
2/123 56,80 0,000
Interakcija (Rotacije*Podrućje) 6/123 2,360 0,031
Tablica 32: Jednosmjerne analize varijance i deskriptivni parametri konflikta radne i obiteljske uloge, faktora obiteljskog funkcioniranja i zadovoljstva obiteljskim, poslovnim i životom općenito kod smjenskih i dnevnih radnica
Organizacija vremena rada Nesmjenska Smjenska
Varijable N M sd N M sd df F p Konflikt rad-
obitelj 37 3,432 1,275 92 4,666 1,258 1/129 25,19 0,0000
Konflikt obitelj-rad 37 1,941 0,785 92 2,075 1,307 1/129 0,341 0,5603
Zajedništvo 37 5,948 0,842 92 6,116 0,824 1/129 0,829 0,3641
Skladnost 37 5,879 0,896 92 6,120 0,973 1/129 1,779 0,1846
Konflikt 37 5,887 0,991 92 5,951 1,027 1/129 0,105 0,7464
Tolerancija 37 5,930 0,761 92 5,908 0,859 1/129 0,002 0,9614 Moj posao
(kog) 31 3,700 1,629 83 2,612 1,424 1/114 12,15 0,0007
Moj posao (af) 31 5,315 0,923 75 4,880 1,253 1/106 3,046 0,0839 Moja obitelj
(kog) 32 5,618 1,226 78 5,587 1,138 1/110 0,017 0,8975
Moja obitelj (af) 32 6,401 0,578 78 6,440 0,631 1/110 0,089 0,7655
Moj život (kog) 33 4,727 1,406 79 4,506 1,491 1/112 0,527 0,4691
Moj život (af) 31 6,170 0,589 78 6,089 0,957 1/109 0,191 0,6628 Zadovoljstvo
poslom 36 5,222 1,311 83 4,939 1,151 1/119 1,388 0,2412
Zadovoljstvo obiteljskim
životom 35 5,714 1,250 82 6,134 0,871 1/117 4,337 0,0395
Opće zadovoljstvo
životom 36 5,555 0,969 82 5,707 1,094 1/118 0,515 0,4745
Tablica 33: Jednosmjerne analize varijance i deskriptivni parametri konflikta radne i obiteljske uloge, faktora obiteljskog funkcioniranja i zadovoljstva obiteljskim, poslovnim i životom općenito kod radnica s različito organiziranim smjenama
Organizacija smjena
Stalna jutarnja smjena
Rotacije unaprijed-
12 sati
Rotacija unaprijed-
8 sati
Rotacija unatrag +
neregularna- 8 sati
Varijable M sd M sd M sd M sd F p Konflikt
rad-obitelj 3,43 1,27 4,36 1,21 4,61 1,41 4,97 1,05 9,352 0,0000
N=37 N=25 N=37 N=29 Konflikt
obitelj-rad 1,94 0,78 1,72 0,76 2,28 1,52 2,15 1,35 1,316 0,2721 N=37 N=25 N=37 N=29
Zajedništvo 5,94 0,84 6,29 0,56 6,13 0,89 5,93 0,91 0,974 0,4073 N=37 N=25 N=37 N=29
Skladnost 5,87 0,89 6,15 1,26 6,21 0,80 5,95 0,90 0,937 0,4248 N=37 N=25 N=37 N=29
Konflikt 5,88 0,99 6,30 0,79 5,82 1,09 5,76 1,06 1,577 0,1983 N=37 N=25 N=37 N=29
Tolerancija 5,93 0,76 6,14 0,60 5,82 1,03 5,81 0,79 0,919 0,4337 N=37 N=25 N=37 N=29 Moj posao
(kog) 3,70 1,62 2,34 1,11 2,66 1,57 2,81 1,52 4,3707 0,0060 N=31 N=24 N=32 N=26
Moj posao (af)
5,31 0,92 4,87 1,15 5,08 1,07 4,65 1,52 1,581 0,1984 N=31 N=24 N=27 N=24 Moja obitelj
(kog) 5,61 1,22 5,65 1,06 5,75 0,86 5,28 1,50 0,743 0,5289 N=32 N=24 N=32 N=22
Moja obitelj (af)
6,40 0,57 6,58 0,43 6,50 0,58 6,18 0,81 1,890 0,1350 N=32 N=24 N=31 N=22 Moj život
(kog) 4,72 1,40 4,53 1,27 4,56 1,50 4,40 1,71 0,225 0,8789 N=33 N=24 N=31 N=24
Moj život (af)
6,17 0,58 6,31 0,56 6,28 0,80 5,61 1,27 3,707 0,0139 N=31 N=24 N=29 N=24 Zad.
poslom 5,22 1,31 4,91 0,97 4,96 1,23 4,92 1,26 0,462 0,7093 N=36 N=24 N=32 N=26
Zadov. obiteljskim
životom
5,71 1,25 6,39 0,78 6,14 0,82 5,87 0,99 2,504 0,0628
N=35 N=23 N=34 N=24 Opće
zad.životom 5,55 0,96 5,87 1,03 5,93 1,06 5,26 1,11 2,406 0,0711 N=36 N=24 N=31 N=26
Tablica 34: Rezultati Scheffeove analize za varijablu Dob s obzirom na različite vrste organizacije smjena (različite rotacije)
rotacije {1} {2} {3} {4} 1 Unaprijed 0,962694 0,475144 0,157593 2 Unatrag 0,795404 0,070538 3 Dvanaestosatna 0,004942 4 Jutarnja
Tablica 35: Rezultati Scheffeove analize za varijablu Stručna sprema s obzirom na različite vrste organizacije smjena (različite rotacije)
rotacije {1} {2} {3} {4} 1 Unaprijed 0,997453 0,931595 0,002579 2 Unatrag 0,979511 0,010861 3 Dvanaestosatna 0,049233 4 Jutarnja
Tablica 36: Rezultati Scheffeove analize za varijablu Ukupni radni staž s obzirom na različite vrste organizacije smjena (različite rotacije)
rotacije {1} {2} {3} {4} 1 Unaprijed 0,839157 0,514952 0,145541 2 Unatrag 0,952023 0,025025 3 Dvanaestosatna 0,005092 4 Jutarnja
Tablica 37: Rezultati Scheffeove analize za varijablu Prekovremeni rad s obzirom na različite vrste organizacije smjena (različite rotacije)
rotacije {1} {2} {3} {4} 1 Unaprijed 0,989179 0,359140 0,749495 2 Unatrag 0,255941 0,925056 3 Dvanaestosatna 0,055253 4 Jutarnja
Tablica 38: Rezultati Scheffeove analize za varijablu Efekti smjena s obzirom na različite vrste organizacije smjena (različite rotacije)
rotacije {1} {2} {3} {4} 1 Unaprijed 0,992152 0,998530 0,000001 2 Unatrag 0,999580 0,000002 3 Dvanaestosatna 0,000007 4 Jutarnja
Tablica 39: Rezultati Scheffeove analize za varijablu Konflikt rad-obitelj s obzirom na različite vrste organizacije smjena (različite rotacije)
rotacije {1} {2} {3} {4} 1 Unaprijed 0,717638 0,908052 0,001650 2 Unatrag 0,381642 0,000058 3 Dvanaestosatna 0,046544 4 Jutarnja
Tablica 40: Rezultati Scheffeove analize za Kognitivnu komponentu zadovoljstva poslom s obzirom na različite vrste organizacije smjena (različite rotacije)
rotacije {1} {2} {3} {4} 1 Unaprijed 0,983595 0,893354 0,059791 2 Unatrag 0,983595 0,740201 0,183418 3 Dvanaestosatna 0,893354 0,740201 0,013712 4 Jutarnja 0,059791 0,183418 0,013712
Tablica 41: Rezultati Scheffeove analize za Afektivnu komponentu zadovoljstva životom s obzirom na različite vrste organizacije smjena (različite rotacije)
rotacije {1} {2} {3} {4} 1 Unaprijed 0,045351 0,999462 0,965263 2 Unatrag 0,046038 0,123000 3 Dvanaestosatna 0,942539 4 Jutarnja
Interkorelacije sljedećih ispitivanih varijabli: 1- Dob
2- Stručna sprema
3- Ukupni radni staž
4- Sadašnji radni staž
5- Organizacija vremena rada
6- Prekovremeni rad
7- Doškolovavanje
8- Broj djece
9- Briga o djeci
10-Raspodjela kućanskih poslova
11- Briga o starijoj osobi
12- Težina posla
13- Negativni efekti vremena rada
14-Konflikt rad-obitelj
15- Konflikt obitelj-rad
16- Socijalna podrška nadređenog
17- Socijalna podrška obitelji
18- Zajedništvo
19- Skladnost
20- Konflikt
21- Tolerancija
22- Afektivna komponenta zadovoljstva poslom
23- Kognitivna komponenta zadovoljstva poslom
24- Zadovoljstvo poslom
25- Afektivna komponenta zadovoljstva životom
26- Kognitivna komponenta zadovoljstva životom
27- Zadovoljstvo životom
28- Afektivna komponenta zadovoljstva obiteljskim životom
29- Kognitivna komponenta zadovoljstva obiteljskim životom
30- Zadovoljstvo obiteljskim životom
Tablica 42: Interkorelacije među ispitivanim varijablama na cjelokupnom uzorku (N=90) (1.dio) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 1 1,00 0,08 0,93 0,56 -0,37 -0,14 -0,08 0,33 -0,07 -0,10 0,18 -0,15 -0,07 -0,08 0,13 2 0,08 1,00 0,06 -0,09 -0,34 -0,02 0,29 -0,15 0,04 -0,19 0,01 -0,14 -0,30 -0,15 -0,02 3 0,93 0,06 1,00 0,57 -0,39 -0,11 -0,13 0,33 -0,01 -0,03 0,14 -0,14 -0,09 -0,10 0,13 4 0,56 -0,09 0,57 1,00 -0,03 -0,05 -0,17 0,29 0,12 0,12 0,05 0,00 0,07 0,01 0,17 5 -0,37 -0,34 -0,39 -0,03 1,00 0,21 -0,13 0,00 0,08 0,09 -0,28 0,16 0,64 0,46 0,11 6 -0,14 -0,02 -0,11 -0,05 0,21 1,00 0,14 -0,17 0,19 0,16 0,07 0,07 0,15 0,12 0,16 7 -0,08 0,29 -0,13 -0,17 -0,13 0,14 1,00 -0,17 0,07 -0,00 -0,04 -0,03 0,04 -0,00 -0,11 8 0,33 -0,15 0,33 0,29 0,00 -0,17 -0,17 1,00 0,01 -0,03 0,19 0,15 -0,00 0,18 0,05 9 -0,07 0,04 -0,01 0,12 0,08 0,19 0,07 0,01 1,00 0,46 0,04 0,10 -0,03 0,18 0,06 10 -0,10 -0,19 -0,03 0,12 0,09 0,16 -0,00 -0,03 0,46 1,00 0,06 -0,14 -0,08 -0,06 -0,07 11 0,18 0,01 0,14 0,05 -0,28 0,07 -0,04 0,19 0,04 0,06 1,00 0,09 -0,19 0,02 0,16 12 -0,15 -0,14 -0,14 0,00 0,16 0,07 -0,03 0,15 0,10 -0,14 0,09 1,00 0,31 0,49 0,07 13 -0,07 -0,30 -0,09 0,07 0,64 0,15 0,04 -0,00 -0,03 -0,08 -0,19 0,31 1,00 0,71 0,14 14 -0,08 -0,15 -0,10 0,01 0,46 0,12 -0,00 0,18 0,18 -0,06 0,02 0,49 0,71 1,00 0,14 15 0,13 -0,02 0,13 0,17 0,11 0,16 -0,11 0,05 0,06 -0,07 0,16 0,07 0,14 0,14 1,00 16 0,04 -0,07 -0,01 -0,05 0,19 -0,23 -0,08 -0,09 -0,11 -0,01 -0,22 -0,39 -0,00 -0,13 0,02 17 -0,27 0,00 -0,30 -0,36 0,12 0,02 -0,06 -0,25 -0,32 -0,22 -0,12 -0,06 -0,04 -0,13 -0,30 18 -0,24 0,13 -0,19 -0,26 0,02 0,19 0,12 -0,23 -0,09 -0,07 -0,16 -0,02 0,07 -0,02 -0,32 19 -0,25 0,07 -0,18 -0,13 0,05 0,18 0,06 -0,11 -0,22 -0,07 -0,23 -0,00 0,05 -0,09 -0,33 20 -0,17 0,16 -0,15 -0,28 -0,09 0,13 0,15 -0,16 -0,13 -0,10 -0,18 -0,13 -0,03 -0,08 -0,45 21 -0,17 0,17 -0,13 -0,17 -0,03 0,15 0,19 -0,06 -0,05 -0,23 -0,04 0,04 0,07 0,12 -0,28 22 0,28 0,02 0,28 0,20 -0,17 0,03 0,05 0,08 -0,01 0,02 -0,04 -0,44 -0,15 -0,28 -0,06 23 0,21 0,05 0,17 0,05 -0,34 -0,11 0,17 0,10 -0,17 -0,13 0,07 -0,24 -0,28 -0,32 -0,09 24 -0,01 0,12 0,03 -0,03 -0,09 -0,04 -0,07 0,04 -0,16 0,10 -0,09 -0,41 -0,20 -0,23 -0,03 25 -0,20 -0,01 -0,08 -0,11 0,01 0,26 0,19 -0,03 0,02 0,13 -0,14 -0,05 0,08 -0,14 -0,05 26 -0,14 -0,06 -0,13 -0,26 -0,06 -0,05 0,21 -0,11 -0,28 -0,05 -0,12 -0,03 0,02 -0,20 -0,09 27 -0,26 -0,05 -0,20 -0,24 0,09 0,30 0,17 -0,08 -0,19 -0,01 -0,13 0,05 0,14 -0,03 0,02 28 -0,18 -0,00 -0,12 -0,15 0,08 0,26 0,24 0,06 0,13 0,15 -0,09 0,01 0,05 0,02 0,00 29 -0,25 0,02 -0,22 -0,39 0,01 0,12 0,19 -0,09 -0,13 -0,02 -0,03 0,02 -0,05 -0,15 -0,00 30 -0,34 0,05 -0,21 -0,21 0,18 0,26 0,02 -0,08 -0,09 0,07 -0,14 -0,08 0,09 0,09 -0,08 r=0,207 p<0,05; r=0,27; p<0,01
Tablica 42: Interkorelacije među ispitivanim varijablama na cjelokupnom uzorku (N=30) (nastavak)
16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 1 0,04 -0,27 -0,24 -0,25 -0,17 -0,17 0,28 0,21 -0,01 -0,20 -0,14 -0,26 -0,18 -0,25 -0,34 2 -0,07 0,00 0,13 0,07 0,16 0,17 0,02 0,05 0,12 -0,01 -0,06 -0,05 -0,00 0,02 0,05 3 -0,01 -0,30 -0,19 -0,18 -0,15 -0,13 0,28 0,17 0,03 -0,08 -0,13 -0,20 -0,12 -0,22 -0,21 4 -0,05 -0,36 -0,26 -0,13 -0,28 -0,17 0,20 0,05 -0,03 -0,11 -0,26 -0,24 -0,15 -0,39 -0,21 5 0,19 0,12 0,02 0,05 -0,09 -0,03 -0,17 -0,34 -0,09 0,01 -0,06 0,09 0,08 0,01 0,18 6 -0,23 0,02 0,19 0,18 0,13 0,15 0,03 -0,11 -0,04 0,26 -0,05 0,30 0,26 0,12 0,26 7 -0,08 -0,06 0,12 0,06 0,15 0,19 0,05 0,17 -0,07 0,19 0,21 0,17 0,24 0,19 0,02 8 -0,09 -0,25 -0,23 -0,11 -0,16 -0,06 0,08 0,10 0,04 -0,03 -0,11 -0,08 0,06 -0,09 -0,08 9 -0,11 -0,32 -0,09 -0,22 -0,13 -0,05 -0,01 -0,17 -0,16 0,02 -0,28 -0,19 0,13 -0,13 -0,09 10 -0,01 -0,22 -0,07 -0,07 -0,10 -0,23 0,02 -0,13 0,10 0,13 -0,05 -0,01 0,15 -0,02 0,07 11 -0,22 -0,12 -0,16 -0,23 -0,18 -0,04 -0,04 0,07 -0,09 -0,14 -0,12 -0,13 -0,09 -0,03 -0,14 12 -0,39 -0,06 -0,02 -0,00 -0,13 0,04 -0,44 -0,24 -0,41 -0,05 -0,03 0,05 0,01 0,02 -0,08 13 -0,00 -0,04 0,07 0,05 -0,03 0,07 -0,15 -0,28 -0,20 0,08 0,02 0,14 0,05 -0,05 0,09 14 -0,13 -0,13 -0,02 -0,09 -0,08 0,12 -0,28 -0,32 -0,23 -0,14 -0,20 -0,03 0,02 -0,15 0,09 15 0,02 -0,30 -0,32 -0,33 -0,45 -0,28 -0,06 -0,09 -0,03 -0,05 -0,09 0,02 0,00 -0,00 -0,08 16 1,00 0,25 -0,08 -0,03 0,12 -0,01 0,23 0,10 0,18 -0,09 0,10 -0,08 -0,13 -0,02 0,02 17 0,25 1,00 0,44 0,37 0,46 0,35 -0,04 -0,06 0,20 0,08 0,19 0,35 0,07 0,24 0,41 18 -0,08 0,44 1,00 0,68 0,54 0,59 -0,06 -0,01 0,11 0,32 0,22 0,38 0,18 0,20 0,39 19 -0,03 0,37 0,68 1,00 0,45 0,38 0,00 0,08 0,15 0,35 0,24 0,30 0,17 0,23 0,34 20 0,12 0,46 0,54 0,45 1,00 0,54 0,09 -0,03 0,12 0,27 0,15 0,27 0,15 0,11 0,29 21 -0,01 0,35 0,59 0,38 0,54 1,00 0,14 0,15 -0,02 0,18 0,06 0,16 0,08 0,02 0,24 22 0,23 -0,04 -0,06 0,00 0,09 0,14 1,00 0,51 0,23 0,25 0,07 -0,15 0,08 -0,11 -0,16 23 0,10 -0,06 -0,01 0,08 -0,03 0,15 0,51 1,00 0,12 0,07 0,43 -0,07 -0,02 0,17 -0,20 24 0,18 0,20 0,11 0,15 0,12 -0,02 0,23 0,12 1,00 0,07 0,03 0,23 -0,05 -0,07 0,42 25 -0,09 0,08 0,32 0,35 0,27 0,18 0,25 0,07 0,07 1,00 0,41 0,48 0,73 0,44 0,29 26 0,10 0,19 0,22 0,24 0,15 0,06 0,07 0,43 0,03 0,41 1,00 0,36 0,27 0,70 0,18 27 -0,08 0,35 0,38 0,30 0,27 0,16 -0,15 -0,07 0,23 0,48 0,36 1,00 0,42 0,45 0,48 28 -0,13 0,07 0,18 0,17 0,15 0,08 0,08 -0,02 -0,05 0,73 0,27 0,42 1,00 0,51 0,31 29 -0,02 0,24 0,20 0,23 0,11 0,02 -0,11 0,17 -0,07 0,44 0,70 0,45 0,51 1,00 0,31 30 0,02 0,41 0,39 0,34 0,29 0,24 -0,16 -0,20 0,42 0,29 0,18 0,48 0,31 0,31 1,00
Tablica 43: Interkorelacije među ispitivanim varijablama na skupini dnevnih radnica (N=35) (1. dio)
1 2 3 4 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 1 1,00 -0,01 0,93 0,30 -0,20 -0,05 0,42 -0,03 0,14 0,25 -0,25 0,26 0,08 0,03 2 -0,01 1,00 -0,02 -0,24 -0,01 0,28 -0,11 0,23 -0,05 -0,02 0,05 0,07 0,27 -0,04 3 0,93 -0,02 1,00 0,30 -0,16 -0,14 0,44 -0,04 0,20 0,22 -0,25 0,12 0,04 -0,01 4 0,30 -0,24 0,30 1,00 -0,17 -0,18 0,21 -0,15 0,06 0,01 -0,26 -0,16 -0,28 -0,06 6 -0,20 -0,01 -0,16 -0,17 1,00 0,27 -0,30 -0,09 -0,38 0,12 0,07 0,04 0,01 0,25 7 -0,05 0,28 -0,14 -0,18 0,27 1,00 -0,17 -0,21 -0,29 0,09 0,26 0,24 0,33 -0,05 8 0,42 -0,11 0,44 0,21 -0,30 -0,17 1,00 -0,14 0,17 0,26 0,06 0,17 0,19 -0,29 9 -0,03 0,23 -0,04 -0,15 -0,09 -0,21 -0,14 1,00 0,47 -0,01 0,09 -0,00 0,10 0,24 10 0,14 -0,05 0,20 0,06 -0,38 -0,29 0,17 0,47 1,00 0,06 -0,05 -0,27 -0,16 -0,08 11 0,25 -0,02 0,22 0,01 0,12 0,09 0,26 -0,01 0,06 1,00 0,02 -0,01 0,01 0,27 12 -0,25 0,05 -0,25 -0,26 0,07 0,26 0,06 0,09 -0,05 0,02 1,00 0,01 0,10 -0,16 13 0,26 0,07 0,12 -0,16 0,04 0,24 0,17 -0,00 -0,27 -0,01 0,01 1,00 0,74 0,27 14 0,08 0,27 0,04 -0,28 0,01 0,33 0,19 0,10 -0,16 0,01 0,10 0,74 1,00 -0,04 15 0,03 -0,04 -0,01 -0,06 0,25 -0,05 -0,29 0,24 -0,08 0,27 -0,16 0,27 -0,04 1,00 16 -0,00 -0,32 -0,05 0,07 -0,26 -0,32 -0,13 -0,09 0,18 -0,13 -0,41 -0,26 -0,36 0,07 17 -0,39 0,02 -0,34 -0,33 0,26 -0,06 -0,17 -0,47 -0,38 0,01 -0,07 -0,31 -0,19 -0,15 18 -0,37 0,11 -0,35 -0,09 0,26 0,26 -0,17 -0,41 -0,34 0,23 -0,06 -0,20 -0,17 -0,05 19 -0,41 -0,03 -0,37 0,06 0,19 0,07 -0,21 -0,46 -0,33 -0,14 -0,16 -0,29 -0,26 -0,20 20 -0,13 0,12 -0,08 0,00 0,29 0,25 -0,14 -0,52 -0,29 0,08 -0,12 -0,36 -0,38 -0,15 21 -0,34 0,16 -0,36 -0,21 0,29 0,39 -0,21 -0,33 -0,22 0,20 0,06 -0,16 -0,14 -0,09 24 -0,12 0,03 -0,02 0,02 0,07 -0,20 0,04 0,05 0,09 -0,17 -0,45 -0,22 -0,23 0,10 27 -0,18 -0,04 -0,25 -0,12 0,17 0,31 -0,16 -0,44 -0,35 -0,03 0,01 0,05 -0,11 0,01 30 -0,40 0,08 -0,27 -0,14 0,16 -0,06 -0,11 -0,06 -0,06 0,07 -0,03 -0,34 -0,12 -0,01
r=0,333 p<0,05 r=0,429 p<0,01
Tablica 43: Interkorelacije među ispitivanim varijablama na skupini dnevnih radnica (N=35) (nastavak)
16 17 18 19 20 21 24 27 30 1 -0,00 -0,39 -0,37 -0,41 -0,13 -0,34 -0,12 -0,18 -0,40 2 -0,32 0,02 0,11 -0,03 0,12 0,16 0,03 -0,04 0,08 3 -0,05 -0,34 -0,35 -0,37 -0,08 -0,36 -0,02 -0,25 -0,27 4 0,07 -0,33 -0,09 0,06 0,00 -0,21 0,02 -0,12 -0,14 6 -0,26 0,26 0,26 0,19 0,29 0,29 0,07 0,17 0,16 7 -0,32 -0,06 0,26 0,07 0,25 0,39 -0,20 0,31 -0,06 8 -0,13 -0,17 -0,17 -0,21 -0,14 -0,21 0,04 -0,16 -0,11 9 -0,09 -0,47 -0,41 -0,46 -0,52 -0,33 0,05 -0,44 -0,06 10 0,18 -0,38 -0,34 -0,33 -0,29 -0,22 0,09 -0,35 -0,06 11 -0,13 0,01 0,23 -0,14 0,08 0,20 -0,17 -0,03 0,07 12 -0,41 -0,07 -0,06 -0,16 -0,12 0,06 -0,45 0,01 -0,03 13 -0,26 -0,31 -0,20 -0,29 -0,36 -0,16 -0,22 0,05 -0,34 14 -0,36 -0,19 -0,17 -0,26 -0,38 -0,14 -0,23 -0,11 -0,12 15 0,07 -0,15 -0,05 -0,20 -0,15 -0,09 0,10 0,01 -0,01 16 1,00 0,31 0,03 0,25 0,20 -0,09 0,30 0,14 0,16 17 0,31 1,00 0,59 0,61 0,57 0,46 0,23 0,45 0,45 18 0,03 0,59 1,00 0,85 0,72 0,86 0,14 0,53 0,33 19 0,25 0,61 0,85 1,00 0,73 0,67 0,25 0,43 0,31 20 0,20 0,57 0,72 0,73 1,00 0,53 0,16 0,39 0,25 21 -0,09 0,46 0,86 0,67 0,53 1,00 0,17 0,48 0,28 24 0,30 0,23 0,14 0,25 0,16 0,17 1,00 0,17 0,61 27 0,14 0,45 0,53 0,43 0,39 0,48 0,17 1,00 0,42 30 0,16 0,45 0,33 0,31 0,25 0,28 0,61 0,42 1,00
r=0,333 p<0,05 r=0,429 p<0,01
Tablica 44: Interkorelacije među ispitivanim varijablama na skupini smjenskih radnica (N=70) (1. dio)
1 2 3 4 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 1 1,00 0,04 0,92 0,63 -0,05 -0,19 0,39 0,07 -0,08 0,03 -0,06 0,15 0,12 0,13 2 0,04 1,00 -0,01 0,02 0,04 0,23 -0,14 -0,09 -0,14 -0,14 -0,19 -0,17 -0,15 0,04 3 0,92 -0,01 1,00 0,68 -0,02 -0,22 0,40 0,13 -0,02 0,01 -0,04 0,22 0,12 0,15 4 0,63 0,02 0,68 1,00 -0,02 -0,13 0,36 0,17 0,16 0,13 0,14 0,23 0,17 0,18 6 -0,05 0,04 -0,02 -0,02 1,00 0,11 -0,14 0,20 0,23 0,18 0,06 0,02 0,04 0,12 7 -0,19 0,23 -0,22 -0,13 0,11 1,00 -0,16 0,16 0,17 -0,17 -0,12 0,06 -0,13 -0,09 8 0,39 -0,14 0,40 0,36 -0,14 -0,16 1,00 0,10 -0,06 0,10 0,15 -0,07 0,18 0,06 9 0,07 -0,09 0,13 0,17 0,20 0,16 0,10 1,00 0,44 0,19 0,08 -0,12 0,12 0,09 10 -0,08 -0,14 -0,02 0,16 0,23 0,17 -0,06 0,44 1,00 0,06 -0,15 -0,08 -0,15 -0,06 11 0,03 -0,14 0,01 0,13 0,18 -0,17 0,10 0,19 0,06 1,00 0,21 0,02 0,26 0,20 12 -0,06 -0,19 -0,04 0,14 0,06 -0,12 0,15 0,08 -0,15 0,21 1,00 0,37 0,55 0,17 13 0,15 -0,17 0,22 0,23 0,02 0,06 -0,07 -0,12 -0,08 0,02 0,37 1,00 0,54 0,06 14 0,12 -0,15 0,12 0,17 0,04 -0,13 0,18 0,12 -0,15 0,26 0,55 0,54 1,00 0,13 15 0,13 0,04 0,15 0,18 0,12 -0,09 0,06 0,09 -0,06 0,20 0,17 0,06 0,13 1,00 16 -0,03 0,28 -0,06 -0,06 -0,25 0,13 -0,14 -0,18 -0,07 -0,25 -0,33 -0,08 -0,22 -0,01 17 -0,26 0,04 -0,32 -0,21 0,04 0,02 -0,31 -0,34 -0,12 -0,10 0,03 0,12 -0,08 -0,28 18 -0,18 0,06 -0,11 -0,24 0,19 0,06 -0,22 -0,00 0,00 -0,36 -0,04 0,18 -0,06 -0,36 19 -0,19 0,11 -0,10 -0,10 0,18 0,09 -0,07 -0,22 -0,05 -0,23 0,01 0,12 -0,09 -0,38 20 -0,20 0,09 -0,17 -0,23 0,09 0,09 -0,12 -0,05 -0,02 -0,26 -0,13 0,13 0,02 -0,53 21 -0,22 0,14 -0,17 -0,14 0,20 0,10 -0,09 -0,01 -0,19 -0,18 0,17 0,24 0,19 -0,17 24 -0,06 0,06 -0,05 -0,08 -0,04 -0,01 -0,07 -0,14 0,09 -0,01 -0,40 -0,15 -0,22 -0,01 27 -0,30 -0,03 -0,20 -0,28 0,29 0,10 -0,20 -0,07 0,07 -0,06 -0,02 0,12 -0,07 0,07 30 -0,28 0,05 -0,15 -0,23 0,27 0,15 -0,17 -0,15 0,08 -0,24 -0,18 0,16 -0,01 -0,09
r=0,235; p<0,05 r=0,305; p<0,01
Tablica 44: Interkorelacije među ispitivanim varijablama na skupini smjenskih radnica (N=70) (nastavak)
16 17 18 19 20 21 24 27 30 1 -0,03 -0,26 -0,18 -0,19 -0,20 -0,22 -0,06 -0,30 -0,28 2 0,28 0,04 0,06 0,11 0,09 0,14 0,06 -0,03 0,05 3 -0,06 -0,32 -0,11 -0,10 -0,17 -0,17 -0,05 -0,20 -0,15 4 -0,06 -0,21 -0,24 -0,10 -0,23 -0,14 -0,08 -0,28 -0,23 6 -0,25 0,04 0,19 0,18 0,09 0,20 -0,04 0,29 0,27 7 0,13 0,02 0,06 0,09 0,09 0,10 -0,01 0,10 0,15 8 -0,14 -0,31 -0,22 -0,07 -0,12 -0,09 -0,07 -0,20 -0,17 9 -0,18 -0,34 -0,00 -0,22 -0,05 -0,01 -0,14 -0,07 -0,15 10 -0,07 -0,12 0,00 -0,05 -0,02 -0,19 0,09 0,07 0,08 11 -0,25 -0,10 -0,36 -0,23 -0,26 -0,18 -0,01 -0,06 -0,24 12 -0,33 0,03 -0,04 0,01 -0,13 0,17 -0,40 -0,02 -0,18 13 -0,08 0,12 0,18 0,12 0,13 0,24 -0,15 0,12 0,16 14 -0,22 -0,08 -0,06 -0,09 0,02 0,19 -0,22 -0,07 -0,01 15 -0,01 -0,28 -0,36 -0,38 -0,53 -0,17 -0,01 0,07 -0,09 16 1,00 0,25 -0,11 -0,13 0,12 0,16 0,12 -0,17 -0,07 17 0,25 1,00 0,25 0,22 0,32 0,41 0,07 0,21 0,27 18 -0,11 0,25 1,00 0,60 0,47 0,36 0,13 0,30 0,49 19 -0,13 0,22 0,60 1,00 0,41 0,20 0,09 0,24 0,38 20 0,12 0,32 0,47 0,41 1,00 0,37 0,07 0,21 0,36 21 0,16 0,41 0,36 0,20 0,37 1,00 -0,19 0,03 0,22 24 0,12 0,07 0,13 0,09 0,07 -0,19 1,00 0,37 0,36 27 -0,17 0,21 0,30 0,24 0,21 0,03 0,37 1,00 0,57 30 -0,07 0,27 0,49 0,38 0,36 0,22 0,36 0,57 1,00
r=0,235; p<0,05 r=0,305; p<0,01 Tablica 45: Interkorelacije među ispitivanim faktorima zadovoljstva životom, obitelji i poslom na cjelokupnom uzorku (N=95)
22 23 24 25 26 27 28 29 30 22 1,00 0,52 0,24 0,28 0,11 -0,09 0,11 -0,08 -0,11 23 0,52 1,00 0,11 0,10 0,46 -0,03 0,02 0,22 -0,15 24 0,24 0,11 1,00 0,08 0,03 0,24 -0,02 -0,08 0,41 25 0,28 0,10 0,08 1,00 0,42 0,50 0,73 0,44 0,31 26 0,11 0,46 0,03 0,42 1,00 0,39 0,30 0,70 0,21 27 -0,09 -0,03 0,24 0,50 0,39 1,00 0,45 0,46 0,51 28 0,11 0,02 -0,02 0,73 0,30 0,45 1,00 0,52 0,35 29 -0,08 0,22 -0,08 0,44 0,70 0,46 0,52 1,00 0,34 30 -0,11 -0,15 0,41 0,31 0,21 0,51 0,35 0,34 1,00
r=0,201; p<0,05 r=0,263; p<0,01
Tablica 46: Interkorelacije među ispitivanim faktorima zadovoljstva životom, obitelji i poslom na skupini nesmjenskih radnica (N=28)
22 23 24 25 26 27 28 29 30 22 1,00 0,52 0,26 0,12 -0,00 -0,02 0,12 -0,29 -0,23 23 0,52 1,00 0,13 0,00 0,48 0,26 -0,08 0,25 -0,18 24 0,26 0,13 1,00 -0,06 -0,10 0,10 -0,06 -0,14 0,58 25 0,12 0,00 -0,06 1,00 0,16 0,22 0,84 0,17 0,09 26 -0,00 0,48 -0,10 0,16 1,00 0,54 0,21 0,71 0,09 27 -0,02 0,26 0,10 0,22 0,54 1,00 0,20 0,33 0,38 28 0,12 -0,08 -0,06 0,84 0,21 0,20 1,00 0,29 0,09 29 -0,29 0,25 -0,14 0,17 0,71 0,33 0,29 1,00 0,19 30 -0,23 -0,18 0,58 0,09 0,09 0,38 0,09 0,19 1,00
r=0,373; p<0,05 r=0,478; p<0,01 Tablica 47: Interkorelacije među ispitivanim faktorima zadovoljstva životom, obitelji i poslom na skupini smjenskih radnica (N=67)
22 23 24 25 26 27 28 29 30 22 1,00 0,51 0,23 0,33 0,14 -0,10 0,12 -0,01 -0,03 23 0,51 1,00 0,07 0,15 0,46 -0,11 0,10 0,22 -0,05 24 0,23 0,07 1,00 0,15 0,11 0,33 0,01 -0,05 0,32 25 0,33 0,15 0,15 1,00 0,51 0,58 0,70 0,54 0,44 26 0,14 0,46 0,11 0,51 1,00 0,34 0,35 0,70 0,31 27 -0,10 -0,11 0,33 0,58 0,34 1,00 0,53 0,52 0,59 28 0,12 0,10 0,01 0,70 0,35 0,53 1,00 0,62 0,50 29 -0,01 0,22 -0,05 0,54 0,70 0,52 0,62 1,00 0,45 30 -0,03 -0,05 0,32 0,44 0,31 0,59 0,50 0,45 1,00
r=0,24; p<0,05 r=0,312; p<0,01
Tablica 48: Rezultati standardne regresijske analize s kriterijskom varijablom zadovoljstvo obiteljskim životom (N=88)
Varijable Beta t p Intercept 1,655 0,101
Dob -0,263 -2,098 0,038 Stručna sprema 0,034 0,363 0,717
Sadasnji radni staž 0,015 0,145 0,884 Smjene 0,009 0,068 0,945
Prekovremeni rad 0,095 0,917 0,361 Školovanje 0,004 0,043 0,965 Broj djece 0,110 1,068 0,288
Briga o djeci -0,045 -0,408 0,683 Kućanski poslovi 0,127 1,239 0,218
Starija osoba -0,073 -0,782 0,436 Težina posla -0,184 -1,754 0,082
Efekti smjena -0,059 -0,390 0,696 Konflikt rad-obitelj 0,159 1,120 0,265 Konflikt obitelj-rad 0,156 1,463 0,146
Socijalna podrška nadređenog -0,056 -0,531 0,596 Socijalna podrška od obitelji 0,248 2,125 0,036
Zajedništvo 0,267 1,869 0,064 Skladnost 0,041 0,306 0,760 Konflikt 0,093 0,788 0,432
Tolerancija -0,078 -0,681 0,497 R 0,601 R2 0,361
Korigirani R2 0,216 F(20,88)=2,4880 p
top related