korporativne finansije tika
Post on 04-Apr-2018
229 Views
Preview:
TRANSCRIPT
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
1/52
Visoka poslovna kola strukovnih studija
Leskovac
Seminarski radPredmet: Korporativne finansije
Tema: Upravljanje neto obrtnim kapitalom
Mentor: Student:
Prof.dr Tihomir Tasi Marko ermanovi
09/2012
Leskovac 2013 god.
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
2/52
Upravljanje neto obrtnim
kapitalom
20.1 Potraivanja od kupaca i kreditna politika
Uslovi prodaje Kreditni aranmani Kreditna analiza Odluka o kreditu Politika naplate20.2 Upravijanje zalihama
20.3 Upravljanje novcem Sistem plaanja Ubrzanje naplate Elektronski prenos novca Upravljanje
novcem na meunarodnom nivou
20.4 Ulaganje vika nova: trite novca
Prinosi na ulaganja na trastu novca
Meunarodno trite novca
Lo nain upravljanja novcem. Zato gomilati novac kad ga moete uloiti? Ipak, potrebno vam
je i neto gotovine da biste plaali raune. Koliko gotovine treba imati na zalihama
Jie Kobal CoHecfion/Waft Disney Productions
Vei deo ove knjige posveen je dugoronim finansijskim odlukama kao to je budetiranje
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
3/52
kapila i izbor strukture kapitala. U prethodnom poglavlju zapoeli smo analizu odluka
kratkoronog planiranja istraivanjem kako preduzea osiguravaju da imaju dovoljno novca za
plaanje svojih ibaveza. Sada je vreme da detaljnije razmotrimo upravljanje kratkotrajnom
imovinom I obavezama, to se uopteno naziva obrtni kapital.
etiri su osnovne vrste obrtne imovine. Svim etirima mora se upravljati. Prva obrtna
imovina potraivanja od kupaca. Kompanije esto prodaju proizvode uz odlaganje,
na kredit, te mogu protei nedelje i meseci pre nego to naplate svoja potraivanja.
Nenaplaene fakture iskazuju se u biiansu kao potraivanja od kupaca. Objasniemo
kako kreditni menader utvruje uslove plaanja, odluuje kojim kupcima treba
ponuditi kredit i kako osigurava brzu naplatu.
Druga glavna grupa obrtne imovine su zalihe. Da bi mogle poslovati, kompanijama supotrebne rezerve sirovina, proizvodnja u toku i dovreni proizvodi. Ali uvanje tih zaliha moe
biti skupo jer se vezuje kapital. Upravljanje zalihama podrazumeva odreeni kompromis izmeu
trokova i koristi. U proizvodnim kompanijama, menader zaduen za proizvodnju uglavnom
donosi takve procene bez uticaja finansijskog menadera. Zato ovom problemu posveujemo
manje panje nego drugim komponentama upravljanja neto obrtnim kapitalom.
Zatim razmatramo upravljanje novcem. Prvi problem odnosi se na odluku koliko gotovine
preduzee treba da zadri i, zato, koliko se moe investirati u hartije od vrednosti koje donose
kamate. Drugi problem je da treba osigurati efikasno plaanje. Svi ele brzu naplatu i ulaganje
prikupljenih sredstava kako bi se zaradio odreeni prinos. Opisaemo neke od metoda koje
kompanije primenjuju kako bi upravljale novcem to efikasnije.
Naposletku, opisujemo neke od mogunosti investiranja vika novca u razliite kratkorone
hartije od vrednosti, koje predstavljaju etvrtu veliku komponentu neto obrtnog kaprtala.
Kada prouite ovo poglavlje, trebalo bi da moete da:
Merite implicitnu kamatnu stopu na prodaju na kredit.
Odluite da li je pametno odobriti kredit kupcima. Navedete trokove i koristl dranja zaliha i odravanja salda gotovine.
Opiete metode kojima se kompanije koriste za efikasno upravljanje novcem.
Uporedite mogunosti kratkoronog ulaganja vika novca.
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
4/52
ovaki kredit
ture koje jednoduzee trebaplati drugomduzeu.
roaki kredit
ture koje krajnji
ac treba dai nekomduzeu.
ovi prodaje
viditiranja,ont i uslovianja koji see pri prodaji.
20.1 Potraivanja od kupaca i kreditna politka
Poinjemo nae razmatranje obrtne imovine s potraivanjima
od kupaca. Kad jedna kompanija prodaje neke proizvode
drugoj kompaniji, obino ne oekuje plaanje odmah.
Neplaeni rauni ili trgovaki krediti,predstavljaju najvei
deo potraivanja Ostatak ine potroaki krediti tj.
potraivanja od krajnjih kupaca.
Upravljanje potraivanjima podrazumeva sledeih pet koraka:
1. Morate utvrditi uslove prodaje na osnovu kojih prodajete svoje
proizvode. Na primer, koji rok plaanja ete odobriti svojim
kupcima? Da li ete kupcima ponuditi diskont za plaanje odmah?
2. Morate odluiti koju dokumentaciju zahtevate u sluaju
kreditiranja. Na primer, da li je dovoljna pisana potvrda ili
insistirate na formalnom ugovoru?
3. Morate utvrditi koji kupci e sigumo platiti svoje obaveze. To
se zove kreditna analiza.4. Morate odluiti o kreditnoj politici. Koliki kredit ete odobriti
svakom kupcu? Koliki rizik ste spremni preuzeti prema
odreenom kreditnom rejtingu?
5. Konano, kad vae potraivanje dospe, morate ga naplatiti. To
se naziva politika naplate. Kakvu evidenciju vodite o naplati i
kako ubrzavate naplatu? U nastavku raspravljamo o tim pitanjima.
Uslovi prodaje
Svaki put kod prodaje proizvoda, morate odrediti uslove prodaje. Na
primer, ako prodajete robu velikom broju neredovnih kupaca, moete
da zahtevate plaanje u gotovini odmah nakon isporuke robe. Ako
proizvodite robu prema specifikacijama kupaca ili su trokovi isporuke
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
5/52
veliki, moete zahtevati plaanje pre isporuke.
U veini sluajeva plaanje se obavlja posle isporuke, to jest kupcima
se odobrava kredit. Svaka delatnost ima specifine kreditne uslove koji
su posledica odreene lo- gike. Na primer, prodavac e zahtevati ranije
plaanje ako je finansijsko stanje kupca nesigumo, ako je iznos mali ili
je roba kvarljiva ili se brzo proda.
Kada kupujete robu na kredit, prodavac odreuje konani datum
plaanja. Kako bi vas podstakao na plaanje, pre tog datuma
uobiajeno se nudi gotovinski popust za rano plaanje. Na primer,
proizvoa moe zahtevati plaanje u roku 30 dana, ali nudi popust od
5 posto kupcima koji plate u roku od 10 dana. Ovakvi uslovi seoznaavaju kao 5/10, neto 30:
5 / 10
neto 30
Popust u procentima broj dana u kojima se broj dana pre
Za ranije plaanje popust moe iskoristiti dospea
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
6/52
Isto tako, ako preduzee nudi uslove kreditiranja 2/30, neto 60, kupci mogu dobiti
popust od dva posto ako plate u roku od 30 dana ili moraju platiti puni iznos u roku
od 60 dana. Ako je samo navedeno neto 30, kupci moraju platiti u roku od 30 dana od dana
izdavanja rauna i ne dobijaju nikakav diskont na ranije plaanje.
Test za, vebu. 20.1
Preduzee nudi uslove kreditiranja 2/10, neto 20. Na dan 1. maja kupujete robu u vrednosti
20.000$. Koliko ete morati da platite ako iskoristite pravo na gotovinski popust? Koji je
poslednji datum do kojeg se gotovinski popust moze iskoristiti? Kojeg dana ete platiti ako
se odluite da ne iskoristite gotovinski popust?
esto nije praktino zahtevati plaanje posle svake isporuke za proizvode koji se redovno kupuju
u velikim koliinama. Uobiajeno je da se sve prodaje koje su se dogodile tokom meseca
prikazuju kao da su dogodile na kraju meseca. Uslovi kredi- tiranja mogu biti 8/10, kraj meseca,
neto 60. Kupci mogu da dobiju gotovinski popust osam posto ako plate u roku od 10 dana od
poslednjeg dana u mesecu; inae moraju da plate puni iznos u roku od 60 dana.
Preduzee koje kupuje na kredit zapravo pozajmljuje od dobavljaa. Stedi novac danas, ali e
morati da plati kasnije. Re je o implicitnom zajmu od dobavljaa. Naravno da je besplatni zajam
uvek dobro uzeti. Meutim, ako se ne iskoristi go- tovinski popust, zajam moe da bude vrlo
skup. Na primer, kupac koji kupuje pod uslovima 3/10, neto 30, moe odluiti da ne iskoristi
gotovinski popust i da plati na trideseti dan. Kupac dobija dodatnih 20 dana kredita odlaganjem
plaanja s 10 na 30 dana, ali zato plaa robu tri posto skuplje to je ekvivalentno pozajmljivanju
po go- dinjoj stopi od 74,3 posto. Da bismo objasnili zato je to tako, razmotrite narudbu
vrednu 100$. Ako preduzee plati u 10 dana, dobije popust od tri posto i plaa 97$. Ako eka
trideseti dan, platie 100$. Dodatnih 20 dana odlaganje plaanja pove- ava obavezu za 3/97 =
0,309 ili 3,09 posto. Zato implicitna kamata na produeni trgovaki kredit iznosi 3,09 posto za
20 dana. U godini dana ima 365/20 = 18,25 perioda od 20 dana pa efektivna godinja stopa na
zajam iznosi (1,0309)18,25 - 1 = 0,743, ili 74,3 posto. Opta formula za izraunavanje implicitne
godinje kamatne stope za kupce koji se ne koriste gotovinskim popustom je:
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
7/52
Popust 365/broj dodatnih
Efektivna godinja = 1+ ____________________________ dana kredita - 1
godinja stopa cena sa uraunatim popustom
Iznos popusta podeljen s cenom uz popust predstavlja procenat poveanja koji plaa kupac koji
ne eli popust. U naem primeru uz uslove 3/10, neto 30, procentno pove- anje u ceni je 3/97 =
0,0309 ili 3,09 posto. To je implicitna ldmatna stopa u periodu. Period zajma je broj dodatnih
dana kredita koji se dobije akp se ne koristi kredit. U naem primeru to je 20 dana. Kako bismo
izrazili tu vredjrbst na godinjem nivou, ukamaujemo stopu perioda s brojem perioda u godini.
Naravno, preduzee koje odlae plaanje i nakon 30 dana dobija sve jeftiniji kredit, ali time
smanjuje svoj kredibilitet.
Primer 20.1 Kamafne stope na trgovaki kredit
Koliko iznosi implicitna kamatna stopa na trgovaki kredit ako su uslovi kreditiranja 5/10, neto
60?
U ovom primeru popust iznosi 5 posto, a kupci koji se ne koriste popustom dobiju dodatnih
60 - 10 = 50 dana kredita. Zato efektivna godinja stopa iznosi:
Popust 365/broj dodatnih
Efektivna godinja = 1+ ____________________________ dana kredita - 1
godinja stopa cena sa uraunatim popustom
5
= 1 + ____ 365/50 - 1 = 0,454 ili 45,4 posto
95
U primeru e kupac koji ne koristi popust platiti efektivnu godinju kamatnu stopu od 45,4 posto.
Moda se pitate zato su efektivne kamatne stope na trgovake kredite tako visoke. Zbog tako
visokih kamatnih stopa veina kupaca e radije plaati ranije kako bi do- bili popust. Oni koji to
ne rade verovatao imaju problem s novcem. Zato ima smisla takvim preduzeima zaraunavati
visoku kamatnu stopu.
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
8/52
Test za vebu 20. 2
Otvoreni raun
Sporazum po kojemse prodaja obavljabez formalnogkreditnog ugovora.
Koliko iznosi efektivna godinja kamatna stopa u primeru 20.1 ako su uslovi kreditiranja
5/10, neto 50? Zato je stopa vea?
Kreditni aranmani
Uslovi prodaje odreuju iznos svakog kredita, ali ne i prirodu ugovora.
Stalne prodaje se gotovo uvek obavljaju preko otvorenog rauna i
ukljuuju samo neformalni ugovor. Dovoljno je da postoji zapis u
knjigama prodavaca i potpisana priznanica kupca.
Ponekad ete eleti dodatnu sigumost pre nego to isporuite robu kupcu.Tada ete se uobiajeno koristiti trgovakom menicom. U sutini re je o
argonu koji oznaava nalog za plaanje.1 Postupak je sledei. Prodavac
ispisuje menicu na kupca i alje je u njegovu banku. Ako se zahteva
trenutno plaanje, re je o menici plativoj po vienju; inae je re o
menici s dospeem na odreeni datum. Zavisno od toga da li je re o
menici plativoj po vienju ili menici s dospeem na odreeni datum, kupac daje nalog banci za
plaanje utvrenog duga ili priznaje dug dodajui re prihvaeno i potpis. Nakon to se menica
s dospeem na oreeni datum prihvati, ona postaje poput eka i zove se trgovaki akcept. Ovaj
trgovaki akcept alje se prodavcu koji ga dri do dospea.Ako postoji sumnja u kreditnu
sposobnost kupca, prodavac moe zahtevati od kupca da s bankom sklopi sporazum o
prihvatanju menice s dospeem na odreeni datum. Tada banka jemi za obavezu kupca, a
menica se naziva bankarski akcept. Bankarski akcepti esto se koriste u meunarodnoj trgovini.
Njima se aktivno trguje na tritu novca, kratkoronom tritu visokokvalitetnim dugom.
Ako prodate robu kupcima koji kasnije ne mogu platiti svoje obaveze, robu vie ne moete
vratiti. Jednostavno ste postali kreditor preduzea, zajedno s drugim ne- srenicima. Ovu
situaciju moete izbei zahtevanjem uslovne prodaje kod koje roba ostaje u vlasnitvu prodavca
sve dok se plaanje ne izvri u celini. Uslovna prodaja je uobiajena u Evropi. U Sjedinjenim
Dravama se koristi samo za robu koja se ka- puje na rate. U sluaju da kupci ne plate odreeni
1 Na primer, ek je primer naloga. Svaki put kada napiete ek, ajete nalog bancida izvrsi isplatu.
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
9/52
Kreditna analizaPostupakprocenjivanjaverovatnoenaplate raunaod kupca.
broj rata, prodavac moe trenutno zapleniti robu.
Kreditna analiza
Postoji mnotvo naina pomou kojih se nastoji utvrditi verovatnoa
plaanja rauna od strane kupca, to jest sprovoenja kreditne analize.
Prvo treba prouiti njegovo ponaanje u prolosti. Plaanje na vreme u
prolosti je dobar znak, ali postoji opasnost da kupac redovno plaa
mnotvo malih iznosa kako bi stekao visoki kreditni rejting, a zatim
nestane bez traga s velikim neplaenim iznosom.
Nove kupce najbolje je proveriti preko agencije za ocenu kreditnog rejtinga. Jedna od najveih
agencija je Dan end Bredstrit (Dun&Bradstreet), koja nudi kreditne rejtinge nekoliko miliona
domaih i stranih preduzea. Osim toga, Dan end Bredstritna zahtev izrauje ocene kreditnesposobnosti potencijalnih kupaca.
Agencije za kreditni rejting koriste zvetaje drugih preduzea o poslovanju s vaim kupcem. Ove
informacije mogu se i samostalno prikupiti u direktnom kontaktu s tim preduzeima ili preko
kreditnih biroa.
Vaa banka takoe moe proveriti kreditnu sposobnost kupca. Banka e kontaktirati njegovu
banku i ispitati kretanje stanja novca, kreditnu zaduenost i uoptenu reputaciju.
Osim provere u banci kupca, dobro je proveriti miljenje finansijske zajednice 0 kreditnom
poloaju kupca. Cini li vam se to skupim? Nije, ako je re o kompaniji ijim se akcijama trguje
na berzi. Dovoljno je pogledati Moodys ili Standard & Poors rejting obveznica.2 Takoe
moete uporediti cene tih obveznica s cenama obveznica drugih preduzea. (Poreenje treba da
bude izmeu obveznica slinog dospea, ku- pona itd.)
Ako ne volite da se oslanjate na procene drugih, moete i sami sprovesti kreditnu analizu. U
idealnom sluaju, sproveete detaljnu analizu poslovanja kupca i izglede za budunost tog
finansiranja, ali to je obino veoma skupo. Zato se kreditne analize usredsreuju na finansijske
izvetaje kompanije, korienje sopstvenih procena na osnovu iskustva. Procene se uglavnom
zasnivaju nafinansijskim racio pokazateljima. Sedamnaesto poglavlje opisuje kako se ti odnosi
izraunavaju i tumae.
Numeriko ocenjivanje kreditne sposobnosti. Ocenjivanje kreditne sposob- nosti lii na
2Rejting ofaveznica opisali smo u 5. pogiavlju, deo 5.2.
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
10/52
detektivski posao. Pred vama su mnogi znakovi - neki vani, neki po- vezani, a drugi
kontradiktomi. Morate odmeriti sve dokaze kako biste mogli doneti konano miljenje.
Kada preduzee ima mali broj redovnih kupaca, kreditni menader moe lako do- neti miljenje
koje se esto nazivapet C kreditne sposobnosti:
1.Karakterkupca. (character)
2. Sposobnost otplate dugova. (capacity)
3.Kapitalkupca. (capital)
4. Osiguranje koje daje kupac.3 (collateral)
5.Poslovna slika kupca. (condition)
Kada kompanija direktno posluje s kupcima ili obavlja veliki broj manjih trgo- vakih
transakcija, potrebno je pojednostaviti postupak. Tada ima smisla koristiti se numerikim
sistemom za poetnu analizu kreditne sposobnosti.
Na primer, ako elite da postanete vlasnik kreditne kartice ili podignete kredit, moraete da date
podatke o vaem poslu, nekretninama i fmansijskom poloaju. Na osnovu ovih informacija
izraunae se broj kreditnih bodova. Kandidati koji nemaju dovoljan broj bodova nee moi
dobiti kredit ili e biti podvrgnuti detaljnijoj analizi.
Banke i kreditna odeljenja velikih preduzea takoe se koriste mehanikim siste- mima
bodovanja kako bi smanjili trokove odobravanja komercijalnih kredita. Jedna banka tvrdi kako
je uvoenjem sistema bodovanja smanjila trokove pregledanja kreditnih zahteva za dve treine.Preduzea koriste razne statistike metode za ocenjivanje kreditne sposobnosti. 'od estih metoda
je korienje kompozitnih pokazatelja kako bi se odredio pokazatelj solventnosti koji se nazivaz-
pokazatelj. Na primer, istraivanje koje je sproveo Edvard Altman (Edward Altman) sugerie
sledeu vezu izmeu finansijskih racio pokazatelja preduzea i kreditae sposobnosti (Z):4
EBIT ukupni prihod trina vrednost sopstvenog kapitala
Z = 3,3 ___________ + 1,0 ____________ + 0,6 _____________________________
Ukupna imovina ukupna imovina ukupna knjigovodstvena vrednost duga3Na primer, kupac moe dati obveznice kao jemstvo. Ako kupac ne plati, obveznice e postati vlasnitvo pro- davca.4EBIT je dobit pre kamata i poreza. E. I. Altman, Finaricial Ratios, Discriminant Analysis and the Prediction
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
11/52
zadrana dobit neto obrtni kapital
+ 1,4 ________________ + 1,2 _________________
ukupna imovina ukupna imovina
Ova jednaina pokazala se u praksi dosta uspenom u razdvajanju preduzea kojima preti steaj i kojima
ne. Od ovih prvih, 94 posto imalo je vrednost z-pokazatelja manju od 2,7 pre nego to su zavrili u
steaju. Za razliku od njih, 97 posto preduzea koja nisu otila u steaj imala su vrednost z-pokazatelja
iznad tog nivoa.5 Primere analize pomou z-pokazatelja moete pronai na stranici
www.jaxworks.com/zscore3.htm.
Kreditno bodovanje: stvari koje e vam zajmodavac preutati
Bankari esto govore kako je kreditno bodovanje malih preduzea najvei izum od otkria sloenog
kamatnog rauna. Zaboravite na procenjivanje uspenosti nekog posla i opasnosti od konkurencije.
Ubacite zatraene podatkeO sebi i vaem preduzeu i pustite neka raunar obradi podatke: ubrzo raunar
izbacuje kreditni rejting koji odre- uje verovatnou otplate zajma. Ako imate dovoljan broj bodova, va
zahtev bie odobren, ponekad samo posle nekoliko minuta. Bodovanje se ve uveliko primenjuje pri
odobravanju potroakih kredita, a 22 od 25 najveih igraa u kreditiranju malog preduzetnitva koriste se
bodovnim sistemom Fair, Isaac & Co., pionira u razvoju softvera za kreditno bodo- vanje. Gotovo svaki
zajam u vrednosti od 50.000$ ili manje koji odobravaju nacionalne finansijske agencije prolazi kroz
sistem kreditnog bodovanja. Modeli kreditnog bodovanja dodeljuju bodove za 20 inilaca. to imate vei
broj bodova, vaa verovatnoa dobijanja kredita je vea. Najpoznatije modele za kreditno bodovanje nudi
Fair, Isaac. Sistem za bodovanje malih pre- duzea ima raspon od 50 do 350 bodova, a veina malih
preduzea skupi od 150 do 250 bodova. Svaki zajmodavac odreuje minimalan broj potrebnih bodova, ali
iznad 220 se smatra vrlo dobrim, dok se vrednost ispod 170 smatra visokorizinom.
Presudan inilac u odobravanju kredita malim predu- zeima jeste vaa lina kreditna istorija. Sistemposebno proverava da li podmirujete svoje line raune na vreme. to kasnije plaate, dobijate manje
bodova. Sledei vaan podatak je vaa postojea kreditna zaduenost i sposobnost otplate duga. Ako
nemate mnogo ma-nevarskog prostora, zajmodavci se mogu zabrinuti ako Se pogora poslovanje vaeg
preduzea. Ostali vani znakovi su nenaplaena potraivanja, osiguranje, ak i neredovno plaanje
alimentacije. Manji broj bodova moete dobiti ako preterano kupujete kreditnom karticom.
http://www.jaxworks.com/zscore3.htmhttp://www.jaxworks.com/zscore3.htm -
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
12/52
Naposletku, odmeravaju se specifine poslovne karakteristike. One ukljuuju veliinu preduzea, broj
godina po- slovanja, delatnost i tip preduzea; kompanija, partnerstvo ili preduzee u svojini pojedinca.
Preduzee u svojini pojedinca dobija manje bodova od partnerstva, a partnerstvo dobija manje bodova od
kompanije. Ako ste jedini viasnik i dogodi vam se neka nezgoda poput saobraajne, vae preduzee moe
lako propasti. Po istoj logici, proizvoaka preduzea dobijaju vei broj bodova od barova i!i restorana jerje verovatnoa brzog steaja manja.
Izvor. V. M. Kahn, Credit Scoring: What Your Lender Wont Tell You, Busi- ness Week, 22. maj
2000, str. F30. Preuzeto iz asopisa BusinessVVeek Magazine od 22. maja 2000. godine, uz posebnu
dozvolu. McGraw-HiB Companies, Inc.
Primer 20.2 Kreditno bodovanje
Preduzee ima sledee finansijske pokazatelje: ukupni prihod/ukupna imovina = 0,14
EBIT ukupni prihod zadrana dobit
___________ = 0,12 ____________ = 0,14 __________________ = 0,4
Ukupna imovina ukupna imovina ukupna imovina
trina vrednost sopstvenog kapitala neto obrtni kapital
___________________________ = 0,9 __________________ = 0,12
ukupna knjigovodstvena vrednost duga ukupna imovina
(3,3 x 0,12) + (1 x 1,4) + (0,6 x 0,9) + (1,4 x 0,4) + (1,2 X 0,12) = 3,04
Vrednost je iznad granine vrednosti koja predvia steaj preduzea i zato se ini pouzdanom prilikom
ocene kreditne sposobnosti preduzea. Uokvireni tekst opisuje kako statistiki sistemi bodovanja sliniz-pokazatelju mogu dobro predvideti kreditnu sposobnost preduzea. Ovaj nain procenjivanja ubrzava
donoenje odluka o odobravanju kredita i tedi trokove rada.
Odluka o kreditu
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
13/52
Proli ste prva tri koraka prema efikasnom upravljanju kreditnim poslovanjem. Dru- gim reima,
dogovorili ste uslove prodaje; odluili ste hoete li izvriti prodaju po- mou otvorenog rauna ili
potpisane menice; uspostavili ste postupak procenjivanja verovatnoe naplate. Sledei korak je
utvrivanje kreditne politike.
Kreditna politika
Standardi koji odreuju iznos i prirodu kredita koji se odobravaju kupcima.
Kreditna analiza
1. Kada kreditni referenti proveravaju mala preduzea koja trae kredit, esto se koriste
izvetajima agencije Dan end Bredstrit. Primer takvog izvetaja moete dobiti ako kliknete na
www.dnb.com i kliknete na Small Business. Da li biste na osnovu takvog izvetaja produili kredit
tom preduzeu? Zato da, zato ne?2. Kreditno bodovanje esto se koristi pri ocenjivanju kandidata za potroake kredite.
Sopstveni kreditni rejting moete pro- ceniti pomou instrumenta Credit Analyzer na internetskoj
stranici finance.yahoo.com. Uoite kako se promenom para- metara menja va kreditni rejting. Da ii
bi se rejting promenio da ste u prolosti traili najpogodniji zajam? Logirajte se na www.myfico.com
i uporedite sebe s ostalim kandidatima i proverite kako razlika u bodovima utie na visinu kamatne
stope koju biste verovatno plaali na odobreni kredit.
Ako ne postaji verovatnoa ponavljanja narudbina, onda je odluka o kreditu jedno- stavna. Slika 20-
1 prikazuje vae mogunosti. Moete da odbijete zahtev za kreditom i ne prodati robu. U tom sluaju
neete ni zaraditi, ni izgubiti. Aitemativno moete odobriti kredit. Ako odobrite kredit i naplatite
prodaju, zaradiete profitnu maru. Ako kupae ne plati, nastae gubitak u vrednosti prodate robe.
Odluka o odobravanju prodaje na kredit zavisi od verovatnoe naplate. Ako je oekivana dobit od
prodaje na kredit vea od dobiti od odbijanja prodaje na kredit, isplati se odobriti prodaju na kredit.
Oznaimo verovatnou naplate sp. Ako kupac plati, ostvariete dodatne prihode, a vi ete isporuiti
proizvode za iju proizvodnju ste imali trokove; va neto dobitak je sadanja vrednost razlike
izmeu prihoda i trokova. Problem je to ne moete sa sigur- nou znati da li e kupac platiti;postoji verovatnoa (1-p) da kupac nee platiti. Ako kupac ne plati, neete ostvariti nikakve prihode,
ali ete imati dodatne trokove u vred- nosti isporuene robe. Oekivana dobit6 od te dve aktivnosti
je, prema tome, sledea:
http://www.dnb.com/http://www.myfico.com/http://www.dnb.com/http://www.myfico.com/ -
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
14/52
p
Ako je oekivana dobit pozitivna, potrebno je da odobrite kredit.
Odluka o kreditu
Ra2motxite sluaj kompanijeKast ajron(Cast Iron Company). Za svaku prodajuKast ajronprima prihode ija je sadanja vrednost 1.200$ i ostvaruje trokove u sadanjoj vrednosti od
1.000$. Ako se prodaja obavlja na kredit, oekivana dobit je:
px PV (prihodi - trokovi) - (1 -p)x PV (trokovi) =px 200 - (1 -p)x 1.000
Ako je verovatnoa naplate 5/6,Kast ajronostvaruje taku pokria:
oekivana dobit = 5/6 x 200 - (1 - 5/6) x 1.000 = 0
Zato biKast ajrontrebalo da odobri prodaju na kredit svaki put kada je verovatnoa naplate vea
od 5/6. i
U ovom primeru je neto sadanja vrednost odobrenog kredita pozitivna ako je ve- rovatnoa
naplate vea od 5/6. Verovataoa take pokria moe se izraunati izjedna- avanjem neto
sadanje vrednosti odobrenog kredita s nulom i reavanjemp.Tako je formula za verovatnou
take pokria jednostavno odnos sadanje vrednosti trokova prema prihodima:
px PV (prihodi - trokovi) - (1 - p) x PV (trokovi) = 0
Verovatnoa take pokria naplate je:
PV (trokovi)
P = ____________
Aktivnost Oekivana dobit
Odbijanje kredita:
Odobravanje
kredita:
0
p x PV (prihod - trokovi) - (1 - p) x PV (trokovi)
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
15/52
PV (prihodi),
a verovatnoa take pokria neplaanjaje:
(1 -p)= 1 - PV (trokovi)/PV (prihodi) = PV (dobit)/PV (prihodi)
Drugim reima, verovataoa take pokria neplaanja je jednostavno profitna mara na svaku
prodaju. Kada je verovatnoa neplaanja vea od profitne mare, ne isplati se odobriti prodaju na
kredit.
Razmislite o posleicama. Preduzea koja ostvaruju niske profitae mare treba da budu oprezna
u odobravanju kredita visokorizinim kupcima. Preduzea s visokim marama mogu vie
poslovati sa sumnjivim kupcima.
Test za Vebu 20.3 Koliko iznosi verovatnoa take pokria naplate ako je sadanja
vrednost prodaje
1.100$ umesto 1.200$? Zato se verovatnoa take pokria poveala? Na osnovu vaeg
odgovora odluite da li bi preduzee s visokim ili niskim marama trebalo . da odobrava
veu prodaju na kredit
Do sada smo zanemarivaii mogunost ponovljenih narudbina. Ali jedan od ra- zloga za
odobravanje kredita danas jeste taj da na taj nain moete stei dobrog, redovnog kupca.
Pretpostavimo daKast ajronrazmatra odobravanje kredita novom kupcu o kojem ne moe nai
puno podataka. Procenjuje se da je verovataoa naplate najvie 0,8. Afa> se odobri kredit,
oekivana dobit od prodaje e biti:
Oekivana dobit od prve prodaje = P x PV (prihodi - trokovi) - (1-p) x PV (trokovi)
= (0,8 x 200) - (0,2 x 1.000) = -40$
Prodaja se nee odobriti.
Ako nema mogunosti ponavljanja narudbina, odluka je ispravna. Meutim, razmotrite sada i
budue periode. Ako kupac plati, sledee godine e uslediti nva narudbina. Nakon to kupac
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
16/52
plati prvi put, rizik poslovanja s kupcem se smanjuje. Zbog toga stalne narudbine mogu biti
jako profitabilne.
Prisetite se 9. poglavija i uoiete kako su odluke o kreditima sline realnim opci- jama.
Odobravanjem kredita preduzee zadrava mogunost odobravanja kredita na celi niz moguihprofitabilnih narudbina. Ta opcija moe biti vrlo vredna i uticati na donoenje odluke o
odobravanju kredita. Cak se i sumnjiva namdbina moe de- limino odobriti ako postoji
verovatnoa da e preduzee postati redovan i pouzdan kupac.
Primer 20.4 Odluke o kreditu pri ponavljanju narudbina
Da bismo objasnili, pogledaemo ekstremni primer. Pretpostavimo kako jepotpuno sigumo da ekupac postati pouzdan ako plati prvu narudbinu. U takvom sluaju, vrednost kupca nije jednaka
dobiti od prve narudbine, ve celom nizu dobiti od stal- nih narudbina. Na primer,
pretpostavite da kupac kupuje jednom godinje od kom- panij eKast ajron. Ako je diskontna
stopa 10 posto, a dobit od svake narudbine 200$ godinje, tada sadanja vrednost stalnih
narudbina od dobrog kupca nije 200$, ve 200$/0,10 = 2.000$. Postoji verovataoap da eKast
ajron stei pouzdanog kupca to vredi 2.000$. Postoji verovatnoa (1 -p) da kupac nee platiti
to e izazvati gubitak u vrednosti od 1.000$. Nakon to uzmemo u obzir koristi od sticanja
pouzdanog kupca, oekivana dobit od odobravanja kredita bie:
oekivana dobit = (p x 2.000) - (1 -p) x 1.000
Vrednost je pozitivna za bilo koju vrenost iznad 0,33. Zato se verovatnoa take pokria
smanjuje s 5/6 na 1/3. Ako neka prodaja moe da omogui profitabilne stalne prodaje, preduzee
ima razloga da odobri kredit pri prvoj prodaji.
Test za vebu 20.4 Kako e promene diskontne stope uticati na verovatnou take pokria?
Poku- ajte s 20 posto u primeru 20.4. ta vam govori intuicija?
Naravno, realne situacije u praksi su daleko sloenije nego nai jednostavni primeri. Kupci ne
moraju biti potpuno dobri ili loi. Mnogi stalno kasne s plaanjima; novac ete dobiti, ali je
troak naplate vei i gubi se nekoliko meseci kamata. A procenjivanje verovatnoe naplate je
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
17/52
daleko od egzaktne nauke. Isto tako, obnavljanje narudbina moe biti veoma neizvesno. Postoje
anse da e vam se kupac ponovo obratiti s narudbinom, ali ne moete biti sigumi u to koliko
dugo e kupovati od vas.
Kao i gotovo sve druge finansijske odluke, kreditne odluke zahtevaju puno rasuivanja. Naiprimeri nisu gotova reenja, ve slue samo za objanjavanje osnovnih principa. Navodimo
osnovne principe koje treba zapamtiti.
1.Maksimiranje dobiti. Zadatak kreditnog menadera nije minimiziranje sumnjivih prodaja, ve
maksimiranje dobiti. Suoeni ste s kompromisom koji morate uiniti. Najbolje je kada kupac
odmah plati; najgore je kada se potraivanja ne mogu na- platiti. U prvom sluaju preduzee
prima puni iznos odatnih prihoda od prodaje minus dodatni trokovi; u drugom ne prima nita i
ostvaruje gubitak jednak troko- vima. Morate proceniti verovatnoe ovih rezultata. Ako jeprofitna mara visoka, moete sebi dopustiti slobodniju kreditnu politiku; ako je niska, ne
moete sebi priutiti puno loih potraivanja.
2.Usredsredite se na sumnjive kupce. Ne smete utroiti isto vreme na analizu svih kreditnih
odluka. Ako je narudbina mala, vaa odluka treba da bude mtinska; ako je velika ili sumnjiva,
detaljna kreditna analiza moe se isplatiti. Veina kreditnih menadera ne donosi odluke o svim
narudbinama. Umesto toga postoje kreditni limiti za svakog kupca. Ako kupac premai kreditni
limit, njegov zahtev se posebno razmatra.
3.Razmotrite mogunost budue narudbine. Ponekad se isplati prihvatiti rizinu prodaju sve dok
postoji verovatnoa da e kupac postati redovan i pouzdan klijent.
Politika naplate Procedure ikontrole potraivanja.
Dinamika dospea potraivanja od kupaca Proces klasifikovanja potraivanja od kupaca
prema dospeu.
(Zbog toga kompanije koje izdaju kreditne kartice rado odobravaju kartice studen tima iako
samo retki meu njima imaju kreditnu istoriju.) Nova preduzea moraju se pripremiti na
prihvatanje veeg rizika od poznatih preduzea da bi razvila po. slovanje i oformila veze s
niskorizinim kupcima. To je deo troka izgradnje dobrih odnosa s kupcima.
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
18/52
Politika naplate
Bilo bi odlino kada bi svi kupci platili svoje raune do dana dospea. Meutim, nije tako i
budui da i vi takoe odugovlaite s plaanjem svojih obaveza, ne moete im to zabraniti.
Kupci koji kasne s plaanjem, stvaraju dva troka preduzeu. Preduzee mora da odvoji vie
sredstava da bi naplatilo potraivanje. Isto tako, preduzee mora da po- vea ulaganje u neto
obrtni kapital. Prisetite se iz 17. poglavlja kako su potraivanja od kupaca proporcionalna
periodu vezivanja kupaca (poznatom kao i proseni period naplate):
potraivanja od kupaca = dnevna prodaja x proseni period naplate
Kada kupci usporavaju svoja plaanja, poveava se period vezivanja kupaca i rastu ulaganja u
potraivanja od kupaca. Zbog toga je potrebno uspostaviti politiku naplate.
Kreditni menader belei sve poslove s kupcima preduzea i nadgleda zakasnela plaanja.
Dinamika dospea potraivanja od kupaca rasporeuje potraivanja po dospeu. Primer u
tabeli 20-1 pokazuje takav raspored. U tabeli se vidi da su sva potraivanja od kupca A plaena u
roku: svi rauni su u roku mesec dana. Meutim. kupac Z moe predstavljati problem jer vie od
15.000$ potraivanja nije naplaeno due od tri meseca.
Test za vebu 20.5
Pretpostavimo da kupac koji kupuje robu pod uslovima 1/10, neto 45, nikada ne koristi
pravo na popust i plaa na 45. dan nakon prodaje. Ako preduzee uobia- jeno kupi robu u
vrednosti od 10.000$ meseno, rasporeeno ravnomerno u toku meseca, kako e izgledati
dinamika dospea potraivanja od kupaca?
Kada kupac ne plaa due vreme, obino se alje izvetaj o potraivanjima nakon kojeg slede
telefonski upiti, dopisi ili faks poruke. Ako nijedna od ovih akcija nema efekta, preduzee
angauje agenciju za naplatu dugova ili podnosi sudsku tubu.
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
19/52
Velike kompanije imaju puno posla s evidencijama, slanjem faktura i sl., ali male kompanije
moda ne mogu sebi priutiti sve poslove oko voenja kreditnih poslova. Meutim, one mogu
deo tih poslova izdvojiti i angaovati faktora. Faktor i kompanija koja mu je klijent ugovaraju
kreditne limite za svakog kupca, a kompanija obavetava svakog kupca da je faktor otkupio
potraivanja (tj. trgovaki kredit). Faktor tada preuzima svu odgovomost (i sav rizik) naplate
potraivanja, a kompaniji prenosi naplaeni iznos umanjen za svoju proviziju koja iznosi od 1 do
2 posto. Osim to se faktori specijalizuju u poslovima naplate, a posebno zbog obavljanja posla
za veliki broj kompanija, falctori mogu biti dobri u proceni kreditne sposobnosti svakog kupca.
Izmeu prodajnog odeljenja i odeljenja naplate nekog preduzea esto moe da nastane sukob
interesa. Prodajno osoblje se esto ali kako ne moe pridobiti nove kupce jer ih odeijenje
naplate plai preteim pismima. Odeljenje naplate s druge strane negoduje kako je prodajnom
osoblju vano samo da proda robu, a ne da se brine o tome da li e se rauni naplatiti. Ovo je jo
jedan primer sukoba interesa koji smo objasnili u 1. poglavlju. Dobra politika naplate
uravnoteava oba cilja. Preduzee eli dobre odnose s kupcima. Istovremeno eli da naplati svoje
raune na vreme.
Postoje primeri dobre saradnje izmeu prodajnog osoblja i finansijskog menadera koji se brine
za naplatu. Na primer, poslo.vni sektor specijalnih hemijskih proizvoda velike farmaceutske
kompanije odobrio je poslovni zajam vanom kupcu kojeg je iznenada odbila banka.
Farmaceutska kompanija se kladila da zna svog kupca bolje od banke - i bila je u pravu. Kupac
je pronaao altemativne izvore finansiranja, platio je sve svoje obaveze prema farmaceutskoj
kompaniji i postao je jo lojalniji kupac. To je dobar primer kako finansijski menadment
podrava prodaju. Nije uobiajeno da dobavljai odobravaju poslovne zajmove na ovaj nain, ali
oni zapravo indirektno kreditiraju kupca kad god odobravaju odlaganje plaanja. Trgovaki
kreit moe biti vaan izvor finansiranja za siromane kupce koji ne mogu da dobiju bankarski
zajam. Ali to dovodi do vanog pitanja: ako banka nije voljna takvom klijentu da odobri kredit,
da li je pametno da vi to inite? Meutim, dva su mogua razloga zato to ima smisla. Prvo, kao i
u sluaju farmaceutske kompanije, moda imate vie informacija od banke o poslovanju vaeg
kupca. Drugo, vi treba a gledate dalje od tekue transakcije i shvatite da moda gubite
profitabilne budue prihode od prodaje ako kupac nestane s trita.5
5 Naravno, i banke isto tako moraju priznati mogunost nastavka poslovanjakompanije. Zato je pitanje sledee: imaju li dobavljai vie koristi od dobrog
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
20/52
TABELA 20-1 Dinamika dospea potraivanja od kupaca
20.2 UPRAVLJANJE ZALIHAMA
poslovanja svojih klijenata? Za orednice ponude i tranje trgovakih kredita vididetaljnije: M. A. Peterse i R. G. Rajan Trade Credit: Theories and Evidences,Review ofFinancial Studies 10 (jesen 1997), str. 661-692.
Ime kupca Manje od 1 meseca 1-2 meseca 2-3 meseca Vie od 3
meseca
Ukupan
dug
A 10.000$ 0$ 0$ 0$ 10.000$
B 8.000 3.000 0 0 11.000
Z 5.000 4.000 6.000 15.000 30 000
Ukupno 200.000$ 40.000$ 15.000$ 43.000$ 298.000$
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
21/52
Druga vana grupa obrtne imovine suzalihe. Zalihe se mogu sastojati od sirovina, proizvodnje u
toku ili gotovih proizvoda koji ekaju prodaju i otpremu. Preduzea nisu obavezna da dre ove
zalihe. Na primer, mogue je kupovati sirovine svakog dana, ako je potrebno. Ali tada je
potrebno platiti veu cenu za narudbine manjih koliina, pa postoji rizik odlaganja proizvodnje
ako sirovine ne budu isporuene na vreme. Taj rizik moe se izbei narudbinama veih koliina
koje prelaze trenutne potrebe preduzea. Isto tako, preuzea mogu postupati i sa zalihama
gotovih proizvoda, smanjujui nivo proizvodnje do nivoa koji mogu odmah prodati. No, to bi,
isto tako, mogla biti opasna strategija. Proizvoa s malim zalihama gotovih proizvoda teko
moe izvriti narudbine ako se tranja iznenada povea. Stavie, velike zalihe gotovih
proizvoda mogu omoguiti dui i ekonominiji postupak proizvodnje.
Meutim, osim koristi koje smo naveli, dranje zaliha dovodi do trokova. Ti trokovi se zovu
trokovi odravanja zaliha. Naprimer, novac koji je vezan u zalihama ne donosi kamate;
potrebno je platiti skladite i osiguranje; a postoji i rizik zbog kvarenja robe. Zato finansijski
menaderi moraju paljivo da odmeravaju izmeu koristi zbog dranja veih zaliha i njihovih
trokova.
Postoji nekoliko matematikih modela za optimalno upravljanje zalihama uz pomo kojih se
izraunava najbolji odnos izmeu trokova dranja zaliha, trokova
aarudbina i potencijalnih trokova koji bi mogli da nastanu zbog manjka robe na zalihama. Ti
modeli ue nas o sledeem:
1. Trokovi dranja ukljuuju trokove skladitenja kao i trokove kapitala vezanog u
zalihama.
2. Zalihe e biti manje kada su trokovi skladitenja ili kamata visoki, a bie vee kada su
trokovi naruivanja vei. To ima smisla. Ako su trokovi narudbina visoki, eleete da
imate vee narudbine koje nee biti este, ak i uz neto vie prosene trokove dranjazaliha.
3. Proseni nivo zaliha je vei kad je prodaja neizvesna i kad je neizvestan odlivrobe sa
zaliha.
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
22/52
4. Kretanje zaliha nije direktno proporcionalno kretanju prodaje. Poveanjem prodaje raste
optimalna koliina zaliha, meutim, rast je manji od proporcionalnog.
Kompanije danas nastoje da imaju manje zalihe nego ranije. Pre trideset godina zalihe koje su
drale amerike kompanije bile su 12 posto od ukupne imovine. Danas je taj odnos gotovoprepolovljen.
Jedan od naina na koji kompanije mogu smanjiti zalihe jeste primena metodejust- in-time,
odnosno tano na vreme. Ovaj metod prva je primenila Tojota u Japanu. Tojota je drala
minimalne zalihe autodelova naruujui delove jedino kad su bili potrebni. Zato su isporuke
delova u pogone stizale svakog dana, u razmacima od oko jedan sat. Tojota moe uspeno
poslovati uz tako male zalihe jedino zato to ima niz planova u sluaju trajkova, saobraajnih
guvi ili drugih rizika koji mogu uticati na isporuku, odnosno dovesti u pitanje samuproizvodnju. Mnoge amerike kompanije ue iz Tojotinogprimera. Pre 30 godinaFordje imao
koeficijent obrta zaliha samo pet; danas taj broj iznosi preko dvadeset.
Preduzea takoe shvataju da mogu smanjiti zalihe gotovih proizvoda proizvod- njom prema
narudbinama. Na primer,Del kompjuterje otkrio da ne mora drati velike zalihe gotovih
kompjutera. Kupci mogu koristiti Intemet kako bi poslali specifikacije eljenih kompjutera.
Kompjuteri se tek tada sastavljaju i otpremaju kupcima.6
JIT upravljanje zalihama
Sistem uprovljanja zalihama koji zahteva minimalne zalihe sirovina i veoma este isporuke
dobavljaa.
20.3 UPRAVLJANJE NOVCEM
Kratkorone hartije od vrednosti donose kamatu; gotovina ne. Zato onda kompa- nije i pojedinci
dre milijarde dolara u gotovini i na raunima? Zato, na primer, ne uzmete savsvoj novac i ne
investirate ga u profitabilne hartije od vrednosti? Odgo- vor je: zato to je gotovina likvidnija od
hartija od vrednosti. Pod time mislimo da pomou novca moete kupovati stvari. U Njujorku je
6 Ovi primeri JIT-a i proizvodnje prema nanidbinama preuzeti su iz T. Murphy, ,JTTWhen ASAP Isn t GP0- Enough, Ward's Auto !Vorld, maj 1999, str. 67-73; R.Schreffler, A-live and Well, Ward's Auto iVorld, t&S 1999, str. 73-77; ,,A LongMarch: Mass Customization, The Economist, 14. jul 2001, str. 63-65.
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
23/52
teko platiti taksi novanicom od 20 dolara i dobiti sitni, a ta bi se tek dogodilo da pokuate
platiti s trezorskim zapisom.
Kada manji deo vae imovine ini novac, dodatna likvidnost moe biti vrlo korisna; ako je
obrnuto - dodatna likvidnost nema puno smisla. Zato finansijski menader oava stanje novcado take u kojoj je dodatna likvidnost jddnaka vrednosti proputene kamate.
Pri izboru izmeu novca i kratkoronih hartija od vrednosti, zadatak finansijskog menadera
slian je zadatku menadera u proizvodnji. Naposletku, novac je samo sirovina pomou koje
kompanije posluju, a isto tako postoje trokovi i koristi od dr- anja velikih zaliha novca. S
druge strane, ne moete hartijama od vrednosti plaati dospele raune. Da ih stalno morate
prodavati kako biste plaali raune, imah tste velike transakcione trokove. Finansijski menader
stalno balansira izmeu trokova (izgubljene kamate) i pogonosti dranja odreene koliinenovca (uteda na transak- cionim trokovima).
Za velike kompanije transakcioni trokovi kupovine i prodaje hartija od vrednosti su mali u
poreenju s oportunitetnim trokom nepotrebnog dranja vika novca. Pret- postavimo da je
kamatna stopa etiri posto godinje ili grubo 4/365 = 0,011 posto na dan. Tada je dnevna
zaraena kamata na 1 miliondolara 0,00011 x 1.000.000$= 110$. Cak i kad transakcioni troak
iznosi 50$, to je mnogo, vie se isplati kupiti trezorski zapis danas i prodati ga sutra, nego drati
nepotrebno 1 milion dolara preko noi.
Kompanija kao to je Vol-Mart iji su prihodi od prodaje godinje 300 milijardi dolara, ima
dnevni novani tok od 300.000.000.000$/365 ili 800 miliona dolara. Kom- panije te veliine
svakog dana kupuju i prodaju hartije od vrednosti, osim ako nekim sluajem na kraju dana imaju
mali pozitivan novani saldo.
Zato takve kompanije imaju velike iznose novca? Zbog dva razloga. Prvo, novac se moe drati
na beskamatnom raunu u banci kao protivusluga banci s kojom obav- lja poslove. Drugo, velikekompanije mogu imati stotine rauna otvorenih u stotinama banaka. Nekada je jeftinije ostaviti
viak novca na raunu, nego svakog dana pratiti stanje svakog rauna i prenositi sredstva s
rauna na raun.
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
24/52
Jedan od glavnih razloga za veliki broj rauna u banci je decentralizovano uprav- ljanje. Ne
moete filijalama dati slobodu poslovanja ako im ne omoguite da slobodno raspolau novanim
sredstvima.
Ipak, dobro upravljanje novcem podrazumeva odreeni stepen centralizacije. Ne moeteodravati eljeni saldo novca ako su sve filijale iz vae grupe odgovome za svoja sredstva. A
sigumo elite izbei situaciju kad jedna filijala investira viak novca uz osam posto dok druge
filijale iz grupe pozajmljuju sredstva uz 10 posto kamate. Zato ne iznenauje da ak i u veoma
decentralizovanim kompanijama postoji cen- tralna kontrola salda novca i odnosa s bankama.
Sistem plaanja
Veina manjih nabavki plaa se gotovinom. Ali vi verovatno ne elite da za gotovinu kupite ntm-
automobil, niti da izvrite kupovinu preko Intemeta. Postoji mnogo naina na koji moete da
platite veu kupovinu ili izvrite transfer novca prodavcu na udalje- noj lokaciji. Neki od
najvanijih metoda plaanja prikazani su u tabeli 20-2.
Pogledajte sada sliku 20-2. Moete videti da postoje velike razlike u nainima na koje ljudi
obavljaju plaanja. Na primer, u Nemakoj, Holandiji i vedskoj ekovi su gotovo nepoznati.
Veina plaanja u tim zemljama vri se debitnim karticama iJi kreditnim transferom. Nasuprot
tome, Amerikanci oboavaju ispisivati ekove. Svake godine pojedinci i kompanije u SAD-u
ekovima izvre plaanja u iznosu od oko 37 milijardi dolara.
ta se dogaa s ekom nakon to ga ipiete? Pretpostavite da putem eka obnav- ljate polisu
automobilskog osiguranja u iznosu od 600$, koji zatim aljete potom vaem osiguravajuem
drutvu. Dan-dva kasnije, osiguravajue drutvo prima va ek i deponuje ga na svoj bankarski
raun. Ali taj novac nije na raspolaganju odmah. Banka ne eli omoguiti raspolaganje
sredstvima odmah, ve alje ek u vau banku i tek kad primi uplatu, novac je na raspolaganju
osiguravajuem drutvu. Budui da banka mora da eka, osiguravajue drutvo isto tako mora daeka - obino jedan ili dva radna dana. Sve dok ek ne bude predoen i obraen, tih 600$ jo
uvek se nalazi na vaem raunu.
ekovi koji su izdati i poslati, ali jo nisu obraeni, zovu se ekovi u obradi. U naem primeru,
ek u obradi omoguio vam je da na vaem raunu bude 600$ dokje ek poslat u osiguravajue
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
25/52
drutvo, zatim u njihovu banku i konano u vau banku. To vam moe izgledati kao da je obrada
divna stvar, ali, naalost, isti postupak se primenjuje i u sluaju kad primate uplate ekovima.
Kad god vam neko ispie ek, morate da priekate nekoliko dana nakon to deponujete ek, a pre
nego to moete raspolagati uplaenim iznosom.
TABELA 20-2 Kupovine malih iznosa obino se plaaju gotovinom, ali postoje i drugi
naini na koje se vri plaanje.
ek. Kad ispisujete ek, dajete naiog svojoj banci da piati navedeni iznos na zahtev odreene
kompanije ili osobe oznaene na eku.
Kreditna kartica. Kreditna kartica, npr. Viza iliMasterkard, odobravaju vam kreditnu ' liniju na
osnovu koje moete plaati do naznaenog limita. Na kraju meseca, ukupan iznos plaanja ili
uplaujete na raun banke ili vam direktno skidaju taj iznos s vaeg rauna.
Piatna kartica (ili putna kartica). Piatna kartica moe da lii na kreditnu karticu i na slian
nain obavljate plaanje. Ali na kraju svakog meseca morate platiti svoj ukupni dug. Drugim
reima, morate podmiriti celokupan iznos svakog meseca.
Debitna kartica. Debitna kartica omoguava vam plaanje, na primer, u prodavnicama
direktnim tereenjem vaeg rauna u banci. To tereenje obino se obavlja elektronski, odmah.
Isto tako, debitne kartice esto se koriste za podizanje gotovine na bankomatima.
Trajni nalog. Kad vam vaa banka odobri trajni nalog, to znai da vaa banka redovno s vaeg
rauna obavlja ugovorena plaanja. Na primer, trajni nalozi se obino koriste za otplatu kredita.
Direktno tereenje. Direktno tereenje je nalog vaoj banci da omogui nekom preduzeu da
obavi direktno naplatu s vaeg rauna, sve dok vi unapred poaljete obavetenje o iznosu i
datumima. Na primer, moete omoguiti plaanje rauna za elektrinu energiju odobravajui
Elektrodisktribuciji da direktno obavi naplatu s vaeg rauna.
Ubrzanje naplate
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
26/52
ekovi u obradi jedan su od naina odlaganja plaanja. Sve to vae osiguravajue drutvo moe
da uini da ubrza naplatu poveava saldo njegove gotovine (a vama smanjuje). Do sada ste
sigumo naili na situacije pokuaja smanjenja vremena obrade ekova. Na primer, neke vas
prodavnice sada podstiu na plaanje ebitnim karti- cama. Isplata se odmah sprovodi s vaeg
rauna, to eliminie vreme obrade koje bi postojalo da ste platili ekom ili kreditnom karticom.
Isto tako, preduzea danas ugo- varaju automatsku naplatu rauna kupaca. Na primer, ako se
koristite studentskim kreditom, moda: ete ovlastiti banku da direktno s vaeg rauna naplauje
redovne mesene rate kredita. Utedeli ste posao ispisivanja ekova. Banke izbegavaju radno
intenzivne poslove s ekovima i nekoliko dana odlaganja naplate dok su ekovi u obradi.
Preduzea koja prihvataju naplatu ekovima osmislila su brojne naine na koje ele da osiguraju
da im novac bude na raspolaganju to je pre mogue. Jedan od nainana koji se naplata moe
ubrzati je metoda poznata pod nazivom sistem centralne obrade ekova.
Kupci u odreenoj regiji obavljaju uplate u Iokalne filijale, a ne u seite kom- panije. Lokalne
fLlijale prikupljene ekove deponuju na raune lokalne banke, Vikovi sredstava se periodino
prenose na centralni raun neke od glavnih banaka kompanije.
Sistem centralne obrade ekova omoguava ubrzanje naplate na dva naina. Budui da su
lokalne filijale blie kupcima, potanska usluga je bra. A drugi je razlog to kupci
najverovatnije imaju otvorene raune u lokalnoj banci pa se vreme potrebno za naplatu ekova
takoe smanjuje. Osim toga, centralizacija spaja mnogo malih iznosa u jedan veliki koji se
odjedanput moe uloiti u imovinu koja donosi kamatu.
Sistem centralne obrade ekova esto se kombinuje s tzv. sistemom trezora. U ovom sluaju
preuzee iznajmljuje potanski pretinac lokalne pote u svakoj vanoj regiji. Kupcima se izdaju
uputstva da alju svoje uplate u potanski pretinac lokalne pote. Lokalna banka redovno
prikuplja uplate (esto i nekoliko puta dnevno) i de- ponuje ekove na lokalni raun preduzea.
Vikovi sredstava periodino se prenose na raun neke. od glavnih banaka preduzea. Kako to
izgleda u stvamosti, pogledajte oblinji okvir -Finansije u praksi.
Koliko uplatnih mesta vam je potrebno, ako koristite sistem trezora, odnosno sistem centralne
obrade ekova? Odgovor zavisi od geografskog razmetaja vaih kupaca i brzini pote.
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
27/52
Sisfem centralne obrade ekova
Sistem u kojenn kupci obavljaju plaanja regionalnom sistemu naplate koji transferie sredstva u
banku prodavca.
Sistem trezora
Sistem u kojem klijent iznajmljuje trezor (potanski pretinac), a lokalna banka iz njega prikuplja
i obrauje ekove.
Kako je Lejdlo reorganizovao upravljanje novcem
Kanadska kompanija Lejdlo (Laidlavv inc.) ima vie od 4.000 poslovnih jedinica irom Amerike.
Kompanija organizuje prevoz kolske dece, boiesnika i nudi usluge meugradskog prevoza. U
devedesetima je kompanija akvizicijama brzo irila poslovanje, a broj banaka s kojima sarauje
se umno- avao. Kompanija je poslovala s preko 1.000 odvojenih bankarskih rauna u vie od200 razliitih banaka. Centrala kompanije nije mogla znati koliko je novca bilo deponovano na
tim raunima sve do kraja svakog tromeseja kada se izraivao konsolidovani bilans.
Kako bi racionalizovali korienje novca, finansijski menaderi kompanije Lejdlo hteli su da
smanje proseno vreme obrade ekova s pet dana na dva dana. Istovremeno je uprava odluila
konsolidovati upravljanje novcem uz po- mo pet najvanijih banaka. Tako se omoguilo da se
novac prazni na jedan raun za svaku poslovnu jedinicu i dnevno prenosi u banku za isplate
kompanije Lejdlo. Centrala je re- organizacijom upravljanja novcem poela dobijati izvjetaje o
stanju novca kompanije na dnevnoj bazi, predvianja novanih potreba su se poboljala, pa je
kompanija jo vie mogla smanjiti novane potrebe.
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
28/52
Izvor. Upravljanje novcem u kompaniji te/d/o opisano je u: G. Mann i S. Hutchinson, Driving
Down VVorking Capitai: Laidlaw's Story, Canadian Treasurer Magazine, avgust/septembar
1999.
Primer 20.5 Sistemi trezora
Pretpostavite da razmiljate o otvaranju trezora. Lokalna banka daje vam mapu s vremenima
prikupljanja pote.'Na osnovu mape i lokacije vaih kupaca odreujete sledee podatke:
prosean broj dnevnih uplata u trezor =150
prosena veliina uplate . = 1.200$
dnevna kamatna stopa = 0,02%
uteda u potanskom vremenu isporuke = 1,2 dana
uteda u obradi = 0,8 dana
Pomou pretinca trezora, na osnovu navedenih podataka, smanjujete vreme obrade za
150 dnevnih uplata x 1.200$ po uplati x (1,2 + 0,8) uteenih dana = 360.000$
Uz dnevnu kamatnu stopu od 0,02 dnevni prinos iznosi
0,0002 x 360.000$ = 72$
Bankarska naknada za korienje trezora zavisi od broja obraenih ekova. Pret- postavite da
banka naplauje naknadu od 0,26$ po eku, to iznosi 150 x 0,26$ = 39,00$ po danu. Vaa
dnevna zarada iznosi 72$ - 39$ = 33$, plus uteda vremena koju kompanija dobije time to ne
mora da obrauje ekove.
U naem primeru je preduzee imalo samo dva izbora: ostaviti stvari neprome- njenima ili
koristiti sistem trezora. Meutim, mogue je da postoje jo neka mesta na kojima postoji trezor
ije bi korienje bilo jo efikasnije. Iako se optimalno reenje moe runo izraunati, banka
koristi raunarski softver za izbor najboljeg reenja.7
7 Do reenja se obino dolazi linearnim programiranjem. Linearno programiranje je efikasanmetod pronalaenja optimalnog reenja
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
29/52
Test za vebu 20.6 Kako e navedeni uslovi uticati na cenu koju bi preduzee bilo spremno
da pri- hvati za sistem trezora?
a. Prosean iznos uplate se povea.
b. Broj dnevnih uplata se povea (bez promene prosenog iznosa uplate).
c. Kamatna stopa poraste.
d. Proseno uteeno potansko vreme isporuke korienjem sistema trezora se povea
e. Uteeno vreme u obradi korienjem sistema trezora se povea.
Nedavne promene saveznog zakona takoe su ubrzale naplatu. Naplata ekova iz Zakona za 21.
vek, poznatog pod nazivom ek 21, omoguava bankama da meusobno alju digitalnu slikuekova umesto dosadanjeg fizikog slanja ekova. Budui da je nova tehnologija rairena, bie
sve manje teretnih aviona ili kamiona koji prevoze ekove iz jedne banke u drugu, pa e se
obrada i naplata ekova svesti na nekoliko sati.
Elektronski prenos novca
Korienje ekova svuda je u opadanju. Kupci zamenjuju plaanje ekovima de- bitnim ili
kreditnim karticama, dok se mnoga poslovna plaanja obavljaju pomou trajnog naloga ili
automatskom naplatom (vidi tabelu 20-2). Veina plaanja izmeu kompanija u SAD-u danas se
obavlja elektronski. Mnoga takva plaanja odnose se na plaanja velikih iznosa. Elektronski
prenos novca odnosi se na mali broj transakcija, ali 95 posto vrednosti transakcija.
Sve medubankarske transakcije u Sjedinjenim Dravama obavljaju se elektronski uz pomo
servisa koji se nazivaFedwire. Sistemom upravlja amerika Centralna banka, a on povezuje vie
od 10.000 finansijskih institucija u Sjedinjenim Dravama. Pretpostavimo da banka A naredi
Fedu prenos jednog miliona dolara sa svog rauna na raun banke B. Raun banke A trenutno e
se smanjiti za jedan milion dolara, a raun. banke B istovremeno e se poveati.
Fedwire se koristi za transakcije velike vrednosti. Manje transakcije poput isplata plata,
dividendi i plaanja obaveza prema dobavljaima najee se prenose korie- njem sistema
aulomatizovanog kliringa elektronskog transfera (ACH). Dovoljno je da kompanija dostavi
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
30/52
banci nalog u elektronskom formatu, a banka skida iznos novca s rauna kompanije i prosleuje
iznos u sistem ACH.
Sistemi elektronskog plaanja imaju nekoliko prednosti:
Knjigovodstveno evidentiranje i rutinske transakcije mogu se lako automatizovati.
Marginalni troak transakcija je vrlo mali. Na primer, prenos novca putem sistema
Fedvvire kota uobiajeno oko deset dolara dok prenos sistemom ACH kota samo nekoliko
centi.
Vreme obrade se smanjuje. Na primer, finansijski menaderi u kompaniji Oksidental
petroleum (Occidental Petroleum) otkrili su da jedna fabrika meseno isplauje osam miliona
dolara nekoliko dana ranije, da bi izbegla rizik zateznih kamata ako ekovi zapnu u poti.Reenje je bilo oigledno: fabrika je poela da koristi elektronski prenos i vie se nije morala
brinuti oko kanjenja ekova.
Upravljanje novcem na meunarodnom nivou
Upravljanje novcem u preduzeima u zemlji je deja igra prema upravljanju novcem u
multinacionalnim kompanijama koje posluju u nekoliko desetina drava, gde svaka ima svoju
valutu, bankarski sistem i pravni sistem.
Jedan centralizovani sistem upravljanja novcem je neostvarljivi cilj za te kompa- nije, iako su ga
gotovo dostigle. Na primer, pretpostavite da ste finansijski direktor velike muitinacionalne
kompanije koja posluje u Evropi. Moete dopustiti svakoj kompaniji iz grupe da upravlja
novcem za sebe, ali to e biti skupo i rezultirae time da svaka kompanija gomila novac na
svojim pojedinanim raunima. Reenje je uspo- stavljanje regionalnog sistema. U tom sluaju,
kompanija uspostavlja jedan centralni raun u jednoj banci u svakoj dravi. Svaki viak novca
svakog dana se prenosi na centralni raun u Londonu ili nekom drugom bankarskom sreditu.
Viak novca se tada investira u likvidne hartije od vrednosti ili se koristi za finansijske potrebe
bilo koje druge filijale koja ima nedostatak novca.
Plaanja se, isto tako, mogu obavljati iz regionalnog centra. Na primer, za isplatu plata u svakoj
evropskoj zemlji kompanija samo treba poslati svojoj glavnoj banci datoteku s detaljima plaanja
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
31/52
koje treba obaviti. Banka tada pronalazi najjeftiniji nain prenosa sredstava s centralnog rauna i
organizuje da se sredstva prenose na raun zaposlenih u svakoj dravi.
Veina velikih multinacionalnih kompanija posluje s vie banaka u svakoj dravi, ali to vie
koriste usluge razliitih banaka, imaju manje kontrole nad novcem. Razvoj regionalnih sistemaupravljanja novcem ide u prilog bankama koje imaju mreu fili- jala u mnogim zemljama. Te
banke sebi mogu priutiti visoke trokove uvoenja kom- pjuterizovanog sistema za upravljanje
uplatama i plaanjima u razliitim zemljama.
20.4 Ulaganje vika novca: trite novca
Trite novca
Trite kratkoronih izvora finansiranja
Kad preduzea imaju viak novca, mogu ga investirati u hartije od vrednosti na tritu novca,
odnosno tritu kratkoronih finansijskih sredstava. Vee kompanije obino ulau direktno u
takve hartije od vrednosti. Meutim, manje kompanije esto ulau viak novca u novani fond
koji ulae u portfolio finansijskih instrumenata na tritu novca. Samo se hartije od vrednosti sa
stalnim prinosom i koje imaju dospee krae odgodinu dana posmatraju kao deo trita novca.
Zapravo, veina hartija od vrednosti na tritu novca ima krae dospee. Ogranieno dospee
ima dve prenosti zafinansijskog menadera. Prvo, kratkorone hartije od vrednosti imaju nizak
rizik promene kamatnih stopa. Prisetite se iz 5. poglavlja da se rizik promene cena hartija od
vrednosti prouzrokovan promenama kamatnih stopa poveava s dospeem. Zbog toga hartije od
vrednosti s kratkim dospeem gotovo nisu izloene kamatnom riziku Drugo, kratkorone hartije
od vrednosti donose veu finansijsku stabilnost u kratkom periodu. Mogui gubitak vrednosti u
periodu od 90 dana ne uzrokuje toliko brige ko- liko obveznica s dospeem od 30 godina. Ovo
upuuje na to da su kratkorone hartije od vrednosti sigumo parkiralite za viak novca do
trenutka kada ga je potrebno opet pretvoriti u gotovinu.
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
32/52
Veina novanih hartija od vrednosti su vrlo likvidne to znai da ih je jednostavno i jeftino
pretvoriti u novac. Ova osobina je dodatna pogodnost zbog ega se ove hartije od vrednosti
koriste kao privremeno ulaganje dok ne zatreba novac.
Neki vani instrumenti novanog trita su:
Trezorski zapisi. Trezorske zapise izdaje vlada Sjedinjenih Drava, a dospee imje u rasponu od
4 nedelje, 3 ili 6 meseci. Trezorski zapisi su najsigumiji i najlikvid- niji novani instrument.
Komercijalni zapisi. Re je o kratkoronom, najee neosiguranom dugu velikih i dobro
poznatih kompanija. Najee dospee ovih hartija od vrednosti je manje od dva meseca, a
dospea dua od 270 dana moraju se prijaviti Komisiji za hartije od vrednosti. Komercijalnim
papirima se ne trguje aktivno, pa je njihova likvidnost niska. Zato oni nisu pogodno ulaganje za
preduzee koje ih ne moe drati do dospea. Agencije za ocenu kreditnog rejtinga Moodys i
Standard & Poors dodeljuju ocene kreditnog rejtinga komercijalnim zapisima.
Certifikati o depozitu. Certifikati o depozitu oroeni su depoziti u bankama, najee u iznosima
veim od 100.000$. Za razliku od depozita po vienju (tekui rauni), oroeni depoziti se ne
mogu koristiti po potrebi: banka isplauje kamatu i glavnicu tek pri dospeu depozita. Meutim,
s kratkoronim certifikatima o de- pozitu (s dospeem kraim od tri meseca) aktivno se trguje, pa
preduzee moe jednostavno prodati ovaj instrument ako mu je potreban novac.
Sporazumi o otkupu. Poznati su i kao repo; sporazumi o otkupu su zapravo zajmovi s jemstvom.
Diler dravnim obveznicama prodaje trezorske zapise ulagau uz obavezu otkupa posle
odreenog vremena po vioj ceni. Razlika u ceni predstav- lja izvedenu kamatu pa ulaga
zapravo pozajmljuje novac dileru, prvo mu daje novac, a kasnije ga dobija nazad, zajedno s
kamatom. Zapisi slue kao osiguranje zajma: ako diler ne moe da otkupi zapise, ulaga e ih
zadrati. Sporazumi o otkupu najee imaju vrlo kratko dospee, najee nekoliko dana.
U ovom poslednjem poglavlju videli smo da se kamatne stope na kratkorone zajmove (ije je
dospee u roku jedne godine) iskazuju na diskontnoj osnovi. Na primer, zajam od 95.000$
zahteva otplatu od 100.000$ u roku jedne godine. Iska- zana kao diskont, kamatna stopa se
iskazuje kao diskont od nominalne vrednosti, u ovom sluaju pet posto. Stvama kamatna stopa
zapravo je neto via. Plaate kamatu od 5.000$ na zajam od 95.000$, pa je kamatna stopa
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
33/52
5.000/95.000$ = 0,0526 ili 5,26 posto. Zapamtite da se kamatne stope na tritu novca obino
iskazuju kao diskonti.
PRIMER 20-6 Kamatne stope na tritu novca
Trezorski zapis nominalne vrednosti 100.000$ i dospea est meseci prodat je za 98.000$.
Kamataa stopa na ovaj instrument iskazana je kao etiri posto. Stvami dis- kont na nominalni
iznos je dva posto polugodinje ili etiri posto godinje. Zapain- tite da se kamatae stope na
tritu novca obraunavaju jednostavnim, a ne sloeni raunom. Efektivna godinja kamataa
stopa na ovo polugoinje ulaganje moe se izraunati kao:
98.000 x (1 + r )1/2= 100.000 to pokazuje da je r - 0,0412 ili 4,12 posto.
Prinosi na ulaganja na tritu novca
Kad vrenujemo dugorono zaduenj e, vano je uzeti u obzir kreditni rizik, odnosno rizik
neplaanja obaveza. Gotovo svata se moe dogoditi u toku 30 godina, pa ak i danas
najuglednije kompanije mogu zapasti u tekoe. Zato korporativne obveznice imaju vii prinos
nego trezorske obveznice.
Ni kratkorone dunike hartije od vrednosti nisu nerizine. Kad je Kaliforaiju pogodilaenergetska kriza 2001. godine, kompanije Saut Kalifornija Edison (Southem Califomia Edison) i
Pacifik ges and elektrik (Pacific Gas and Electric) nisu biie u mogunosti izvriti plaanja po
dospelim komercijalnim zapisima, u iznosu od skoro milijardu dolara. Meutim, ovi primeri su
izuzetak; obino je opasnost od kreditnog ri- zika manja za hartije od vrednosti na novanom
tritu nego za dugorone korporativne obveznice. Dva su razloga za to. Prvi razlog, kao to je
ve naglaeno, krajnji rezultat je manje neizvestan za kratkorona ulaganja. ak i kad je njena
budunost neizvesna, obino moete biti sigumi da e neka kompanija biti na tritu i sledei
mesec. Drugi razlog, uglavnom samo dobre kompanije mogu se zaduivati na novanom tritu.
Ako investirate na samo nekoliko dana, ne moete sebi priutiti da potroite previe energije i
vremena na vrednovanje dunika. Zato uzimate u obzir samo najbolje kompanije.
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
34/52
Uprkos visokom kvalitetu instrumenata trita novca, esto postoje znaajne razlike u prinosima
na korporativne i dravne hartije od vrednosti. Zato je to tako? Jedan odgovor je zbog rizika
neplaanja. Drugi je da ti instrumenti nemaju jednaki stepen likvinosti, odnosno nisu jednako
brzo unovivi. Ulagai vole.trezorske zapise jer se u najkraem roku mogu prodati. Hartije od
vrednosti koje se ne mogu brzo unoviti, moraju ponuditi neto vii prinos.
Za vreme tekoa na tritu, ulagai vie ulau u brzo unovive hartije od vrednosti. U takvim
sluajevima, manje likvidne hartije od vrednosti moraju ponuditi znaajnije vii prinos. To se
dogodilo u jesen 1998. godine kad je veliki investicioni (hed) fond, Long term kapital
menadment (Long Term Capital Management, LTCM) gotovo bankrotirao.8 U strahu da e
LTCM bankrotirati, investitori su naputali svoje nelikvidne hartije od vrednosti. Razlika
izmeu prinosa na komercijalni zapis i trezorski zapis iznosila je 120 osnovnih bodova (1,2
posto), gotovo etiri puta vie nego na poetku godine.
Meunarodno trite novca
Osim nacionalnog trita novca, postoji i meunarodno trite za kratkoronaulaganja u
amerikim olarima, koje se naziva evrodolarsko trite. Evrodolari nemaju nita zajedniko s
evropskom valutom evrom. To su ameriki dolari deponovani u banci u Evropi. Na primer,
zamislite da amerika naftna kompanija kupuje naftu od arapskog eika i plaa je ispisivanjem
eka u iznosu od milion dolara na banku JP Morgan ejs (JP Morgan Chase). Seik deponuje
primljeni ek na svoj raun u banci Barkliz (Barc- leys Bank) u Londonu. Rezultat toga je da
banka Barkliz ima sredstva u vrednosti od milion olara na svom raunu u banci JP Morgan
ejs. Isto tako, ima i odgovarajuu obavezu u obliku dolarskog depozita. Budui da je depozit u
dolarima u Evropi, na- ziva se evrodolarski depozit.9
8 Investicioni (hed) fondovi specijalizuju se u ulaganja u hartije od vrednosti za koje verujuda su potcenjene, a prodaju one za koje misle da su precenjene. Pria o LTCM opisana je u:R. Lownstein, When Genius Failed: The Rise and Fall of Long Term Capital Management, NewYork, Random House 2000. i N. Dunbar, Inventing Money: The Story of iong Term CapitalManagement and the Legends behind it, New York; Wiley, 2000.
9 eik je isto tako mogao poloiti ek na raun banke amerike filijale u Londonu ili ujapansku banku. I tada bi imao evrodolarski depozit
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
35/52
Kao to postoji domae ameriko trite novca i evrodolarsko trite, postoji i domae japansko
trite novca i trite u Londonu za evrojen. Zato, ako amerika kompanija eli kratkorono
ulagati u jen, moe deponovati jen u banci u Tokiju ili moe obaviti evrojen depozit u Londonu.
Isto tako, postoji domae trite novca za evrozonu i za evro u Londonu itd.
Glavne meunarodne banke u Londonu pozajmljuju dolare jedna drugoj po stopi London
Intemational Offered Rate (LIBOR). Slino tome, one pozajmljuju jen po stopi jen LEBOR, a
evro po stopi EURJBOR. Te kamatne stope se koriste kao referen- tni pokazatelji za odreivanje
cene za mnoge kratkorone zajmove u SAD-u i u mno- gim drugim zemljama. Na primer,
kompanija u SAD-u moe izati zapis s promenljivom kamatnom stopom i plaanjem kamate
koja je vezana za dolarski LIBOR.
REZIME
ta sve obuhvata upravljaaje prodajom na kredit?
Kako se meri implicitna kamatna stopa ua kredit?
Kada ima smisla traiti od kupca menicu za prodaju na kredit?
Kako preduzea ocenjuju verovatnou naplate od kupca?
Kako preduzea odobravaju kredite kupcima?
Prvi korak je ugovaranje uslova prodaje. To znai da morate odrediti ukupnu duinu trajanja
kredita i veliinu gotovinskog popusta. U veini delatnosti uslovi kreditiranja su standardizovani.
U drugom koraku odreuje se oblik ugovora o prodaji s kupcima. Veina domicilnih prodaja
obavlja se preko otvorenog rauna. U ovom sluaju jedini dokaz postojanja potraivanja od
kupca je zapis u knjigama i potpisana priznanica kupca. Ponekad je potrebno zahtevati formalniji
ugovor pre isporuke robe. Na primer, dobavlja moe zahtevati od kupca menicu.
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
36/52
Trei zadatak je oceniti kreditnu sposobnost kupca. Nakon toga sledi uspostavljanje razborite
kreditne politike. I konano, nakon to se formira kreditna politika, potrebno je formirati politiku
naplate i pratiti kupce koji kasne s plaanjem.
Efektivna kamatna stopa za kupca koji kupuje robu na kredit, a ne koristi pravo na popust zbogprevremenog plaanjaje:
popust 365/broj dodatnih dana kredita
1+ _______________ - 1
Cena s popustom
Kada kupac naruuje velikii narubinu i kada se eli izbei mogunost bilo kakvih tekoa
vezanih a prirodu i iznos duga, fonnalni ugovor, odnosno potpisana menica moe; biti prikladan
nain pri kreditiranju.
Kreditna analiza je postupak procenjivanja verovatnoe naplate. Izvori informacija su
mnogobrojni: lino iskustvo s kupcem, iskustvo ostalih poverilaca, izvetaji kreditaih; agencija,
iskustvo banaka i otalih finansijskih institucija, trina vrednost kupevih hartija od vrednosti i
analiza njegovih finanijskih izvetaja. Preduzea koja obrauju velike koliine kreditnih
infoimacija koriste se formalnim sistemom koji kombinuje razliite izvore kako bi izraunao
kreditne bodove.
Kreditna politika odnosi se na procedure koje pomau pri donoenju odluke prodaji, kredit.
Posao kreditaog menaera nije minimalizdvanje loih potraivanja, ve maksimiranje dobiti.
Menader mora da proceni kolika je verovatnoa naplate koja donosi dobrt: nasuprot verovatnoi
neplaanja koja uzrokuje gubitak. Pri tome se moraju uzeti u obzir dugorone koristi. Ponekad se
isplati odobriti kredit nepouzdanom kupcu ako postoji verovatnoa da e klijent postati stalan i
pouzdan kupac.
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
37/52
Nakon to se odobri kredit, treba utvrditi politiku naplate. Ona zahteva puno vetine i obzira.
Treba dobro da pritisnete neuredne platie, ali morate paziti da ne uvredite dobre kupce pisanjem
opomena samo zato to je ek zastao u poti. Lake ete uoiti problematine raune ako paljivo
vodite rauna o dinamici dospea potraivanja kupaca nenaplaenih potraivanja.
20. poglavlje Upravljanje neto obrtnim kapitalom
Koji su trokovi I pogodnosti dranja zaliha I novca?
ta je vreme obrade I zato moe biti vredno?
Koje taktike se koriste za poveanje neto razlike na obradi ekova?
Gde preduzea ulau vikove novca?
Dranje vieg nivoa zaliha smanjuje trokove naruivanja i mogunost nestanka zaliha, U
trokove spadaju trokovi dranja koji obuhvataju trokove sklaitenja, osiguranja, kvarenja, i
oportunitetni troak kapitala vezanog u zalihama. Novac osigurava likvinost, ali ne zarauje
kamatu. Hartije od vrednosti zarauju kamatu, ali se ne mogu koristiti za plaanje. Zato
finansijski menader dri onu koliinu novca za koju je dodatna ili margi- nalna korist od
likvidnosti jednaka trokovima dranja novca, to jest kamati koja se moe zaraditi na hartijama
od vrednosti.
Saldo novca u knjigovodstvu preduzea razlikuje se od raspoloivog stanja novca na ban-
karskim raunima. Nakon to se ispie ek, potrebno je odreeno vreme pre nego to se iznos
skine s bankarskog rauna. U tom e periodu raspoloivo stanje novca u banci biti vee od
iznosa u knjigovodstvu. Kada deponujete ek na naplatu, postoji odlaganje pre nego to iznos
stigne na va raun. U ovom sluaju e raspoloivi iznos u banci biti manji od iznosa u knjigama
preuzea. Neto obrada je razlika izmeu stanja u vaem knjigo- vodstvu i salda koje vam
priznaje banka. Ako moete predviati koliko dugo je potrebno ekovima za naplatu, moete se
igrati vremenom obrade i zaraditi manje iznose novca. Kamata koju moete ostvariti
predstavlja izvor vrednosti.
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
38/52
Moete upravljati obradom ekova ubrzavanjem naplate. Jedan nain je sistem centralne
obrade ekova. Kupci obavljaju uplate u regionalnu kancelariju koja transferie vikove
sredstava u banku. Slina tehnika je sistem trezora. Ovde kupci obavljaju uplale u po- tanski
pretinac lokalne pote. Lokalna banka prikuplja uplate u regulamim intervalima i obrauje
ekove. Oba ova sistema smanjuju vreme potrebno za obradu ekova. Budui da se ubrzava
obrada ekova, na primer zbog promena koje nastaju zbog uvoenja Zakona o eku 21, ove
metode e biti sve manje vane. Isto tako, kako se razvija trend korienja elektronskog prenosa
novca, vreme obrade e se jo vie smanjivati, ak i bez posebno sofisticiranih metoda
upravljanja novcem. Preduzea mogu ulagati viak novca na tritu novca, tritu na kojem se
trguje s kratko- ronim hartijama od vrednosti. Re je o kratkoronoj, niskorizinoj i likvidnoj
imovini to je ini idealnim instramentima za kratkorono ulaganje nepotrebnog novca.
1. Kamatne stope na trgovaki kredit. Preduzee X nudi uslove 1/20, neto 60. Kupac Y
kupuje robu u vrednosti od 1.000$.
a. Za koliko e se smanjiti isplata ako preduzee Y plati na 20. dan?
b. Ako preduzee Y propusti da iskoristi gotovinski popust, koliko e dobiti dodatnih dana
proaje na kredit?
c. Koliko iznosi efektivna godinja kamatna stopa ako Y plati na datum dospea rauna
umesto u roku od 20 dana?
2. Uslovi prodaje. Dovrite sledee reenice izborom
odgovarajueg izraza sa sledee liste (neki izrazi se koriste vise
puta): prihvatanje, otvoreni, komercijalni, trgovaki, SAD, njegov
ili njen, menica-nalog za plaanj, raun, banka, bankarski,
klijentov.
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
39/52
Veina prodaje robe obavlja se preko_______________ __________________ . U tom sluaju
jedini dokaz o prodaji je evidencija u knjigama prodavaca i potpisana priznanica. Altemativno
prodavac moe zatraiti _____________ ______________ .Kako bi dobio robu, kupac mora
prihvatiti i potpisati menicu. Potpisano priznanje naziva se __________ ___ .
Ponekad proavac moe zatraiti da banka potpie document tada je re o ______________
______________. .
3. Uslovi prodaje. Oznaite koja bi preduzea mogla dobiti dui ili krai period prodaje na
kredit.
a. Jeno preduzee prodaje hardver, drugo hleb.
b. Jedno preduzee ima obrt zaliha 10; drugo 15.
c. Jedno preduzee prodaje uglavnom preduzeima koja se bave proizvodnjom elektrine
energije; drugo visokom modom.
4. Odlaganje plaanja. Period izmeu datuma kupovine i datuma dospea rauna naziva se
vreme odlaganja. Period izmeu datuma dospea rauna i datuma kada kupac stvarno
plaa naziva se odlaganje duga,a period izmeu kupovine i stvamog plaanja naziva se
odlaganje plaanja.
Prema tome,
odlaganje plaanja = vreme odlaganja + odlaganje duga.
Pokaite kako e navedeni dogaaji uticati na svaku vrstu odlaganja:
a. Preduzee odtuuje naplaivati zateziiu kamatu za dunike koji kasne.
b. Recesija smanjuje stanje gotovine kod kupaca.
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
40/52
c. Preduzee menja uslove kreditiranja s neto 10 na neto 20.
5. Kamatne stope na trgovaki kredit. Preduzee nudi uslove kreditiranja 3/20, neto 40.
Kako e navedene akcije uticati na implicitnu kamatnu stopu koja se naplauje kupcima
koji ne ko- riste popust? Navedite hoe li se implicitne kamatne stope poveati ilismanjiti.
a. Uslovi se promene na 4/20, neto 40.
b. Uslovi se promene na 3/30, neto 40.
c. Uslovi se promene na 3/20, neto 30.
6. ekovi u obrauno. Dana 25. januara, kompanija Kut (Coot Company) deponuje
250.000$ u lokalnoj banci. Dana 27. januara kompanija ispisuje i alje ekove u iznosu
od 20.000$ i 60.000$ dobavljaima. Na kraju meseca finansijski menader kompanije
Kutalje na naplatu ek vredan 45.000$ primljen od kupca jutamjom potom i preglcda
meseni izvetaj o kretanju bankarskog rauna. Menader uoava kako je banka s rauna
skinula samo 20.000$ od 27. januara. Kakvo je stanje novca u knjigovodstvu preduzea i
u obradi ekova? Koliko iznosi razlika zbog obrade ekova?
7. Cekovi u obraunu. Veina banaka danas omoguava plaanje preko Intemeta. Moete
pri- stupiti svom raunu i dati nalog banci da obavi odreeno plaanje. Dok vam veina
banaka ^ zaraunava naknadu za ispisivanje ekova, plaanje Intemetom je uglavnom
besplatno. Zato su vam banke spremne pruati ovakve usluge bez naknade?
8. Cekovi u obraunu. Kompanija Deneral produkts svakog dana ispisuje ekove u
vrenosri -S 20.000$. U proseku je potrebno est dana za naplatu ekova. Dnevna naplata
iznosi 22.0005. | Potrebno je tri dana dok novac legne na raun.
a. Izraunajte neto iznos ekova u obradi zbog odlaganja plaanja.
b. Koliko bi Deneral produkts utedeo na godinjem nivou ako bi mogao smanjiti
vreme/.V obrauna za dva dana? Kamatna stopa je et posto godinje.
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
41/52
9. Sistem trezora. En Tik (Anne Teak), finansijski menader proizvoaa nametaja,
razmatr? uvoenje sistema trezora. En predvia 400 uplata svakog dana u potanski
pretinac uz prosenu vrednost uplate od 2.000$. Banka za uslugu trezora naplauje 0,40$
po eku. Kamatna stopa je 0,015 posto dnevno.
a. Da Ii se isplati uvesti sistem trezora ako se obraun ekova smanji za dva dana?
b. Kolika mora biti minimalna vremenska uteda koja bi isplatila uvoenje sistema trezora?
10. Upravljanje novcem. Na prazna inesta upiite odgovarajui izraz: sistem
trezora,, Fedwiresistem centralne obrade ekova.
Preduzee moe poveati stanje novca ubrzavanjem naplate. Jedan od naina je ugovaraoje
uplata preko regionalnih filijala koje alju primljene ekove u lokalne banke. To se naziva_________________.Vikovi sredstava iz lokalnih banaka prenose se u jednu od glavnih banaka
duzea. Prenos moe biti elektronskim putem sistemom . Jo jedan nain koristi se lokalnom
bankom za prikupljanja ekova direktno iz pote. To se naziva ____________________.
11. Uslovi kreditiranja i potraivanja od kupaca. Preduzee nudi uslove kreditiranja 3/15,
neto 30. Trenutno se dve treine kupaca koristi gotovinskim popustom; ostatak ih plaa na datum
dospea.
a. Koliko e biti tipian period potraivanja od kupaca preduzea? (Vidite 19. poglavlje,
deo 19.1 za objanjenje perioda potraivanja od kupaca.)
b. Koliko iznosi proseno ulaganje u potraivanja od kupaca ako godinja prodaja iznosi 20
miliona dolara?
c. ta bi se najverovatnije dogodilo s periodom potraivanja od kupaca preduzea ako se
uslovi kreditiranja promene na 4/15, neto 30?
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
42/52
12. Uslovi prodaje. Majkrobiotiks (Microbiotics) trenutno prodaje celokupni asortiman
smrznutih veera uz plaanje prilikom isporuke. Preduzee smatra a e moi da povea svoju
prodaju nudei supermarketima beskamatnu prodaju na kredit na mesec dana. Prodajna cena po
kartonu iznosi 50$, a troak po kartonu je 40$.
a. Isplati Ii se preduzeu prodaja na kredit ako se prodaja povea sa 1.000 kartona meseno
na 1.060. Kamatna stopa je 1 posto meseno i svi kupci plaaju svoje raune.
b. ta e se dogoditi ako je kamatna stopa 1,5 posto meseno.
c. Sta e se dogoditi akoje kamatna stopa 1,5 posto meseno, ali preduzee moe poauditi
pro- daju na kredit .samo novirn kupcima, dok e stari kupci i dalje pl'aati prilikom isporuke?
13. Odluke o kreditu/stalne prodaje.Lokust softver (Locust Sofhvare) prodaje softver zauenje rada na raunaru svojim kupcima po ceni od 101$. Troak proizvodnje (prema metodu
sadanje vrednosti) je 96$. Uslovi kreditiranja su neto 30, a oko 7 posto svih narudbina je
nenaplativo. Jedna narudbina sastoji se od 20 komada. Kamatna stopa je jedan posto meseno.
a. Treba li preuzee produiti period prodaje na kredit ako je re o jednokratnim narudbi-
nama? Od prodaje nee biti nita ako se ne produi period prodaje na kredit.
b. Koliko iznosi verovatnoa take pokria naplate?
c. Ako kupac plati raun koji dospeva ovog meseca, svaki sledei mesec konstantno e
pono- viti istu narudbinu za koju se moe utvrditi kako e sigumo biti plaena. Da li treba da se
odobri prodaja na kredit?
d. Koliko iznosi verovatnoa take pokria naplate u sluaju stalnih narudbina?
14. Odluke o odobravanju kredita. Pogledajte ponovo primer 20.3. Trokovi kompanije
Kast ajron poveavaju se sa 1.000$ na 1.050$. Uz pretpostavku nepostojanja mogunosti stalnih
narudbina i verovatnoa uspene naplate od kupcap = 0,95, odgovorite na sledea pitanja:
a. Treba liKast ajron da odbije ili odobri kredit?
b. Koliko iznosi verovatnoa take pokria naplate?
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
43/52
15. Kreditna analiza. Finansijske racio pokazatelje opisali smo u 17. poglavlju. Kao kreditni
me- nader, kojem biste pokazatelju posvetili najvie panje?
16. Oluke o odobravanju kredita. Kompanija Brending ajron prodaje pegle po ceni od
60$. Trokovi proizvodnje su 50$ po komadu. Postoji 25 posto verovatnoe da e stalni kupacotii u steaj u sledeih pola godine. Kupac naruuje 1.000 pegli i trai olaganje plaanja est
me- seci. Treba li da prihvatite narudbinu? Pretpostavite diskontnu stopu od osam posto
godinje, nepostojanje mogunosti stalnih narudbina i situaciju u kojoj e kupac platiti u celini
ili uopte nee platiti.
17. Kreditna politika. Blagajnik koiporacije Juniverzal bed(Universal Bed Corporation),
Aristotel Prokrustes zabrinut je zbog pokazatelja zaduenosti koji trenutno iznosi est posto. On
smatra da e stroa politika odobravanja kredita smanjiti prodaju za pet posto i pokazateljzauenosti na etiri posto. Ako trokovi prodatih proizvoda ine 80 posto prodajne cene, treba li
gospodin Prokrustes da usvoji strou politiku odobravanja kredita?
18. Odluke o odobravanju kredita/Stalne narudbine. Kompanija Serf siti (Surf City)
prodaje softver za surfovanje Intemetom po ceni od 15$ po kopiji svojim distributerima softvera
i odobrava im odlaganje plaanja od mesec dana. Troak softvera je 10$ po kopiji. Delatnost je
nova i bez konkurencije. Meutim, verovatnoa da e novi kupac otii u steaj je 25 posto.
Preduzee razmatra prelazak na politiku plaanje-pri-isporuci kako bi smanjilo izloenost
nenaplativim potraivanjima. Diskontna stopa je jedanposto meseno.
a. Treba li preduzee da usvoji plaanje pri isporuci? Ako to uini, prodaja e se smanjitj 4$
posto.
b. Da li bi se promenio va odgovor ako se oekuje da e kupac kojem se odobri kredir
stvoriti ponovljene narudbme s procenjenom malom verovatnoom neplaanja u sledeih est
meseci? Isto tako, kupci koji plaaju prilikom isporuke stvorie u proseku est meseciponovljenih narudbina.
19. Kreditna politika. Preduzee prodaje robu samo za gotovinu. Procenjuje se da bi prodaja
na kredit pod uslovima neto 30 poveala prodaju sa 100 na 110 jedinica meseno. Cena po
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
44/52
jedinici je 101S, a trokovi (po metodu sadanje vrednosti) su 80S. Kamatna stopa je jedan posto
meseno.
a. Treba li preduzee da menja svoju kreditnu politiku?
b. Da Ii bi se va odgovor pod (a) promenio ako pet posto svih kupaca ne plati svoje
obaveze prema novoj kreditnoj politici?
c. Sta ako samo pet posto novih kupaca ne bi platilo svoje obaveze? Sadanji kupci su
uredne platie koje koriste beskamatno odlaganje plaanja od 30 dana.
20. Sistem trezora. Kompaniji ermans erbet (Shermans Sherbet) potrebno je oko est
dana za prikupljanje i obradu ekova od kupaca. Sistem trezorskih pretinaca smanjio bi ovo
vreme na etiri dana. Dnevna naplata iznosi 15.000$. Kamatna stopa je 0,02 dnevno.
a. Za koliko e sistem trezora smanjiti obraun ekova?
b. Koliko iznosi dnevna uteda na kamati?
c. Ako se sistem trezora plaa po fiksnoj tarifi umesto po eku, koliko iznosi maksimalna
mesena naknada koju e erman hteti platiti za ovu uslugu? (Pretpostavite 30 dana u mesecu.)
21. Sistem trezora. Finansijski menader kompanije JAC Kozmetiks (JAC Cosmetics)
razmatra uvoenje sistema trezora u Pitsburgu. Sistemom trezora prolazie ekovi u vrednosti od
300.000$ meseno. Sistem e ubrzati naplatu za tri dana.
a. Pretpostavite da banka pristaje da upravlja sistemom trezora uz uslov obaveznog
depozita: od 25.000$. Isplati li se uvoditi sistem trezora?
b. Pretpostavite da umesto obaveznog depozita banka pristane da vodi sistem trezora za na-
knadu od 0,10$ po eku. Koliko mora iznositi prosena vrednost eka da bi se ova mogunost
vie isplatila? Kamatna stopa je est posto godinje.
c. Zato vam je potreban podatak o veliini kamatne stope za odgovor pod (b), a nije za
odgovor pod(a)?
-
7/29/2019 Korporativne Finansije Tika
45/52
22. Politika naplate. Kompanija Mejdor Manufaktoring (Major Manufacturing) ima
otvoreni : bankarski raun u Njujorku preko kojeg se obavlja celokupna naplata. Preduzee dri
u banci obavezni depozit u iznosu od 300.000$ s kojeg plaa bankarske usluge (vidi deo 19.7).
Da bi ubrzalo naplatu od velikog broja kupaca iz Kalifomije, preduzee razmatra otvaranje
rauna u banci Vest koast neenel (West Coast National). Mejdor procenjuje da e raun u
banci Vest koast ubrzati naplatu za 1 dan na 1 miiion dolara prometa koji ostvaruje s kupcima iz
Kalifomije. Ako otvori raun, obavezni depozit u Njujorku zbog smanjenog obima posla
smanjie se na 200.000$. Meutim, Vest koast takoe zahteva obavezni depozit u iznosu od
200.000$. Isplati li se kompaniji Mejdor da otvori nov raun?
23. Upravljanje novcem. Kama.tna stopa poraste s etiri na osain posto godinje. Kako e se
krctad stanje novca u odnosu na prihode? Objasnite.
PROBLEMI ZA IZAZOV
24. Kreditna analiza. Koristite se podacima iz primera 20.3. Meutim, sada pretpostavite da
10 posto kupaca kompanije Kast ajron kasni s plaanjem i da postoji 30 posto verovatnoe da
kupci koji kasne s plaanjem nee pomiriti svoje obaveze. Ako je troak provere kupca treba li
Kast ajron proveravati svoje kupce? Savet: Koliko iznose oekivane utede od krcditne provere?
Veliina utede zavisie od verovatnoe otkria sporih kupaca i uteda od odbijanja kredita
takvim kupcima.
25. Kreditna an
top related