lea deutsch - nacional 848

TRAGEDIJE

tekst NINA OŽEGQVIĆ foto KNJIGA 'LEA DEUTSCH --

ZAGREBAĆKAANNE'F~ANK' PAVLA CINDRIj~t

MalaŽidovka Lea Deutsch bila jevelika glumačka i plesna zvijez-da međuratnog Zagreba, a njenapopularnost je bila toliko velika daje njena slava prešla granice tadaš-

nje Jugoslavije. Zvali su je "hrvatska Shirley Tern-ple", no njena karijera je naprasno prekinuta rasnimzakonima NDH i zadesila ju je sudbina Anne Frank.O Lei Deutsch godinama se šutjelo, a onda je PavaoCindrić objavio o njoj biografiju, a Branko Ivan-da snimio dokumentarac i igrani film "Lea i Dari-ja" te ona sve više postaje simbol stravične tragedi-je židovskog naroda u Hrvatskoj. Uskoro iz tiska izla-zi i knjiga Snježane Banović "Država i njezino kazali-šte", zapravo, njen doktorat, u kojoj autorica, izmeđuostaloga, opisuje kako je ustaška vlast NDH progo-nila Židove, Srbe i masone u Hrvatskom narodnomkazalištu što će zasigurno razriješiti brojne nedou-mice o kazališnoj upravi u tom sramotnom razdo- .bIju hrvatske povijesti.

LEA (DRAGICA) DEUTSCH rođena je 1927.godine udobrostojećoj građanskoj obitelji Stjepana Deutscha,uglednog zagrebačkog odvjetnika, kojije kupio katnicuu Gundulićevoj 29 i zajedno s obitelji uselio se u četve-rosobni stan na prvom katu. Kakoje zapisao Pavao Cin-drić, koji je godinama bio zaposlen kao lektor te kasni-je u arhivu HNK-a,u biografskoj knjizi "Lea Deutsch -zagrebačka Anne Frank" (objavljenoj nakon duge potra-ge za izdavačima u izdanju Profila), stan je bio podije-ljen na odvjetnički ured i stambeni prostor, a prizeIIiljeje iznajmljeno raznim obrtnicima. Cindrić je najvišepodataka dobio od Leine sestrične Vande Ausch, kojajepohranila važne materijale u Židovskoj općini u Zagre-bu. Ti podaci pomogli su mu da rekonstruira njenu sud-binu gotovo do kraja. Noknjigu nije uspio objaviti za vri-jeme životajer po tvrdnjama njegova sina nije bilo zani-manja za tu temu. PO Cindrićevim navodima, Deuts-ch je bio društven čovjek i zanimljiv sugovornik, Stje-pan koji se zanimao za kazalište i fotografiju. Majka Ivkarođena Singer aktivno se bavila šahorn, a kako je bilapasionirana ljubiteljica kazališta, njihov dom redovnosu posjećivali najpoznatiji kazališni umjetnici tog vre-mena, od NineVavre iVikePodgorske do Božene Kralje-ve, Marije Ružičke-Strozzi, Josipa Bacha i Tita Strozzija.

Lea Deutsch je bila vrlo posebno i napredno dijete.Njenu je nadarenost prva primijetila njena teta Vera Sin-ger, nastavnica klavira, koja je savjetovala svojoj sestriIvki da kćeri pruži odgoj koji će omogućiti razvoj nje-nog talenta. S četiri i pol godine naučila je čitati, a s peti pisati, a okolinu je fasciniralo što je, iako malo dijete,imala oštro zapažanje, te je po Cindrićevim navodima,kritički' popratila sve što je pročitala. Od malih nogupohađala je satove glume, plesa i klavira. Zato je čuve-ni redatelj, dramski pisac i glumac Tito Strozzi predlo-žio Leinim roditeljima da ju upišu u tada vrlo popular-no kazalište Dječje carstvo, u kojem su između dva rataglumi\i mnogi kasnije poznati glumci i plesači. Kazali-šte je vodio veliki entuzijast Miroslav Širola, brat pozna-tog skladatelja Božidara Širole, Strozzije bio glavni reda-

LEA DEUTSCH s dramskimtekstom koji je lako učila;istodobno naslovnica knjigePavla Cindrića 'Lea Deutsch- zagrebačka Anne Frank'

Lea Deutschrođena je1927.godine udobrostojećoJgrađanskojobitelji. Njezinotac Stjepanbio je ugledanzagrebačkiodvjetnik,zanimalo gaje kazalište ifotografija, amajka Ivka,koja se aktivnobavila šahom,također je voljelakazalište, stogasu njihov domčesto posjećivalinajpoznatijikazališniumjetnici togadoba

55

Feljton

SCENOGRAFIJAOPERETE 'ČUDOOD DJETETA', kojuz?!~B!i!~'" =_-:su specijalno za Leu •Deutsch napisali Ti-to Strazzi iJosip De-či, a izvedena je1935. kada je posti- .gJa veliki uspjeh

~ telj, a učitelj stepa baletni majstor europske karijere RodRiff1er,kojije imao svoju plesnu školu na mjestu današ-nje ljekarne na Trgu bana Jelačića. Riff1er,osječki Židovpravim imenom Rudolf Unger, kasnije je stradao u Jase-novcu. Balerina i baletna pedagoginja Sonja KastI saču-vala je tri stare i prilično oštećene role filma, koje je dav-nih godina snimao njezin otac. Na tom filmu zabilježe-ni su brojni nastupi članova Dječjeg carstva u tadašnjemNarodnom kazalištu. Toje jedini sačuvani filmski mate-rijal na kojem se vidi Lea Deutsch.

LEA DEUTSCH je u Dječjem 'carstvu upoznala Dari-ju Gasteiger, malu talentiranu glumicu i step plesačicu,koja je potjecala iz folksdojčerske obitelji. Obje su bilefenomenalne - sjajno su stepale, pjevale i glumile, te suprivlačile brojnu publiku na svoje predstave. Između njei Lee razvilo se veliko prijateljstvo, ali i zdrava konku-rencija. To se posebno odrazilo na odnosu njihovih maj-ki, kojije često zbog efemernih stvari bio na rubu eksce-sa. Kada je glasovita pariška filmska kompanija Pathe,čuvši za "hrvatsku ShirIey Temple", došla ou Zagreb i sni-mila o njoj kratki dokumentarac s idejom da ju pokušajuplasirati na europsko tržište, odmah je reagirala majkaDarije Gasteiger, te organizirala za svoju kćersnimanjeza berlinski UFA.Kako se uoči rata s dolaskom ustaša navlast sve više osjećao nadolazeći pogrom Židova, izme-đu dvije obitelji stvorilo se iskreno prijateljstvo. Kakopiše Cindrić, ubrzo je iz Pariza stiglo pismo u kojem suLei Deutsch ponudili godinu dana boravka u Parizu,dok ne nauči francuski jezik, iz čega se može zaključi-ti da su od nje odlučili napraviti francusku glumicu. NoLea je to odbila jer nije željela napustiti Zagreb i prijate-lje, "pogotovo dok ne prođe premijera operete 'Čudo oddjeteta'." Godine 1943. godine Leu odvode u Auschwi-tz, aDaria Gasteiger, zajedno s roditeljima, 1945. bježipred partizanima u Austriju, i djevojčice se nikada višenisu vidjele.

Prvu ulogu odigrala je s pet godina u tadašnjemVelikom kazalištu glumeći Prisku u Freudenreichovim"Graničarima", nakon čega je velika tragetkinja Mari-

Glasovitapariška filmskakompanijaPathesnimilaje o Lei kratkidokumentaracs idejom da jepokuša plasiratina europskotržište

LEA DEUTSCH SAZINKOM VILFAN-

KUNC za vrijemepripremanja opere'Oganj' Blagoja Ber-

se, koju je režirao TitoStrozzi, a dirigirao

Lovro Matačić

LEA DEUTSCH IBRACO REISS,

njen mali partner upredstavi 'Tonček i

Točkica. s redateijemAlfonsom Varlijem,njenim duhovnim

ocem

LEA DEUTSCH KAOPRISKA u Freudenrei-chovim 'Graničarima'1932., što je bila njenaprva važnija uloga ukazalištu

LEA DEUTSCH KAOJULlŠKA u opereti

Emmericha Kalmana'Grofica Marica' 1932.

godine

56 NACIONAL

ja Ružička Strozzi oduševljeno zapisala "da se rijetko.susreće tako malo stvorenje koje s tolikom uvjereno-šću i neposrednošću glumi i govori svoje pozamašnetekstove". Ubrzo je nastupila kao juliška u opereti "Gro-fica Marica" kojom je dirigirao Jakov Gotovac, a zatimi kao Alette u drami "Sestra Beatrice" gdje je glurnila itadašnja velika zvijezda Nina Vavra, supruga tadašnjegintendanta Josipa Bacha. Zbog nevjerojatnog uspjehasvoje kćeri, njen se otac vratio svom hobiju - fotografiji,i počeo je dokumentirati sve njene predstave.

Lea Deutsch je najviše voljela rolu Arganove mla-đe kćeri Lujze iz Moliereove komedije "Urnišljeni bole-snik" jer je "to bila osjećajna uloga u kojoj se mogla s19-bodno kretati". Glumeći tu efektnu ulogu, Lea Deuts-ch je upoznala redatelja Alfonsa Verlija, "kojije postaonjen pokrovitelj i idućih sedam godina vodio ju je izuspjeha u uspjeh". Kritika je tada zapisala da je LeaDeutsch "bila nenadmašna - novo otkriće-i za publikui za kritiku", tako da je tom efektnom ulogom gotovozasjenila sve svoje partnere, čak i Augusta Cilića i BeluKrležu. Od tada je igrala s najvećim zagrebačkim glum-cima tog vremena, od Božene Kraljeve i VjekoslavaAfrića do Hinka Nučiča i Ervine Dragman. Najzapaže-nije uloge ostvarila je kao Točkica u "Tončeku i Točki-ci" 1933.i kao Gita u "Čudnovatim zgodama šegrta Hla-pića" 1934. u kojima joj je partner bio devetogodišnjiBraco Reiss. U obje predstave je bila glavna atrakcija._ akon praizvedbe "Šegrta Hlapića" Ivana Brlić Mažu-ranić je zapisala: 'Ja sam Hlapićeve doživljaje napisala,a Braco Reiss i Lea Deutsch udabnuli su im život". Iakoje tada imala samo šest godina, kritika je hvalila "nj~nfenomenaIni talent" i prozralajuje Wunderkindom.

Zatim je Tito Strozzi za nju napisao, a Josip Dečiuglazbio operetu "Čudo od c:ljeIeta",koja je na praizved-bi doživjela nezapamćen ~. Strozzi je bio i reda-telj, a scenograf umjetnik ~ Trepše. Svi su biliopčinjeni njenom izvedbom De, govorili su o njenojgenijalnosti, a kritičari su je nazivali "velikom umjetni-com", "malom Ljerkom Šram", tražili od nje intervjue,fotografirali je i uzdizali u zrijezde. Govorili su da "spa-šava kazališne blagajne" i "da mora u svijet jer u našojmaloj sitničavoj sredini nema dovoljno mogućnosti zanapredak". Kako je u međuvremenu umro Josip Bach,ravnatelj Drame i kućni prijarelj obitelji Deutsch, a Lea •postala iznimno slavna, njen otac je s novom upravomkazališta - Brankom Gavellom kao ravnateljem Dramei Brankom Šenoom kao intendantom kazališta, ure-dio drukčije honorare. Takoje Lea od tada dobivala zamale uloge 100 dinara, a za glavne koje donose velikiprihod čak 1000 dinara.

Pred rat, kao gimnazijaIka Treće ženske realnegimnazije u Klaićevoj ulici, gIumila je u Shakespea-rovoj "Zimskoj priči", koju je režirao Gavella, doka-zujući "da izrasta il ozbiljnu glumicu". Zatim je 1940.igrala u drami "Spis 516",svojoj zadnjoj pravoj pred-stavi, a posljednji put je nastupala u HNK-u u scen-skoj igri "Živa šahovska igra" 15. ožujka 1941. godi-ne gdje je ona kao Igra, odjevena poput paža, vodi-la i publici objašnjavala poteze, a njene prijateljice izrazreda glumile uloge šahovskih figura. Na kraju jeizgovorila 250 stihova, završivši igru riječima, kojesu se kasnije smatrale "zlogukim, oproštajnim rječi-

rna Lee Deutsch: "Evo vam vaših lovor vijenaca, i stime je naša igra svršena!"

Nakon što je 1941. godine uspostavljena ustaškadržava NDH odmah su doneseni rasni zakoni, kojimase Židovima zabranjuje nastupanje u javnom životu,vođenje privatnih poslova, a ubrzo se krenulo s kon-fiskacijom imovine. Židovi su morali napustiti sjever-ni dio Zagreba jer im je tamo bilo zabranjeno stanova-ti, a nisu smjeli posjećivati kavane, kazališta, kina, vozi-ti se javnim prijevozom i odlaziti na kupalište. U nadida će izbjeći progon obitelj Deutsch je prešla na kato-ličanstvo, međutim, Lea je izbačena iz kazališta, kao iostali Židovi, a ubrzo i izgimnazije. Naime, Zakonskomodredbom o zaštiti narodne i arijevske kulture hrvat-skog naroda, koju je NDH donijela 4. lipnja 1941.godi-ne, Židovima je bilo zabranjeno sudjelovanje u kreira-nju kulturnog života zemlje.

GLUMAC RELJA BAŠiĆ, kao 6-godišnji dječak zalju-bljen u 9-godišnju Leu Deutsch, viđao ju je u to vrijeme"kako satima sjedi na klupi, odjevena u sivi kaputić sažutom zvijezdom preko ruke i tužno gleda u kazališnu

S BRAtOM REISSOM U'TONČEKU I TOČKICl',kojaje 1933. na premije-ri u Narodnom kazalištudoživjela ovacije, a LeuDeutsch kritičari su pro-glasili Wunderkindom -čudom od djeteta

i'

~adajeZidovima bilozabranjeno·sudjelovatiu kreiranjukulturnogživota, Lea jeizbačena izkazališta, i tadaju je 6-godišnjiRelja Bašić znaovidati kako sjedina klupi i satimatužno gleda uzgradu HNK

S IZVOĐAČiMADRAME 'SPIS BROJS16' . DubravkomDujšinom, Ninom Va-vrom, Salkom Repa-kom, Matom Grkovi-ćem idrugima

14/2/2012 57

Feljton

reta 'Barun Trenk' židovskog skladatelja Srećka Albini-ja. Konzulat je inzistirao da se navedeno djelo više neizvodi na sceni, ali je ukazao i na hitnost 'udaljavanja'svih umjetnika židovskog porijekla iz kazališta. Kako jetoga dana na repertoaru bio Gotovčev 'Ero s onoga svi-jeta' u kojem je ulogu Sime pjevao Židov Leo Mirković,uprava je uspjela za njega ishoditi dozvolu, ali samo zatu izvedbu", kaže Snježana Banović dodavši daje nepot-pisani intendant na kraju rezignirano ustvrdio da će seopereta, inače omiljeni žanr zagrebačke publike, moćivrlo malo izvoditi, jer su libretisti u većini bili Židovi.

Svi članovi kazališta nehrvatskog porijekla, ali i oniu braku s osobama nehrvatskog porijekla, odmah sumorali ispuniti tzv. Izjave o rasnoj pripadnosti. To jerezultiralo time da su svi umjetnici, zainteresirani zaposao u kazalištu, morali upisati i podatke o vjeri i pori-jeklu poput "rimokatoličke vjere kao što su i moji rodi-telji bili iste vjere", "ispravan Hrvat", "nacionalno svje-stan Hrvat" ili "čistokrvni arijevac". Tako se dogodiloda su već u prvim mjesecima NDHotpušteni iz kazali-šta mnogi umjetnici Židovi, primjerice, operetna subre-ta Margita Dubajić, iako su i ona i njezin suprug, dram-ski i operetni glumac pravoslavne vjere Dejan Duba}ić, prešli na grkokatoličku vjeru. Otpuštene su i dram-ske glumice Paula Herzberger i Ivica Tanhofer, supru-

, ga glumca i redatelja Tomislava Tanhofera. Najuren jei Gjuro Deutsch, prva violina orkestra, bez obzira na tošto je u Izjavi o rasnoj pripadnosti napisao da je "pokr-šten" zajedno sa suprugom Marijom rođ. Unger. Oper-ni solist Leo Mirković još je ostao u angažmanu, ali nijebio na sceni, no ubrzo je uhapšen i interniran u logor izkojeg je pobjegao u Italiju gdje se pridružio partizani-ma. Jedini Židov koji je uspio ostati cijelo vrijeme traja-nja NDHu kazalištu, napominje Snježana Banović, bio.je Josip Thune, druga violina u orkestru, koji je prešaona katoličku vjeru, no vjerojatno mu je ostanak u kaza-lištu olakšala činjenica što mu je supruga bila katolkinja.

"Neki autori su tvrdili da je Žanko u duhu kršćan-ske ljubavi štitio u kazalištu Židove, Srbe ikomuniste, aposebno se ističe slučaj dirigenta Milana Sachsa, koji jeod njega nastavio redovito primati plaću i pomoći u hra-ni, lijekovima", nastavlja Snježana Banović. "No, istinaje da je Sachs pokršten zajedno sa suprugom u srpnju1941.godine, te bio zaštićen od samog Eugena Dide Kva-

1. Dr. Stjepan Deutsch, Leinotac, jedini koji je preživio

holokaust2. Glumica Nina Vavra, velikaLeina obožavateljica i prijate-

ljica obitelji Deutsch3. Saša, Lein mladi brat4. Josip Bach, ravnatelj

Drame HNK 1933. godine

Kako navodiSnježana

Banović usvoioj knjizi,

Zidovi sunazivani

'pogubnimnametnicima'

koji su'umjetnost

yretvorili uobican razvrat'

l

~ zgradu u kojoj je nekada bila zvijezda, a sada nije smje-la ni ući u zgradu". To svjedočanstvo toliko je potresloIvandu da je odlučio snimiti film o sudbini Lee Deuts-ch. Pripremajući se za snimanje, razgovarao je s dese-cima ljudi, a zatim je na tavanu nekad lijepe katnice uGundulićevoj 29 gdje je živjela Lea Deutsch pronašaostaru škrinju njene obitelji. U njoj je bilo puno prašnja-vih pravničkih knjiga njena oca odvjetnika, njene note istare klizaljke, te školski trokut na kojem je rukom napi-sala fonetski "Lea Dajč". To razotkriva enigmu kako seizgovaralo njezino prezime.

IVANDA NAM JE ISPRiČAO da se u to vrijeme širioglas da je tadašnji intendant Hrvatskog državnog kaza-lišta Dušan Žanko, pisac i diplomat, bio glavni krivacšto Lea nije bila spašena. "Međutim, glumac Josip BobiMarotti mi je rekao da to nije istina: upravo se Žan-ko, koji je povremeno dolazio u ustaškoj uniformi naposao, borio rukama i nogama da joj spasi život", rekao. je Ivanda. Međutim, Snježana Banović u svojoj knjizi"Država i njezino kazalište" otkriva da je Žanko odmahna početku svog mandata, a u dogovoru s Milom Buda-kom, ministrom bogoštovlja i nastave, najavio čišće-nje i repertoara i osoblja u Hrvatskom državnom kaza-lištu. Objavio je tekst "Etička osnova ustaštva" u kojemse oštro obrušio na "srbstvo, jugoslavenstvo, židov-stvo, masoneriju, lenjinizam i stari bolesni liberalizam",zaključivši da-jedino ustaštvo može "razjuriti to leglotruleža i uspostaviti jedan autoritet u službi za općedobro imoralnost", kojuje on poistovjetio s pojmom slo-bode. Kako su vlasti NDHod osnutka države pokrenu-le bjesomučnu harangu protiv komunista, Srba, Židovai Roma, položaj Židova u kazalištu je postao vrlo težak.PO navodima Snježane Banović, Židovi su nazivani"pogubnim nametnicima" koji su "umjetnost pretvoriliu-običan razvrat". I prije uvođenja rasnih zakona protivŽidova u travnju 1941.godine, u kazalištu se protestiraloprotiv izvođenja djela židovskih autora, jer su se Židovismatrali prijetnjom na gospodarskom i kulturnom pla-nu kao "najorganiziranija sila na svijetu" koja je "glazbuučinila divljaštvom, slikarstvo ruglom pravoj umjetno-sti, a kazalište izložbom gluposti i svinjarija". "Problemsa Židovima u kazalištu iskrsnuo je jer je njemački kon-zulat upozorio kazališnu upravu i ministra Budaka daje pred njemačkim časnicima i vojnicima izvedena ope-

58 NACIONAL

----------~--------~

------------------------------.---=------"--';-

ternika, koji je tražio da se protiv bračnog para Sachsne primjenjuju nikakve prisilne mjere. Žanko je u tomslučaju, kao vjerni član 'pokreta' samo poslušao tu viso-ku instancu. Da intendant Dušan Žanko nije imao pre-ma Židovima posebnog sentimenta pokazuje i činje-nica da se ubrzo uselio u vilu židovskog industrijalcaDragana Klaića (Klajna) u Hercegovačkoj ulici 76, čijaje sudbina do danas ostala nepoznata."

KAO I ŽIDOVI, i masoni su udaljeni iz kazališta.Prvo su dirigent Krešimir Baranović i ravnatelj Dra-me Josip Badalić završili u zatvoru u Staroj Gradišci, azatim su maknuti dramaturg Slavko Batušić, te opernisolisti Josip Križaj i Drago Hržić. Zatim su na red doš-li Srbi. S repertoara je skinuta tragikomedija "Rastanakna mostu" srpskih dramatičara Raše Plaovića i MilanaĐokovića, i to usprkos tome što je taj komad kod publi-ke doživio velik uspjeh. Zatim je provedena racija i ukazalištu su uhapšeni brojni pravoslavci, a među nji-ma su se našli, između ostalih, i glumica Bela Krleža,te redatelji Branko Gavella i Tito Strozzi, Hrvat, koji jezbog druge ženidbe s ruskom balerinom prešao na pra-voslavnu vjeru. Naime, Katolička crkva mu ne bi dopu-stila drugi brak. U zatvoru u Petrinjskoj ostali su osamdana i zatim su otišli kućama. akon tog incidenta, sviSrbi koji su željeli ostati raditi u kazalištu, prešli su nakatoličanstvo ili grkokatoličku veru, kao što su učiniliGavella i Strozzi. "Za Belu Krležu se pak ustanovilo daje bila krštena kao katoličko dijete, no to nije bila istinajer je na popisu stanovništva iz 1941.bila označena kaoSrpkinja i Krležina žena", objasnila je Snježana Banović.U kazalištu je situacija postajala sve neizdržljivija. Kaza-lište je sve više igralo ulogu propagandnog stroja ustaš-kog režima izbog toga je jedna grupa umjetnika, oku-pljena oko velikog glumca Vjekoslava Afrića, komuni-sta i antifašista, počela ozbiljno razmišljati o bijegu upartizane. Trebali su pobjeći iz kazališta već u jesen1941. godine, međutim, njihov odlazak je mjesecimabio odgađan zbog "tehničkih razloga". Glumci su nevolj-ko pripremali novu' predstavu "Razbojnik i Faust", anakon četvrte izvedbe, bijeg je konačno organiziran.Svi su bili pomno odjeveni, piše Snježana Banović, pri-mjerice, Afrić u "svečanom tamnom odelu s krombizimskim kaputom, borsalino šeširom na glavi i kožnimrukavicama te s kartom prvog razreda u džepu". Puto-vali su željeznicom, a u selu Donje Dubrave sišli su s vla-ka i našli vezu te produžili do zaselka Mirići gdje su većistoga dana odigrali prvu partizansku predstavu. Nji-hov odlazak iz kazališta izazvao je ogroman odjek i"odjeknuo je kao bomba" u intelektualnim krugovimaZagreba. Tek poslije njih u partizane su krenuli Vladi-mir Nazor i Ivan Goran Kovačić, te mlađi glumci Mla-den Šerment i Josip Marotti. Nakon tog slavnog bijega,Žanko je zatražio od Ustaškog redarstva da mu dostavipopis političkih sumnjivaca u kazalištu, na kojem su senašli Branko Gavella, Dubravko Dujšin, Božena Kralje-va, Tito Strozzi i drugi umjetnici.

Očekivalo se da ustaške vlati neće progoniti LeuDeutsch zbog njene velike popularnosti, no to se nijedogodilo. Čak je napisala pismo Ministarstvu unutraš-njih poslova i zamolila ih da joj priznaju primjenu para-grafa 6 Zakona o rasama po kojem poglavar državemože zaslužnim osobama priznati sva prava kao ioso-

Novi život UInnsbrucku

Kada je Branko IvandaodLučio snimiti fiLmo Lei Deutsch, prvodokumentarac, a zatimi igrani fiLm, uspio je uz .pomoć svojih bosanskihveza pronaći DarijuGasteiger, Leinu koLegicu alii konkurenticu iz kazalištaDječje carstvo. ŽivjeLa jeu Innsbrucku s nekolikopasa i na početku seničega nije sjećaLa.BiLajepotresena, no kako su jojuspomene počeLe navirati,tako se počela prisjećatii hrvatskog jezika, koji jeqotovo zaboravila, kao inekih nemiLih događaja iztog razdobLja. PrisjetiLase i koLegica balerina,jedino se nije mogLasjetiti Lee. Ivanda je tuamneziju protumačio timeda su biLe toliko dubokopovezane i da ju je njenasmrt pogodila do te mjereda je sva sjećanja o Leiduboko potisnula: lako jeDaria Gasteiger preživjela,a Lea Deutsch je posta Lažrtvom holokausta, rat imje objema prekinuo karijere.

_'lO-- -.

PLAKAT ZA FILM O LEIDEUTSCH kojije snimio Bran-ko Ivanda, a trenutačno se pri-kazuje u zagrebačkim kinima

GLUMICA KLARA NAKA kao Lea Deutsch u jilmu 'Lea iDa-rija: odabrana na audiciji među 200 djevojčica

bama arijevskog podrijetla. Svoje preporuke su dostavi,li i neki od velikih kazališnih umjetnika, kao što su biliNina Vavra-Bach i Jakov Gotovca. Međutim, odgovornije stizao, a obitelj Deutsch, koja je oduvijek bila pro-hrvatski orijentirana i nikad se nije, kako navodi Cin-drić, bavila židovskom promidžbom, pomalo naivno kečekala pozitivno rješenje. No sve je bilo uzaludno. Naci-stička politika istrebljenja Židova išla je nezaustavljivimtokom. Nakon uhićenja i likvidacije Židova, koji se nisupokrstili, na red su došli pokršteni Židovi i oni iz mje-šovitih brakova. U svibnju 1942. ustaške vlasti oduzi-maju im stan i dodjeljuju ga 'mladom ustaškom dužno-sniku, koji se divio Lei Deutsch od ranije. On ih ostav-lja da žive u svom stanu, a sebi uzima samo manji diotako da se obitelj Deutsch nije trebala seliti ilpredgra-đe. Početkom 1943.Židovskoj općini i rabinu MiroslavuŠalomu Freibergeru polazi za rukom da 11židovske dje-ce prebaci u Palestinu. Uskoro je organizirao novi tran-sport s popisom od 28 djece među kojima je trebala bitii Lea Deutsch, zavedena s netočnim datumom rođenja,no taj transport je otkazan. Za obitelj Deutsch angažiralisu se mnogi poznati i nepoznati Zagrepčani, glumci TitoStrozzi, te par Vika Podgorska i Hinko Nučić, ali nisu jeuspjeli spasiti. Pokušao ju je spasiti fiktivnim brakom imladi ustaša, koji se uselio u dio njihova stana, ali njenamajka nije na to htjela pristati, jer je Lea još bila malo-ljetna. Obitelj Deutsch pokušali su spasiti i "obični" ljudi:organizirali su put do Karlovca gdje su se trebali spojitis partizanima, ali na žalost morali su se vratiti u Zagrebjer se nisu uspjeli spojiti s "vezom".

GESTAPO I USTAŠKA vlast uhapsili su u noći s 2. na3. svibnja 1913. godine sve preostale Židove u Zagrebu- njih 1700, a među njima i Leu Deutsch, zajedno s maj-kom 1mlađim bratom Sašom. Deportirali su ih u stoč-nom vagonu gdje je bilo 75 ljudi u Auschwitz. Imala je16godina. Postoji dokumentacija o pogibiji majke i mla-đeg brata, no mala Lea je imala slabo srce zbog prebo-ljene difterije i umrla je još na putu. Kao i 25 drugihŽidova. Svjedoci drže da je njeno srce prepuklo od tuge,jer nije mogla izdržati bol i gorčinu, koja ju je zgromiia.Njen se otac uspio spasiti jer se sakrio kao pacijent, obo-lio od zaraznog očnog trahoma u Bolnici Sestara milo-srdnica na odjelu dr. Vilka Panca, oftalmologa. Tada sejoš naivno vjerovalo da žene i djecu ustaše neće dirati.Kad bi policija došla u bolnicu, on bi im rekao: "Možeteući, ali na svoju odgovornost." I policija nikad nije ulazi-la. Stjepan Deutsch umro je 1959. u Zagrebu i pokopanje na židovskom dijelu groblja na Mirogoju, a na grobuje i Leina slika. cl

14/2/2012 59