liječenje križobolje - · pdf file•neurološki pregled (vlastiti refleksi,...
Post on 05-Feb-2018
248 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Liječenje križobolje-odgovornost bolesnika
dr.sc.Melita Uremović, prim.dr.med
spec.fizijatar, vještak specijalist
Epidemiologija križobolje
• nakon obične prehlade najčešća bolest,
• jedan od najčešćih razloga posjeta liječniku obiteljske medicine,
• kronična križobolja je nakon kardiovaskularnih bolesti, drugi po redu uzrok onesposobljenosti
• 60% više troškova zdravstvene skrbi
• 75% troškova čine bolesnici s kroničnom križoboljom ,
• većina troškova je indirektna:
posljedica gubitka produktivnosti,
izostanak s posla,
onesposobljenost.
Čimbenici rizika
• individualni: genetički čimbenici, dob, spol, naobrazba, pušenje,
• psihosocijalni: stres, ponašanje,prema boli, depresija, kognitivne funkcije, zadovoljstvo poslom
• fizičko opterećenje
Čimbenici
radnog mjesta• teški fizički rad,
• podizanje, potezanje i guranje tereta
• saginjanje i rotatorni pokreti,
• rad u noćnim smjenama,
• svijest o visokim zahtjevima glede vremena i opterećenja,
• niski stupanj kontrole,
• nezadovoljstvo poslom,
• stresan i monotoni posao,
• niska razina podrške od strane kolega i uprave
Klasifikacija križobolje
• nespecifična križobolja (mehanička) ,
• križobolja povezana s radikulopatijom (radikularni sindrom i spinalna stenoza),
• križobolja povezana sa suspektnom ili potvrđenom ozbiljnom patologijom (tumor, infekcija)
Anamneza
• postići dobar odnos s bolesnikom,
• biti pozoran i zainteresiran,
• utvrditi ili isključiti uzročno-posljedičnu vezu s potencijalnim
uzrokom, a napose onu s poslom.
• utvrditi strukturalnu dijagnozu,
• isključiti ozbiljnu
bolest;
• identificirati psihosocijalne
čimbenike
Klinički pregled
• Inspekcija ,
• Hod, po prstima i petama,
• Opseg pokreta kralježnice i kukova,
• Palpacija za koštane i/ili mišićne spazme,
• Palpacija unutarnjih organa u području
abdomena,
• Neurološki pregled (vlastiti refleksi, osjet),
• Slabost mišića odnosno grupa mišića
• provokacijski testovi za izazivanje iritacije živčanih korjenova ( Lasegue test i njegove modifikacije),
• čučanj-uspravljanje,
• test istezanja nervusa femoralisa,
• istezanje piriformisa.
EMNG
• Postoje li znaci neurogenog oštećenja u ispitivanim
mišićima?
• Je li neurogenooštećenje podrijetla
perifernog živca, pleksusa ili spinalnog korijena?
• Je li riječ o svježem ili kroničnom oštećenju i kakav je stupanj oštećenja?
• U distribuciji kojih spinalnih korijena
se neurogenooštećenje registrira ?
Rtg dijagnostika
• Konvencionalna radiografija najdostupnija metoda, idealna za prikaz koštanih struktura,
• MR - najbolji prikaz anatomskih
struktura i patoloških promjena
• UZV - prikaz površinskih meko-tkivnih struktura
• Scintigrafija kostiju-sumnja na koštani poremećaj u akutnim zbivanjima
• Ako bol traje duže od 4 tjedna uputno je učiniti sedimentaciju eritrocita, kompletnu krvnu sliku i pregled urina.
Liječenje križobolje
• veliku većinu bolesnika s križoboljom treba pratiti i liječiti liječnik primarne zdravstvene zaštite,
• upućivanje specijalistu trebalo
bi biti ograničeno na:• pacijente s neurološkim sindromima
• bolesnike s kroničnom perzistirajućom križoboljom koji imaju visoki stupanj nesposobnosti i potrebna im je multidisciplinarna evaluacija i liječenje
Preporuke konzervativnih terapijskih metoda za akutnu i kroničnu križobolju
TerTerapija Akutna
križobolja
Kronična
križobolja
Edukacija + +
Terapijske
vježbe
- +
Lijekovi + +
Fizikalna terapija + +
Masaža +/- +
Spinalna
manipulacija
+/- -
Trakcija - -
Ortoze +/- -
Biopsihosocijalni
pristup
- +
Edukacija
• Individualni kontakt pacijent-liječnik,
• Priručnici,
• Škola križobolje,
• Modifikacija određenih aktivnosti (nošenje
i dizanje tereta, ležanje, ustajanje iz
ležećeg položaja),
• U kroničnim slučajevima -biheviolarni
pristup
Jednostavna križobolja
• Križobolja je vrlo česta i nemate se razloga zbog toga brinuti.”
• “Unatoč Vašim bolovima, nema dokaza ozbiljne ozljede ili oštećenja.”
• “Očekujem da ćete se potpuno oporaviti u roku od nekoliko dana ili tjedana, iako tijek bolesti može varirati.”
• “Ponovno javljanje boli nije rijetkost, ali to ne znači da je nastala ozljeda.”
• “Aktivnost može pomoći, poglavito hodanje, dok previše ležanja i odmora, može čak odgoditi oporavak.”
Križobolja s iritacijom korijena živca
• “Nema mjesta uzbuđenju, očekuje se
potpuni oporavak,ali moguće je
ponavljanje simptoma.”
• “Nema znakova ozbiljne bolesti.”
• “Konzervativno (neoperativno) liječenje je
u najvećem postotku slučajeva uspješno,
ali može trajati 1-3 mjeseca.”
Moguća ozbiljna spinalna
patologija:
• “Potrebno je učiniti neke dodatne pretrage
da bismo došli do dijagnoze.”
• “Obično su nalazi ovih pretraga negativni.”
• “U ovom času preporučljivi su odmor ili
izbjegavanje aktivnosti, dok ne vidimo što
će pokazati rezultati pretraga.”
Terapijske vježbe
• uspostavljanje, održavanje ili povećanje opsega pokreta,
• održavanje i povećanje mišićne snage,
• povećanje izdržljivosti,
• poboljšanje koordinacije pokreta,
• poboljšanje stava i položaja tijela,
• sprječavanje i ispravljanje deformacija (skolioza, ravna stopala),
• poboljšanje funkcije pojedinih organskih sustava i kondicioniranje organizma.
McKenziejev pristup
• Inicijalna faza (evaulacija)
• Dijagnoza (terapija)
• Aktivni tretman , prevencija
Medikamentozno liječenje
• prvi izbor -paracetamol i nesteroidni antireumatici
• dopuštena je kombinacija opioida s paracetamolom ili NSAR
• kao adjuvantna
terapija: mišićni relaksansi i antidepresivi.
• Nespecifična kronična križobolja( neuropatska
• Paracetamol,
• Opiodi,
• NSAR,
• Antidepresivi,
• Gabapeptini.
Radikularni sindrom (lumboishijalgija)
• Paracetamol,
• NSAR ,
• Opioidi,
• Karbamazepin,
• Bapentin ,
• Klonazepam.
Biopsihosocijalni terapijski pristup
Operantni,
Kognitivni ,
Terapija odgovora.
Terapijski koncept
• Terapijske vježbe (“progresija vježbi prema ugovoru”),
• Kognitivna i biheviolarna terapija,
• Ergonomske intervencije na radnom mjestu),
• Socijalna intervencija.
Ortoze
• Kontrola opsega pokreta
• Stabilizacija kralježnice
• Rasterećenje
• Potpora mišićima,
• Ublažavanje bolova
• Proprioceptivno djelovanje
• Poboljšanje posture
Fizikalna terapija
• Individualni pristup
• Lokalno hladnoća-akutna križobolja
• Toplinski postupci –kronična faza
• Terapijski ultrazvuk, laser, elektromagnetoterapija
• TENS
• Ne ponavljati postupak ako nakon 15 terapijskih primjena nema poboljšanja
Masaža Joga
• Nema dovoljno podataka za preporuku joge
• Manuelna terapija (spinalna manipulacija)
• Učinkovita
• U kombinacijis terapijskim vježbama poboljšava ishod liječenja
Može se preporučiti u subakutnoj i kroničnoj križobolji
Trakcija
Kontinuirana ili intermitentna se ne prepruča kao zasebna metoda, u kombinaciji s drugim metodama
Ocjena ishoda
• Specifičnost funkcije lumbalne kralježnice,
• Opće zdravstveno stanje pacijenta,
• Bol,
• Radna sposobnost,
• Bolesnikovo zadovoljstvo
Križobolja i ICF klasifikacija
• sržne mjere ishoda križobolje uključuju:
specifičnost funkcije lumbalne kralješnice,
opće zdravstveno stanje pojedinca,
bol,
radnu sposobnost,
bolesnikovo zadovoljstvo.
Što je važno za prevenciju lumbalnog bolnog sindrom
• Zauzimanje zaštitnih položaja pri određenim poslovima kao i pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti – ergoterapijska prilagodba,
• Jačanje mišića koji održavaju uredan posturalni položaj (važno je postići ravnotežu između snage fleksora i ekstenzora trupa).
Što je zabranjeno osobama s lumbalnim bolnim sindromom?
• Savijanje trupa prema naprijed s ispruženim nogama,
• Savijanje trupa prema naprijed uz rotaciju ,
• Podizanje predmeta s poda u polu pognutom položaju,
• Dugo stajanje u jednom položaju,
• Nošenje cipela s visokom potpeticom pri stajanju ili hodanju duži period.
Što je potrebno osobama s lumbalnim bolnim sindromom ?
• Svakodnevno vježbati najmanje 20 minuta,
• Održavati optimalnu tjelesnu težinu,
• Hodati umjereno dugim koracima,
• Spavati i ležati na umjereno tvrdom ležaju u najudobnijem položaju,
• Automobilom se voziti što kraće ili praviti češće pauze pri dužoj vožnji,
• Da svi pokreti budu polagani.
Zaštitni položaji i svakodnevne aktivnosti
• Edukacija o pravilnim zaštitnim položajima i pokretima kroz koje tijelo čuvamo i štitimo, te putem kojih preventivno djelujemo da do bola ne dođe,
• Zaštitni položaji i pokreti bi trebali biti dio svakodnevnog života.
Aktivnosti iz stojećeg položaja
• Radna površina treba biti u visini struka, dok podloga na kojoj se stoji mora biti dovoljno velika,
• Ukoliko je radni stol nizak, te se visina radne površine ne može podesiti, potrebno je pomaći jednu nogu prema naprijed, a drugu držati straga.
Aktivnosti iz sjedećeg položaja
• Potrebno je sjediti uspravnih leđa, stopala moraju čvrsto stajati na podlozi s koljenima savijenim pod pravim kutom,
• Zdjelica treba biti u sredini s poduprtim lumbalnim područjem,
• Visina stolice mora biti podešena prema visini tijela
Podizanje i spuštanje predmeta
• Predmeti se podižu i spuštaju po istom principu,
• Potrebno je koljena i kukove saviti pod pravim kutem, a leđa morajo ostati ravna,
• Teret treba biti što bliže tijelu, središnjici trupa
Položaj za ležanje i spavanje
• Preporučuje se ležanje i spavanje na boku sa savijenim koljenima, između kojih se postavi maleni jastuk ili na leđima s jastukom ispod savijenih koljena
Oblačenje i obuvanje
• Pri oblačenju trup se ne smije savijati,
već se treba oblačiti u stojećem
položaju, leđima oslonjenim na zid,
• Odjeća mora biti udobna i komotna,
• Obuća bi trebala biti mekana, elastična
i dovoljno široka s gumenim đonom.
Zaključak
, • Prevencija lumbalnog bolnog sindroma je sastavnii dio liječenja.
•
• Pravilnim ponašanjem poboljšava se kvaliteta života pacijenata s lumbalnim bolom.
• Korekcijom životnog i radnog stila,
• primjenom redovnog vježbanja
• spriječava se, odnosno smanjuje lumbalna bol i pojava recidiva, što dovodi do smanjenja troškova liječenja, kako pojedinca tako i društva u cjelini
HVALA NA POZORNOSTI!
top related