maoduš milan 403-f.pdf - becelor
Post on 14-Jul-2015
854 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Univerzitet u Novom Sadu Fakultet tehnikih nauka
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije: OFSET PRINT
ZAVRNI RAD - Osnovne akademske studije -
Profesor: dr osi Ilija
Student: Maodu Milan 403-f
Novi Sad 2011.
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Sadraj:Osnovni pojmovi u proizvodnim sistemima..................................................3 Osnovni elementi proizvodnih sistema..........................................................8 Oblikovanje tokova materijala.......................................................................9 Tip i varijanta toka........................................................................................11 Karta proizvoda............................................................................................17 Analiza programa proizvodnje.....................................................................26 Izbor proizvoda predstavnika.......................................................................33 Razrada elemenata operacija rada................................................................38 Izbor tipa i varijante toka..............................................................................48 Projektovanje struktura sistema....................................................................51 Odredjivanja elemenata strukture sistema....................................................55 Uesnici u procesu rada................................................................................57 Oblikovanje prostornih struktura sistema.....................................................61 Razmetaj radnih mesta u proizvodnom sistemu..........................................62 Razmetaj odeljenja u proizvodnji - prostorna struktura..............................65 Razmetaj odeljenja u proizvodnji i transportni put.....................................66 Razmetaj odeljenja u proizvodnji i tok materijala......................................67 Revitalizacija datog proizvodnog sistema - prostorna struktura..................68 Revitalizacija datog proizvodnog sistema i transportni put.........................69 Revitalizacija datog proizvodnog sistema i tok materijala..........................70 Zakljuak......................................................................................................71 Literatura......................................................................................................72
2
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Osnovni pojmovi u proizvodnim sistemimaProizvodnja je uslovljena postojanjem skupa elemenata (predmeta rada, sredstava rada i uesnika u procesima rada), relacija izmeu elemenata i njihovih karakteristika ureenih u skladu sa projektovanim postupcima promena stanja sa jedne i ulaganjem ljudskog rada sa druge strane, odnosno uslovljena postojanjem sistema za proizvodnju oblikovanog na nain da obezbedi transformaciju raspoloivih resursa u proizvode u skladu sa datim potrebama.
Slika 1. Osnovni model transformisanja resursa u proizvode
U proizvodnom sistemu odvija se proces rada, tj. proces transformacije ulaznih u izlazne veliine. Proces rada je niz uzastopnih promena stanja na predmetu rada u vremenu. U svakoj fazi odvija se odreena operacija (na svakom tehnolokom sistemu), svaka operacija traje odreeno vreme. Proces rada odvija se prema definisanom postupku rada. Svaki sistem ima svoje ulazne veliine: materijal, informacije i energiju. Dakle u svakom proizvodnom sistemu postoje tri vrste tokova. Tok materijala ini skup postupaka promena stanja projektovanih tako da omogue transformaciju ulaznih materijala (informacija) u izlazne proizvode potrebnog i dovoljnog kvaliteta. Tok materijala ini osnovni tok u svakom proizvodnom sistemu. Tok informacija predstavlja tok u kome se vri izdvajanje i obrada podataka u cilju dobijanja informacija potrebnih za donoenje odluka koje obezbeduju projektovane aktivnosti za podeavanje sistema i dranje izlaznih veliina u dozvoljenim granicama. Tok informacija je kontrolni tok. Tok energije predstavlja skup mrea, ureaja, postrojenja i vodova koji obezbeuju rad tehnolokih sistema i uslove rada. Tok energije je pomoni tok u svakom proizvodnom sistemu.3
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Dve osnovne radne karakteristike proizvodnog sistema su: kapacitet i efektivnost. Kapacitet (Ke) je maksimalna koliina rada vremenski izraena koju dati sitem moe da da u odreenom vremenu. Efektivnost sistema (Es) je verovatnoa da e sistem u najkraem vremenu stupiti u dejstvo, da e pouzdano raditi u projektovanom vremenu bez otkaza i da e se lako i brzo prilagoavati promenama u okruenju. Mera funkcionalne pogodnosti je fleksibilnost sistema.
Slika 2. Efektivnost sistema u vremenu
gde je: Es efektivnost sistema; OG operativna gotovost; P pouzdanost; FP funkcionalna pogodnost
Es=OG(t)xP(t)xFP
Prilazi u projektovanju proizvodnih sistema odnosom struktura koliine u programu proizvodnje, stepenom tehnoloke sloenosti predmeta rada i kapacitetom sistema.
Oblikovanje tokova materijala u proizvodnim sistemima je uslovljeno:
Predmeti rada, u optem sluaju, protiu kroz proces sa ili bez povratnih tokova, optereujui razliite preseke projektovanim postupkom, strukturom i koliinama. Kao rezultat dobijamo osnovni model tokova materijala u sistemu.
Oznake - obrada - kontrola - ekanje - transport - skladitenje
Slika 3. Osnovni model tokova materijala u sistemu4
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Postoje dva prilaza za projektovanje struktura proizvodnih sistema:Pojedinani prilaz u oblikovanju tokova materijala Kod ovog prilaza se posmatra svaki proizvod ponaosob, za svaki se odreuje potreban broj elemenata sistema, postupci rada i projektuju se proizvodni tokovi, odnosno utvruje se tehnoloki postupak za sve predmete rada. Razrada tehnolokih postupaka podrazumeva izbor varijante procesa, izbor varijante postupka rada, razradu operacija rada (odreivanje zahvata i redosleda izvoenja operacija rada, utvrivanje vremenskih normativa, ...). Sve ovo uslovljava j (j=1, 2, 3, ... n) pojedinanih tokova materijala u sistemu. Kod programa proizvodnje ire strukture i manjih koliina (podruja III i IV) na zahvate razrade postupka rada i projektovanje potrebnih alata i pribora odlazi najvie od ukupnog vremena utroenog na pripremi proizvodnje, to znaajno utie na trokove proizvodnje. Osnovne karakteristike pojedinanog prilaza u oblikovanju tokova materijala su: raznovrsnost u oblikovanju proizvoda i delova, pojedinaan prilaz u oblikovanju postupka rada, tovodi razliitim postupcima za sline delove, pojedinaan prilaz u oblikovanju postupaka rada, to vodi razliitim postupcima za relativno sline delove, dui rok pripreme proizvodnje nizak stepen iskorienja sredstava rada u vremenu i radnim karakteristikama zbog malih koliina razliitih delova, visoki iznosi pripremno-zavrnih vremena, dugi rokovi isporuka, odnosno vremena trajanja ciklusa proizvodnje, tekoe u auriranju baza razliitih podataka, sloenost postupaka planiranja i kontrole redosleda operacija i radnih naloga, nemogunost primene metoda neprekidnih tokova u uslovima programa ire strukture. Grupni prilaz u oblikovanju tokova materijala Grupni prilaz je savremeniji. Razvijen je na osnovama slinosti delova u programima proizvodnje, ogranienog broja oblika i objedinjavanju predmeta rada slinih karakteristika u operacijsku grupu osnovnu jedinicu posmatranja. Operacijska grupa je utvrena na osnovu sistema klasifikacije, koji u sebi sadri kriterijume razvrstavanja, ime su stvoreni uslovi za poveanje koliina na relaciji ulaz- izlaz procesa rada. Za ovako dobijenu operacijsku grupu vri se izbor realnog ili projektovanje kompleksnog predmeta rada i za njega se razrauje tehnoloki postupak. Pod pojmom slinost karakteristika podrazumeva se skup relevantnih obeleja predmeta rada u operacijskoj grupi koji odreuju mogunost na jednom ili skupu tehnolokih sistema istih karakteristika.
5
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Na ovaj nain javljaju se, umesto pojedinanih, tokovi operacijskih grupa to poveava koliine u toku i, nizom drugih efekata, podie kvalitet tokova u celini. Primenom grupnog prilaza u oblikovanju tokova materijala postiu se sledei efekti: minimalizacija pripremno-zavrnih vremena, smanjenje vremena trajanja ciklusa proizvodnje, smanjenje nedovrene proizvodnje, snienje stepena sloenosti tokova materijala u sistemu, poveanje stepena fleksibilnosti struktura preduzea, povienje stepena serijnosti, mogunost izbora odgovarajueg stepena automatizacije, olakano upravljanje procesima rada, snienje stepena sloenosti informacionih tokova, optimalan razmetaj radnih mesta, primena grupnog modularnog prilaza u razvoju proizvoda, izgradnja sistema bez ugraenih ogranienja, poveanje nivoa kvaliteta, to kao rezultat daje poveanje ukupne efikasnosti i efektivnosti sistema u celini. U oblikovanju unutranje strukture (razmetaj radnih mesta) postoje takodje dva prilaza: procesni i predmetni. Procesni prilaz zasnovan je na grupisanju svih operacija, odnosno tehnolokih sistema iste vrste u istu radnu jedinicu - radionicu. Razliitost karakteristika predmeta rada uslovljava i razliite tehnoloke postupke, a samim tim razliiti predmeti rada se kreu na razliite naine. Ta razliitost je izraena u razliitom redosledu operacija, postojanju povratnih kretanja uslovljenih poloajem tehnolokih sistema i ukrtanjem putanja predmeta rada, to tokove u sistemu ini nepotrebno sloenim. Ovaj prilaz se primenjuje kod proizvodnih programa ire strukture sa relativno malim koliinama. Prednost ovog prilaza je u visokom stepenu fleksibilnosti, olakanoj kontroli tehnolokih postupaka Nedostaci predmetnog prilaza u postavljanju tokova materijala ogledaju se u sloenosti upravljakih struktura, usporenom protoku, velikom obimu nedovrene proizvodnje i visokim trokovima rukovanja materijalom. Predmetni prilaz je savremeniji. Zasnovan je na postavljanju struktura proizvodnih sistema na principu organizovanja celina radnih jedinica koje, objedinjavaju tehnoloke strukture i uesnike u procesu rada potrebne za izradu grupe slinih predmeta rada utvenih tehnolokim postupkom. Osnova predmetnog prilaza je sadrana u oblikovanju prostorno izdvojenih nezavisnih delova strukture sistema u kojima poinje i u potpunosti se zavrava izrada grupe predmeta rada odreenog stepena tehnoloke sloenosti koji uslovljava slinost tehnolokih postupaka.
6
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Kao rezultat razliitog stepena sloenosti predmeta rada odnosno razlitih vremena trajanja operacija rada na odreenim mestima javljaju se bunkeri za smetaj predmeta rada u redovima ekanja. Prednost ovog prilaza je u poveanoj efikasnosti, manjem obimu nedovrene proizvodnje, boljem iskorienju kapaciteta i olakanom upravljanju, a nedostaci su povien stepen nefleksibilnosti i oteana kontrola tehnolokih postupaka.
Slika 4. Procesni razmetaj elemenata proizvodne strukture
Slika 5. Predmetni razmetaj elemenata proizvodne strukture
Kombinujui ove prilaze u oblikovanju strukture preduzea dobijamo sisteme zasnovane na pojedinanom i procesnom ili predmetnom principu, i grupnom i procesnom ili predmetnom prilazu Najvei broj naih proizvodnih sistema postavljen je na pojedinanom i procesnom prilazu. Ovako postavljeni procesi u proizvodnim sistemima generiu niz ogranienja koja spreavaju ostvarenje projektovanih efekata.
7
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Osnovni elementi proizvodnih sistema
Proizvod je rezultat transformacije resursa u procesu rada. Zbog proizvoda postoji preduzee, a proizvod postoji zbog trita namenjen je zadovoljenju potreba potroaa. Postoji tedencija da danas opstaje drutvo koje ne proizvodi, to je greka. Karakteristike proizvoda: Struktura (da bi smo projektovali sistem koji e davati proizvod, moramo poznavati strukturu proizvoda, tj. njegovu sloenost, odnosno kompleksnost) Kvalitet (sloenost) - tehniki kvalitet (izraen parametrima) - upotrebni kvalitet - ekonomski kvalitet i - estetski kvalitet (kvalitet zadovoljstva) Koliine - ivotni ciklus proizvoda moemo definisati kao vreme trajanja proizvoda u razmeni sa okolinom. ivotni ciklus nekog proizvoda moe biti svega par dana (flajer), nekoliko meseci (televizijska reklama), godina ili decenija (vizuelni identitet firme). Ovo vreme je u najveoj meri uslovljeno zahtevima okoline. Bez obzira na vreme trajanja, svaki proizvod prolazi kroz iste faze ivotnog ciklusa: 1. istraivanje i donoenje odluka, 2. razvoj, 3. uvoenje, 4. rast razmene sa okolinom, 5. uravnoteenost razmene, 6. opadanje razmene (kritine take i potreba uvoenja novog proizvoda), 7. zamena postojeeg sa novim proizvodom.
Slika6.Fazeivotnogciklusaproizvoda
8
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Oblikovanje tokova materijala
U procesima rada proizvodnih sistema najvei intezitet imaju kretanja predmeta rada. Iz ovog razloga je prouavanje tokova materijala proizvodnih sistema od posebnog znaaja za ostvarenje potrebnog nivoa efektivnosti. Odreen broj karakteristinih veliina je od posebnog znaaja za razvoj postupaka oblikovanja tokova materijala i odreivanje osnovnih parametara proizvodnih sistema. Ove veliine su: Koliine proizvoda, koje karakteriu obim razmene sistema i okoline Stepen tehnoloke sloenosti, predmeta rada, koji predstavlja veliinu koja karakterie postupak oblikovanja, postupke promene stanja rada, kvalitet veze sredstava rada-uesnici u procesu rada i uslove izvoenja operacija rada, Efektivni kapacitet elemenata sistema, koji karakterie radne mogunosti, izabrani reim rada, uslove korienja i kvaltet odluivanja.
Slika7.Osnovnepodlogezaprojektovanjeproizvodnogsistema
Osnovu oblikovanja tokova u sistemu ini vremenski izraen odnos izmeu ukupnih potreba rada neophodnih za izvoenje svih operacija rada za dati program proizvodnje (optereenje) i efektivnih mogunosti strukture sistema (kapacitet). Ukupne potrebe rada dobijamo kao zbir vremena trajanja izvoenja operacija rada i koliine za svaki predmet rada iz programa proizvodnje, a efektivni kapacitet za dati sistem je odreen standardnim reimom rada i on je konstantna veliina za dati vremenski period.
9
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Neophodno je organizovati proces rada tako da u trenutku pojave kritine take u ivotnom ciklusu proizvoda bude uveden novi proizvod tj. da bude u nekom predvienom tolerantnom podruju. Usled sve uestalijih promena (poveanje ivotnog standarda, povien nivo kulture, obrazovanosti, ...) ivotni ciklus proizvoda je sve krai, to poslonjava razvoj, upravljanje procesima i organizaciju radnih sistema.
Slika8.Uticajuestalostipromenanavremetrajanjaivotnogciklusa
Program proizvodnje predstavlja skup proizvoda u proizvodnom sistemu. Izbor proizvoda za program proizvodnje predstavlja kompromis izmeu potranje, potencijala radnih sistema i odnosa trokova i dobiti. Program proizvodnje je odreen veliinama osnovnih parametara strukturom i koliinama. Struktura programa ( pj ) moe biti ua i ira. Prednosti ue strukture su: povien kvalitet projektovanja, organizovanja i upravljanje procesima rada, snienje trokova pripreme i proizvodnje i poveanje ukupnih efekata sistema. Prednosti ire strukture su: povean stepen fleksibilnosti i nii trokovi poslovanja. Koliine u programu proizvodnje ( qj ) odreuju se na osnovu uslova okoline (kupovne moi potroaa, potranje, ...). Vee koliine od realnih potreba dovode do pojave zaliha i sniavanja efekata sistema, dok manje koliine daju osnovu za pojavu konkurencije, to znai da je potrebno optimizirati date odnose.
10
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Tip i varijanta toka
Tip toka u sistemu podlee jednoj od sledee etiri varijante tokova:
Varijanta 1.1: Osnovni pojedinani tok
Proizvodni program je struktuiran od razliitih proizvoda u jedininim ili priblino jedininim koliinama i pri tome je ostvaren odnos: gde je ritam toka
odnosno, ukupna koliina rada potrebna za izradu datog proizvoda je manja ili jednaka efektivnom kapacitetu. Proces u osnovi ima prekidan karakter to upuuje na poloaj radnog mesta bez dalje podele rada. Ovo podruje odgovara podruju IV iz dijagrama pj - qj.
T- ukupno vreme trajanja obrade dela j
Slika9.a)odnos(pj-qj)uprogramub)odnosoptereenje/kapacitetzadatisluaj proizvodnje
Karakteristike osnovnog pojedinanog toka su: veliki broj predmeta rada u jedininim koliinama, rezerva kapaciteta, prekidni tok, utvren poloaj predmeta rada, jedinina nedovrena proizvodnja, ceo tok se moe odvijati na jednom radnom mestu, i predmeti rada pojedinano prolaze kroz tok (automatizacija nema smisla), maksimalan stepen fleksibilnosti, postupak upravljanja u funkciji stepena sloenosti proizvoda, vremena trajanja ciklusa u funkciji stepena sloenosti, tehnoloki sistemi opte namene, visok kvalitet uesnika, lako odravanje.
11
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Varijanta 1.2: Pojedinani tok procesnog tipa
Proizvodni program je sastavljen od razliitih proizvoda u razliitim koliinama, proces izrade se izvodi obradom istih delova u datim koliinama i pri tome je ostvaren odnos za svaki deo: gde je
odnosno, ukupna koliina rada za predmete rada na odreenoj operaciji je vea od kapaciteta. U sluaju da je:
uz uslov da je na veem broju od m operacija rada:
Karakteristike pojedinanog toka procesnog tipa: ira struktura i manje koliine proizvoda prekidni tok, prostorna struktura se oblikuje na procesnom prilazu, univerzalnost sredstava rada i numeriki upravljani tehnoloki sistemi, visoko kvalifikovana radna snaga, povien stepen fleksibilnosti, povien kapacitet meufaznih skladita, sloenost organizacije sistema i postupaka upravljanja, duga vremena trajanja ciklusa proizvodnje, visok nivo nedovrene proizvodnje, nizak koeficijent obrtanja novanih sredstava.
12
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
a)odnos(pj-qj)uprogramuproizvodnje
b)odnosoptereenje/kapacitetzadatisluaj struktureitehnolokesloenostipredmetarada
Slika10.Pojedinanitokprocesnogtipa
Varijanta 2.1: Pojedinani viepredmetni tokovi
U ovom sluaju proizvodni program je ue strukture i neto veih koliina u odnosu na prethodnu varijantu. Za predmete rada iz datog programa proizvodnje vai: gde je :
odnosno ukupna koliina rada potrebna za izradu predmeta rada na odreenoj operaciji vie puta prelazi efektivni kapacitet, uz uslov da na veem broju operacija:
13
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Karakteristike pojedinanog viepredmetnog toka su: ua struktura i vee koliine (velikoserijska proizvodnja), proizvodna struktura predmetnog tipa, odvijanje procesa rada u partijama, stvaraju se uslovi za formiranje radnih jedinica, produkcioni tehnoloki sistemi (isplati se automatizacija), nedovoljna sinhronizovanost vremena trajanja procesa rada (postojanje meuskladita bunkerskog tipa), srednji stepen strunosti radnika, poviena efektivnost, smanjen stepen fleksibilnosti, pojednostavljeno upravljanje, nii nivo nedovrene proizvodnje, vii koeficijent obrtanja novanih sredstava. Radna jedinica i varijanta toka 2.1 su osnove za postavljanje efektivnog proizvodnog sistema.
a)odnos(pj-qj)uprogramuproizvodnje
b)odnosoptereenje/kapacitetzadatisluaj struktureitehnolokesloenostipredmetarada
Slika11.Pojedinaniviepredmetnitok
14
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Varijanta 2.2: Jednopredmetni tok
Program proizvodnje je sastavljen od jednog ili malog broja predmeta rada u velikim (masovnim) koliinama. Za sluaj da je za sve predmete rada datog programa proizvodnje: odnosno gde je: Karakteristike jednopredmetnog toka: mali broj predmeta rada u masovnoj proizvodnji, podela rada na vie tokova (podela operacijskih grupa homogenizacija operacijskih grupa), velikoserijska i masovna proizvodnja, namenski tehnoloki sistemi visokog stepena automatizacije, nia strunost radnika, niska fleksibilnost, visok stepen efektivnosti, maksimalna jednostavost organizacije upravljanja. Procesi predmetne vrste su procesi linijskog tipa izvedeni na predmetnom principu sa razmetajem radnih mesta po redosledu operacija. Vremena trajanja operacija rada u najveoj meri meusobno usaglaena:
a)odnos(pj-qj)uprogramu proizvodnje b)odnosoptereenje/kapacitetza datisluajstruktureitehnoloke sloenostipredmetarada Slika 12. Jednopredmetni tok 15
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Tokovi materijala u sistemu omoguavaju obuhvatanje procesa rada u proizvodnji u etiri osnovne varijante: - za prekidne tokove varijanta 1.1 osnovni pojedinani tok varijanta 1.2 pojedinani tokovi procesnog tipa - za neprekidne tokove varijanta 2.1 pojedinani viepredmetni tokovi varijanta 2.2 jednopredmetni tok. Pod pojmom prekidni tokovi podrazumevaju se tokovi karakteristini za podruja ire strukture jedininih i manjih koliina iz relacije pj - qj (podruja IV i III) koji su odreeni ritmom ulaza/izlaza iz procesa rada. Karakteristike veliina prekidnih tokova su: za podruje IV, jedinini, u najveem broju sluajeva razliit proizvod, a za podruje III, serija istih ili slinih proizvoda sa ukupno nopt [jed./ser.], gde se veliina nopt dobija na ulazu u sistem u rezultatu analiza jedininih trokova. Neprekidni tokovi karakteristini su za podruje ue strukture i veih koliina (podruja II i I) odreeni ritmom ulaza odnosno izlaza jedinica predmeta rada ili partija istih ili slinih oblika i dimenzija. Neprekidni tokovi su zasnovani na predmetnom principu koji uslovljava specifian raspored prostornih struktura i prinudan ritam toka, utvrena meuoperaciona vremena, povien stepen podele rada, produkcioni i namenski karakter tehnolokih sistema i u odnosu na ostale zanemarljivu veliinu pripremno-zavrnih vremena, to rezultuje poveanjem efektivnosti, ali dovodi do smanjenja fleksibilnosti istema.
16
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
UVODMala tamparija koja je poela sa radom 1990.godine kao s.z.r. 1995. godine postaje d.o.o.Kada je pocela sa radom`90.godine imala je jednog radnika,a sada 2008.godine ima 12.tamparija se nalazi u ulici Matice Srpske i sa svim svojim kapacitetima koje ima zadovoljava potrebe potroaa,kako novosadskih,tako i iz okoline. Osnvni proizvodi tamparije su etikete za ambalau,a manje proizvodi koji se jo izlaze i tamparije,ali u manjoj meri su: knjige, prospekti, brosure...
Karta proizvoda
One omoguavaju uvid u osnovne karakteristike proizvoda. Na karakteristike proizvoda odnose se: - naziv - oznaka proizvoda - njihova namena - materijalni resursi - izgled i osnovne mere proizvoda Proizvodi koje smo odabrali su: E.1. - Etiketa za Frutella Cola E.2. - Etiketa za Frutella Orange E.3. - Etiketa za Frutella Joice E.4. - Etiketa za Frutella Bitter E.5. - Etiketa za Aqua Bella E.6. - Etiketa za Jagoda-sirup E.7. - Etiketa za Limun-sirup
17
PROGRAM PROIZVODNJEkoliinakom/god kg/kom kg/god din/kom din/god din/kom
Proizvodni sistem: tamparija: Ofset print Novi Sad
Projekat broj: Deo projekta: Izvor podataka: Marketing Datum: list/listova: 1/7
PROIZVOD
masa
vrednost
cena kot.
ostatakdohotkadin/kom din/god
r.b.
oznaka
naziv
19.000.000 3.000.000
E.1. 0.6 0.6 0.6 0.63.000.000 800.000
Etiketa: Frutella Cola 2l15.000.000 5.000.000 5.000.000 5.000.000
0.004 0.004 20.000 20.000 20.000 4.000 800 800 1.2 0.8 0.8 0.8 0.83.000.000
60.000 0.8
0.8
0.2 0.2 0.2 0.2
3.000.000 1.000.000 1.000.000 1.000.000
2 0.004 0.004 0.004 0.004 0.004
E.2.
Etiketa: Frutella Orange 2l
3
E.3.
Etiketa: Frutella Joice 2l
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
181.000.000 200.000 200.000
4
E.4.
Etiketa: Frutella Bitter 2l
5
E.5.
Etiketa: Agua Bella
0.8120.000
0.4 0.6120.000
430.000 0.2 0.6 0.2 40.000 40.000
6
E.6.
Etiketa: Jagoda sirup
7
E.7.
Etiketa: Limun sirup
SVEGA31.400.000
0.028
125.600
6
19.040.000
4.4
1.6
6.510.000
Proizvodni sistem:
KARTA PROIZVODAKARAKTERISTIKEOKOLINE
tamparija: Ofset print Novi Sad
Projekat broj: Deo projekta: Izvor podataka: Marketing Datum: list/listova: 1/7
Karte proizvoda
PROIZVODA
Naziv: Etiketa Frutella Cola- 2l Oznaka: E.1. Namena: tampa Jedinica mere: Komad 2 Struktura materijala: Papir - Blanketni 60 g/ m
iz domaih izvora: 100%
iz uvoza:
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
19A1 840 x 594Ostali podaci:
Prikaz proizvoda (fotos, skica) i osnovne mere:
326 mm
140 mm
cena kotanja: 0.6 din/kom
vrednost: 0.9 din/kom Plan razvoja: poveenje razmene
Proizvodni sistem:
KARTA PROIZVODAKARAKTERISTIKEOKOLINE
tamparija: Ofset print Novi Sad
Projekat broj: Deo projekta: Izvor podataka: Marketing Datum: list/listova: 2/7
PROIZVODA
Naziv: Etiketa Frutella Orange- 2l Oznaka: E.2. Namena: tampa Jedinica mere: Komad 2 Struktura materijala: Papir - Blanketni 60 g/ m
iz domaih izvora: 100%
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
20A1 840 x 594Ostali podaci: 140 mm
iz uvoza:
Prikaz proizvoda (fotos, skica) i osnovne mere:
326 mm
cena kotanja: 0.6 din/kom vrednost: 0.9 din/kom Plan razvoja: poveenje razmene
Proizvodni sistem:
KARTA PROIZVODAKARAKTERISTIKEOKOLINE
tamparija: Ofset print Novi Sad
Projekat broj: Deo projekta: Izvor podataka: Marketing Datum: list/listova: 3/7
PROIZVODA
Naziv: Etiketa Frutella Joice- 2l Oznaka: E.1. Namena: tampa Jedinica mere: Komad 2 Struktura materijala: Papir - Blanketni 60 g/ m
iz domaih izvora: 100%
iz uvoza:
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
21A1 840 x 594Ostali podaci:
Prikaz proizvoda (fotos, skica) i osnovne mere:
326 mm
140 mm
cena kotanja: 0.6 din/kom vrednost: 0.9 din/kom Plan razvoja: poveenje razmene
Proizvodni sistem:
KARTA PROIZVODAKARAKTERISTIKEOKOLINE
tamparija: Ofset print Novi Sad
Projekat broj: Deo projekta: Izvor podataka: Marketing Datum: list/listova: 4/7
PROIZVODA
Naziv: Etiketa Frutella Bitter- 2l Oznaka: E.4. Namena: tampa Jedinica mere: Komad 2 Struktura materijala: Papir - Blanketni 60 g/ m
iz domaih izvora: 100%
iz uvoza:
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
22A1 840 x 594Ostali podaci:
Prikaz proizvoda (fotos, skica) i osnovne mere:
326 mm
140 mm
cena kotanja: 0.6 din/kom vrednost: 0.9 din/kom Plan razvoja: poveenje razmene
Proizvodni sistem:
KARTA PROIZVODAKARAKTERISTIKEOKOLINE
tamparija: Ofset print Novi Sad
Projekat broj: Deo projekta: Izvor podataka: Marketing Datum: list/listova: 5/7
PROIZVODA
Naziv: Etiketa Aqua Bella- 2l Oznaka: E.5. Namena: tampa Jedinica mere: Komad 2 Struktura materijala: Papir - Blanketni 60 g/ m
iz domaih izvora: 100%
iz uvoza:
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
23A1 840 x 59456 mm Ostali podaci:
Prikaz proizvoda (fotos, skica) i osnovne mere:
341 mm
cena kotanja: 0.8 din/kom vrednost: 1.2 din/kom Plan razvoja: poveenje razmene
Proizvodni sistem:
KARTA PROIZVODAKARAKTERISTIKEOKOLINE
tamparija: Ofset print Novi Sad
Projekat broj: Deo projekta: Izvor podataka: Marketing Datum: list/listova: 6/7
PROIZVODA
Naziv: Etiketa Jagoda sirup Oznaka: E.6. Namena: tampa Jedinica mere: Komad 2 Struktura materijala: Papir - Blanketni 60 g/ m
iz domaih izvora: 100%
iz uvoza:
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
24A1 840 x 594Ostali podaci: 95 mm
Prikaz proizvoda (fotos, skica) i osnovne mere:
294 mm
cena kotanja: 0.6 din/kom vrednost: 0.8 din/kom Plan razvoja: poveenje razmene
Proizvodni sistem:
KARTA PROIZVODAKARAKTERISTIKEOKOLINE
tamparija: Ofset print Novi Sad
Projekat broj: Deo projekta: Izvor podataka: Marketing Datum: list/listova: 7/7
PROIZVODA
Naziv: Etiketa Limun sirup Oznaka: E.7. Namena: tampa Jedinica mere: Komad 2 Struktura materijala: Papir - Blanketni 60 g/ m
iz domaih izvora: 100%
iz uvoza:
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
25A1 840 x 594Ostali podaci: 95 mm
Prikaz proizvoda (fotos, skica) i osnovne mere:
294 mm
cena kotanja: 0.6 din/kom vrednost: 0.8 din/kom Plan razvoja: poveenje razmene
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
ANALIZA PROGRAMA PROIZVODNJEZavisnost struktura/koliina (pj/qj)
qj 160 000
PROIZVOD
KOLIINA
E.1. E.5. E.2.
156 000 55 200 52 008 52 008 52 008 14 400 14 400
140 000
120 000
E.3.100 000
E.4. E.6. E.7.
80 000
60 000
40 000
20 000
E.1.
E.5.
E.3. E.4.
E.2.
E.6. E.7.
pj
26
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
ABC analiza - koliinska analizapqj (%) = q1/(q1+q2+....+qn)*100
qj
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10
PROIZVOD
PROCENTNO UEE
E.1. E.5. E.2. E.3. E.4. E.6. E.7.
39.39 % 13.93 % 13.13 % 13.13 % 13.13 % 3.63 % 3.63 %
E.1. E.5. E.2.
E.3.
.4. E.6. E.7.
pj
A
B
C27
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
ABC analiza - masena analiza
pmj (%) = (m1*q1)/(m1*q1+m2q2+...+mn*qn)*100
qj
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10
PROIZVOD
PROCENTNO UEE
E.1. E.2. E.3. E.4. E.5. E.6. E.7.
47.77 % 15.92 % 15.92 % 15.92 % 3.18 % 0.31 % 0.31 %
E.1.
E.2. E.3.
E.4.
.5. E.6. E.7.
pj
A
B
C28
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
ABC analiza - vrednosna analiza
pvj (%) = (v1*q1)/(v1*q1+v2*q2+....+vn*qn)*100
qj
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10
PROIZVOD
PROCENTNO UEE
E.1. E.2. E.3. E.4. E.5. E.6. E.7.
42.26 % 15.75 % 15.75 % 15.75 % 4.20 % 0.63 % 0.63 %
E.1.
E.2. E.3.
E.4.
.5. E.6. E.7.
pj
A
B
C29
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
ABC analiza:
ABC analiza vri se u cilju usmeravanja napora na kritinim podrujima. Svaki proizvod nezavisno od podruja kojem pripada, zaheva ulaganje priblino iste koliine rada u pripremi procesa. Za svaki proizvod odreuje se procentualno uee u ukupnoj veliini (koliinska, masena i vrednosna analiza) i grafiko predstavljanje u vidu dijagrama. Zatim se odreuju podruja: - najveeg prirasta podruje A - znaajnog prirasta podruje B - malog podruje C Pri odreivanju smo pratili tri analize: koliinsku (kg/god), masenu (kom/god), vrednosnu (din/god). Dolo se do zakljuka da se u sva tri sluaja javlja odreeni proizvod u podruju A. Proizvod koji se javlja u podruju A u koliinskoj, masenoj i vrednosnoj analizi je proizvod koji moe postati na proizvod predstavnik. Da bi to utvrdili moramo uzeti u obzir i analize karakteristika proizvoda koji e proizvod biti na proizvod predstavnik.
30
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Analiza karakteristika delova proizvoda
Struktura proizvodnog programa u odnosu na broj boja koji se koristi u tampi.
PROIZVOD
BROJ BOJA
E.1. E.2. E.3. E.4. E.5. E.6.
2/0 4/0 4/0 4/0 2/0 4/0 3/0
100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 E.7. 2 boje 3 boje E.1. E.5.
E.7.
E.6. E.3.
E.4.
E.2. 4 boje31
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Analiza karakteristika delova programa proizvodnjeProizvodi prikazani u karti programa proizvodnje se meusobno razlikuju po dimenzijama:
- Frutela 2l joice orange cola biter
PROIZVOD
FORMAT PAPIRA
32.6 x 14 cm
E.1. E.2. E.3.
32.6 x 14 cm32.6 x 14 cm
32.6 x 14 cm 32.6 x 14 cm 34.1 x 56 cm 24.5 x 9.5 cm 24.5 x 9.5 cm
- Aqua bella 2l 34.1 x 56 cm
E.4. E.5.
- Sirup jagoda limun
24.5 x 9.5 cm
E.6. E.7.
Tirau u kojem se tampaju etikete se razlikuje, gde bi ve moglo da se predpostavi proizvod predstavnik. Sloenosti izrade proizvoda (broj operacija) se ne razlikuju i svi proizvodi imaju isti broj operacija. Na se karakterie kao jednostavan i za dobijanje gotovog proizvoda imamo sledee faze : priprema, montaa, tampa, seenje na formate, pakovanje i na kraju skladitenje i transport.
32
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Izbor proizvoda predstavnikaProizvod predstavnik mora da zadovoljava uslov: Da ima najveu tehnoloku sloenosta ( da sadri najvei broj faza prilikom izrade, ali poto su posmatrani proizvodi svi iste sloenosto za odredjivanje se koristili i drugi faktori ). Tako da se koliinski faktor i vrednosni faktor nalazi u ABC analizi u podruju A i na osnovu toga moe da se pretpostavi proizvod predstavnik. Prema koliinskoj analizi u podruju A se nalazi etiketa za Frutella colu. Poto koliinska analiza nije najmerodavnija za izbor proizvoda predstavnika koriste se i druge analize, vrednosna i masena analiza. U vrednosnoj analizi u podruju A se nalazi samo etiketa za Frutella colu, a u masenoj se nalazi isto etiketa za Frutella colu. Tako da na osnovu tri analize vrednosne, masene i koliinske se uoava da jedini proizvod etiketa za Frutella colu ispunjava navedene uslove i u sve tri analize se nalizi u podruju A.Iz ovoga sledi da je etiketa za Frutella Colu proizvod predstavnik za proizvodni sistem.
33
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Redukcija programa proizvodnjeRedukcijom koliine programa proizvodnje razradjujemo tehnoloske postupke samo za proizvod predstavnik. Redukcijom koliine prenosimo odredjene karakteristike ostalih proizvoda na proizvod predstavnik preko koliine. Posle izraunate redukovane koliine, itav proces se odvija kao da se proizvodi samo proizvod predstavnik i to samo sa redukovanom koliinom, a ne stvarnom. Za redukciju koliina sledei koeficijenti su uzeti u obzir : * format - rfj * broj boja - rbj * dorada - rdj * sloenost - rsj Svodjenje karakteristika proizvoda na proizvod predstavnik putem koliina se vri primenom redukcionih faktora koji uzimaju u obzir ondose relativnih karakteristika predmeta rada i istih karakteristika proizvoda predstavnika.
Redukcioni faktori su:
rf - faktor rekukcije formata rf = fjj / fpp gde je : fjj - format proizvoda fpp - format proizvoda predstavnika
rb - faktor rekukcije boja rb = bjj / bpp gde je : bjj - broj boja proizvoda bpp - broj boja proizvoda predstavnika
34
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
rm - faktor rekukcije mase rm = mjj / mpp gde je : mjj - stepen sloenosti dorade proizvoda mpp - stepen sloenosti dorade proizvoda predstavnika
ri - faktor rekukcije sloenosti ri = ijj / ipp gde je : ijj - stepen sloenosti izrade proizvoda ipp - stepen sloenosti izrade proizvoda predstavnika
35
OZNAKA
NAZIV
KOLIINA kom/god
rm rb rf ru1 1.5 2.25 1.5 1.5 1.5 0.5 1.5 0.5 1.5 1.5 1.5 2.25 0.95 1.5 0.56 0.56 1 1 1 1 1 1
rs
qrj = qj x ru15.000.000 7.500.000 11.250.000 11.250.000 950.000 112.000 112.000
E.1.
Etiketa za Frutella Cola
15.000.000
1 1 1.5 1.5 1.5 1 1 1 1 0.42 0.5 0.5
E.2.
Etiketa za Frutella Orange
5.000.000
E.3.
Etiketa za Frutella Joice
5.000.000
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
36
E.4.
Etiketa za Frutella Bitter
5.000.000
E.5.200.000 200.000
Etiketa za Aqua 1.000.000 Bella
E.6.
Etiketa za Jagoda- sirup
E.7.
Etiketa za Limun-sirup
Redukovana koliina qred = 45.224.950
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Sabiranjem svih redukovanih koliina dobija se da je qred = 45.224.950 [tab/ god]
Projektovanje postupka izrade proizvoda predstavnika
Procesi rada proizvodnih sistema, kao skup progresivnih promena stanja predmeta radan u vremenu, odreuju karakter transformacije ulaznih veliina - resursa u izlazne veliine tj. proizvode. Postupak transformacije se u optem sluaju, izvodi procesima: dizajna, pripreme, tampe, dorade i rukovanja materijala. Detaljna razrada ovih procesa na faze, operacije rada, rezultira u postupcima promene stanja ili tehnolokim postupcima kao osnovnim podlogama za izvoenje procesa rada. Proizvod predstavnik naeg proizvodnog sistema je Etiketa za Frutella Cola koja se tampa u 2 boje, papira gramature 60 g/m2. Pri izradi etiketa materijal prolazi kroz sledee postupke: * probni otisak, * prelom, * montaa filma, * kopiranje i razvijanje ploa, * tampa, * seenje na odgovarajui format, * sakupljanje i * pakovanje. Izbor postupaka rada Izbor postupaka rada u kod izrade etiketa zavisi od toga da li etikete treba dizajnirati ili je ve dizajn stigao u centar. Ako je etiketa ve dizajnirana stigla u centar, tehnoloki postupak kree od probnog otiska. Izabrani postupak rada uzima u obzir izradu etiketa preko grafike pripreme, tampe i dorade do finalnog proizvoda.
37
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Razrada elemenata operacija radaNa osnovu izabranog postupka rada u ovom delu data je razrada elemenata operacije izrade, redosled izvoenja operacija rada, alata i pribora koji se koriste i norme vremena. Dosadanji tok izrade je pokazao da je etiketa veoma jednostavan proizvod u proizvodnom programu i etiketa sa ostalim , sloenijim proizvodima ima veoma malo zajednikih faza i postupaka do gotovog proizvoda.
38
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
- operacija - kontrola - skladite - trasport
1
2 3
4
1. prijem materijala 2. montaa filma 3. kopiranje i razvijanje ploa 4. probni otisak 5. tampa 6. seenje na formate 7. sakupljane 8. pakovanje 9. skladitenje
5
6 7
8 9ema postupka izrade etiketa39
Deo: Dimenzije Ident. broj Dimenzije Konstr. Tehnol. Planska
Materijal:
Masa [kg]
TEHNOLOKI POSTUPAKRADNOMESTORaunar za prijem materijala
Ident. broj
OPERACIJA
tpz [min]
SHP
OPERACIONA GRUPA
RADNA JEDINICA
Broj: 01
Naziv: Prijem materijala
Elementi postupka rada Zahvat2
Elementi reima rada Elem. vrem. rada [min] Alat i priborAdobe Photoshop Adobe Illustrator Adobe Acrobat4 l d 5 v n 6 so s 7 a i 8
Skica
Adobe Acrobat
1
Kvalitet obrade 3
tio
9
tip
10
tid
11
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
40
Ve dizajnirane etikete stiu u centar u obliku elektronskog filma za razmenu podataka koristi se PDF u kome moe biti sauvan kompletan izgled etikete sa svim potrebnim podacima za tampu u obliku elektronskog filma. Svi podaci koji stiu u centar potrebno je pregledati i ustanoviti da li su zadovoljavajuceg kvaliteta i po standardima potrebnim za tampu.
Deo: Dimenzije Ident. broj Dimenzije Konstr. Tehnol. Planska
Materijal:
Masa [kg]
TEHNOLOKI POSTUPAKRADNOMESTODigitalna tamparska maina 1
Ident. broj
OPERACIJA
tpz [min]
SHP
OPERACIONA GRUPA
RADNA JEDINICA
Broj: 02
Naziv: Probni otisak
Elementi postupka rada ZahvatUlaganje tabaka u tamparsku mainu, tampanje probnog otiska i korekcija kreaka.2 4
Elementi reima rada Elem. vrem. rada [min] Alat i priborl d 5 v n 6 so s 7 a i 8
Skica
1
Kvalitet obrade 3
tio
1
9
tip
0.2
10
tid
0.5
11
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
41 Ukupno: tii = 1.7 min/etiketa
Deo: Dimenzije Ident. broj Dimenzije Konstr. Tehnol. Planska
Materijal:
Masa [kg]
TEHNOLOKI POSTUPAKRADNOMESTOMontani sto 10
Ident. broj
OPERACIJA
tpz [min]
SHP
OPERACIONA GRUPA
RADNA JEDINICA
Broj: 03
Naziv: Montaa filma
Elementi postupka rada ZahvatNa montanu foliju se postavi film i cokovi filma se fiksiraju trakom.2
Elementi reima rada Elem. vrem. rada [min] Alat i pribor-montana folija -skalpel i -traka4 l d 5 v n 6 so s 7 a i 8
Skica
1
Kvalitet obrade 3
tio
0.5
9
tip
10
tid
1
0.5
11
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
42 Ukupno: tii = 2 min/montaa
Deo: Dimenzije Ident. broj Dimenzije Konstr. Tehnol. Planska
Materijal:
Masa [kg]
TEHNOLOKI POSTUPAKRADNOMESTOKopir ram i razvijaica 40
Ident. broj
OPERACIJA
tpz [min]
SHP
Broj: 04
Naziv: Kopiranje i razvijanje ploa
OPERACIONA GRUPA
RADNA JEDINICA
Elementi postupka rada Zahvat2
Elementi reima rada Elem. vrem. rada [min] Alat i pribor- kopir ram - razvijaica4 l d 5 v n 6 so s 7 a i 8
Skica
1
Kvalitet obrade 3
tio29
tip
10
tid
2
11
1
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
43
-Ofset plou sa filmom postavimo u kopir ram kod koga su predhodno podeeni parametri. -Ukljuciti vakuum i osvetliti plocu -Nakon isteka vremena potrebnog za eksponiranje plocu izvaditi -Plocu uloiti u razvijaicu gde se vri razvijanje i gumiranje.
Ukupno: tii = 5 min/plo
Deo: Dimenzije Ident. broj Dimenzije Konstr. Tehnol. Planska
Materijal:
Masa [kg]
TEHNOLOKI POSTUPAKRADNOMESTOMaina za ofset tampu 120
Ident. broj
OPERACIJA
tpz [min]
SHP
OPERACIONA GRUPA
RADNA JEDINICA
Broj: 05
Naziv: tampa
Elementi postupka rada Zahvat2 4
Elementi reima rada Elem. vrem. rada [min] Alat i pribor- Ofset 4-bojnaMillerl d 5 v n 6 so s 7 a i 8
Skica
1
Kvalitet obrade 3
tio
9
tip
10
tid
11
0.002
0.003
0.0005
Pritisni cilindar
Podloga
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
44
Cilindar nosilac tamparske forme
Gumeni cilindar
Boja
Posuda sa vodom
U procesu tampanja u jednom prolazu nanose se obe boje, jedna po jedna. Proces tampanja se sastoji od : - Mainu podesiti na format i gramaturu -Tabake postaviti u ulagajuci aparat -tampa probnog otiska -Naknadno podeavanje, ukoliko ima potrebe -tampa i -Prekid tampe i obracun tiraa
Ukupno: tii = 0.0055 min/tabak A1
Deo: Dimenzije Ident. broj Dimenzije Konstr. Tehnol. Planska
Materijal:
Masa [kg]
TEHNOLOKI POSTUPAKRADNOMESTONo 30
Ident. broj
OPERACIJA
tpz [min]
SHP
Broj: 06
Naziv: Seenje na formate
OPERACIONA GRUPA
RADNA JEDINICA
Elementi postupka rada Zahvat- Staviti papir sa palete u no - Podeavanje parametara za seenje na nou - Seenje papira prema predvidjenim merama2
Elementi reima rada Elem. vrem. rada [min] Alat i pribor- Polar Mohr, EM4 l d 5 9 v n 6 so s 7 a i 8
Skica
1
Kvalitet obrade 3
tio
tip
0.001
0.01
10
tid
0.001
11
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
45 Ukupno: tii = 0.0021 min/plo
Skica postupka seenja
Deo: Dimenzije Ident. broj Dimenzije Konstr. Tehnol. Planska
Materijal:
Masa [kg]
TEHNOLOKI POSTUPAKRADNOMESTOSto za doradu 20
Ident. broj
OPERACIJA
tpz [min]
SHP
Broj: 07
Naziv: Sakupljanje
OPERACIONA GRUPA
RADNA JEDINICA
Elementi postupka rada Zahvat- Tabake redjati jedan na drugi na doradni sto i nakon toga prebaciti ih na paletu. - Doradni sto2 4
Elementi reima rada Elem. vrem. rada [min] Alat i priborl d 5 v n 6 so s 7 a i 8
Skica
1
Kvalitet obrade 3
tio
0.001
9
tip
0.001
10
tid
0.001
11
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
46 Ukupno: tii = 0.003 min/etiket
Deo: Dimenzije Ident. broj Dimenzije Konstr. Tehnol. Planska
Materijal:
Masa [kg]
TEHNOLOKI POSTUPAKRADNOMESTOSto za doradu 10
Ident. broj
OPERACIJA
tpz [min]
SHP
OPERACIONA GRUPA
RADNA JEDINICA
Broj: 07
Naziv: Pakovanje
Elementi postupka rada Zahvat2
Elementi reima rada Elem. vrem. rada [min] Alat i pribor- Mehaniza za lepljivu traku4 l d 5 9 v n 6 so s 7 a i 8
Skica
1
Kvalitet obrade 3
tio
tip
0.002
0.002
10
tid
0.001
11
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
47
- Gotove etikete pakujemo u pakete. - Paketi se lepe trakom da ne dodje do rasipanja materijala pri transportu. - Na svaki paket se lepi nalepnica sa podacima o proizvodu.
Ukupno: tii = 0.005 min/plo
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Izbor tipa i varijante toka
Koliina predmeta rada:Qred =15 000 000 kom/god ( 156 000 tab/god ). Optereenje sistema se rauna na osnovu obrasca: Ti= Qred x tii
KARTA OPTEREENJA PRESEKASISTEMAoznaka
Proizvodni sistem:
OFSET PRINTOptereenje Tinaziv [min/god]
Radno mesto
01- Prijem materijala 02- Montaa filma 03- Kopiranje i razvijanje 04- tampa 05- Seenje na formate 06- Sakupljanje 07- Pakovanje
Raunar za prijem materijala Montani sto Kopir ram i razvijaica Maina za ofset tampu No Sto za doradu Sto za doradu
7 800 31 200 156 000 23 400 15 600 7 800
Ti = 2 4 1 8 0 0
48
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Ti = 241 800 Ke = me x Se x ne x ne x 60 = 244 x 2 x 8 x 0.72 x 60 = 168 653 min/god me - broj radnih dana u godini Se - broj smena ne - broj efektivnih radnih sati ne - prosean stepen iskorienja opreme Ti = 241 800 > Ke Kser = Ti / Ke = 1.43 > 1 Ti max = 156 000 > Ke
1 2 3 4 5 6 7 8
T1 T2 T3 T4 T5 T6 T7 T8
prekid toka prekid toka prekid toka prekid toka prekid toka prekid toka prekid toka prekid toka
Ke = 168 653 min/god
Kako je Ti manje od Ke na svim operacijama, a Ti > Ke to je dobijena varijanta toka 1.2.49
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Na osnovu prethodno utvrenih odnosa i vrednosti veliina koje karakteriu proizvodni sistem utvrenih u prethodnim analizama programa proizvodnje, moemo utvrditi da sistem pripada varijanti 1.2 sa pojedinanim tokovima procesnog tipa. Kao to se vidi iz karte i grafika optereenja kapaciteta kod svih operacija rada dolazi do prekida tokova. Program proizvodnje je struktuiran od razliitih proizvoda, proces izrade izvodi se obradom istih delova u odreenim datim koliinama i da je pri tome ostvaren odnos za svaki j - ti deo:
Ti > Ke ,i=1
i=m
pri emu je
Ti = qj x tii (Ti =241 800 > Ke)
Ukupna koliina rada za predemete rada na odreenoj operaciji vea ili manja od kapaciteta i zato se vri analiza datog odnosa za svaku operaciju rada, opevi od operacije maksi-
ti max U sluaju da je : Ti max > Ke Ke < (qj X tii ) < Ke
i da je na svim m operacijama rada:
Osnovne karakteristike varijante 1.2 : ira struktura i manje koliine proizvoda prekidni tok, prostorna struktura se oblikuje na procesnom prilazu, univerzalnost sredstava rada i numeriki upravljani tehnoloki sistemi, visoko kvalifikovana radna snaga, povien stepen fleksibilnosti, povien kapacitet meufaznih skladita, sloenost organizacije sistema i postupaka upravljanja, duga vremena trajanja ciklusa proizvodnje, visok nivo nedovrene proizvodnje, nizak koeficijent obrtanja novanih sredstava.
50
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Projektovanje struktura sistemaRitam tokaRitam toka izraunavamo prema obrascu:
R = Ke / Qred
R = 168 653 / 15 000 000 = 0.011 min/kom R = 168 653 / 156 000 = 1.081 min/tab
Ve je prethodno utvrdjeno za dati proizvodni sistem da se radi o varijanti toka 1.2, potrebno je definisati ritam serije predmeta rada. Zbog datih razloga prethodno je potrebno odrediti optimalnu veliinu predmeta rada. Imajui u vidu prethodna razmatranja vezana za varijantu toka, usvajamo period optimalnog plana - period putanja serije u proces u trajanju od jedne nedelje sto uslovljava broj serija. Ukupnu koliinu deliemo na serije pri emu e broj serija predstavljati broj radnih sedmica godinje tj. in = 50 ser/god. Veliina serije u tom sluaju iznosi n=Qred / in tj. u naem sluaju
n = 3 120 tab/ser.Ritam serije izraunava se kao rs = Ke/ inpa je rs = 3 374 min/ser.
51
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
NORMATIV VREMENAOperacijaoznaka naziv
Etiketa za Frutella Cola Radno mestonaziv oznaka
Predmet rada:
Vreme t ii[min/kom]
01 02 03 04 05 06 07
Probni otisak Montaa filma Kopiranje i razvijanje tampa Seenje na formate Sakupljanje Pakovanje
Digitalna tamparska maina Montani sto Kopir ram i razvijaica Maina za ofset tampu No Sto za doradu Sto za doradu
M1 S2 R3 M4 N5 D6 D6
0.1 0.05 0.2 1 0.15 0.1 0.05
52
KARTAVREMENA ZA OPERACIJUkoliina Qopi[jed/ser] 5 [ser/god] 6 = 4/5 [vr.jed/ser] 7 [vr.jed/jed] 8
O P E R A C I J S K A G R U PA :naziv: broj delova:
oznaka:
OPERACIJAnradno mesto 3 [jed/god] 4
veliina serije in tpzi tii[vr.jed/ser] 9=7+5x8
br. serija tni
elementi norme vremena
veliina norme vremena
oznaka 1
naziv 2
fond vremena za operaciju Ti[vr.jed/god] 10 =6 x 9
01 P1 1 50 50 50 50 50 50 156 000 3 120 156 000 3 120 D6 50 10 40 120 30 20 10 1 1 156 000 3 120 156 000 3 120 1 1 1 M1 S2 R3 M4 N5 D6 -
Prijem materijala
0.05 0.2 1 0.15 0.1 0.05 10.05 40.2 3 240 498 332 166
502.5 2 010 162 000 24 900 16 600 8 300
02
Probni otisak
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
53
03
Montaa filma
04
Kopiranje i razvijanje
05
tampa
06
Seenje na formate
07
Sakupljanje
08
Pakovanje
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
KARTA OPTEREENJA PRESEKASISTEMAoznaka
Proizvodni sistem:
OFSET PRINTOptereenje Tinaziv [min/god]
Radno mesto
01 02 03 04 05 06
Montani sto Kopir ram i razvijaica Maina za ofset tampu No Sto za doradu Sto za doradu
502.5 2 010 162 000 24 900 16 600 8 300
54
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Odredjivanja elemenata strukture sistemaTehnoloki sistemi Potreban broj jedinica tehnolokih sistema u fazama procesa - operacijama rada, se odredjuju na osnovu odnosa optereenja/kapacitet, formulom:
MiP=Ti/ Ke
gde su :
Ti- optereenje preseka sistema na operaciji i dobijeno na osnovu karte optereenjapreseka sistema,
Ke- efektivni kapacitet elementa sistema - tehnolokih sistema, predhodno odredjenstandardnim reimom rada sistema Broj jedinica tehnolokih sistema potrebno usvojiti kao ceo
Miu, n= Mip/Miu
broj prema ranije datim preporukama, to uslovljava odredjeni proraunski stepen iskorienja radnih mesta
Predmetni proraun sa svim potrebnim podacima se izvodi tabelarno putem karte prorauna broja jedinica tehnolokih sistema.
55
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset printProizvodni sistem: PRORAUN BROJA OFSET PRINT JEDINICA TEHNOLOKIHSISTEMA
Radno mestooznaka naziv
[min/god]
Ti -
[min/god]
Ke -
Broj jedinica
Mip0,003 0,011 0,96 0,15 0,1 0,05
Miu1 1 1 1 1 1
its0,003 0,011 0,96 0,15 0,1 0,05
M1 S2 R3 M4 N5 D6 D6
Probni otisak Montaa filma Kopiranje i razvijanje tampa Seenje na formate Sakupljanje Pakovanje
502.5 2 010 162 000 24 900 16 600 8 300
168 653 168 653 168 653 168 653 168 653 168 653
56
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Uesnici u procesu radaPotreban broj uesnika u fazama procesa rada se odredjuje jos i na osnovu odnosa optereenja/kapacitet:
RiP=Ti/ Kegde su :
Ke- efektivni kapacitet elementa sistema - uesnik u procesima rada je odredjenreimom rada koji podrazumeva rad u jednoj smeni. Broj uesnika u procesima rada se usvaja kao ceo broj proraunski stepen iskorienja vremena rada :
Riu, to uslovljava odredjeni
n= Rip/RiuPredmetni proraun sa svim potrebnim podacima se izvodi tabelarno putem karte pregleda broja uesnika u procesima.PREGLED UESNIKA U PROCESIMA R a d n o oznakaProizvodni sistem:
OFSET PRINT
m e s t o n a z i v
[min/god]
Ti-
[min/god]
Ke-
Broj jedinica
Rip0,006 0,02 1,92 0,29 0,19 0,1
Riu1 1 2 1 1 1
its0,006 0,02 0,96 0,29 0,19 0,1
M1 S2 R3 M4 N5 D6 D6
Probni otisak Montaa filma Kopiranje i razvijanje tampa Seenje na formate Sakupljanje Pakovanje57
502.5 2 010 162 000 24 900 16 600 8 300
84 326,5 84 326,5 84 326,5 84 326,5 84 326,5 84 326,5
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Proraun potrebnih povrinaPotrebne povrine za smetaj elemenata sistema na radnim mestima - tehnoliki sistem za obradu, merenje, rukovanje materijalom i upravljanje su proraunate na osnovu obrasca:
Frmi=FosxKf( m2)gde su :
Fos- neto pvrina tehnolokih sistema na radnom mestu Kf- koeficijent kojim se uzimaju u obzir povrine ostalih delova strukture radnog mesta,osim neto povrine tehnolokih sistema Povrina proizvodnog sistema se izraunava prema obrascu:
Fps=( Frm+ Fskl) x 1.25gde su :
Frm - ukupna povrina radnog mesta Fskl- ukupna povrina skladitaUzimamo u obzir i transportne puteve, pa zbog toga mnoimo sa 1.25
58
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
KARTA POVRINAoznaka
Proizvodni sistem:
OFSET PRINTs i s t e mbr.jed.
T e h n o l o k i
P o v r i n a [m2]osnovna
M1 S2 R3 M4 N5 D6 D6
n a z i v Digitalna tamparska maina Montani sto Kopir ram i razvijaica Maina za ofset tampu No Sto za doradu Sto za doradu
kf 2.5 2.2 2.5 2.2 3 3 3
radnog mesta
ukupna
1 1 1 1 1 1 1
2 1.5 2 18 4.5 6 6
5 3.3 5 39.6 13.5 18 18
5 3.3 5 39.6 13.5 18 18
Ukupno 102.4
59
PREGLED
Radna jedinica:Projekat broj ___________________________ Deo projekta ___________________________ Izvor podataka __________________________ Datum ___________________list/listova ____
TEHNOLOKEOPREMEpovrina br.jed.4 5 6 71.6 1.6
snaga kW/jed8 9 10
masa kW kg/jed kg din/jed11
vrednost din12
t e h n o l o k i s i s t e m naziv i tehnike oznaka proizvoa/tip karakteristike m2/jed m2
1
2
3
M1 250 650 300 7000 1.700 20 7000 1 1.5 2 18 5.8
1 2 1.5 2 18 5.8
Digitalna tamparska maina 2 650 300 250
100.000 100.000
S2 1 1 1 1 6 6 4.5 4.5
-
Montani sto
55.000 55.000 30.000 30.0002.652.000 2.652.000
R3
-
Kopir ram i razvijaica
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
60
M4
Ofset 4 bojeMiller
Maina za ofset tampu
N5
Polar mohr. EM
No
1.700 408.000 20
408.000
D6
-
Sto za doradu
22.000 22.000
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Oblikovanje prostornih struktura sistema:
Struktura proizvodnog sistema definisana je kao ureen skup radnih jedinica, odeljenja i elemenata. Njihovu ureenost ine poloaji u strukturi i meusobni odnosi svih elemenata sistema. Oblikovanje prostorne strukture zavisi od: tipa i varijante toka, stepena sloenosti, redosleda operacija rada tj. tehnolokog postupka, oblika toka materijala, prostornih ogranienja (veliina prostora i razmetaj prostorija), a takoe i od postavljenih zahteva procesa rada i postavljenih kriterijuma. Osnovne podloge za oblikovanje prostornih struktura sistema Oblikovanje prostornih struktura podrazumeva postupak razmetanja elemenata sistema u skladu sa sledeim principima oblikovanja: - princip minimalnih rastojanja, - princip inteziteta toka, - princip iskorienja prostornih struktura - princip fleksibilnosti - princip sigurnosti rada i - princip integracije tokova Utvrivanje navedenih principa zahteva prethodno utvrivanje posebnih podloga za oblikovanje prostornih struktura. Prostor se mora maksimalno iskoristiti iskoristiti, ali ga i treba tako koncipirati da se moe lako menjati i da obezbeuje uslove za siguran rad.
61
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Sadanj razmetaj radnih mesta:
-prijem materijala, -dizajn i -priprema za grafiku proizvodnju
P1
P1
P1
M1 Digitalna tamparska maina62
M1 Raunar za prijem materijala i pripremu
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Sadanji razmetaj radnih mesta: tampa
4
P
1
N5
D6
P1 Kontrolni raunar M4 Maina za ofset tampu N5 4 No Maina za savijanje i sve ostale operacije na istom principu ( u projektu nije koritena )63
D6 Sto za doradu
M4
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Sadanji razmetaj radnih mesta: montaa
R3
S2
S2
Montani sto
R3 Kopir ram i razvijaica
64
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Sadanji razmetaj odeljenja u proizvodnji - prostorna struktura
P1R3
P2
M1
4
N5
D6
65
M4P1
S2
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Sadanji razmetaj odeljenja u proizvodnji i transportni put
P1 P1R3
P2
M1
4
P1
N5
D6
66
M4
S2
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Sadanji razmetaj odeljenja u proizvodnji i tok materijala
P1 P1R3
P2 P2 P2
M1
4
P1
N5
D6
67
M4
S2
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Revitalizacija datog proizvodnog sistema - prostorna struktura
P1R3
P2 P2
M1
S2
D6
4
CTP
M468
Prostor na kome bi manje koliine gotovih proizvoda mogle da se skladite
P1 N5
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Revitalizacija datog proizvodnog sistema i transportni put
P1R3
S2
M1
P2
D6
4
CTP
M469
P1 N5
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Revitalizacija datog proizvodnog sistema i tok materijala
P1R3
S2
M1
P2
D6
4
CTP
M470
Prostor na kome bi manje koliine gotovih proizvoda mogle da se skladite
P1 N5
P1
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Zakljuak
Proces projektovanja obuhvata izuavanja grupa uticajnih faktora u procesu proizvodnje, od prijema materijala do gotovog proizvoda dizajn, grafiku pripremu, tampu i zavrnu grafiu obradu, da bi se na osnovu dobijenih rezultata mogli pouzdano predvideti ukupni efekti procesa. U grafikoj proizvodnji razliiti tamparski postupci su esto konkurenti jedan drugome. Svaki od postupaka konvencionalni ili NIP ima prednosti za neku vrstu primene. U tokovima materijala definisanim u projektu imamo tok materijala u elektronskom obliku i fiziki tok materijala. Pri izradi proizvoda se koristi i manuelno obavljanje poslova. Operacije koje se obavljaju manuelno traju due od mainskih operacija. Izmenama proizvodnog sistema smanjili bi se redovi ekanja, ubrzala bi se proizvodnja i poveala efektivnost celokupnog sistema. Smanjenje vremena trajanja ciklusa moglo bi se postii uvoenjem automatizacije. Kada bi se u proizvodnju uveo digitalni tok materijala u velikoj meri bi na omoguio brzinu kretanja podataka preko raunarske mree i imali bi minimalne zastoje, to bi nau prizvodnju podiglo na vii nivo. To je izvodljivo kada bi u proizvodnji imali povezanu digitalnu strukturu, to sa druge strane zahteva velika finansijsaka ulaganja. Cilj tamparije je proirenje proizvodnih, a ujedno i prostornih kapaciteta, kupovina nove, modernije opreme, to bi na neki nain ubrzao proces izrade proizvoda i sa poveanjem prostornih kapaciteta bolje regulisao tok materijala. Naravno da se ovaj korak ka unapredjenju prvo proraunao i ispostavio da e se uloena sredstva vratiti u najbrem vremenskom roku.
71
Revitalizacija proizvodnog sistema tamparije Ofset print
Literatura:
1. Zelenovi, M. D., osi I. : PROJEKTOVANJE PROIZVODNIH SISTEMA - pojedinani prilaz: Fakultet tehnikih nauka, Novi Sad, 2003. 2. Rikalovi A. : PROJEKTOVANJE SISTEMA ZA MEDIJSKU PROIZVODNJU, master rad, Fakultet tehnikih nauka, Novi Sad, 2006. 3. Prof. dr Ilija osi, Aleksandar Rikalovi dipl. in. PROJEKTOVANJE PROIZVODNIH SISTEMA PRIRUNIK ZA VEBE Novi Sad, 2008. 4. Beleke sa predavanja i vebi
72
top related