maŠinska muŽa - avm.rs · dr dušan radivojević, mehanizacija stoČarske proizvodnje 75...
Post on 08-Sep-2019
27 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Dr Dušan Radivojević, MEHANIZACIJA STOČARSKE
PROIZVODNJE
73
MAŠINSKA MUŢA
MAŠINSKA MUŽA
Mašinska muţa je omogućila u mnogim zemljama sveta da se proizvodnja
mleka u velikoj meri raširi i unapredi. U razvijenim zemljama sveta od ukupnog
dohotka u poljoprivredi, gotovo 40% se ostvaruje proizvodnjom mleka. Kod ve-
likog broja gazdinstava koja su specijalizovana, proizvodnja mleka predstavlja
jedini izvor prihoda.
U postupku proizvodnje mleka, proces muţe je najobimniji. Smatra se da
radovi oko muţe zauzimaju 50-70% od ukupnih radova kod drţanja krava. Iz tog
i drugih razloga, nezamislivo je da se muţa ne obavlja mehanizovano. Mehani-
zacija radova u procesu muţe predstavlja u stvari optimalno usaglašavanje kra-
va, tehnike i rada. UvoĎenjem procesa mašinske muţe stvara se niz povoljnosti:
potpuno se isključuje bilo kakav ručni rad oko muţe izuzev
pripreme vimena i rukovanja aparatom,
produktivnost rada se u velikoj meri povećava, obzirom da jedan
radnik muzač moţe da pomuze preko 50 krava za sat rada,
muţa se obavlja ujednačeno i potpuno, a kao rezultat toga,
dobija se veća količina mleka, uz visok nivo higijene,
čuva se zdravlje vimena,
stvaraju povoljni uslovi za povećanje broja krava na farmama,
pozitivno se utiče i na promenu rasnog sastava, brţim uvoĎenjem
krava sa većom proizvodnjom mleka.
Za uvoĎenje i širenje mašinske muţe u praksi potrebno je obezbediti neke
preduslove od kojih se ističu sledeći:
pouzdan izvor električne energije,
obezbeĎenje kvalitetnog aparata za muţu, kao i dobre servisne
sluţbe,
pravilno korišćenje aparata u toku postupka muţe, kao i pogledu
higijene.
Aparati za muţu uglavnom ispunjavaju sve zahteve koji se pred njih po-
stavljaju.
74
MeĎutim, meĎu proizvoĎačima aparata za muţu postoji dosta jasna podela
na one koji proizvode aparate boljeg kvaliteta, kao i one koji su manje podobni
za široku primenu. Taj podatak je vrlo značajan naročito u momentu izbora apa-
rata. Neretko, najjeftiniji aparati za muţu stvaraju u praksi poteškoće koje mogu
da izazovu i značajne štete. Naime, jedna dobra krava je skuplja od najboljeg
aparata za muţu, pa kod svake nabavke treba misliti na to da se pre svega saču-
vaju krave.
Razvoj aparata za muţu
Razvoj aparata za muţu traje više od 150 godina. Naime, već tada je bilo
jasno saznanje da mašinska muţa moţe imati velike prednosti i da u celini treba
da zameni ručnu muţu.
Prvi pokušaji da se ručna muţa zameni mašinskom datiraju od početka
19-og veka. Istraţivači su ovaj problem tretirali u tri osnovna pravca: primenom
cevnih aparata, mehaničkim stezačima i usisnim ureĎajima.
Sl. 1. Aparat za muţu sa cevima: 1-mlečne sonde, 2-kratke mlečne cevi,
3-sabirna posuda, 4-uvodna cev za mleko
Sl. 2. Muzni aparat sa valjcima: 1-otpornik, 2-ekscentrični gumeni valjci,
3- muzna kanta
Sl. 3. Muzni aparat sa jednom muznom ĉašom: 1-muzna čaša, 2-cev za mleko,
3-posuda za mleko, 4-stabilna pumpa, 5-klip pumpe, 6-klipni ventil
Dr Dušan Radivojević, MEHANIZACIJA STOČARSKE
PROIZVODNJE
75
MAŠINSKA MUŢA
Prva konstrukcija aparata za muţu se sastojala od sondi koje su se uvlačile
u kanale papila. Sonde su se spajale u sabirnik - kolektor. Takav način muţe je
bio vrlo neprijatan za krave, naročito zbog uvlačenja sondi. Pored toga bilo je
vrlo teško ostvariti potpunu muţu (slika 1).
Druga konstrukcija se sastojala od mehaničkog otpornika sa valjcima.
Otpornik se postavljao izmeĎu papila, dok se sa spoljnje strane vršio pritisak po-
moću ekscentričnih gumenih valjaka (slika 2). Obzirom da veoma podseća na
ručnu muţu, ovaj sistem je brzo napušten.
Prvi aparati čiji princip rada se zasnivao na postupku sisanja teleta pojavili
su se sredinom devetnaestog veka. Prve konstrukcije su imale znatne nedostatke
kao što je na primer zajednička muzna čaša (slika 3) koja je obuhvatala sve če-
tiri papile istovremeno. Mleko je iz vimena izvlačeno pomoću podpritiska kojeg
stvara pumpa.
Prvi donekle upotrebljiv aparat se pojavio 1952. godine u SAD. Konstrui-
sali su ga Kerschav i Colvin. Zajednička muzna čaša je zamenjena sa pojedinač-
nim muznim čašama. Osnovni nedostatak ovih aparata su bila raznolika svojstva
guma i nedovoljna adaptibilnost.
Vremenom su konstrukcije usavršavane, prvo uvoĎenjem jednokomornih, a
potom i dvokomornih muznih čaša.
Svi navedeni konstrukcioni oblici predstavljaju istraţivački rad kroz jedan i
po vek, da bi se na istraţivanju i usavršavanju radilo i danas.
FIZIOLOŠKE OSNOVE MAŠINSKE MUŢE
Kvalitet aparata za muţu se zasniva u prvom redu na ispunjavanju fiziološ-
kih zahteva u odnosu na vrlo sloţeni sastav vimena i proces odavanja mleka.
Praktična saznanja i ispitivanja pokazala su da je najefikasniji princip rada apa-
rata za muţu koji je sličan sisanju teleta. Kod ručne muţe mleko se muze pove-
ćanim pritiskom na sise, dok se sisanje teleta sastoji u naizmenično povećanom
pritisku na sisu i odreĎenom podpritisku. UtvrĎeno je da kod sisanja teleta ima
45-70 promena u minutu (pritiska i podpritiska) na papili. Poznato je takoĎe
da tele kod sisanja često menja sise i da glavom (udaranjem po vimenu) vrši
masaţu, odnosno stimulaciju krave na odavanje mleka.
Pojedine rase krava odlikuju se različitom razvijenošću četvrti vimena, što
pod delovanjem podpritiska pruţa različite otpore otvaranja sfinkera za izlaz
mleka iz kanala papile. TakoĎe je u takvim slučajevima različita brzina spušta-
nja mleka do papila u toku postupka muţe.
76
Ove individualne karakteristike krava zahtevaju od aparata univerzalnost i
odgovarajući izbor nekih srednjih veličina podpritiska, stiskanja, učestalosti pul-
zacija i vremenskog odnosa taktova.
Dobijanje mleka
U procesu dobijanja (odavanja) mleka učestvuje centralni nervni sistem
krave (mozak, nervi) i odreĎeni hormoni.
Da bi krava odala stvorenu količinu mleka, mora se na neki način stimuli-
sati spolja i to bilo dodirom ili vizuelno.
Najveća količina mleka se nalazi u mlečnim alveolama, iz kojih mleko ne
moţe samostalno da izaĎe. Za to je neophodna dobra priprema krave i vimena,
pa tek potom optimalna muţa.
Prvi nadraţaji koji krave potstiču na muţu, dolaze spolja i krave ih opaţaju
čulima ili dodirom. Ti nadraţaju počinju pri dolasku muzača, prilikom pripreme
vimena (pranje i masaţa).
Mehanizam odvajanja mleka sastoji se u prijemu nadraţaja preko završe-
taka nervnih vlakana (receptora), koji iste prosleĎuju preko centralnog nervnog
sistema, do mozga krave. Kao odgovor na nadraţaj, mozak daje signal hipofizi
da u krv izlučuje hormon oxitocin, koji krvotokom dopre u vime i deluje na
mišiće oko alveola sa mlekom tako da puštaju mleko u mlečne komore i papile.
Vreme od kada je hipofiza dobila signal za lučenje oxitocina do njegovog
aktivnog izlučenja je u granicama od 40-50 sec. To praktično znači da se krava
brzo pripremi za muţu. U isto vreme taj se period koristi za postavljanje muznih
čaša na vime. Ovo saznanje je značajno i zbog toga što je delovanje hormona
oxitocina kratkotrajno (sve-
ga 3-4 min), posle čega pre-
staje njegovo delovanje na
mišiće oko alveola, oni se
opuštaju, a hormon se raz-
reĎuje.
Pošto je rad mlečne
ţlezde vezan za nervnu i
moţdanu aktivnost, to je br-
zina odavanja mleka, rasna
i individualna odlika krava.
Sl. 4. Nadraţaji koji povoljno utiĉu na proizvodnju
hormona oxitocina: 1-zvučni i akustični, 2-optički, 3-mirisni, 4-preko čula ukusa, 5-preko čula dodira
Dr Dušan Radivojević, MEHANIZACIJA STOČARSKE
PROIZVODNJE
77
MAŠINSKA MUŢA
Izvesne operacije sti-
mulativno deluju na
izlučivanje mleka. Naj-
veći uticaj u tom po-
gledu, ima priprema vi-
mena (pranje toplom
vodom i sušenje uz ma-
saţu). Pored toga i pri-
prema aparata za mu-
ţu, deluje stimulativno
na kravu, posebno zvuk
pulsatora.
Nasuprot ovome, poremećeni redosled operacija, buka, grub postupak pre-
ma ţivotinjama i druge promene ustaljenog procesa muţe, razdraţuju krave i
uzrokuju sporije odavanje mleka, te produţenje vremena muţe i zadrţavanje
mleka u vimenu.
PRINCIP RADA APARATA ZA MUŢU
Aparatom za mašinsku muţu mleko se izvlači iz mlečnih kanala pomoću
dvokomornih muznih čaša. Muzne čaše su tako konstruisane da omogućavaju
promenu stanja pritiska na sise unutar same muzne čaše. Takve promene uslov-
ljavaju pojavu taktova muže i masaže.
Takt muţe je trenutak kada je u komorama muznih čaša stanje podpritiska,
pod čijim se uticajem mleko izvlači iz papila. Visina podpritiska se kreće u gra-
nicama od 40-50 kPa. U tom trenutku, gornji zadebljali deo sisne gume pritiska
papilu u korenu, te tako sprečava spuštanje mleka u kanal papile. Istovremeno se
iz kanala izvlači prethodno spušteno mleko. Ovaj takt kod većine aparata traje
vrlo kratko, oko 0,5 sec, da bi bio zamenjen taktom masaţe.
Takt masaţe je trenutak kada u komorama muznih čaša dolazi do promene
stanja pritiska. U spoljašnjoj komori muzne čaše u tom trenutku vlada atmosfer-
ski pritisak, a u unutrašnjoj podpritisak. Pod uticajem podpritiska, gumeni deo
muzne čaše stiska papilu na vrhu, a oslobaĎa u korenu. Na taj način se praktično
oslobaĎa dotok mleka iz vimena u kanal papile, da bi u narednom taktu bulo
izvučeno - pomuţeno.
Takt masaţe kao i takt muţe traje vrlo kratko oko 0,5 sec. Oba takta se
ostvaruju u toku jedne pulsacije.
Sl. 5. Nadraţaji koji nepovoljno utiĉu na muţu, luĉenjem
hormona adrenalina: 1-preko čula, 2-preko tela, 3-udarcima po telu
78
Redosled smena normal-
nog pritiska i podpritiska se
ostvaruje naizmenično u po
dve muzne čaše. Time se cela
muzna jedinica odrţava na
vimenu u toku celog pos-
tupka muţe.
Postupak muţe se ostva-
ruje u više faza, koje imaju
svoj redosled i tok. To sva-
kako treba poštovati kako bi
se svo mleko izmuzlo iz vi-
mena, a ovo ostalo i odrţalo
se u zdravom stanju.
Broj pulsacija, brzina muţe i odnos taktova
Promena stanja pritiska u komorama muznih čaša se naziva pulsacijom.
U toku jedne pulsacije se dogode dva takta (takt muţe i masaţe). Imajući u vidu
tu dinamiku i njihov značaj, većina aparata za muţu radi sa 50-60 pulsacija u
minutu. Takva dinamika podrazumeva normalnu mužu. Rad aparata sa 60-80
pulsacija u minutu podrazumeva ubrzanu mužu, dok rad sa 120-180 pulsacija u
minutu je brza muža.
Broj pulsacija, kao ni njegova promena, ne predstavlja najpogodniji način
za skraćenje vremena muţe. Ukupno vreme trajanja muţe zavisi od duţine traja-
nja taktova muţe i masaţe.
U početku je taj odnos bio na relaciji 1 : 1, da bi se kasnije, uvoĎenjem
savremenijih aparata, taj odnos promenio na 1 : 2, 1 : 3 pa čak i 1 : 4 u korist
takta muţe. Odnosno, 80% vremenskog trajanja jedne pulsacije je u korist takta
muţe, a 20% u korist takta masaţe. Pri tome je broj pulsacija ostao isti.
U postupku mašinske muţe značajnu ulogu ima visina podpritiska. Ona
utiče na brzinu i kvalitet muţe. Smatra se da veća visina podpritiska skraćuje
vreme muţe, ali pri tome je i veća opasnost po zdravlje vimena. Osim toga troši
se i veća energija za dostizanje njegove visine. Muţom sa povišenim podpri-
tiskom uslovljava se pojava zaostalog mleka u vimenu, mnogo više nego u nor-
malnim slučajevima. Ta pojava je prouzrokovana "penjanjem" muznih čaša
visoko uz papile.
Sl. 6. Taktovi muţe i masaţe sa prikazom
promene stanja u komorama muzne ĉaše
Dr Dušan Radivojević, MEHANIZACIJA STOČARSKE
PROIZVODNJE
79
MAŠINSKA MUŢA
Tok mašinske muţe
Muţa se sastoji od nekoliko faza. Te faze započinju pripremom vimena
i aparata, a završavaju se mašinskim domuzavanjem uz istovremenu masaţu
vimena. Tok muţe se moţe prikazati u sledećim fazama:
- Priprema vimena za mužu je vrlo značajna faza, ne samo sa stanovišta
higijene vimena, već i radi izmuzivanja prvih mlazeva mleka. Izmuzivanje prvih
mlazeva je mera zaštite kojom se iz kanala papile odstranjuje veliki broj klica
dospelih u kanale izmeĎu dve muţe. Masaţa vimena u toku pripreme pozitivno
stimuliše kravu na odavanje mleka.
Priprema vimena u stvari počine njegovim pranjem toplom vodom
(40-50 0C). Pranje se izvodi po mogućnost mlazom ili ručno, ali uvek sa čistom
vodom. Uz pranje se neposredno vrši masaţa vimena, ručno pojedinačnim masi-
ranjem četvrti vimena. Nakon pranja, vime se suši suvom čistom krpom.
Čisto suvo vime je spremno za muţu, jer je tokom ostvarivanja te dve rad-
nje krava stimulisana na odavanje mleka. Pre nego što se stave muzne čaše na
vime, prvi mlazevi se izmazaju ručno.
Posle pranja i masaţe značajno je da se muzne čaše što pre stave na papile.
Naime, ukoliko je priprema bila i krava pravilno stimulisana, odmah će početi sa
odavanjem mleka, a taj momenat treba koristiti bez prekidanja ili zakašnjenja.
Prema rezultatima mnogih istraţivanja priprema za muţu ne bi trebala da
traje duţe od 45 do 60 sec.
- Priprema aparata za obavljanje procesa muže za počinje sa startova-
njem motora, koji če preko pumpe podpritiska uspostaviti radni reţim u insta-
laciji. Potom se vimenu prinose muzna čaše. Muzne čaše treba da vise slobodno
otvorom na dole, creva na njima ne smeju biti uvrnuta niti savijena. TakoĎe tre-
ba obratiti paţnju da ne dolaze u kontakt sa telom krava.
U toku postavljanja muznih čaša na papile – sise, treba paziti da se papile
ne uvrću, kao i da svaka sisa uĎe u celosti u unutrašnjost muzne čaše.
Duboko (visoko) postavljene muzne čaše izazivaju zahvatanje i dela vi-
mena. Tada nastaju poteškoće oko odavanja mleka i samog toka muţe, uz isto-
vremenu pojavu bola kod krava.
Plitko postavljene muzne čaše izazivaju istezanje sisa uz istovremeni slab
protok mleka.
80
Sl. 7. Postupci pri mašinskoj muţi: 1-pranje vimena, 2-sušenje i masaža vimena, 3-ručno izmazanje prvih mlazeva u sud sa crnom podlogom, 4-postavljanje muznih čaša, 5-kontrola postvljenih muznih čaša (ne sme previsiko), 6-skidanje muznih čaša, 7-dezinfekcija sisa posle muže
Redosled postavljanja muznih čaša je vaţan iz više rzloga, jer moţe izaz-
vati nepravilnosti u toku rada i sam prekid rada. Muzne čaše se uvek prvo pos-
tavljaju na sise na suprotnoj strani od one na kjojoj se nalazi muzač, i to uvek u
pravcu kazaljke na satu.
Muzač kravi treba
uvek da prilazi sa njene
desne strane. Pri pos-
tavljanu muzne čaše tre-
ba drţati donjim delom
šake, a kaţiprstom i
palcem ih navoditi na
sisu.
Sl. 8. Redosled postavljanja muznih ĉaša
na sise u sluĉajevima kada se muzaĉ
nalazi na levoj i desnoj strani krave
Dr Dušan Radivojević, MEHANIZACIJA STOČARSKE
PROIZVODNJE
81
MAŠINSKA MUŢA
Sl. 9. Prikaz muţe, kada se obavlja mašinskim putem: glavna muža sa oko 4 l/min traje najčešće 2-3 minuta!, "slepu" mužu
treba izbegavati, dok se naknadnom mužom dobija najkvalitetnije mleko
- Plavna muža počinje praktično odmah posle uključivanja aparata. Vrlo
brzo nakon toga, protok mleka dostiţe maksimalne vrednosti od 3-4 l/min. Ova
količina je najveća, koju krava moţe da odaje, a dali će ona zaista da se pomuze
u velikoj meri zavisi od aparata za muţu i od načina njegovog korišćenja. Jer,
pored ţelje da se mleko što pre pomuze ne treba zaboraviti ni potrebu da se vime
krave očuva.
Puni tok mleka ne traje dugo. Ukupno trajanje uglavnom zavisi od osobina
krave i količine mleka koju daje. Uobičajeno je da se puni tok završi za 2-4 min.
- "Slepa muža" znači, u stvari rad aparata za muţu i u vreme kada je prot-
ok mleka mali, odnosno i kada potpuno prestane. Faza "slepe" muţe počinje već
onda, kada tok mleka pada na manje od 200 g/min. "Slepa" muţa je u svakom
slučaju negativna, pošto u velikoj meri opterećuje pepile, tako što ih muzne
čaše pritiskaju, pa nastaje povećano trenje i sabijanje glavnog kanala za mleko.
U isto vreme se pod uticajem podpritiska, koji i dalje deluje, opterećuju ćelije
alveola vimena sa lošim posledicama.
Sprečavanje "slepe" muţe se ostvaruje blagovremenim prekidanjem toka
muţe i skidanjem aparata sa vimena. U poslednje vreme se sa ovu operaciju na
aparate za muţu ugraĎuju posebni ureĎaji, koji eliminišu negativni uticaj
"slepe" muţe smanjenjem broja pulsacija, smanjenjem podpritiska ili potpunim
isključenjem aparata sa ili bez skidanja muznih jedinica sa vimena.
82
- Naknadna muža je u stvari izmuzavanje poslednjih količina mleka iz
vimena uz posebne stimulanse ţivotinje na odavanje te količine mleka. Izvodi se
pomoću aparata tako što se vime naknadno masira, a cela muzna jedinica ručno
povlači naniţe. Masaţom se krava ponovo stimuliše na odavanje mleka uz otva-
ranje papila. Ovom muţom se dobija mala količina mleka, najčešće oko 0,3 l po
jednoj muţi, reĎe oko 0,5 l. MeĎutim, ovom muţom se vime potpuno oslobaĎa
sadrţaja, a krava brţe podstiče na stvaranje novih količina mleka. Naknadna
muţa svakako dopunski angaţuje radnika muzača pored njegovih ostalih oba-
veza u toku muţe. Naknadna muţa traje oko 1-1,5 min po kravi.
Duţina i tok procesa mašinske muţe u velikoj meri zavisi od visine pod-
pritiska: viši podpritisak prouzrokuje u kraćem vremenu veći protok mleka, ali
isto tako za naknadnu muţu ostaje veća količina mleka, niţi podpritisak čuva
vime, smanjuje količinu mleka za naknadnu muţu, meĎutim ceo proces muţe
traje duţe od prethodnog slučaja.
Osim toga razlike izmeĎu pojedinih krava mogu biti toliko velike da je veo-
ma teško prilagoditi aparat za muţu tim razlikama. Radi toga do danas nije kon-
struisan takav aparat, koji bi se prilagoĎavao većim razlikama krava u pogledu
brzine odavanja mleka i količina mleka, koje ostaju za naknadnu muţu. Po pra-
vilu, mlade krave i krave u početku laktacije, lakše i brţe odaju mleko, za razli-
ku od starijih krava i krava pri kraju laktacije, kod kojih se papile brţe opuštaju,
pa se brţe i prekida protok mleka.
Produţetak trajanja procesa muţe zavisi od većeg broja faktora, kao što su
na primer:
osobine krava i opšta sklonost ka duţem odavanju mleka, kao i period
laktacije,
nedostaci kod aparata za muţu i kod njihovog korišćenja,
nepravilno postavljene muzne čaše, koje pri kraju muţe mogu da budu
previše labave, pa brţe prekidaju dovod mleka prevelikim stiskanjem papila u
korenu,
nepotrebno duga naknadna muţa, koja nema opravdanja u pogledu koli-
čina mleka koje se time dobijaju.
Naknadnom muţom treba ostvariti neke operacije, koje moraju da traju
kratko, kao što su:
kratko opterećenje muzne jedinice pritiskom rukom odozgo naniţe, čime
se postiţe ponovno otvaranje kanala za dotok mleka iz vimena u papile,
Dr Dušan Radivojević, MEHANIZACIJA STOČARSKE
PROIZVODNJE
83
MAŠINSKA MUŢA
izduţivanje celog vimena takoĎe u cilju boljeg protoka mleka, ali i radi
kontrole stanja mleka u njemu,
skidanje muzne jedinice pre nego što se prekine rad aparata za muţu,
odnosno pre prekida podpritiska, odmah nakon toga se vrši dezinfekcija papila.
DELOVI APARATA ZA MUŢU
Aparati za muţu su sloţeni ureĎaji čiji se delovi mogu svrstati u dve grupe
pogonske i radne.
Pogonski deo aparata za muţu sačinjavaju pogonski motor, pumpa podpri-
tiska, cilindar podpritiska, ventil podpritiska, merni instrument za očitavanje
visine podpritiska.
Radni deo aparata za muţu sačinjava, pulsator, kolektor, muzne čaše, spro-
vodnici mleka i podpritiska i u nekim slučajevima kanta za mleko.
Pogonski motor je u najvećem broju slučajeva jednofazni ili trofazni asin-
hroni elektro motor. Samo u izuzetnim slučajevima za pogon aparata za muţu se
moţe koristiti SUS motor. Velika buka kao i izduvni gasovi koje pri radu stvara,
osnovni su razlog zbog čega se vrlo retko ili uopšte ne koriste.
Potrebna snaga pogonskog elektro motora zavisi isključivo od kapaciteta
pumpe podpritiska. Prema rezultatima istraţivanja, za pogon pumpe podpritiska
koja opsluţuje jednu muznu jedinicu, snaga motora se kreće u granicama od
0,25-0,35 kW. Na osnovu tih rezultata utvrĎeno je da se mesečno utroši oko
3 kWh električne energije po kravi samo za proces muţe.
Potrebna snaga elektro motora za pogon pumpe podpritiska, moţe se izra-
čunati prema obrascu:
P = Q Pp/m (kW)
gde je: Q - kapacitet pumpe,
Pp - visina podpritiska,
m - koeficijent korisnog dejstva pumpe.
Pumpa podpritiska ima zadatak da obezbedi dovoljnu visinu podpritiska
u instalaciji aparata, neophodnu za proces muţe. Pumpa mora imati dovoljan
kapacitet za stvaranje podpritiska koji u toku celog procesa muţe, treba da bude
ujednačen. Pumpa stvara stanje podpritiska u instalaciji ispumpavajući vazduh
iz iste, što se kontroliše manometrom i ventilom podpritiska.
84
Pumpe podpritiska mogu biti sa klipom ili rotacione. U praksi su zastuplje-
ne uglavnom rotacione, obzirom da sigurnije rade. Pomoću njih se postiţe stal-
nija visina podpritiska, a ujedno zahtevaju manju snagu pogonskog motora.
Klipne pumpe rade mirnije od rotacionih, manje se troše i imaju viši stepen
iskorišćenja.
Potrebna snaga motora za pogon klipne pumpe podpritiska, moţe se izraču-
nati na osnovu sledećeg obrasca:
Pi = P Qs v / 1000 (kW)
gde je: Pi - indicirana snaga (kW),
P - radna površina klipa pumpe (m2),
Qs - srednji otpor klipa (N/m2),
V - srednja brzina klipa (m/sec).
Rotacione pumpe podpritiska ili
ekscentar pumpe se izraĎuju u dva naj-
poznatija oblika, i to kao rotacione sa
letećim rotorom i sa krilcima.
Rotacione ekscentar pumpe su sa
uljnim podmazivanjem. Iz tog razloga
zahtevaju veću i češću negu. Pumpe sa
krilcima su sa grafitnim podmaziva-
njem i ne zahtevaju veliku negu izuzev
povremene.
Kapacitet rotacionih pumpi se moţe izračunati prema sledećem obrascu:
Q = L (p D - b z) m n / 30 mi (m3/h)
gde je: L - duţina rotora (cilindra), (m),
D - prečnik kućišta pumpe (m),
b - debljina klizača (m),
z - broj klizača,
m - ekscentricitet (m),
n - broj obrtaja rotora (o/min),
mi - zapreminski stepen iskorišćenja (0,75-0,8).
Sl. 10. Šematski prikaz rotacionih
pumpi podpritiska
Dr Dušan Radivojević, MEHANIZACIJA STOČARSKE
PROIZVODNJE
85
MAŠINSKA MUŢA
Ukupni kapacitet pumpe podpritiska, sastoji se od osnovnog i radnog
kapaciteta.
Osnovnim kapacitetom pumpe podpritiska, smatra se potreban kapacitet za
rad aparata bez opterećenja muznih jedinica, odnosno kapacitet koji obezbeĎuje
podpritisak u instalaciji za muţu. Taj kapacitet iznosi oko 50 l/min kod aparata
za muţu sa kantom i oko 150 l/min, kod aparata za muţu u cev mlekovoda.
Ovakav kapacitet je obično dovoljan za rad bez dodatnih ureĎaja (kontrola pro-
toka mleka, skidanje muznih jedinica i sl.).
Radni kapacitet pumpe je onaj koji u stvari treba da obavi muţu. Ovaj
kapacitet je kod svih aparata dosta ustaljen po visini i iznosi oko 60 l/min po
jednoj muznoj jedinici.
Prema tome kapacitet pumpe podpritiska koja opsluţuje jednu muznu jedi-
nicu pri muţi u kantu iznosio bi 110 l/min (50 l/min + 60 l/min), odnosno, za
muţu u cev mlekovoda sa četiri muzne jedinice bio bi 390 l/min (150 l/min +
240 l/min).
Izbor odgovarajuće pumpe podpritiska, vrši se prema njenom kapacitetu
koji treba da bude uvećan za 30% za eventualnu sigurnost i mogućnost pove-
ćanja broja muznih jedinica.
Predimenzionisan kapacitet pumpe podpritiska se nepovoljno odraţava i to
na više načina. Pre svega to je suvišna investicija koja se u samom startu pojav-
ljuje kao negativna. Pored toga troši se veća energija nepotrebno, kada se ima u
vidu da ventil podpritiska stalno niveliše visinu podpritiska (granica muţe je
40-50 kPa), upuštajući atmosferski pritisak u instalaciju aparata za muţu.
Visina podpritiska u toku muţe treba da bude stalna i u granicama oko
50 kPa (uglavnom ispod). Po svojim posledicama po krave najznačajnije je sva-
kako visina i kontinuitet podpritiska na vrhu papile. Naime, ponekad se pojave
znatne razlike u visini podpritiska onog zadatog i stvarnog - radnog. Obično je
radni podpritisak niţi od podešenog zbog gubitaka - slabljenja, najčešće zbog
neispravnosti vodova ili transporta mleka ka sabirniku ili dalje kroz instalaciju
za mleko.
Sa protokom mleka od 4 l/min, opadanje intenziteta podpritiska ne ugro-
ţava normalan reţim rada aparata, a muzne čaše se bez problema zadrţavaju
na papilama. U suprotnom, ako je protok veći, uz pojavu gubitaka - slabljenja
(naprsla creva - ulazi vazduh spolja), otpora (visoko postavljen mlekovod), onda
postoji realna opasnost spadanja muznih čaša sa vimena zbog potpunog gubitka
intenziteta podpritiska.
86
1-elektro motor, 2-pum-pa podpritiska, 3-cilindar podpritiska, 4-prigušivač buke, 5-vod podpritiska, 6-slavina za podpritisak, 7-crevo podpritiska, 8-ventil podpritiska, 9-va-kuummetar, 10-kanta za mleko, 11-poklopac kan-te, 12-pulsator, 14-mle-kovod, 15-kolektor, 16-muzna čaša, 17-provod-nik mleka, 18-provodnik podpritiska, 19-kapa sisi-ne gume
Sl. 11. UreĊaj za mašinsku muţu sa kompletnim delovima:
Za dobar rad aparata za muţu, pumpa podpritiska mora zadovoljiti sledeće
uslove:
Q = Q max
gde je: Q - kapacitet pumpe,
Q max - maksimalna potrošnja podpritiska.
Razliku izmeĎu maksimalne i normalne potrošnje podpritiska, predstavlja
rezervu koja mora biti osigurana pumpom:
dQ = Qmax - Qa
gde je: Qa - potrošnja vazduha muznim jedinicama,
dQ - rezerva vazduha.
Prema tome kapacitet pumpe podpritiska je jednak:
Q = Qa + dQ
Na utrošak podpritiska utiče njegova visina i broj pulsacija. Povećanjem
broja pulsacija i visine podpritiska povećava se potrošnja vazduha (Vipricki).
Cilindar podpritiska sluţi za obezbeĎenje dovoljne visine podpritiska i
odrţavanje nivoa podpritiska u toku rada aparata za muţu. Osim odrţavanja
nivoa, u cilindru se sakupljaju sve mehaničke nečistoće istaloţene iz vazduha,
kao i kondenzovana vodena para. Takvom ulogom cilindar štiti pumpu. Kapa-
citet cilindra podpritiska mora odgovarati broju muznih jedinica. IzraĎuje se
od čeličnog lima. U neposrednoj blizini ili na samom cilindru, nalazi se merni
instrument za merenje visine podpritiska, kao i ventil za regulaciju visine pod-
pritiska.
Dr Dušan Radivojević, MEHANIZACIJA STOČARSKE
PROIZVODNJE
87
MAŠINSKA MUŢA
Ventil podpritiska ima ulogu regulacije, odnosno podešavanje visine pod-
pritiska u vodovima za podpritisak u trenutku kada se reţim rada aparata iz bilo
kog razloga naruši.
Ventili mogu biti sa spiralnom oprugom, sa tegom i sa pojačivačem.
Ventil sa oprugom se koristi na pokretnim aparatima za muţu. Radi na prin-
cipu razvlačenja i skupljanja spiralne opruge u momentu nivelacije visine pod-
pritiska preko tela ventila.
Na stacionarnim ureĎajima za muţu se uglavnom koriste ventili podpritiska
sa tegom, kao i ventili sa pojačivačem (servo). Ventili podpritiska sa tegom rade
na principu promene tegova u momentu regulacije podpritiska na telu ventila,
koje je u obliku konusnog leţišta.
Sl. 12. Ventil sa oprugom
Sl. 13. Ventil sa tegom
Ventili sa tegom su dosta precizni, ali su i znatno osetljivi na uslove u ko-
jima se koriste. Najčešća pojava kod njih je slepljivanje tegova koje nastaje pod
uticajem vlage i prašine u stajskom vazduhu.
Ventili sa pojačivačem (servo), su najpouzdaniji i najprecizniji u radu.
Mogu da budu sa jednom ili dve membrane koje na sebi nose telo ventila u
obliku konusa ili kupe. Pomeranje membrane izazvano neravnomernošću pod-
pritiska, uslovljava i pomeranje tela ventila koje promenu reguliše.
Ventili podpritiska se postavljaju na vodove podpritiska, neposredno iza
cilindra podpritiska. Na taj način se obezbeĎuje brzo reagovanje ventila već u
momentu nastajanja neravnomernosti.
88
Sl. 14. Servo ventil podpritiska
sa dve membrane
Sl. 15. Servo ventil podpritiska
sa jednom membranom
Vakuum metar se koristi
za očitavanje visine podpritis-
ka. Kod svih aparata za muţu
se postavlja na vidno mesto.
Uglavnom se koriste vakuum
metri sa savijenom elastičnom
(Bourdon-ovom) cevi, koja se
preko poluge i zupčaste letve
(poluzupčanika) povezuje sa
kazaljkom. Visina podpritiska
se očitava u barima ili kPa.
Pulsator ima osnovnu ulogu da u odreĎenim vremenskim intervalima pre-
kine delovanje podpritiska na papile, tako da ostvari promenu takta muţe sa tak-
tom masaţe. Poţeljan je stalan broj pulsacija (45-60 pulsacionih ciklusa u minu-
ti) u ujednačenim fazama muţe (50-70%).
Pulsatori se meĎusobno razlikuju po pogonu, pulsiranju i podešavanju. Pre-
ma pogonu pulsatori mogu biti pneumatski - zatvoreni, elektromagnetni. Prema
pulsiranju mogu biti sa simultanim i alternativnim pulsiranjem, a prema podeša-
vanju mogu biti sa pojedinačnim i centralnim podešavanjem.
Membranski pulsator se sastoji od četiri komore od kojih su dve komore
promenljivog pritiska, jedna stalnog podpritiska, a preostala četvrta je komora
stalnog atmosferskog pritiska. Ovi pulsatori mogu biti sa membranom koja nosi
dva jednostrana ili jedan dvostrani ventil.
Sl. 16. Vakuum metar
Dr Dušan Radivojević, MEHANIZACIJA STOČARSKE
PROIZVODNJE
89
MAŠINSKA MUŢA
a) muža b) masaža
Sl. 17. Membranski pulsator sa membranom
koja nosi dva jednostrana ventila
Princip rada pulsato-
ra sa jednom membranom
se sastoji u sledećem:
Na kućištu pulsatora
nalazi se otvor (4) za
ulazak spoljašnjeg vazdu-
ha, a sa unutrašnje strane
se nalazi membrana (6) sa
ventilom. Ventil ima dve
kape (7) i (8), a preko
stuba za upravljanje (5),
povezan je sa membra-
nom. Pulsator je spojen
sa spoljašnjom komorom
muzne čaše preko prik-
ljučka (1).
U konačnom poloţa-
ju (I), spoljašnja komora
muzne čaše i komora iz-
nad membrane su u spoju
sa atmosferskim pritiskom. Komora ispod membrane spojena je sa sistemom
podpritiska preko kanala (9). Posledica toga je povijanje membrane prema dole.
U konačnom poloţaju (II) prekinuta je veza izmeĎu sisinih guma i čaša i
spoljnjeg vazduha (spuštena gornja kapa ventila (7)). Pomicanjem donje kape
ventila (S), uspostavljena je veza sa sistemom podpritiska. Spoljnjem vazduhu
otvoren je pristup sa donje strane membrane, dok se sistem podpritiska spoji sa
komorom iznad membrane. Membrana se ponovo pomera prema gore i promene
Sl. 18. Membranski pulsator sa membranom
i dvostranim ventilom
90
se nastavljaju. Broj dvostrukih pro-
mena u minuti se naziva pulsacija.
Ritmičkim promenama normalnog
pritiska i podpritiska u spoljašnjim
komorama muznih čaša osiguravaju
se taktovi muţe i masaţe.
a) takt muže b) takt masaže
Sl. 20. Tehnološka šema rada pulsatora u momentu takta muţe i masaţe
1-komora stalnog podpritiska, 2 i 3-komora promenljivog podpritiska
Sl. 19. Šema alternativnog rada pulsatora
na muznim ĉašama
Dr Dušan Radivojević, MEHANIZACIJA STOČARSKE
PROIZVODNJE
91
MAŠINSKA MUŢA
Klipni pulsatori su sloţenije graĎe, ali kao membranski rade bez dovoĎenja
dodatne energije. Dejstvom podpritiska i atmosferskog pritiska, ostvaruje se
pomeranje kupa levo - desno, a time se reguliše smenjivanje taktova u muznim
čašama.
Pulsator se sastoji od razdeljenog kli-
pa (6) sa koţnim manţetama prema obe-
ma polovinama cilindra, školjkaste šetalice
(7), koja je zglobno povezana sa poluţnim
mehanizmom sa oprugom. Pulsator je u
direktnoj vezi sa provodnikom podpritiska
preko creva (1). Unutrašnja komora muzne
čaše (5) je pod stalnim podpritiskom koji
se podešava pomoću vijka (2).
U konačnom poloţaju (I) unutrašnja
komora muznih čaša je spojena preko ot-
vora (9) sa spoljašnjim pritiskom. U desnoj
polovini cilindra vlada podpritisak dok
spoljašnji pritisak prodire kanalom (8) na
levu stranu cilindra i potiskuje klip u des-
no. Školjkasta šetalica (7) povlači se najpre
klipom, a kod prolaza mrtve tačke, klip se
prebacuje u desno putem poluţnog meha-
nizma sa oprugom.
Elektromagnetni pulsatori su poslednjih godina sve više u primeni. Oni
rade sa istim brojem pulsacija od 50-60 pulsacija u minutu sa oko 5% odstu-
panja. Eksploataciono su vrlo pouzdani i ne zahtevaju neko posebno odrţavanje.
Promena taktova postiţe se pomoću ventila sa elektromagnetnim upravljanjem.
Za pobuĎivanje elektromagneta od normalne elektro mreţe, koriste se transfor-
mator, ispravljač i prekidač.
U kućištu pulsatora (1), smešten je elektromagnet (2) sa jezgrom (3) na
koju je učvršćen stub (4) dvostrukog ventila. Ventil se sastoji iz gornje (5) i do-
nje (6) kape. Kape se drţe na odreĎenoj udaljenosti člankom (9) i naizmenično
deluju na telo (8). U tom delu se nalazi komora (9). Na nju se nastavlja cevasti
otvor (10) spojen na razdeljivač normalnog pritiska i podpritiska. U donjem delu
tela (8) spojena je cev (11) preko koje od provodnika podpritiska deluje stalni
podpritisak. U gornjem delu kućišta (1) nalaze se otvori (12) za ulaz spoljnjeg
vazduha u pulsator. Čitav gornji deo zaštićen je od prašine poklopcem (13).
Sl. 21. Klipni pulsator: 1-provodnik podpritiska, 2-vijak, 3-kanta za mleko,
4-kućište pulsatora, 5-muzne čaše, 6-klip, 7-školjkasta šetalica, 8-kanal,
9-otvor
92
Kada elektromagnet ne radi, kroz njega ne
prolazi struja. Delovanjem podpritiska preko
cevi (11), privuče se gornja kapa ventila (5), na
gornju površinu tela (8), tako da se zatvori spoj
komore (9) sa spoljnjim vazduhom. Kapa ventila
(6), je pod delovanjem podpritiska i udaljena je
od svog sedišta tela (8), na donjem kraju, tako da
je cevasti otvor (10), spojen na sistem podpri-
tiska preko komore (9). Ovaj poloţaj ventila
pulsatora odgovara taktu muţe. Kada je elektro-
magnet pod naponom, diţe se jezgro (3), a sa
njim zajedno i kape ventila (5,6), tako da donja
kapa prilegne na sedište tela (8) i prekine se veza
komore (9) sa delovanjem podpritiska. Istovre-
meno je gornja kapa ventila (5) dignuta sa svog
sedišta pa je komora (9) spojena za ulazak atmosferskog vazduha, koji ulazi
kroz otvore (12). Normalni pritisak u cevnom nastavku (10) i komorama muznih
čaša, odgovara taktu masaţe. Čim prestane delovanje struje u elektromagnetu,
delovanjem podpritiska, pomakne se ventil u prvobitan poloţaj i proces se
nastavlja.
U pogledu pulsiranja svi pulsatori se mogu svrstati u dve grupe: sa simul-
tanim i alternativnim pulsiranjem.
simultano pulsiranje se karakteriše istovremenim dogaĎanjem istog takta
na svim muznim čašama. Pored toga značajno je opterećenje podpritiskom, ali
se zbog toga znatno umanjuje opasnost od infekcije i povratno kretanje mleka ka
papilama, što uslovljava "kupanje" papila u sopstvenom mleku,
alternativno pulsiranje predstavlja pojavu naizmeničnih taktova kod muz-
nih čaša i to najčešće u unakrsnom rasporedu. Ovde podpritisak moţe da bude
dosta ujednačen, a time se povećava rizik od "kupanja" papila u sopstvenom
mleku.
Prema načinu podešavanja pulsatori se takoĎe dele u dve grupe:
sa pojedinačnim podešavanjem, što znači da svaki pulsator radi nezavisno
i da se moţe pojedinačno podešavati,
sa centralnim podešavanjem, što znači istovremeno podešavanje svih pul-
satora. Kao posledica ovakvog podešavanja često se javlja neravnomernost u
opterećenju podpritiska.
Sl. 22. Elektro magnetni
pulsator
Dr Dušan Radivojević, MEHANIZACIJA STOČARSKE
PROIZVODNJE
93
MAŠINSKA MUŢA
Kolektor - sabirnik je u sastavu muzne jedinice, sa zadatkom da razvodi
podpritisak i sakuplja mleko. Za razvoĎenje podpritiska koristi se gornji deo
kolektora, a za sakupljanje mleka, donji deo. Kolektor je svojim gornjim delom
povezan sa spoljašnjim komorama muznih čaša (jedan kolektor četiri muzne
čaše) i pulsatorom, a donjim delom sa unutrašnjim komorama muznih čaša i
kantom za mleko ili mlekovodom.
Kolektor mora da omogući
nesmetano proticanje mleka, ali i
isto tako da spreči povratni tok
mleka. Kolektor mora da ima od-
govarajuću masu, tako da muznu
jedinicu drţi potpuno vertikalno.
Suviše veliki sabirnici povećavaju
masu muznih čaša, oteţavaju ru-
koanje i povećavaju opasnost od
uvrtanja creva provodnika mleka
ili podpritiska. On mora da ima i
odreĎenu zapreminu upravo zbog
sprečavanja smetnji u protoku
mleka. Kolektor mora da u toku
muţe, propušta odreĎenu količinu
vazduha u iznosu od 6-10 l/min,
sa ciljem brţeg transporta mleka,
odnosno sprečavanja povratnog
kretanja mleka ka papilama. Koli-
čina vazduha koja se upušta, u
relaciji sa brojem pulsacija, kre-
će se u granicama od 0,10-0,12
dl/pulsaciji.
Sl. 24. Izgled kolektora firme Bou-matic
Sl. 23. Izgled kolektora: 1-gornji deo za razvođenje podpritiska, 2-donji deo
za prikupljanje mleka
94
Sl. 25. Tehnološka šema korišćenja kolektora: 1- plovak, 2,3-vakuum veza, 4-mlekovod
Muzna čaša se sastoji iz dva dela: spoljnjeg u obliku cilindra (hrom-nikl
čelik) i unutrašnjeg gumenog dela. Gumeni deo se uvlači u metalni, a zbog razli-
ke u prečnicima formiraju prostor u obliku prstena - cilindra. Taj prostor se na-
ziva spoljašnja komora muzne čaše. Unutrašnjost gumenog cevastog dela sači-
njava unutrašnju komoru muzne čaše. Taj gumeni deo mora da bude izraĎen od
vrlo kvalitetne elastične gume, koja mora biti otporna na prskanje kao i uticaje
raznih kiselina (iz mleka, deterdţenata i sredstava za dezinfekciju).
Sl. 26. Sastavni delovi
muzne ĉaše Sl. 27. Gumeni deo muzne ĉaše (sisina
guma) sa osnovnim performansama
Dr Dušan Radivojević, MEHANIZACIJA STOČARSKE
PROIZVODNJE
95
MAŠINSKA MUŢA
Gumeni deo muzne čaše (sisina guma) moţe biti izraĎena u različitim obli-
cima, ali sa namerom da se zadovolje dva osnovna zahteva:
da se lagano rastavljaju, peru i sastavljaju,
da se zadovolji principima kvalitetne i sigurne muţe.
Sisne gume treba da se što bolje prilago-
Ďavaju raznim oblicima i veličini papila. Izra-
Ďuju se kao produţne sa mlečnim crevima i
kao dvodelne, odnosno, odvojen je deo za
mleko - mlekovod od sisne gume.
Gornji deo sisinih guma je zadebljala ka-
pa. Moţe biti različite izvedbe, sa osnovnom
namenom da dobro zatvori - stisne sisu u toku
muţe, te na taj način spreči ulazak atmosfer-
skog vazduha u instalaciju za muţu. To se
najbolje postiţe visokim kapama koje zahva-
taju i deo vimena. U tom slučaju moţe biti i
nešto veći prečnik sisinih guma koje odgova-
raju za krave sa razvijenim papilama. Na ka-
pu se nastavlja cilindričan ili blago konusan nastavak sisne gume.
Jedna muzna jedinica ima četiri muzne čaše. U cilju obezbeĎenja stabilno-
sti reţima muţe u teţim uslovima rada (vezani sistem drţanja krava), čine se po-
boljšanja na muznim jedinicama kao što su razne varijante postupka sa pod-
pritiskom u toku muţe. Prema tome muzne jedinice se mogu svrstati u tri grupe:
standardne izrade sa kratkim gumenim crevima prema pulsatoru i kolek-
toru. U unutrašnjoj komori je stalan podpritisak i kreće se oko 40-48 kPa, faza
muţe se prekida fazom masaţe, stoga je u spoljašnjoj komori smena pritiska
vazduha 50-100 kPa. Primenjuje se za muţu u kantu ili u cev mlekovoda, ako je
ona ispod nivoa poda (izmuzište),
sa periodičnim promenama vazdušnog pritiska. Standardne su izvedbe, ali
na spoljašnjem delu muznih čaša imaju otvor sa ventilom za puštanje vazduha u
spoljašnju komoru u taktu masaţe, čime se povoljno utiče na zaštitu vimena u
tom taktu. Koriste se kod muţe u cev mlekovoda koja se moţe postaviti visoko
od poda kod vezanog sistema drţanja krava,
sa različitim podpritiskom, standardne su izrade, ali imaju mogućnost
korišćenja različite visine podpritiska za muţu i za transport mleka. Muţa se
obav-lja sa podpritiskom od 45 kPa, a transport mleka sa 75 kPa. Kolektor sa
trakastim ventilom i plovkom obezbeĎuje primenu različitog podpritiska. Kod
Sl. 28. Izgled razliĉitih izvedbi
sisinih guma
96
ovakvih rešenja ostvaruje se brzi transport mleka čak i kod rešenja kada su cevi
mlekovoda postavljene visoko.
Sl. 29. Mogući oblici muznih jedinica: a) standardne, b) sa periodičnom promenom vazdušnog pritiska, c) sa različitim podpritiskom
Provodnici mleka i podpritiska se meĎusobno razlikuju po tome na kom
tipu aparata se nalaze. Kao provodnik podpritiska koriste se jednostavne cevi
metalne pocinkovane. Prečnik tih cevi zavisi direktno od kapaciteta pumpe pod-
pritiska i kreće se od oko 25 mm za kapacitete od oko 300 l/min, preko 32 mm
za kapacitet od 300-600 l/min, 40 mm za kapacitet od 600-1000 l/min, sve do
prečnika od oko 50 mm za kapacitet od preko 1000 l/min. Umesto metalnih cevi
mogu se koristiti i plastične cevi, pogotovu tamo, gde te cevi nemaju nikakvog
opterećenja.
Za provodnike mleka koriste se cevi od raznih materijala, pre svih od akril-
nog ili silikatnog stakla, ali i od hrom-nikl čelika. Cevi sačinjene od prva dva
materijala su providne, pa se protok mleka moţe da kontroliše. Silikatno staklo
ima odreĎenu prednost, pošto se za čišćenje moţe da koristi temperatura teč-
nosti i do 90 0C (kod akrilnog stakla samo do 60
0C). Unutrašnji prečnik provod-
nika mleka zavisi od njegove duţine i broja muznih jedinica. Prečnik od 32 mm
odgovara duţini mlekovoda od 20 m sa dve muzne jedinice, 38 mm odgovara
duţini mlekovoda od 30 m sa tri muzne jedinice, 38 mm odgovara duţini od
30 m i 12 muznih jedinica, 34 mm za duţinu mlekovoda od 60 m sa pet muznih
jedinica. Cevi mlekovoda se postavljaju pod manjim nagibom od oko 0,4-0,8%
radi lakšeg i brţeg transporta mleka. U nekim specifičnim slučajevima prečnik
cevi mlekovoda moţe biti i do 70 mm. To se uglavnom odnosi na izmuzišta kada
se po jednom radniku korist veći broj muznih jedinica, a potom i kod korišćenja
a) c)
b)
Dr Dušan Radivojević, MEHANIZACIJA STOČARSKE
PROIZVODNJE
97
MAŠINSKA MUŢA
kontrolnih mernih ureĎaja za mleko, zbog naglih povećanja protoka kroz mleko-
vod. Nedostatak cevi sa povećanim prečnikom je oteţano pranje i potreba za
pumpama podpritiska sa većim kapacitetom.
Pokazivači protoka mleka su ureĎaji pomo-
ću kojih se odreĎuje kraj procesa muţe, praćenjem
smanjenja protoka mleka. Na taj način vrlo pozi-
tivno utiču na produktivnost muzača, a što je zna-
čajnije štite zdravlje vimena pravovremenim uka-
zivanjem na pojavu "slepe" muţe.
Pokazivači protoka mleka su merači, tako po-
dešeni da reaguju na promenu protoka, odnosno
da registruju smanjeni protok ispod granice od
200 gr/min. U takvim trenucima oni se oglašavaju
zvučnim ili svetlosnim signalom. Mogu da budu
jednostavne konstrukcije, mehanički sa plovkom
ili elektronski. Merači protoka sa plovkom rade na
principu odrţavanja plovka na odreĎenoj visini.
Smanjenjem protoka menja se nivo plovka, a ta
promena biva registrovana zvučnim ili svetlosnim signalom.
Pokazivači protoka mleka u velikoj meri smanjuju kretanje radnika, naro-
čito kod muţe u staji. TakoĎe znatno olakšavaju rad muzaču jer ne iziskuju veli-
ku paţnju na tok muţe.
UreĎaj za merenje količine mleka registruje pomuţenu količinu mleka od
svake krave i to posle svake muţe. Značaj ustanovljavanja količine je višestruk.
Taj podatak se najčešće koristi u planiranju obroka (količinski i po sastavu), kao
i radi praćenja ostalih proizvodnih parame-
tara za svako grlo.
Najjednostavniji ureĎaju su u obliku
staklene (ili neke druge providne) posude sa
gravurom. Zapremina posude je dovoljna za
prihvatanje količine mleka jedne krave pri
jednoj muţi. To praktično znači da broj
ovih posuda mora biti jednak broju muznih
jedinica.
Ovakav princip merenje količine mle-
ka je zastupljen u izmuzištu
Sl. 30. Meraĉ protoka mleka
Sl. 31. Protoĉni meraĉ koliĉine
mleka
98
Kod ureĎaja za muţu krava u stajama, odnosno pri muţi u mlekovod,
koriste se merači količine mleka protočnog tipa. Znatno su manjih dimenzija od
prethodnih. Funkcionišu na principu prihvatanja male količine mleka u deo
posude, koja se kasine srazmerno prihvaćenoj količini, koristi kao polazni
parametar za utvrĎivanje ukupne količine mleka po muţi.
Protočni merač količine mleka se ubraja u sastavni deo muzne jedinice i
poseduje ga svaka muzna jedinica.
TIPOVI APARATA ZA MAŠINSKU MUŢU
Prema načinu korišćenja aparati za muţu se mogu podeliti na: pokretne,
polupokretne i nepokretne.
Pokretni aparati za muţu su u stvari sklop svih delova aparata smešten na
pokretnu platformu. Najveći broj aparata iz ove grupe ima samo po jednu muznu
jedinicu, reĎe po dve. U oba slučaja, koristi se jedan pogonski deo. Ovaj tip apa-
rata ima odreĎene prednosti kao što su:
niska nabavna cena,
jednostavna primena u različitim uslovima,
jednostavno odrţavanje,
mogućnost korišćenja za muţu do 10 krava.
Sl. 32. Pokretni aparat za muţu sa jednom
muznom jedinicom
U toku muţe kante za mleko ostaju na pokretnoj platformi, a do vimena
krave razvlače se creva voda podpritiska i mleka. Njihova duţina je oko 2,5 m.
Zapremina kanti za mleko je od 15-20 l.
Dr Dušan Radivojević, MEHANIZACIJA STOČARSKE
PROIZVODNJE
99
MAŠINSKA MUŢA
Polupokretno aparati aparati se odlikuju odvojenim pogonskim delom od
radnog dela. Pogonski deo se smešta u posebnu prostoriju u neposrednoj blizini
staje, a u staju se instalira cev za podpritisak. Cev se postavlja na visini drţača
vezova (170-180 cm). Na cevi se na rastojanju do 2,2 m nalaze slavine - prik-
ljučci za muznu jedinicu. Muţa kod ovih aparata se obavlja u kantu.
Prednost korišćenja ovih
aparata je u odvajanju pogon-
skog dela od muzne jedinice.
Na taj način nema mogućnosti
uznemiravanja grla radom mo-
tora. MeĎutim, muţom u kan-
tu, ostaje obaveza da se posle
svake krave kanta odnosi van
objekta, prazni i ponovo vraća
nazad.
Ovaj sistem muţe moţe biti opravdan za muţu do 20 krava.
Nepokretni aparati su slični polupokretnim, samo se uz vod podpritiska u
staju instalira i mlekovod. Muţa se izvodi u cev mlekovoda pomoću podpritiska
iz cevi za podpritisak i muznih jedinica koju radnici muzači nose sa sobom u
staju. U toku muţe, mleko odmah dolazi u cev mlekovoda, a potom u rashladne
sisteme čime se povoljno utiče na higijenu i ispravnost mleka.
Izbor tipa aparata
za muţu najčešće zavisi
od broja krava. Za naj-
manje posede od samo
nekoliko krava pa do
desetak komada, moţe
se koristiti pokretni apa-
rat za muţu. U slučaju
većeg broja krava do 20,
mogu biti primenjeni
polupokretni aparati. U
slučaju većeg broja kra-
va prednost svakako treba dati nepokretnim aparatima. Time se na samom po-
četku mogu izbeći nepotrebni troškovi (za slučaj proširenja i povećanja kapa-
citeta farme), uz visok nivo kvaliteta proizvoda.
Sl. 33. Polupokretni aparat za muţu
Sl. 34. Nepokretni aparat za muţu
100
POLUAUTOMATSKI APARATI ZA MUŢU
Muţa predstavlja višestruko sloţen rad, pri čemu se izdvajaju sledećih ne-
koliko vaţnih stvari:
sa muţom se ostvaruje proces dobijanja glavnog proizvoda jedne grane
stočarstva,
proces muţe je veoma osetljiv, naročito kod visoko mlečnih grla sa oko
25 l/dan, a ostvaruje se na grlima visoke vrednosti, pa se svaki poremećaj nega-
tivno odraţava na zdravlje, proizvodnju ili na troškove,
u procesu muţe istovremeno učestvuje čovek, mašina i proizvodno grlo,
pa se ta celina mora da uskladi,
veliki utrošak rada i vremena, što je uslovljeno fiziološkim procesom,
pa muţa zahteva od 50% do 2/3 ukupnog vremena rada sa kravama (30-70
časova/grlo/godina),
veliki utrošak energije radnika, koji su iznad granice trajnog opterećenja
(kao kod najteţih radova),
higijena mleka, a to znači i njegova vrednost, u velikoj meri zavise od
muţe - ako se ona loše obavlja, nastaju veliki gubici i troškovi.
Opšti zahtevi
Procesu mašinske muţe mora da prethodi priprema, koja znači vaţnu radnu
operaciju sa obaveznim uključivanjem masaţe vimena. MeĎutim, veći značaj
često ima domuzavanje - naknadna muţa, pogotovu zbog toga što moţe da obu-
hvati 30-50% od ukupnog trajanja vremena muţe. Naknadna muţa je pod direkt-
nim uticajem tehničkih rešenja aparata za muţu, kao i načina njihove primene.
Aparati za muţu u tom pogledu moraju da ispune dva vaţna zahteva:
konstantan i pravilan odnos pulsacija. Taj odnos moţe da bude različit: od
uobičajenih odnosa takta muţe i takta masaţe sa 1:1, do 2:1 kod brze muţe ili
1:2 kod spore ili zaštitne muţe,
potpuno stabilan podpritisak. Odrţavanje uobičajenog podpritiska od oko
45-50 kPa nije teško kod instalacija manjih duţina. MeĎutim, kod većih duţina
nastaju poteškoće. Odstupanja stoje u direktnoj korelaciji sa duţinom mleko-
voda. Pravilan izbor pumpi podpritiska reguliše eventualne poteškoće.
Da bi se odrţao konstantan podpritisak u toku procesa muţe, kapacitet
pumpe podpritiska mora da iznosi najmanje 100 l/min kod aparata sa jednom
Dr Dušan Radivojević, MEHANIZACIJA STOČARSKE
PROIZVODNJE
101
MAŠINSKA MUŢA
muznom jedinicom, a oko 170 l/min kod aparata sa dve muzne jedinice. MeĎu-
tim, ako su dve muzne jedinice u sistemu mlekovoda duţine 20-30 m, onda se
kapacitet pumpi podpritiska mora povećati na oko 300 l/min. Istina, sa poveća-
njem broja muznih jedinica (na primer na 5 ili 10), potreban kapacitet po jednoj
muznoj jedinici se smanjuje na oko 100 l/min.
Stabilnost podpritiska se postiţe i pomoću odgovarajućeg prečnika provod-
nika mleka i podpritiska (30 do 50, odn. 30-40 mm) i odgovarajuće veličine
sabirnika mleka. Od značaja je i poloţaj mlekovoda. Najpovoljniji poloţaj za
odrţavanje stabilnosti podpritiska je poloţaj ispod nivoa aparata za muţu.
1-vakuum pumpa,
2-vakuum cilindar,
3-vakuum ventil,
4-vakuumetar,
5-pulsator,
6-vakuum vod,
7-kolektor,
8-muzna čaša,
9-mlekovod,
10-sabirnik,
11-pumpa za mleko
Sl. 35. Primer pravilnog rasporeda i poloţaja opreme za mašinsku muţu: pogonski motor (1) je u posebnoj prostoriji, koja bi trebalo da bude najudaljenija od staje, oprema za prihvatanje i smeštaj mleka i kontrolu muže je posebno smeštena, te su samo nepo-sredni radni delovi u staji, mlekovod je ispod površine staje čime se olakšava tok mleka
Ipak, mogućnost postavljanja i korišćenja ureĎaja sa različitom visinom
podpritiska ima poseban značaj. Jedna visina podpritiska (50 kPa), sluţi za rad
aparata - muţu, a druga visina (70 kPa), koristi se za transport mleka kroz mle-
kovod. Istina, ukoliko u staji ne postoje nikakvi usponi ili promene pravca kreta-
nja mleka, moguće je stalnu visinu podpritiska postići i sa standardnom opre-
mom za muţu.
Poluautomatski ureĊaji
Povećanje produktivnosti rada kod mašinske muţe sve više se postiţe sa
povećanjem broja muznih jedinica po jednoj radnoj snazi, pošto se na duţinu
trajanja procesa muţe ne moţe ozbiljnije da utiče. Ali, povećanje broja muznih
jedinica ima za posledicu i pojavu "slepe" muţe. Taj period u stvari znači nasta-
vak rada aparata za muţu i izvan vremena stvarno potrebnog za muţu, odnosno
102
sa vrlo malim protokom mleka. Njen početak se različito računa, ali se smatra da
ona nastaje u trenutku kada je protok mleka ispod 200 gr/min. Pri radu sa većim
brojem muznih jedinica, radnik nije u stanju da podjednako kontroliše sve muz-
ne jedinice i na vreme reaguje, baš u trenutku kada nastane "slepa" muţa. Iz tog
razloga aparati za muţu se opremaju dopunskom opremom koja pomaţe muzaču
da proces muţe sa većim brojem muznih jedinica, pravilno i bez "slepe" muţe,
dovede do kraja. Ti dodaci oplemenjuju aparat i prevode ga u poluautomatske
sisteme.
Poluautomatski sistemi se mogu koristiti gotovo na svim tipovima muznih
aparata. Njihov značaj je vrlo velik tim pre što je poznata činjenica da je nemo-
guće formirati grupe krava sa istom duţinom trajanja procesa muţe. Kod ocene
značaja ne treba zaboraviti da se kontrolom muţe i prekidanjem njenog toka,
isključuje opasnost od "slepe" muţe, a time i opasnost od oštećenja vimena.
Najjednostavnije rešenje poluautomatskog ureĎaja za kontrolu muţe je ono
koje iskazuje kraj normalnog toka muţe. Kod takvih rešenja se zvučnim ili svet-
losnim signalima skreće paţnja radniku na kraj toka muţe, odnosno na početak
"slepe" muţe. MeĎutim, to je sve što oni mogu, ali to svakako nije dovoljno, jer
opasnost koju donosi "slepa" muţa ostaje. Iz tog razloga bolja rešenja su sva-
kako ona koja mogu da prekinu proces muţe u onom trenutku kada se završi
glavna muţa ili puni tok mleka. Ova grupa ureĎaja se zasniva na dva tehnička
principa:
Princip I: Potpuno isključiva-
nje aparata za muţu neposredno po-
sle smanjenja protoka mleka u ne-
koj količini, koja se moţe da podesi
(ili unapred odredi). Ova tehnička
rešenja imaju dva pravca razvoja:
sa isključivanjem rada pulsa-
tora, pri čemu muzne jedinice osta-
ju u nepromenjenom poloţaju, što
znači da i dalje ostaju pod uticajem
podpritiska, kao i u toku muţe. Ovo
rešenje ima prednosti što se nakna-
dna muţa moţe da ostvari ponov-
nim uključivanjem aparata za muţu
i neposrednom kontrolom toka mu-
ţe do kraja.
Sl. 36. UreĊaj za poluautomatsko isklju-
ĉivanje aparata za muţu sa prekidanjem
podpritiska, ali bez skidanja muznih jedi-
nica, sa najvaţnijim delovima:
1 i 3 plovak i magnet, 4 i 5 dve komore, 6-membrana, 7-ventil, 8-vod podpritiska
Dr Dušan Radivojević, MEHANIZACIJA STOČARSKE
PROIZVODNJE
103
MAŠINSKA MUŢA
sa isključivanjem pulsatora i istovremenim skidanjem muznih jedinica,
a to znači sa isključivanjem dejstva podpritiska. Tada se ukupan rad oko muţe
skraćuje, i u velikoj meri olakšava, ali sa gubicima mleka koje bi se dobilo nak-
nadnom muţom.
Sl. 37. Elektronsko-pneumatski automat za pre-
kidanje rada pulsatora i skidanje aparata za
muţu jednostavnije graĊe, gde se kontrola toka
muţe vrši elektronski, a prekid podpritiska i ski-
danje muznih jedinica pneumatski uz pomoć
plovka (7) i magneta (8) kao i cilindra podpri-
tiska (10)
Sl. 38. Rešenje za prekid pod-
pritiska i njegovu pojavu u cilin-
dru za skidanje i drţanje muz-
nih jedinica (2)
Princip II: U zavisnosti od ostvarivanja toka muţe aparati za muţu regulišu
visinu podpritiska i broj pulsacija. Na početku muţe podpritisak je niţi sa pro-
duţenim trajanjem takta odmora. Takav rad traje se do nastanka punog toka
mleka ili glavne muţe. Smanjenjem protoka mleka, pri kraju muţe, podpritisak
se ponovo smanjuje na početnu visinu, sa promenim trajanja duţine taktova.
Takt masaţe ponovo duţe traje.
Kod aparata za muţu sa isključivanjem procesa muţe, ali bez skidanja
muzne jedinice sa vimena, najčešće se koriste pneumatski automati. Protok mle-
ka je po pravilu preko plovka, koji reaguje na količinu mleka. Kada količina
mleka opadne, podiţe se magnet, pomoću kojeg su povezane odreĎene komore
koje su inače meĎusobno rastavljene membranom. Na membrani se nalazi ventil
koji prekida tok podpritiska ka pulsatoru. Za ponovno uključenje dovoljno je
104
podići jedno dugme, kojim se omogućava ulazak spoljnjeg vazduha i ponovno
uspostavljanje podpritiska u pulsatoru. Jednim uključivanjem, obavlja se nak-
nadna muţa u trajanju od oko 20 sec, što se, po potrebi, moţe i da ponovi.
UreĎaji za isključi-
vanje muţe i skidanje
muznih jedinica imaju
elektronsko-pneumatske
ili pneumatske automate.
Kod elektronsko-
pneumatskog automata
kontrola toka mleka i po-
java signala smanjenja
protoka, ostvaruje se
elektronski, dok se pre-
kid podpritiska i skida-
nje muzne jedinice, reša-
va pneumatski. U praksi
se ovakva rešenja pojav-
ljuju u više varijanti.
Potpuno pneumatski automati imaju, kao i prethodni, plovak za isključi-
vanje i uključivanje: smanjenjem protoka mleka prekida se dovod podpritiska u
sabirnik mleka (kolektor) i istovremeno dovodi u cilindar za skidanje i drţanje
muzne jedinice.
Sloţeniji ureĎaji za prekid rada aparata za muţu i skidanje muznih jedinica,
imaju mehaničke drţače (mehaničke ruke), koje prihvataju skinute muzne jedi-
nice. Po prihvatanju jedinice, mehanička ruka se otklanja u stranu, čime se oslo-
baĎa prostor za nesmetano kretanje krava u izmuzištu.
Aparati za registraciju podpritiska i pulsacija (broja pulsacija i trajanja
pojedinih taktova) vrlo su značajni za praktičnu primenu i to iz više razloga.
U početku rada aparata za muţu podpritisak ima visinu oko 30 kPa i sma-
njenim brojem pulsacija na 50 /min i odnos taktova od 1 : 2. Takav reţim rada
traje do pojave povećanog protoka koji premašuje donju granicu od 200 gr/min.
Odmah po tom, uspostavlja se normalni reţim rada, a to znači 50 kPa visina
podpritiska, odnos taktova 1 : 1, kao i broj pulsacija na 60/min. Ovaj reţim se
odrţava za svo vreme trajanja muţe, dok je protok mleka veći od podešenog -
zadanog (200 gr/min).
Sl. 39. Primer pneumatskog automata sa plovkom (6),
koji reaguje na protok mleka i iskljuĉuje podpritisak
za muţu, a ukljuĉuje sistem za skidanje i zadrţavanje
muzne jedinice (1)
Dr Dušan Radivojević, MEHANIZACIJA STOČARSKE
PROIZVODNJE
105
MAŠINSKA MUŢA
Kada protok mleka pos-
tane manji od podešenog, po-
novo se uključuje početni re-
ţim. Vrednost podpritiska se
reguliše preko stabilizatora sa
membranom pomoću predaj-
nika i komore sa plovkom,
koji stoje u uzajamnoj vezi.
Za praktičnu primenu je od
značaja da se zaštitni reţim
rada odrţava preko signalne
lampe, čime se skreće paţnja
na pribliţavanje kraja muţe
ili promene reţima rada.
UporeĎenje različitih sis-
tema tehničkih rešenja mogu-
će je samo po različitim oso-
binama i parametrima, od ko-
jih treba posebno istaći (pored uobičajenih, kao što su nabavna cena, ušteda rad
i sl.) dejstvo na "slepu" muţu. Ovaj parametar dobija na značaju sa povećanjem
vrednosti grla (povećanjem mlečnosti), kao i sa ţeljo da se takva grla drţe što
duţe u eksploataciji.
Dejstvo podpritiska sa različitim visinama
i duţinom tajanja, ima najveći uticaj na pojavu
i negativne efekte "slepe" muţe. U svim sluča-
jevima (prekid pulsiranja i zadrţavanje podpri-
tiska, dvostepeni podpritisak, različiti pulsa-
cije i sl.) u značajnoj meri se postiţu pobolj-
šanja sa smanjivanjem negativnog uticaja
"slepe" muţe. Potpuno isključivanje rizika od
"slepe" muţe, postiţe se samo skidanjem muz-
ne jedinice sa vimena na kraju muţe, sa rizi-
kom nedovršenog domuzavanja.
Novije generacije aparata za muţu imaju
mogućnost stimulacije krave na odavanje mle-
ka. Ta se stimulacija sagledava u masaţi sise
pomoću sisine gume – unutrašnjeg dela muzne
Sl. 40. Sloţeniji tip aparata za prekid muţe i
skidanje muzne jedinice sa njenim pomeranjem
boĉno u stranu pomoću mehaniĉke ruke
Sl. 41. Deo mehaniĉke ruke
za skidanje muzne jedinice
106
čaše. Naravno to se odvija automatski. Reţim rada pri stimulaciji se karakteriše
niskim podpritiskom u početku rada 20 kPa, ali sa velikim brojem vibracija
sisne gume u gornjem delu. To vibriranje traje od 40-90 sekundi dok se ne
uspostavi puni tok mleka.
Sl. 42. Efekti rada automatskog stimulatora
toka muţe
Sl. 43. Izgled ureĊaja
za stimulaciju muţe
SISTEMI ZA AUTOMATSKU MUŢU
Činjenica je da se nalazimo na početku uvoĎenja značajnih promena u
oblasti drţanja muznih krava. Tokom 1993. na 100.000 farmi u EU bilo je više
od 50 krava. Ovo ukrupnjavanje stada se nastavlja, a time se povećava i opte-
rećenost odgajivača, posebno na porodičnim farmama. Poznato je poreĎenje
40-časovne radne nedelje industrijskih radnika u Evropi, pri čemu postoji i ten-
dencija daljeg smanjenja, sa radnom nedeljom farmera. Naime, odgajivači muz-
nih krava, koji poseduju više od 50 krava na farmi, i dalje rade 60-70 časova
nedeljno. UnapreĎenje rezultata uzgoja i povećanja mlečnosti nastaviće se i na-
rednih godina (Mvssing i sar., 1998).
U klasičnim sistemima, gde se muţa obavlja dva puta dnevno, visoko pro-
duktivna muzna grla dolaze u izmuzište sa veoma teškim vimenima. Češća muţa
je veoma značajna radi smanjenja ovog opterećenja vimena. U nekim zemljama,
kao što su SAD i Izrael, na nekim velikim farmama, krave se već muzu tri, pa i
četiri puta dnevno. U trenutnim uslovima u zapadnoj Evropi, zbog skupe radne
snage, ovaj postupak je nemoguće primeniti (Rossimg i sar., 1998).
Dr Dušan Radivojević, MEHANIZACIJA STOČARSKE
PROIZVODNJE
107
MAŠINSKA MUŢA
Proizvodnja mleka podrazumeva besprekornu čistoću i higijenu. Zato
je neophodno da oprema i ureĎaji za muţu zadovoljavaju stroge standarde iz
ove oblasti. U narednim godinama se očekuje dalje pooštravanje ovih propisa
(De Boer i sar., 1994). Industrija prerade mleka, različitim programima, moti-
više proizvoĎače da se pridrţavaju higijenskih zahteva i da mlekarama isporu-
čuju visokokvalitetno mleko. Senzori i kompletni sistemi praćenja i kontrole na
farmi omogućuju odgajivaču pravovremeno uočavanje i reagovanje na promenu
kvaliteta mleka. Zamena ručne muţe krava mašinskom počela je pre više od sto
godina. To je bila najznačajnija inovacija u proizvodnji mleka koja je dovela
do ogromnih ušteda na farmama muznih krava. Ipak, angaţovanje radne snage
na ovim farmama i dalje je značajno, najpre zahvaljujući trendu ukrupnjavanja
stada.
Primena automatskih sistema omogućuje češću muţu bez učešća ljudskog
rada, tj. dalje smanjenje angaţovanja radne snage. Tako, upotreba robota za mu-
ţu otvara nove perspektive u oblasti proizvodnje mleka.
U razvoju i usavršavanju automatskih sistema za muţu, naglasak je do sada
stavljan na obavljanje muţe bez učešća čoveka i stvaranje uslova u kojima krave
po slobodnoj volji pristupaju robotu više puta dnevno.
KONSTRUKCIJA SISTEMA
Jedan automatski sistem za muţu sastoji se iz više elemenata:
- muzni boks,
- muzni robot,
- muzna jedinica,
- pogonska jedinica,
- elementi staje i kretanje krava.
Muzni boks
U nekim klasičnim objektima za slobodni sistem drţanja muznih krava mo-
guće je instaliranje robota za muţu u postojeće izmuzište, ali je jedan robot za
svaku staju suviše skup. Razmatrana je i mogućnost pomeranja robota sa jednog
na drago muzno mesto u izmuzištu, ali je konačno ipak dizajniran specijalan
muzni boks koji ima isključivu namenu opremanja robotom za muţu i koji je
potpuno izdvojen iz postojećeg izmuzišta.
108
Muzni robot
Robot se sastoji iz sistema senzora koji registruju i definišu tačan poloţaj
sisa i pokretnog ureĎaja koji postavlja muzne čaše na sise.
Sl. 44. Šema automatskog sistema za muţu (melk-robot)
Određivanje položaja sisa
Poloţaj sisa zavisi od stadijuma laktacije i vremena muţe, a razlikuje se
izmeĎu rasa, stada, pojedinih grla, a menja se i kod iste krave tokom vremena.
Široko variranje poloţaja sisa i pomeranje krave i vimena tokom lociranja zah-
teva jako prilagodljiv i fleksibilan sistem.
Poloţaj sisa zavisi i od toga da li je krava leţala ili stajala neposredno pre
dolaska do robota. Zato se lociranje poloţaja sisa mora prilikom svake muţe po-
novo obavljati, jer poloţaj koji je jednom utvrĎen ne mora da se ponovi i kod
naredne muţe, pa se ni muzna jedinica ne moţe pravilno postaviti na vime.
Trenutno primenjeni automatski sistemi za muţu opremljeni su obično ne-
kim od sledeća dva ureĎaja za lociranje:
- dva ultrazvučna senzora, od kojih jedan odreĎuje poloţaj prednje desne
sise, a dragi, obrtnim poljem, meri rastojanja i uglove izmeĎu prednje desne i
ostale tri sise (Hogewerfisar*, 1992),
Dr Dušan Radivojević, MEHANIZACIJA STOČARSKE
PROIZVODNJE
109
MAŠINSKA MUŢA
- laserski senzor koji odreĎuje poloţaj sisa u odnosu na jednu referentnu
tačku na "ruci" (nosaču) robota (Dalebomt, 1993).Ostali sistemi su trenutno u
eksperimentalnoj fazi razvoja (Rossing i Hogewerf, 1997).
Postavljanje muzne jedinice
Postavljanje muznih čaša na sise je dinamičan proces. Krava i vime se ne-
pravilno i često pomeraju, pa sistem za lociranje sisa mora kontinuirano da prati
poloţaj sisa u svakom trenutku vremena. TakoĎe, ureĎaj za postavljanje muznih
čaša mora da bude tačan i da brzo reaguje, kako bi mogao da prati pomeranje
sisa tokom postavljanja čaša. Zato je potrebno da se paţljivo utvrdi odnos teţine
"ruke" robota koja nosi muznu jedinicu i potrebne brzine njenih pokreta.
Pri postavljanju čaša, ureĎaj moţe prići vimenu sa boka, sa zadnje ili sa do-
nje strane (Schon i sar., 1992, Rossing i Hogewerf, 1997). Ukoliko se postav-
ljanje vrši sa zadnje strane, zadnje noge krave moraju biti razmaknute kako bi se
sprečilo prljanje ureĎaja.
Do sada su razvijena dva tipa "ruke" robota.
Jedna je "ruka" sa četiri stalno postavljene muzne čaše. U ovom slučaju
muţa svih četvrti sise moţe da počne istovremeno (Bottema, 1992, Vam djev
Mmde i Lubberimk, 1992). Muzne čaše mogu da budu direktno vezane za nosač
robota ili za poseban nosač kojim upravlja nosač ("ruka") robota. U tom slučaju
nosač moţe da opsluţuje više muznih boksova.
Druga varijanta je ruka sa "hvatačem". Ovaj sistem oponaša pokrete uobi-
čajenog ručnog postavljanja muzne jedinice (Street i sar., 1992; Duck, 1992).
Muzna jedinica se postavlja tako što nosač sa hvatačem premešta muzne čaše
pojedinačno (jednu po jednu) sa leţišta na bočnoj strani muznog boksa na sise.
Sam postupak zahteva više vremena i duga creva za mleko i vazduh. U unutraš-
njost samih čaša su ugraĎeni senzori koji po postavljanju prepoznaju sise i upo-
zoravaju na nepravilno postavljene muzne čaše.
Muzna jedinica
Osnovni elementi klasičnih ureĎaja za muţu ugraĎeni su i u automatske sis-
teme za muţu. Jedina razlika je u tome što kod automatskih sistema muzna jedi-
nica ne sadrţi kolektor za mleko, već se ono mlekovodnim crevima sa muznih
čaša upućuje direktno prema mernoj sabirnoj posudi ili protočnom meraču.
110
Pogonska jedinica
Pogonska jedinica takoĎe objedinjuje sve uobičajene delove, kao što su va-
kuum pumpa, kompresor, ureĎaj za pranje sistema i kontrolni ureĎaj. Kontrolni
sistem ne prati samo rad robota tokom muţe nego i vrata i prolaze za usmera-
vanje i kretanje krava pri dolasku i odlasku od muznog boksa. Kontrolni sistem
upravlja muţom na osnovu baze podataka o svim kravama, kojom kontinuirano
raspolaţe jer je u stalnoj komunikaciji sa centralnim upravljačkim sistemom
farme. Posebno je vaţno da ovaj sistem, na osnovu podataka o kvalitetu mleka,
odlučuje i o torne da li mleko pojedine krave treba izdvojiti ukoliko ne zadovo-
ljava standarde o ispravnosti.
Pranje sisa
Automatsko pranje i čišćenje vimena mogu se obaviti rotacionim četkama
ili diskovima, sa ili bez prisustva vode (Vam der Limde i Lubberimk, 1992).
Jedan od ovih ureĎaja, koga opisuje Bottema (1992), rasprskava vodu po muz-
noj čaši nakon njenog postavljanja na sisu. U okvira ovog postupka, prvi mlaz
mleka se izdvaja. Dalebomt (1993) opisuje drugi ureĎaj, koji koristi mekane
ubruse.
Ogledi sa različitim sistemima automatskog pranja vimena i sisa dokazali
su opravdanost njihove primene, ali i da se ipak ne moţe postići potpuno ukla-
njanje vidljive nečistoće (Schuiling, 1992). Sise koje su zaprljane suvom bale-
gom mogu se očistiti jedino posle natapanja vodom. Sistemi se razvijaju tako da
ovu funkciju završe pre ulaska krave u muzni boks. Ceo ovaj postupak obuhvata
kvašenje, pranje i sušenje vimena i sisa. Dezinfekcija sisa posle muţe vrši se
rasprskavanjem sredstva mlaznicama koje su ugraĎene u pod muznog boksa ili u
nosač muzne jedinice ("ruku" robota).
Pranje uređaja za mužu
Pranje sistema vrši se na isti način kao i kod klasičnih izmuzišta, gde se ono
sprovodi posle svake muţe. Specifičnost automatskih sistema je u tome što se
muţa vrši kontinuirano tokom celog dana, pa je neophodno ostvariti potrebnu
učestalost pranja kako bi sistem tokom celog dana zadovoljavao stroge zahteve
za higijenom. Zbog učestalije i pojedinačne muţe, moţe se reći da kroz mleko-
vode automatskog sistema tokom celog dana kontinuirano protiče neka količina
mleka. Neki ogledi su čak pokazali da antibakterijsko dejstvo sveţeg mleka sma-
njuje broj bakterija u mlekovodnom sistemu (Schuiling, 1995). I pored toga,
Dr Dušan Radivojević, MEHANIZACIJA STOČARSKE
PROIZVODNJE
111
MAŠINSKA MUŢA
činjenica je da se izmeĎu dva pranja broj bakterija u elementima sistema ekspo-
nencijalno povećava, pa stoga sistem mora temeljno da se opere najmanje tri
puta dnevno.
Elementi staje i kretanje krava
Kod klasičnih izmuzišta, muzači pre muţe uvode grla u pripremnu prosto-
riju, odakle ova ulaze u samo izmuzište. Primenom automatskih sistema za mu-
ţu se očekuje da krave po slobodnoj volji posećuju muzni boks nekoliko puta
dnevno. Radi toga će upravo funkcionalna organizacija stajskog prostora, a po-
sebno poloţaj i izgled muznog boksa, presudno uticati na učestalost muţa. Veći
broj ogleda pokazao je da jednosmerni hodnici za kretanje obezbeĎuju siguran
prolaz svih krava kroz muzni boks tokom dana, ali i da su grla prinuĎena da se
kreću kroz prostor sa leţištima, a da se manje zadrţavaju u prostoru za ishranu
Ketelaar-ge Lauwere i sar. (1996) zaključuju da se uvoĎenjem automatskih
sistema za muţu ispoljavaju i specifični efekti socijalne hijerarhije krava. Ovi
efekti neće mnogo uticati na učestalost muţa i vreme provedeno u leţanju ili
konzumiranju hrane, ali će značajno odrediti termine odlaska i vreme zadrţa-
vanja pojedinih krava u muznom boksu, pa time i vreme zadrţavanja grla u pro-
storu za ishranu i u čekalištu ispred ulaza u muzne boksove. Manje dominantna
grla moraće termine svojih poseta muznim boksovima da prilagode ponašanju
dominantnih krava tako što će na muţu odlaziti u mirnijim periodima dana.
Winter i sar. (1992) primećuju i da se iz ovog razloga generalno poremetila
sinhronizacija ishrane.
EFEKTI
UreĎaji za automatsko pozicioniranje i postavljanje muzne jedinice na vime
razvijani su u mnogim zemljama i uz primenu različitih principa i tehnika
(Schön i sar., 1992, Mossimg i sar., 1994, Rossing i Hogewerf, 1997). Svi oni
imali su jedan zajednički cilj: potpunu automatizaciju postupka muţe i efikasnu
proizvodnju mleka uz stalnu brigu o ljudima i ţivotinjama.
Krajem 1997., na farmama i u istraţivačkim institutima, u funkciji se nala-
zilo 175 ureĎaja za automatsku muţu krava sa 320 muznih boksova. Danas je
već oko 500 farmi muznih krava u razvijenim evropskim zemljama standardno
opremljeno robotima za muţu. Najveći deo nalazi se na farmama u Holandiji.
Očekuje se da će 2005. u Holandiji 5-20% farmi biti opremljeno potpuno auto-
matizovanim sistemima za muţu (De Boer i sar., 1994).
112
Dalji razvoj automatskih sistema za muţu biće odreĎen troškovima za nji-
hovu nabavku i odrţavanje, cenom mleka i uštedama koje bi se ostvarile podiza-
njem novih ili adaptacijom starih staja za prelazak na automatski sistem muţe.
Uticaj na ljude
Generalno, mašinska muţa se moţe oceniti kao srednje naporan posao (Belt
i Zegers, 1984). Istraţivanja Hildebranda (1989) pokazala su da se 40% muzača
ţali na bolove u leĎima, a 30% na bolove u vratu i ramenima. UvoĎenje auto-
matske muţe će znatno smanjiti ove zdravstvene probleme, smanjiti opterećenje
i vreme angaţovanja radnika. Pored toga, ova izmena zahteva potpuno drugačiji
pristup postupku muţe, njenom izvoĎenju, upravljanju muţom i organizaciji
rada oko muţe. Automatska muţa doprinosi smanjenom mentalnom i fizičkom
opterećenju radnika, ali moţe i da izazove teškoće, zbog upućenosti farmera na
rad sa ovom izuzetno sloţenom opremom.
Efekti uvoĎenja automatske muţe u svakodnevnu upotrebu na farmi zavi-
siće od karakteristika same farme. Testiranja izmenjenih struktura radnog vre-
mena (Somck, 1996) pokazala su da se pri automatskoj muţi, sa tri muţe na dan,
postiţe značajno smanjenje udela ljudskog rada od 37,5%. Automatska muţa sa
kompjuterskom kontrolom kretanja krava i drţanjem krava u kontrolisanim uslo-
vima unutar staje tokom cele godine rezultuje daljim smanjenjem udela ljudskog
rada od 66,1%.
Uticaj na ţivotinje
Iako je mlečnost krava u poslednjih 40 godina gotovo udvostručena, naj-
veći deo ovih visokoproduktivnih grla se i dalje muze dva puta dnevno. Pri
tome, grla dolaze u izmuzište sa jako oteţalim vimenom. Automatski sistem
omogućuje da se muţa obavlja češće. Istraţivanja su pokazala da su krave pro-
vodile više vremena leţeći, ukoliko su na muţu išle više puta u toku dana
(Ipema i sar., 1988). Produţeno vreme boravka na leţištu objašnjava se smanje-
nom napetošću vimena, na šta grlo povoljno reaguje. Krave se više ne muzu
u grupama već pojedinačno tokom celog dana. U nekim situacijama krave se
puštaju i na ispašu, tokom celog dana ili u odreĎenim periodima dana.
Praktična iskustva farmera pokazuju da su krave u velikoj meri osloboĎene
stresa zbog mogućnosti kreiranja sopstvenog individualnog dnevnog ritma.
Dr Dušan Radivojević, MEHANIZACIJA STOČARSKE
PROIZVODNJE
113
MAŠINSKA MUŢA
Koliĉina i kvalitet pomuţenog mleka
Upotrebom robota za muţu omogućuje se češća muţa, što povećava i koli-
činu pomuţenog mleka. Erdman i Varmer (1995) su zaključili da tri (umesto
dve) muţe dnevno rezultuju povećanjem ukupno pomuţenog mleka tokom lakta-
cije za 10-15%. Do istog rezultata su, u sličnom istraţivanju, došli i Ipema i
Benders (1992). Ogledi Maltza i Metza (1994) takoĎe su pokazali da se na pro-
dukciju mleka tokom laktacije moţe uticati promenom učestanosti muţe. Ipema
i Schuittng (1992) upozoravaju da povećana učestalost muţa dovodi do pove-
ćanog sadrţaja slobodnih masnih kiselina u mleku. Muzači tokom muţe treba da
uoče i izoluju krave kod kojih se pojavljuju nedostaci bilo koje vrste i pore-
mećaj u kvalitetu mleka. Kontrola i upozoravanje na ove pojave izvodi se senzo-
rima (davačima) koji su sastavni deo muzne opreme i koji tokom muţe kontinui-
rano vrše merenje različitih fizioloških parametara (Maatje i sar., 1994). Poseb-
no se razvijaju davači koji daju informacije o sastavu mleka i pojavi upale vi-
mena. Najčešći i najraniji znak pojave mastitisa su povećane koncentracije
natrijuma i hlora koje menjaju električnu provodljivost mleka, pa je upravo
merenje ove vrednosti najpouzdaniji metod ranog otkrivanja mastitisa u poje-
dinim četvrtima vimena. Davači koji mere električnu provodljivost mleka su
sastavni deo svake muzne čaše (Mamtje i sar., 1997).
KAPACITET ROBOTA ZA AUTOMATSKU
MUŢU KRAVA
Povećanje količine pomuţenog mleka značajno će povećati i ukupno vreme
trajanja muţe, što predstavlja dodatni napor za vime i sise. Ipema i Semders
(1992) su ispitivali ukupno dnevno vreme trajanja mašinske muţe pri dve, tri i
četiri muţe dnevno. U odnosu na kontrolnu vrednost trajanja dve muţe, kod tri
muţe se ukupno dnevno vreme povećalo za 40%, a kod četiri muţe dnevno za
56%. Prosečno trajanje jedne muţe, pri dve, tri i četiri muţe dnevno, iznosilo je
7,1 min, 6,6 min i 5,5 min (redom).
Učinak robota u praksi smanjuju krave koje "zalutaju" u muzne boksove, ili
se nepotrebno zadrţavaju na ulazu ili izlazu iz boksa, pre ili posle muţe. Ipema i
sar. (1987) su izvestili da pri češćoj i automatskoj muţi krave najmanje pose-
ćuju muzne boksove izmeĎu 00.00 i 06.00 h. I pored malog broja muţa u ovom
periodu, one ipak čine 20% ukupnog dnevnog broja muţa.
114
Pri instalaciji automatskog sistema za muţu vaţno je znati i pojedinačni ka-
pacitet muznih boksova. Njihov broj, koji treba da zadovolji potrebe odreĎenog
broja grla, odreĎen je sa više faktora: količina mleka, učestalost muţe i vreme
zauzetosti boksa.
Krajem 1997. godine oko 175 sistema za automatsku muţu je bilo instalira-
no na farmama muznih krava. Obzirom da su krave aktivne svih 24 časa, u ovim
objektima je smanjen broj leţišta i hranidbenih mesta, što je smanjilo i ulaganja
pri podizanju staja.
Sistemi za automatsku muţu će smanjiti potrebe za ljudskim radom i pove-
ćati učestanost muţa tokom dana, čime će se izbeći problemi koji mogu da na-
stanu zbog povećane količine pomuţenog mleka.
Elementi koji čine ceo sistem razvijaju se i usavršavaju na osnovu saznanja
o osobinama i ponašanju krava i tehnološkim zahtevima procesa muţe.
Primenom sistema za automatsku muţu krava, uz istovremenu primenu
automatskih sistema za individualnu ishranu i kontrolu, ostvaruje se koncept far-
me kojom upravljaju same krave.
Sl. 45. Šematski prikaz osnovnih grupa tehniĉkih rešenja melk robota:
a-1 grubo pozicioniranje vimena, a-2 fino pozicioniranje sisa, b-poluge manipulatori, c-mesto lokacije robota
Dr Dušan Radivojević, MEHANIZACIJA STOČARSKE
PROIZVODNJE
115
MAŠINSKA MUŢA
Elektronika na aparatima za muţu u sluţbi
zaštite zdravlja
Kontrola zdravlja muznih krava pomoću elektronike se zasniva na korišće-
nju senzora. Pomoću njih je moguće dobiti čitav niz proizvodnih parametara
koji se obraĎuju u računaru, te se blagovremeno otkrivaju eventualna odstupanja
ili poremećaji normalnog stanja grla. U praksi se koriste dve vrste senzora, za
kontrolu zdravstvenog stanja i plodnosti grla.
Senzori mogu reagovati na promenu različitih fizioloških parametara.
Uglavnom se koriste:
senzori za merenje osobine mleka, od kojih je najčešća električna
provodljivost,
senzori za merenje temperature tela, indirektno preko tempera-
ture mleka,
senzori za praćenje fizičke aktivnosti grla, odnosno otkrivanje
polnog ţara.
Kontinuiranim merenjem
temperature mleka u toku muţe,
moguće je usta-noviti čitav niz
patoloških promena kod grla i to
sa visokim stepenom verovat-
noće, mnogo ranije nego što je
to uobičajeno. Na osnovu rezul-
tata velikog broja istraţivanja
moguće je zaključiti da se tem-
peratura mleka prilagoĎava op-
štem stanju zdravlja ţivotinje,
mada ne dozvoljava diferencira-
ne dijagnoze. Koristi se uglav-
nom za zadovoljavanje kontrole
plodnosti.
Merenjem električne provodljivosti, temperature i količine mleka, kao i po-
trošnje vode i hrane, moguće je utvrditi ranu pojavu mastitisa. Električna pro-
vodljivost i temperatura mleka su vrlo pouzdani parametri za rano otkrivanje
mastitisa. Povećana temperatura mleka nagoveštava poremećaj, a električna pro-
vodljivost tačno lokalizuje četvrt vimena u kojoj je došlo do pojave mastitisa.
Sl. 46. Mesto postavljanja senzora
za merenje temperature mleka
116
Sl. 47. Odnos razliĉitih fizioloških parametara prema sadrţaju klica
u mleku kod pojave mastitisa
Električna provodljivost mleka u svakoj četvrti vimena se odreĎuje pomoću
dve elektrode smeštene u kolektoru aparata za muţu. Ova metoda se zasniva na
primeni konstantnog 50 kHz AC signala (0,8 volt p - p) izmeĎu dve elektrode.
UtvrĎene vrednosti se memorišu u PC-u uz identifikacioni broj svake krave.
Verovatnoća tačnosti ranog otkrivanja mastitisa na ovaj način je oko 90%.
ĈIŠĆENJE APARATA ZA MUŢU
UvoĎenjem mašinske muţe, rad oko celokupnog postupka se olakšava i
ubrzava. Ali, istovremeno, rad oko odrţavanja čistoće aparata se istovremeno
znatno povećava. Ručna muţa je teţak posao, ali je odrţavanje suda u koji se
muţa izvodi vrlo lako i jednostavno. Kod mašinske muţe je upravo obrnuto.
Iz navedenih razloga čišćenje i dezinfekcija aparata za muţu je veoma
odgovaran radni zadatak i obaveza. Izuzetno je vaţno da se obavi odmah nakon
svake muţe.
Čišćenje aparata za muţu mora da obuhvati sve one delove koji su tokom
muţe došli u kontakt sa mlekom, znači muzne čaše, provodnike mleka, merne
ureĎaje za mleko, itd.
Kod čišćenja aparata za muţu, značajno je istaći one radove koji se izvode
svakodnevno, nedeljno i povremeno.
Svakodnevno čišćenje ima dva značajna momenta, kao što su izvoĎenje
svih postupaka odmah nakon svake muţe i to u trostrukoj izvedbi.
Brzina obavljanja čišćenja posle muţe ime višestruki značaj. Pre svega za
odrţavanje higijene mleka, naročito u letnjem periodu. U principu, sušenje zao-
stalog mleka u delovima aparata za muţu ne sme da se dozvoli.
Dr Dušan Radivojević, MEHANIZACIJA STOČARSKE
PROIZVODNJE
117
MAŠINSKA MUŢA
Navedeni trostruki postupci čišćenja imaju svoj odreĎen redosled i to: pred-
pranje, pranje sa dezinfekcijom i ispiranje.
Predpranje se izvodi sa mlakom vodom. Ovim postupkom se odstranjuju
grube primese - nečistoće, pre svih delovi mleka i mlečne masti. Za tu namenu,
koristi se voda čija temperatura se kreće u granicama oko 20-22 0C.
Predpranje se izvodi vodom iz posebnog suda, a najkasnije nekoliko minuta
posle zadnje muţe. U pogledu potrebne količine vode za jednu muznu jedinicu,
u okviru ovog pranja, nema posebnih normi. Obično se za predpranje koristi oko
10 l vode po jednoj muznoj jedinici.
Pranje sa dezinfekcijom se takoĎe vrši pomoću tople vode iz posebnog
suda. Potrebna temperatura vode je od 55-60 0C. U vodi se rastvara sredstvo za
dezinfekciju i deterdţent. Potrebna količina vode za ovo pranje je dvostruko
veća od prethodnog pranja.
Ispiranje se vrši odmah nakon prethodnog pranja. Za ispiranje se koristi
hladna voda, sa ciljem da se dobro isperu ostaci deterdţenta i sredstva za dezin-
fekciju. Ovo pranje zahteva veće količine vode.
Svakodnevno pranje se moţe izvoditi ručno u tri odvojena suda ili pomoću
automata. U oba slučaja se izvodi prema navedenom redosledu.
Ručno pranje se obavlja kod malih aparata sa jednom ili dve muzne jedi-
nice, a za veće, koriste se automati za pranje.
Automati su ureĎaji koji
rade prema utvrĎenom redo-
sledu po programu pranja.
Automat se sastoji od rezer-
voara za vodu, sa grejačima,
pumpe za vodu, ventila za
razdvajanje i odmeravanje top-
le i hladne vode i programera.
Kod različitih automata
postoje različiti programi i
načini sprovoĎenja čišćenja,
ali je suština kod svih ista. Ceo
postupak se obavlja u zasebnoj
prostoriji u koju j smešten i
automat za pranje. Sl. 48. Automat za pranje aparata za muţu
118
Nedeljno pranje i čišćenje podrazumeva detaljnije pranje i čišćenje svih
delova koji dolaze u dodir sa mlekom. Obavlja se na sličan način kao i dnevno
pranje, samo što se u ovom slučaju delovi rastavljaju. Razdvojeni delovi se po-
tapaju u rastvor tople vode i deterdţenta i nekog od dezinfekcionih sredstava.
Delovi muzne jedinice se u tom rastvoru zadrţavaju u trajanju od 5-10 min.
U ovoj fazi pranja vrši se skidanje eventualnog mlečnog kamenca sa delova
muzne jedinice.
Povremeno pranje i čišćenje se odnosi na radove koji se izvode svakih 5-6
meseci. Uz pranje onih delova koji se svakodnevno peru i čiste, ovde se uklju-
čuje i pranje i čišćenje voda podpritiska. Čestice prašine, mehaničke primese,
kondenzat i sl., su nečistoće koje se taloţe u provodniku podpritiska. Pri ovom
pranju neophodno je očistiti celu instalaciju.
ODRŢAVANJE APARATA ZA MUŢU
U pogledu potreba ili obaveza oko odrţavanja aparata za muţu, potrebno je
istaći nekoliko osnovnih pojmova, koji su izuzetno vaţni i specifični upravo za
njih. Ti pojmovi bi bili sledeći:
aparati za muţu se primenjuju svaki dan, i to najmanje dva puta dnevno,
što nije slučaj ni sa jednom drugom mašinom ili bilo kojim drugim ureĎajem u
poljoprivredi,
korišćenje aparata za muţu je sloţeno, počev od toga da veći broj delova
čovek muzač neposredno dodiruje rukama, pa do toga da se veći broj delova
svakodnevno čisti i pere,
aparati za muţu stalno dolaze u dodir sa kravama, koje su i pojedinačno
veće veće vrednosti od aparata, pa postoji stalna opasnost da aparat (sa manjom
vrednošću) ošteti kravu,
aparati za muţu često samo prividno dobro rade, a nedostaci se teţe otkri-
vaju.
Nema sumnje da je proces mašinske muţe sloţen i veoma odgovoran rad,
koji zahteva besprekorno funkcionisanje aparata za muţu. Prilikom svake muţe
(od 730 godišnje), potrebno je ostvariti dva podjednako vaţna efekta:
svaka muţa mora da bude takva da štiti kravu,
kvalitet mleka od svake muţe mora da zadovolji minimum zahteva.
Kod odrţavanja aparata za muţu razlikuje se odrţavanje po delovima, a po-
tom i odrţavanje po terminima (rokovima).
Dr Dušan Radivojević, MEHANIZACIJA STOČARSKE
PROIZVODNJE
119
MAŠINSKA MUŢA
Odrţavanje pogonskog dela aparata za muţu
Pogonski deo aparata za muţu je po pravilu, stabilno izraĎen, pre svega,
kompleks elektromotor - pumpa podpritiska. Kod ova dva dela potrebno je samo
povremeno obaviti kontrolu stanja, kao i uobičajeno čišćenje. Kod elektromo-
tora se mogu javiti smetnje vezane za osigurače, šalter ili vodove, a kod pumpe
podpritiska, najčešće oko remena za pogon. Taj remen treba redovno kontro-
lisati, i to:
na stepen zategnutosti, što neposredno utiče na visinu podpritiska,
na eventualni stepen ili pojavu oštećenja.
U vezi sa podpritiskom, potrebno je redovno pratiti stepen zaptivenosti, a
naročito stanje ventila i merača podpritiska. Kod tih delova se često mogu javiti
propusti i poteškoće. Iz tog razloga potrebno je ventil jednom mesečno oba-
vezno rastavljati i kontrolisati uz dobro pranje i sušenje.
Cevi provodnici podpritiska se redovno kontrolišu na zaptivenost. Svaka
greška kod njih, smanjuje visinu podpritiska.
U pogledu učestalosti kontrole i odrţavanja pogonskih delova aparata za
muţu, najčešće je to potrebno činiti mesečno, a neke stvari i jednom u šest me-
seci (elektomotor i pumpa podpritiska se u tim intervalima temeljno pregledaju i
čiste).
Odrţavanje muzne jedinice
Najvećem naprezanju i trošenju u toku rada izloţene su muzne čaše, odnos-
no gumeni delovi - sisne gume.
Prilikom izrade muznih čaša posebna paţnja se poklanja izradi gumenih
delova. U tom pogledu postoji vrlo uska specijalizacija proizvoĎača koji nastoje
da gumene delove prave sa nekoliko vaţnih osobina, kao što su mekoća - elas-
tičnost i dugotrajnost.
MeĎutim, kao i svaki materijal, guma podleţe starenju i zamaranju. Naime,
već sa jednim satom rada aparata za muţu, gumeni delovi ostvare oko 3600 po-
kreta. Na ovaj način mesečno se ostvari oko 100.000 pokreta.
Posledica primene muznih čaša, je gubljenje elastičnosti gumenih delova -
oni jednostavno postaju sve krući. Površina gumenih delova postaje sve manje
glatka. Sve se to uvećava stalnim pranjem. Kao najteţa posledica je svakako po-
java prvo mikro, a potom i makro prskotina (po uzduţnoj osi).
120
Iz navedenih razloga kontrola sisinih guma mora biti svakodnevna i zaista
vrlo savesna. Jer, to treba posebno istaći, samo ti delovi dodiruju vime krave, pa
se svaka nepravilnost odraţava na vime.
U praksi se ponekad koristi sistem povremene zamene sisinih guma. Za to
je neophodno imati dve garniture sisinih guma, koje se naizmenično koriste.
Tako se stvaraju uslovi za povremen odmor materijala. Osim toga, pri skidanju i
postavljanju, moguće je uočavanje nepravilnosti kao i potreba potpune zamene.
Sisne gume se ubrajaju u neku vrstu potrošnog materijala. Naime, po pra-
vilu, gotovo bez obzira na opšte stanje ili stepen očuvanosti, sisine gume se
moraju menjati novim, na svakih šest meseci. U slučajevima kada se sisine
gume manje koriste (manji broj krava), onda ih je moguće koristiti do godinu
dana, ali pod uslovom da se pravilno peru i čiste od kamenca.
U obavezu povremene kontrole stanja spada i kontrola sabirnika (kolektora)
mleka. Kontroliše se opšte stanje sabirnika, a posebno otvor za ulazak vazduha.
Ti otvori moraju stalno da propuštaju vazduh, pa ih povremeno, svakako jednom
nedeljno, treba proveravati i čistiti.
Konačno, jednom godišnje bi trebalo obaviti kompletnu stručnu kontrolu
stanja aparata za muţu. To radi servisna sluţba proizvoĎača aparata. To bi svaki
proizvoĎač aparata za muţu trebalo da nameće kao obavezu, a svaki korisnik da
prihvati kao potrebu. Time se stvara meĎusobno poverenje, od čega bi korisnik
trebalo da ima korist. U takvim slučajevima, aparat za muţu se toliko osveţi da
nesmetano moţe raditi u toku cele godine, što je u stvari i krajnji cilj.
IZMUZIŠTA
Izmuzišta su posebne prostorije specijalne namene, samo za obavljanje pro-
cesa muţe. Ona su deo celine objekta za slobodni sistem drţanja krava. U zavis-
nosti od broja krava, izmuzišta mogu da budu predviĎena za svaku staju, za dve
staje ili pak jedno - centralno za celu farmu sa većim brojem staja.
Obavljanje procesa muţe u izmuzištu ima svojih specifičnosti kao što su:
krave same dolaze na mesto muţe, dok se radnik muzač
zadrţava u izmuzištu,
poloţaj tela radnika je normalan, bez savijanja i rada u
neanatomskom poloţaju.
Korišćenjem izmuzišta postiţe se još čitav niz drugih prednosti u odnosu na
muţu u staji. Tu se pre svega ističu jednostavnost obavljanja svih radova i vrlo
Dr Dušan Radivojević, MEHANIZACIJA STOČARSKE
PROIZVODNJE
121
MAŠINSKA MUŢA
visok stepen higijene, zatim mogućnost uvoĎenja poluautomatskog i auto-
matskog sistema muţe.
Najstariji tip izmuzišta je tandem izmuzište. Ovo izmuzište se odlikuje pa-
ralelno postavljenim boksovima za krave u odnosu na centralni kanal izmuzišta.
Kod ovih izmuzišta je omogućen individualni ulaz i izlaz iz boksova. Grade se
najčešće sa 2 x 4 mesta. Veći broj mesta nije poţeljan zbog individualne izmene.
Kanal je dubine oko 80 cm, što je dovoljno da radnik u toku rada zadrţava
normalan uspravan poloţaj svog tela.
Sl. 49a. Tandem izmuzište – osnova
Sl. 49b. Tandem izmuzište - presek
122
Pregrade boksova u izmuzištu se izraĎuju od pocinkovanih cevi. Otvaraju
se i zatvaraju potpuno automatski, nezavisno jedna od drugih. Pokretanje ograde
- vrtnica se izvodi pomoću hidrauličnih drţača - cilindra i hidro motora.
Auto tandem izmuzište je modifikovano – osavremenjeno tandem izmu-
zište. Razlika je u proširenju prostora pored mesta za muţu, hodnikom, tako da
se svakoj kravi omogućava nezavisni ulaz ili izlaz iz boksa za muţu, odnosno
celog izmuzišta. Time se potpuno eliminiše pojava sačekivanja grla na kraju
muţe. Grade se sa brojem mesta od 2 x 3 do 2 x 4.
Sl. 50. Auto tandem izmuzište
Sl. 51a. Izmuzište "riblja kost"
Dr Dušan Radivojević, MEHANIZACIJA STOČARSKE
PROIZVODNJE
123
MAŠINSKA MUŢA
Sl. 51b. Popreĉni presek izmuzišta "riblja kost"
Kod izmuzišta "riblja kost" boksevi - mesta za krave su u odnosu na cen-
tralni hodnik postavljeni pod uglom od 35 stepeni. Takvim postavljanjem bok-
sova, postiţu se odreĎene prednosti, kao što su:
krave su sa vimenima bliţe jedna drugoj, što smanjuje potrebu za kreta-
njem radnika muzača, a time mu se omogućava rad sa više muznih jedinica isto-
vremeno,
vime svake krave je prema muzaču okrenuto sa dve strane, a to znači veću
preglednost i bolju kontrolu stanja vimena, a ujedno i lakši rad oko vimena.
Kanal je, kao i u prethodnom slučaju, dubine oko 80 cm. Duţina prostora
za krave se kreće oko 175 cm za svaki red, a širina - rastojanje izmeĎu dve krave
je oko 110 cm. Pod izmuzišta treba da je izraĎen od materijala koji se lako peru,
ali istovremeno ne sme biti klizav. Kod izmuzišta "riblja kost" deo poda u širini
od oko 30 cm je rešetkast zbog odvoĎenja otpadnih voda koje nastaju pri pranju
vimena ili eventualno, manjih količina stajnjaka.
Broj mesta za istovremenu muţu kod ovog tipa izmuzišta najčešće je 2 x 8.
Kao i kod drugih tipova i ovde je za svako mesto potrebno obezbediti po jednu
muznu jedinicu.
Ulaz krava u izmuzište je u grupi, otvaranjem vratnice sa jedne strane, a
potom i druge. Posle muţe napuštanje izmuzišta je takoĎe u grupi. Iz tog razloga
neophodno je izvršiti grupaciju krava prema količini mleka koju daju, kako bi se
izbeglo čekanje krava u izmuzištu.
124
Modifikacija klasičnog siste-
ma "riblja kost" u poligon sisteme
imala je za cilj ubrzavanje procesa
muţe sa izbegavanjem duţeg čeka-
nja cele grupe krava zbog neujed-
načene mlečnosti.. Poligon sistemi
mogu biti sa tri ili četiri nezavisna
reda boksova.
Rotaciona izmuzišta su namenjena uglavnom za farme sa velikim brojem
krava. Broj mesta za muţu moţe biti veći od 50 na jednom izmuzištu. Ova izmu-
zišta potpuno zadovoljavaju zahtevima tekućeg radnog procesa. Njihovim koriš-
ćenjem znatno se povećava produktivnost rada.
Princip korišćenja se zasniva na samostalnom dolasku krava u prostor za
muţu na osnovnu pokretnu platformu. Pre nego što uĎu u prostor boksa, prolaze
kroz pripremnu rampu. Na tom mestu kravama se pere vime toplom vodom i
suši toplim vazduhom. Potom krava ulazi u boks na platformi. Na tom mestu im
se postavljaju muzne jedinice na vimena. Muţa traje oko 6-8 min, a upravo to
vreme je potrebno da platforma napravi pun krug, te da krava doĎe do mesta na
kojem je ušla u boks. Na tom mestu se skida muzna jedinica, a osloboĎena krava
napušta platformu.
Kod prvih varijanti rotacionih izmu-
zišta, boksovi za krave su bili radijalno
rasporeĎeni, odnosno pod uglom od 90
stepeni, prema smeru kretanja platforme.
Nivo platforme je bio ravan sa površinom
zemlje, pa su radnici muzači morali da
čuče pri postavljanju, odnosno skidanju
muznih jedinica sa vimena. Novina kod
ovog tipa izmuzišta je spuštanje radnika u
kanal, a ulazak krava na platformu se iz-
vodi uz korišćenje ulazno - izlaznih rampi.
Sl. 52. Modifikovana izmuzišta
"riblja kost" - poligon
Sl. 53. Rotaciono izmuzište
sa radijalno postavljenim
boksovima za muţu
Dr Dušan Radivojević, MEHANIZACIJA STOČARSKE
PROIZVODNJE
125
MAŠINSKA MUŢA
Drugi tip rotacionih izmu-
zišta je sa postavljanjem krava
po tandem principu, odnosno
jedna iza druge u boksovima po
obimu platforme (aksijalno u
odnosu na pravac kretanja plat-
forme).
Osnovni nedostatak ovog ti-
pa rotacionog izmuzišta je manji
broj mesta - boksova za muţu.
Obzirom da su boksovi postav-
ljeni po obimu platforme, za ve-
ći broj boksova bilo bi potrebno
da platforma ima vrlo veliki pre-
čnik. MeĎutim, u tom slučaju radnik muzač (obzirom da sačekuje krave za
intervenciju), nepotrebno gubi vreme, a to se svakako nepovoljno odraţava na
proizvodnost.
Da bi se na neki način izbegao taj nedostatak, a istovremeno povećala
proizvodnost, pojavila su se rotaciona izmuzišta sa rasporedom boksova na
platformi u obliku "riblje kosti".
Rotaciono izmuzište tipa
unilaktor je zasnovano na fizički
odvijenim bok-sovima - mestima
za muţu. Svaki boks ima svoj
mehanizam za pokretanje i kom-
pletnu opremu za muţu. Boksovi
se po prijemu krave kreću prema
unapred definisanoj putanji. Po-
gon platforme je pomoću elektro-
motora. Provodnik podpritiska je
u obliku samonosećeg fleksibil-
nog creva. Muţa se obavlja u
merne sudove, a praţnjenje svih
mernih sudova se vrši na jednom
mestu u sud za hlaĎenje.
Sl. 54. Rotaciono izmuzište sa aksijalno
postavljenim boksovima za muţu
Sl. 55. Rotaciono izmuzište sa rasporedom
boksova na platformi po principu "riblje
kosti" - tangencijalno u odnosu na pravac
kretanja platforme
126
Sl. 56. Izmuzište sa pokretnim boksovima za muţu - unilaktor
ORGANIZACIJA PROCESA MUŢE
Radni učinak pri muţi krava zavisi od više faktora, ali pre svih najuticajniji
su: duţina trajanja glavne muţe (min/krava), utrošak vremena oko rutinskih ra-
dova, utrošak vremena na kretanje (min/krava).
Učinak se moţe izračunati korišćenjem obrazaca, meĎutim to je u domenu
teorijskih razmatranja za koja je, da bi se ostvarila, potrebno obezbediti po
muzaču dovoljan broj muznih jedinica za istovremenu primenu.
a) Krava/muzač/h = 60 min/rutinski radovi (min/krava) + vreme kretanja
(min/krava);
b) Muzna jedinica/muzač = glavna muţa (min)/rutinski radovi (min/krava)
+ vreme kretanja (min/krava).
Glavna muţa traje od 3-8 min/krava/muţa. Kod konvencionih aparata za
muţu polazi se od krava, koje se brzo muzu (da bi se sprečila slepa muţa). Tada
se na krave, koje se sporije muzu mora sačekati.
Poluautomatski aparati za muţu, smanjuju opasnost od "slepe muţe", tako
da se moţe povećati broj muznih jedinica po muzaču (i pored duţe glavne
muţe). Pri tome se ne uračunava vreme čekanja, pa se učinak znatno povećava.
Dr Dušan Radivojević, MEHANIZACIJA STOČARSKE
PROIZVODNJE
127
MAŠINSKA MUŢA
Rutinski radovi u praksi dobro uhodanog muzača, traju od 1-3 min/krava.
Oni u znatnoj meri utiči na ukupno trajanje muţe. Posebno su veliki radovi oko
domuzavanja i iznose oko 50% od ukupnih rutinskih radova. Rutinski radovi
traju neko vreme, meĎutim, uvek postoji mogućnost za njihovo poboljšanje.
Uterivanje krava, kao rutinski rad, traje oko 10 sec/krava/muţa, ali se moţe
poboljšati mirnim postupcima sa kravom, njeno usmereno kretanje ka mestu za
muţu, dovoljna širina vrata, davanje koncentrata za podsticaj.
Priprema vimena traje oko 30-60 sec/krava/muţa, sa mogućnošću skraćenja
ukoliko su vimena čista - čiste i staje, a sadrţi još suvo čišćenje vimena, izma-
zanje prvih mlazeva, masaţa papila, stimulaciju.
Postavljanje muznih jedinica traje oko 10 sec/krava/muţa, a izvodi se od-
mah nakon pripreme i odmah uspostavlja radni reţim.
Domuzavanje traje 15-30 sec/krava/muţa, izvodi se odmah posle kraja
punog toka mleka, zbog čega je vaţno sa de smanjeni protok odmah otkrije u na-
stanku, krave ne navikavati na dugu muţu.
Skidanje muzne jedinice i dezinfekcija vimena traje oko 10 sec/krava/muţa,
potrebno je sprečiti prekid podpritiska.
Isterivanje krava iz izmuzišta traje oko 7 sec/krava/muţa, a mere za pobolj-
šanje su iste kao i kod uterivanja.
Osnovni uslov za visok učinak muţe je dobra preglednost, povoljan radni
poloţaj i kratki putevi od vimena do vimena. U ovom pogledu, nude se različiti
uslovi u stajama sa vezanim sistemom drţanja i u izmuzištu.
Kod muţe u stajama sa vezanim sistemom i pri muţi u kante, napravi se
oko 20 m/krava/muzna jedinica. Jedan radnik muzač moţe da opsluţuje samo
dve muzne jedinice. Prosečan učinak je oko 10 krava/h/muzač. Ukoliko se muţa
izvodi u cev, sa tri muzne jedinice postiţe se učinak od 18 krava/h/muzač. Sa
poluautomatskim aparatima, muze se sa po 4 muzne jedinice, i ostvarenim učin-
kom od 24-28 krava/h (sa kretanjem od oko 15 m/krava).
Izmuzišta imaju nesumnjivu prednost u odnosu na muţu u staji, bez obzira
o kojem vidu je reč. Iz tog razloga u novim stajama uvek treba dati prednost
muţi u izmizištu. U njima su povoljniji radni i tehnički uslovi. Danas postoje
izmuzišta sa značajnim učincima koji dostiţu broj od 80-400 krava/sat muţe,
meĎutim, u poreĎenju na druge tipove izmuzišta ovi zahtevaju nešto veća inves-
ticiona ulaganja.
128
HLAĐENJE MLEKA I POVRATNO
DOBIJANJE TOPLOTE
U uslovima savremene proizvodnje mleka postoje različita tehničko-tehno-
loška rešenja za izvoĎenje procesa hlaĎenja mleka. Osnovni cilj koji treba da
postigne bilo koje od ovih rešenja jeste sniţavanje temperature sirovog mleka u
što je moguće kraćem roku po završetku procesa muţe i to na vrednosti koje će
garantovati očuvanje mleka do momenta isporuke.
Uobičajen postupak koji sledi posle hlaĎenja mleka metodom direktnog
isparivanja rashlaĎenog fluida, jeste i proces povratnog dobijanja toplote iz
mleka. Na ovaj način se postiţe značajna ušteda, tako što se toplotna energija
oduzeta od mleka ponovo upotrebljava za grejanje vode, potrebne u različitim
procesima na farmi.
HlaĊenje mleka
HlaĎenje mleka ima za cilj sprečavanje razmnoţavanja mikroorganizama u
mleku. U pomuţenom mleku (sa temperaturom od oko 36 0C) broj mikroorga-
nizama se u prvih 2-3 časa posle muţe ne povećava. To je takozvana faza prila-
goĎavanja - adaptacije bakterija ili baktericidna faza.
Sl. 57. Povećanje broja mikroorganizama po vremenu
i temperaturi mleka (u 10 cm3)
Dalji razvoj mikroorganizama direktno zavisi od temperature mleka. Ako
se temperatura spusti ispod 10 0C onda se broj mikroorganizama sporo pove-
ćava. U stvari, sa spuštanjem temperature (hlaĎenjem), produţava se period
adaptacije.
Dr Dušan Radivojević, MEHANIZACIJA STOČARSKE
PROIZVODNJE
129
MAŠINSKA MUŢA
Za postupak hlaĎenja mleka treba poštovati neke osnovne principe:
sa hlaĎenjem treba početi odmah nakon muţe,
brzina hlaĎenja mleka treba da bude takva da se što pre postigne tempera-
tura od 10 0C, a potom i na 4
0C (za slučajeve da se mleko čuva duţe, do 48 ča-
sova),
postignuta temperatura mleka treba da se odrţava za svo vreme čuvanja
mleka,
u toku hlaĎenja, mleko treba mešati,
u hladno mleko ne sipati toplo, već samo dobro rashlaĎeno mleko.
U najvećem broju slučajeva za početak hlaĎenja ili predhlaĎenja mleka,
koristi se voda. To bi kao pravilo trebalo da se odnosi na manja gazdinstva.
Vodom se postiţe samo predhlaĎenje. To je u stvari spuštanje temperature mle-
ka na temperaturu pribliţnu temperaturi vode. To pribliţavanje je na 3-5 0C
iznad temperature vode. Poţeljno bi bilo da temperatura mleka bude pribliţnija
temperaturi vode. MeĎutim, ukupno posmatrajući, postupkom hlaĎenja mleka na
temperaturu od oko 12-15 0C, broj mikroorganizama se i dalje povećava.
HlaĎenje mleka vodom moţe biti dovoljno samo u slučajevima kada se
mleko odnosi sa farme dva puta dnevno, odnosno nekoliko časova posle muţe.
HlaĎenje mleka (ili duboko hlaĎenje), znači
dalje sniţavanje temperature mleka sve do 4 0C.
To je ona temperatura mleka, koja ima značaj sa
dva tehnička stanovišta: mora se postići za dva
do tri sata posle muţe, i mora se odrţati sve do
isporuke mleka.
Voda kao sredstvo za predhlaĎenje se moţe
koristiti na više načina. Jedan od načina pred-
hlaĎenja mleka vodom je korišćenje bazena za
hlaĎenje mleka u kantama.
U bazenima se mora omogućiti protok vode, ali i usmeravanje ka dnu
bazena. Potrebna količina vode se kreće oko 10-11 l za 1 l mleka. Duţina
hlaĎenja je oko 60 minuta, a protok vode 10-20 l/min.
Drugi način je pomoću prstena za oblivanje kante vodom. Preko kante se
postavlja prsten (perforirani) iz kojega se voda razliva po spoljašnjosti kante. Na
ovaj način se postiţu dva efekta. Prvi, smanjuje se potrebna količina vode na
oko 8 l za 1 l mleka, i drugi, skraćuje se vreme hlaĎenja na ispod 1,5 h.
Sl. 58. Bazen za hlaĊenje
mleka u kantama sa
usmeravanjem
130
Treći način je pomoću kan-
te sa mešačem. U specijalne
kante sa odgovarajućim poklop-
cem, uliva se mleko, koje treba
hladiti. Na poklopcu kante se
nalazi mehanički mešač u obliku
cevi, kao i priključak za dotok
hladne vode.
HlaĎenjem mleka na ovaj
način smanjuje se potrebna ko-
ličina vode na oko 4 l/l mleka, a
potrebno vreme hlaĎenja skra-
ćuje na 45 min. Protok vode iznosi oko 5-6 l/min.
U praksi najzastupljeniji je svakako pločasti hladnjak - rekuperator za pred-
hlaĎenje mleka. To je u uštini rekuperativni razmenjivač toplote sa suprotnim
tokom kretanja vode i mleka. Uz ove razmenjivače su pored cevi koje dovode
vodu postavljeni elektromagnetni zaustavni ventili. Njihov rad je dirigovan
radom pumpe koja goni mleko iz sabirnog suda prema hladnjaku, tako da voda
dotiče u hladnjak samo u periodu kada u njega dospeva i mleko na predhlaĎenje.
Sl. 60. Šema ploĉastog ureĊaja za prethlaĊenje mleka
PredhalĎenje mleka vodom se izvodi radi brzog sniţavanja temperature
mleka, ali kao osnovni cilj je svakako ušteda ukupne energije potrebne za hla-
Ďenje mleka. Naime, predhlaĎenjem se mleku moţe sniziti temperatura sa 36 0C
na 18 0C bez većeg utroška energije, da bi potom ono bilo hlaĎeno na 4
0C. Taj
deo hlaĎenja se obavlja u za to posebnim ureĎajima, koji su direktni potrošači
energije.
Sl. 59. Specijalna kanta sa mešaĉem
i prikljuĉkom za dotok vode
za hlaĊenje mleka
Dr Dušan Radivojević, MEHANIZACIJA STOČARSKE
PROIZVODNJE
131
MAŠINSKA MUŢA
Hladnjaci za (duboko) hlaĎe-
nje mleka mogu da budu sa indi-
rektnim i direktnim hlaĎenjem. In-
direktno hlaĎenje se zasniva najčeš-
će na korišćenju vode kao sredstva
za hlaĎenje. Praktična primena se
ostvaruje tako da se rashlaĎena vo-
da dovodi do suda sa mlekom, a po-
tom rasprskava po sudu. Voda se
rashlaĎuje do temperature od 2-4 0C
(ledena voda).
Direktno hlaĎenje se obavlja u sudovima
za prihvatanje mleka. Princip direktnog hla-
Ďenja se zasniva na direktnom isparavanju
rashladnog fluida. Sudovi u kojima se izvodi
rashlaĎivanje su opremljeni mešačem i digi-
talnim termometrom koji registruje postignu-
tu temperaturu u toku rashlaĎivanja.
U pogledu utroška energije za hlaĎenje
mleka, postoje orijentacione norme. Ukupan
utrošak energije ne bi smeo da bude veći od
15-20 kWh/t mleka. Ovaj utrošak ne podra-
zumeva samo hlaĎenje već i čuvanje mleka na
potrebnoj temperaturi. Na ukupan utrošak
energije veliki uticaj ima stepen i kvalitet
izolacije suda za hlaĎenje i čuvanje mleka.
Povratno dobijanje toplote iz mleka
Direktnim hlaĎenjem (metodom direktnog isparavanja fluida), od mleka
se oduzima toplota koja moţe biti iskorišćena za zagrevanje vode. MeĎutim,
da bi se to ostvarilo neophodno je uključiti dodatne ureĎaje kao što je toplotna
pumpa.
Toplotna pumpa je osnovni deo svakog ureĎaja za povratno dobijanje top-
lote iz mleka. Osnovni elementi toplotne pumpe su isparivač, kompresor, kon-
denzator i ekspanzioni ventil. U isparivač, smešten u rezervoaru za mleko, radni
Sl. 61. Rezervoar za hlaĊenje mleka
ledenom vodom
Sl. 62. Rezervoar ureĊaja
za hlaĊenje sa direktnim
isparavanjem
132
fluid dolazi u stanju vlaţne pare (smeša pare i tečnosti) i u njemu prelazi u sta-
nje suvo zasićene pare. Radni fluid u ovakvim procesima je neki od halogenih
supstitucionih derivata parafinskih ugljovodonika fluora, koji su poznati kao
freoni (F - 12, F - 22 i sl.). Promena agregatnog stanja se obavlja zahvaljujući
toplotnoj energiji, koju radni fluid apsorbuje iz sirovog mleka.
U tom slučaju se oduzimanjem toplote, temperatura mleka spušta na nivo
koji zahteva tehnologija njegovog čuvanja i dalje prerade. Ta temperatura je za-
visno od vremena čuvanja mleka, od 4-10 0C.
Freon u parnom sta-
nju se po izlasku ispariva-
ča uvodi u kompresor, gde
mu se povećavaju pritisak
i temperatura. Ovako pri-
premljeni fluid se dalje
vodi u kondenzator koji je
smešten u termoizolova-
nom sudu, za grejanje i
čuvanje zagrejane vode.
Ovde se do energija rad-
nog fluida predaje vodi u
obliku toplote. U tom pro-
cesu, freon se prvo hladi
do stanja suve pare, a za-
tim kondenzuje do stanja ključale tečnosti. Istovremeno, povećava se tempe-
ratura vode zahvaljujući toploti koja se oduzima od freona.
Da bi se omogućilo povećanje kapaciteta toplotne pumpe, odnosno da bi
se freon doveo u stanje u kome moţe da oduzme što veću količinu toplote od
mleka (po jedinici masenog protoka), pre povratka u isparivač, freon se provodi
kroz dodatno hladnjak. Taj hladnjak nije uvek nuţan, koristi se u slučajevima
dopunskog hlaĎenja freona za njegovo bolje iskorišćavanje. Time se povećava
rashladni efekat isparivača, odnosno povećava se količina toplote koja se odu-
zima od mleka po jedinici mase rashladnog fluida.
Uloga ekspanzionog ventila je u tome da temperaturu freona snizi na nivo
ispod temperature hlaĎenja mleka. Ovo se postiţe njegovim propuštanjem kroz
kalibrisani presek ventila, pri čemu se struja rashladnog fluida prigušuje (adija-
batsko sniţavanje pritiska), uz odrţavanje entalpije konstantnom (h = constans).
Rezultat ovog nepovratnog procesa, koji se odrţava u vrlo kratkom vremenskom
Sl. 63. Šema ureĊaja za povratno dobijanje
toplote i tok energije u zatvorenom ciklusu: 1-isparivač, 2-kompresor, 3-kondenzator,
4-hladnjak, 5-ekspanzioni ventil
Dr Dušan Radivojević, MEHANIZACIJA STOČARSKE
PROIZVODNJE
133
MAŠINSKA MUŢA
intervalu, je smanjenje temperature fluida usled izgubljene radne sposobnosti
pri prigušivanju, za savladavanje suţenog otvora ventila. Prolaskom fluida kroz
ventil dolazi do njegove ekspanzije, usled pretvaranja jednog dela tečnosti iz
fluida koji se nalazi u stanju vlaţne pare u paru.
Levokretni kruţni proces se zatvara povratkom rashlaĎenog fluida u
isparivač.
Stvarni toplotni bilans rada ureĎaja se moţe prikazati jednačinom:
(Qmu + Pk) - (Qmg + Pkg + Qgg) = Qg
gde je: Pk - dodatni rad kompresora,
Qmg - gubici toplote iz sirovog mleka pri kretanju do suda za hlaĎenje,
Pkg - gubici pri radu kompresora,
Qgg - gubici toplote tokom kretanja radnog fluida do kondenzatora i
tokom čuvanja ugrejane vode.
HlaĎenjem 1 l mleka, sa 35 0C na 5
0C, dobija se oko 118 kJ/kg, dok je za
zagrevanje 1 l vode, sa 10 0C na 60
0C, potrebno 209 kJ/kg toplotne energije.
Iz ovog proizilazi da se toplotom, dobijenom iz 1 l sveţe pomuţenog mle-
ka, ohlaĎenog na 5 0C, moţe zagrejati 0,567 l vode sa 10 na 60
0C. Obzirom da
se u ovaj proces ulaţe i kompenzacioni rad kompresora, navedenoj vrednosti
energije dobijene hlaĎenjem mleka, treba dodati još oko 543 J/lit. mleka
(elektromotor kompresora od 1,5 kWh/1000 l mleka). Na ovaj način se vrednost
0,56 povećava na 0,82 litra vode koju je moguće zagrejati.
Sam ureĎaj u praktičnim uslovima ne postiţe potpuno predavanje vodi
ukupno osloboĎenu toplotu, usled odstupanja stvarnog od teorijskog procesa,
kao i raznih gubitaka.
Iskustvo u dugogodišnjoj praktičnoj primeni ovih ureĎaja garantuje da će
opisani ureĎaj omogućiti dobijanje 0,5-0,6 l tople vode.
Za pranje i odrţavanje higijene aparata za muţu (u prosečnim uslovima),
troši se oko 19 l vode po kravi dnevno, pri proizvodnji mleka od oko 20 lit.
mleka/krava/dan.
Iz prethodno navedenih odnosa, moţe se zaključiti da se toplotom koju
mleko poseduje moţe zagrejati 11,85 lit. vode/krava/dan, sa 10 0C na 60
0C.
Dakle, na ovaj način se moţe dobiti 60% ukupnih potreba za toplom vodom,
zagrejane bez utroška energije.
134
PROSTORIJE ZA MLEKO
Prostorije za mleko imaju posebnu namenu. Sluţe za smeštaj aparata za
muţu i za hlaĎenje - čuvanje mleka. U njima se obavlja sav rad oko pranja i odr-
ţavanja aparata za muţu i rad oko mleka, pre svega rashlaĎivanje i hlaĎenje.
Prostorije za mleko se grade pored staje. Za njihovu gradnju i korišćenje,
treba se pridrţavati odreĎenih preporuka:
najkraća veza sa stajom, ali ne tako
da veza sa stajom budu samo vrata. Sigur-
no je bolje ako izmeĎu postoji vazdušna
barijera, na primer prostorija za pogonski
deo aparata za muţu,
pogodno iznošenja mleka sa pravil-
nim prilaznim putevima ka mestu za pre-
uzimanje mleka ukoliko se radi o većim
količinama,
zadovoljavajuća veličina, koja zavi-
si od ukupnog broja grla i njihove mleč-
nosti, kao i od duţine čuvanja mleka. Za
veličinu stada od oko 20 grla preporučuje
se veličina prostora za mleko od oko
10-12 m2,
zadovoljavajući higijenski uslovi,
jedan od njih je okretanje prostorije na se-
ver, sa prozorom za provetravanje, zidovi
moraju biti obloţeni oblogom koja je ot-
porna na kiseline kojima se odrţava hi-
gijena i vrši dezinfekcija opreme i poda.
Pod ne bi trebao da bude klizav. Tavanica
i zidovi iznad obloga - pločica treba da se
kreče svetlim bojama, toplota koju osloba-
Ďaju rashladni ureĎaji mora biti odvoĎena
van prostora.
Sl. 64. Prostorija za mleko sa
opremom: 1- rezervoar za mleko, 2- agregat za hlađenje, 3-rezervoar za toplu vodu, 4-vakuum pumpa, 5-lavabo za ruke, 6-sabirnik, 7-automat za pra-nje, 8-muzne jedinice, 9-uređaj za pra-nje i dezinfekciju, 10-uređaj za pranje, 11-šaht, 12-ormar, 13-sanitarije, 14-ventil za vodu, 15-priključak za struju
top related