mater et magistra - enciklika ivana xxiii
Post on 30-May-2018
220 Views
Preview:
TRANSCRIPT
-
8/9/2019 Mater et magistra - enciklika Ivana XXIII
1/50
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
1
V.
PAPA
IVAN XXIII.
MATER ET MAGISTRA
ENCIKLIKA
asnoj brai patrijarsima, primasima, nadbiskupima, biskupima
i drugim mjesnim ordinarijima
u miru i zajednici s Apostolskom Stolicom kao i svemu sveenstvu
i vjernicima katolikoga svijeta
o
suvremenom razvoju socijalnog pitanja
koji valja uskladiti s kranskim naelima
(15. 5. 1961.)
asna brao, ljubljeni sinovi, pozdrav i apostolski blagoslov!
UVOD
1. Majka i Uiteljica naroda, katolika Crkva, ustanovljena je od Krista Isusa zato da svi
koji, u tijeku vjekova, dou u njezino krilo i zagrljaj, nau spas i puninu izvrsnijega ivota.
Toj je Crkvi, stupu i podlozi istine (1. Tim 3, 15), njezin presveti Osniva povjerio
dvostruku zadau: da mu raa djecu i da roene ui i vodi majinskom se providnou bri-
nui za ivot pojedinaca i naroda, ivot ije je uzvieno dostojanstvo imala uvijek u najvioj
cijeni i budno ga uvala.2. Kristov nauk, naime, kao da povezuje zemlju s nebom jer ovjeka obuhvaa itava, tj.
njegovu duu i tijelo, razum i volju, te ga potie da svoj duh uzdie iz nestalnosti skupnoga
ljudskog bivovanja ka krajevima vjenoga ivota, gdje e jedanput uivati nezalazno
boanstvo i mir.
3. Iako je dakle svetoj Crkvi prvi zadatak posveivati due i initi ih dionicima nebeskih
-
8/9/2019 Mater et magistra - enciklika Ivana XXIII
2/50
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
2
dobara, ipak se brine i za potrebe svagdanjega ljudskoga ivota, ne samo s obzirom na
hranu i uzdravanje nego i s obzirom na blagostanje i napredak u raznovrsnim dobrima i u
razliitim vremenskim prilikama.
4. Kad to Crkva ostvaruje, izvrava naredbu svojeg osnivaa Krista koji, kad na jednommjestu veli: Ja sam put, istina i ivot (Iv 14, 6) a na drugom: Ja sam svjetlo svijeta (Iv 8,
12), smjera, dakako, u prvom redu na ovjekov vjeni spas, a kad pri pogledu na ogladnjelo
mnotvo gotovo plaui dovikuje: ao mi je naroda (Mk 8, 2), pokazuje da su mu na srcu i
zemaljske potrebe ljudi. I ne dokazuje to boanski Otkupitelj samo rijeima ve i djelima
svoga ivota kad ne jednom udnovato umnaa kruh da utai glad mnotvu.
5. Ovim kruhom, danim tijelima za hranu, htio je ujedno predoznaiti ono nebesko jelo za
due toe ga ljudima dati u predve
erje svoje muke.
6. Nije dakle udo to je katolika Crkva, prihvaajui Kristovu pouku i vrei njegovu
zapovijed, ve dvije tisue godina, tamo od slube prvih akona sve do naih dana, ne-
prestano visoko dizala baklju ljubavi, i to ne samo propisima nego i obiljem primjera;
ljubavi, velimo, koja skladno spaja zapovijed meusobne ljubavi i njezino vrenje te udesno
obuhvaa ovaj dvostruki nalog davanja u emu stoji sav crkveni drutveni nauk i
djelatnost.
7. Najznaajnijim svjedoanstvom drutvenog nauka i djelovanja to ih je katolika Crkvakroz vjekove razvila, neosporno valja smatrati izvanrednu encikliku, koja poinje rijeima
Rerum novarum (Acta Leonis XIII, XI, 1891, str. 97144), a izdao ju je prije sedamdeset
godina, Na predasnik besmrtne uspomene Lav XIII. da iznese naela za rjeavanje
radnikog pitanja u duhu kranskog nauka.
8. Malo je kad papina rije primljena s tolikim odobravanjem u svijetu kao ova okrunica
Lava XIII. s kojom se, po teini i irini misli i po snazi izraza, uistinu malo to moe mjeriti.
Uistinu, ta su naela i upozorenja stekla toliku vanost da spomen na njih ne
e kod kasnijih
pokoljenja nikako, vjerujemo, pasti u zaborav. Od tada se nekako na ire stalo rasprostirati
djelovanje katolike Crkve. Njezin se vrhovni pastir tada, uzevi nekako na sebe potekoe,
pla i tenje slabijih i izmuenih, dao naroito na traenje i vraanje njihovih prava.
9. Iako od izdavanja one divne enciklike nije proteklo malo vremena, uza sve to jo je i
danas vrlo djelotvorna njezina snaga. Djeluje naime u spisima papa koji su naslijedili Lava
XIII. i koji se, kad raspravljaju o gospodarsko-drutvenom pitanju, uvijek pozivaju u neemu
na to Lavovo pismo: as da ga razloe i osvijetle, as da potaknu novi ar u katolika. Djeluje,
k tomu, i u pravnom ureenju mnogih drava. Sve to posve jasno pokazuje da su i temeljito
-
8/9/2019 Mater et magistra - enciklika Ivana XXIII
3/50
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
3
produbljena naela i smjernice za djelovanje i oinske opomene, to ih nalazimo u velikoj
enciklici Naega predasnika, i danas sauvale svoju prvotnu vrijednost. Dapae, moe ona
ljudima nuditi nove i ivotvorne osnove da bi dobro prosudili zamanost drutvenog pitanja i
odluili to im je u tomu poduzeti.
I. DIO
NAUK ENCIKLIKE RERUM NOVARUM
I PRAVODOBAN RAZVOJ U NAUAVANJU
PIJA XI. I PIJA XII.
DobaRerum novarum
10. Nauk koji je mudri papa upravio itavom ovjeanstvu svakako je, drimo, zasjao
jasnijim svjetlom zato to je tadanje doba bilo zastrto gustom tminom: s jedne strane korje-
nite drutveno-politike promjene, s druge strane estoke suprotnosti meu mnogima te
prevratniki nemiri.
11. Kako je svima poznato, shvaanje gospodarstva, tada openito raireno i u ivot
provedeno, bijae naturalistiko, po kojem je sve uinak nunih prirodnih sila; izmeu udo-
rednih i gospodarskih zakona nema nikakve veze; onaj koji se bavio gospodarstvom iao je
samo za osobnom koristi; vrhovni zakon kojim se ravnaju meusobni odnosi privrednika jest
slobodno i neogranieno natjecanje; kamate na kapital, cijena robe i usluga, visina zarade i
plae odreuju se mehaniki i iskljuivo po zakonu trita; drava se pogotovo ima suzdrati
od bilo kakva mijeanja u gospodarske poslove. U isto su pak vrijeme radnika udruenja,
ve prema dravi, bila ili posve zabranjivana ili tek podnoena ili im se priznavao privatno-
pravni znaaj.
12. U ono je vrijeme bahato pravo jaega bilo ne samo uzakonjeno u gospodarstvu nego
je posve vladalo odnosima meu ljudima. Tako je cjelokupni ekonomski poredak bio do u
dno poremeen.
13. Dok se, naime, u nekolicine gomilalo golemo bogatstvo, veliko je mnotvo radnika
amilo svaki dan u sve crnjoj bijedi. Radnike plae nisu dostajale za ivotne potrebe, a kad
to ni da otjeraju glad. U takvim su prilikama proleterima veinom bili narinuti radni uvjeti
-
8/9/2019 Mater et magistra - enciklika Ivana XXIII
4/50
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
4
tetni po zdravlje, udoree i vjeru. Neovjeni su esto bili i uvjeti kojima se podvrgavahu
uposlena djeca i ene. Pred oima je radnika svakodnevno, poput straila, prijetei stajala
nezaposlenost. Obiteljska je zajednica bila pred polaganim rasulom.
14. Prirodna je posljedica toga bila da su radnici, ionako ve ozlojeeni svojimpoloajem, smatrali da im je takvo stanje otvoreno otkloniti. I tako je slijedilo da su meu
radnitvom preotimale maha osnove na prevrat sklonih ljudi, koji su preporuivali lijekove
gore negoli bijae sama bolest.
Putovi obnove
15. U takvo je prijelomno vrijeme Lav XIII. objavljivanjem enciklike Rerum novarum,
izdao socijalnu poruku crpljenu iz potreba samo ljudske naravi i uskla
enu s naelima i
duhom Svetog evanelja, poruku, velimo, koja je, bez obzira na neka protivljenja, kako to
ve biva, zanijela cio svijet i pobudila najvee udivljenje. Svakako, nije to prvi put da se
Apostolska Stolica stavila, glede ovozemnih stvari, na obranu siromaha; nego je isti Na
predasnik blage uspomene Lav XIII. bio izdao i druge dokumente koji su nekako pripravili
put netom spomenutoj okrunici. Ona ipak prva daje cjelovit prikaz naela i jednosmislen
program za budui postupak tako da je s punim pravom smatramo nekom sumom katolikog
nauka o gospodarskom i drutvenom pitanju.
16. Treba rei da je to svakako pokazalo ne malu smionost. Dok se neki, naime, nisu
stidjeli, to se tie drutvenog pitanja, Crkvi predbacivati da ne ini nita drugo no
propovijeda siromasima snoenje nevolja a bogatae potie na dareljivost, Lav XIII. nije,
meutim, oklijevao posve otvoreno utvrditi i braniti sveta prava radnika. Prije no to e
izloiti naela i zahtjeve katolike Crkve o drutvenom pitanju, otvoreno je izjavio: S
pouzdanjem zapoinjemo raspravu vrei potpuno svoje pravo. Radi se, naime, o stvari koja
se ne da rijeiti bezpomoi vjere i Crkve (RN 13).
17. Dobro su vam asna brao, poznata osnovna naela koja je veliki papa tako jasno i
tako ozbiljno dao, po kojima se ima posve obnoviti oblik skupnoga ivota ljudi u gospo-
darskom i drutvenom pogledu.
18. Ponajprije govori o radu. On se nikako ne smije smatrati kakvom god vrstom robe jer
je neposredan izraz ovjekove osobe. Za veliku veinu ovjeanstva rad je jedini izvor
ivotnog uzdravanja pa se nagrada za nj ne smije odmjeravati po zakonima trgovine nego,
radije, po zakonima pravde i pravinosti. Ne biva li tako, u radnim e ugovorima pravda biti
naskroz povrijeena pa bili i s jedne i s druge strane slobodno sklopljeni.
-
8/9/2019 Mater et magistra - enciklika Ivana XXIII
5/50
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
5
19. Uz to, priroda daje pojedincu pravo na privatno vlasnitvo, ak na posjedovanje
proizvodnih sredstava. Drava ne moe ni pod kojim uvjetom to pravo ukinuti. No budui da
privatno vlasnitvo imade po svojoj naravi i drutvenu zadau, onaj koji to pravo uiva,
nuno ga treba koristiti ne samo u svoj osobni probitak nego i u dobro drugih.20. to se pak tie drave, njoj je svrha, u redu zemaljskih vrednota, promicati zajedniko
dobro svih pa ne smije ni pod koju cijenu zanemariti ekonomski poloaj graana. Prisutna u
drutvu mora, tovie, pravo nastojati da se najprije proizvede ona mnoina dobara
koritenje kojih je nuno za vrenje kreposti (Sv. Toma, De regimine principum, I, 15), a
zatim da se brane prava svih graana, u prvom redu onih slabijih kakvi su radnici, ene i
djeca. Drava se nikad ne smije rijeiti dunosti koja joj nalae da svojski poboljava poloaj
radnitva.
21. Dunost je drave, nadalje, bdjeti da se radni ugovori sklapaju po pravdi u pravinosti
i, u isto vrijeme, da radno mjesto ne ugroava dostojanstvo ovjekove osobe ni s obzirom na
tijelo ni s obzirom na duu. Prema tome, Lavovo pismo iznosi osnovna naela istine i pravde
za ivotne uvjete u ljudskoj zajednici, to su suvremene drave, ovako ili onako, ve uvrstile
u svoje zakonodavstvo. Ta su naela, kako izjavljuje Na predasnik besmrtne uspomene Pio
XI. u enciklici Quadragesimo anno (usp. QA 28), ne malo pridonijela stvaranju i razvoju
nove grane pravne znanosti koju nazivamo radnim pravom.
22. U enciklici se dalje tvrdi da radnici imaju naravno pravo ne samo osnivati udruenja
bilo iskljuivo radnika bilo radniko - poslodavaka, i to u onom obliku koji smatraju
pogodnijim za svoje staleke probitke nego, tovie, da sami radnici u spomenutim
udruenjima imaju neosporivo pravo djelovati slobodno i po svojoj volji, ve prema svojoj
koristi.
23. Konano, neka se radnici i poslodavci u sreivanju meusobnih odnosa ravnaju po
naelima ovjeje solidarnosti i u duhu kranskog bratstva; naime, neobuzdana meusobna
konkurencija koju promiu tzv. liberalci ili klasna borba, kako bi htjeli marksisti, nisu manje
daleko od kranskog nauka nego i od same ljudske naravi.
24. To su eto, asna brao, temelji na kojima mora poivati gospodarski i drutveni ivot.
25. Nije stoga nikakvo udo da su se odlini katolici, potaknuti ovim pobudama, dali na
niz pothvata da taj nauk provedu u djelo. Nalo se u raznim dijelovima svijeta i drugih zaista
dobronamjernih mueva koji su, nagnani stvarnim potrebama ljudske naravi, udarili istim
putovima.
26. S potpunim se dakle pravom ova enciklika sve do danas naziva Magna charta (usp.
-
8/9/2019 Mater et magistra - enciklika Ivana XXIII
6/50
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
6
QA 39) novoga gospodarskog i drutvenog poretka.
Quadragesimo anno
27.
etrdeset godina nakon to je objavljen taj znameniti zakonik, da ga tako nazovemo,Na je predasnik blage uspomene Pio XI., izdao novu encikliku s poetkom: Quadragesimo
anno (AAS, XXIII, 1931, str. 177-228).
28. Papa ovdje potvruje da je Katolikoj Crkvi pravo i dunost poraditi navlastito oko
pravilnog rjeavanja prevanoga drutvenog pitanja, koje toliko uznemiruje svu ljudsku
zajednicu. Zatim istiui ponavlja iz Lavova pisma naela i smjernice primjerene uvjetima
vremena. Ovom prilikom, konano, ne izlae iz nauka samo nekoliko mjesta o kojima su se i
katolici razilazili nego i ui kako se ista naela i smjernice, s obzirom na drutveni poredak,
imaju uskladiti s izmijenjenim prilikama.
29. U to su, naime, vrijeme neki sumnjali to da se zapravo misli o privatnom vlasnitvu,
o radnikoj plai i, konano, o stavu katolika prema nekom blaem obliku socijalizma.
30. to se prvoga tie, Na je predasnik ponovio da pravo na privatno posjedovanje
izvire iz same naravi; ujedno razvija i razjanjava drutveni smisao i ulogu privatnog
vlasnitva.
31. to se pak drugoga tie, papa najprije zabacuje miljenje onih koji smatraju daplaanje kao takvo po samoj naravi nije pravedno. U isti se mah tui to plae ne jednom
znaju biti neovjene i nepravedne. Zatim potanko opominje kojih se pravila i uvjeta valja
drati da se u tom ne odstupi od pravde i pravinosti.
32. Danas je na tom podru ju, kako Na predasnik jasno ui, uputno unekoliko radne
ugovore ublaiti s drutvenim ugovorima, to jest tako da radnitvo i inovnici postaju su-
dionici u vlasnitvu ili u njegovu upravljanju ili imadu dijela u razdiobi dobitka (QA 66).
33. Teorijski je i praktino, smatramo, vana tvrdnja Pija XI.: Ljudsko se djelovanjenee moi ni po pravdi ni po zasluzi procijeniti ako se zanemari njegova socijalna i indivi-
dualna narav. (QA 70) Stoga, pri odmjeravanju plae radnicima, pravednost zahtijeva da se,
osim na potrebe samih radnika i njihovih obitelji, gleda s jedne strane na stanje privrednih
poduzea u kojima su zaposleni, a s druge strane na gospodarsko ope dobro (usp. QA
75).
34. Papa nadalje pokazuje da se komunizam i kranstvo meusobno temeljito protive i
da katolici nipoto ne smiju prihvatiti nauavanje socijalizma umjerenijega smjera: po nji-hovu naime miljenju, ponajprije, drutveni je poredak ogranien na ovo prolazno vrijeme pa
-
8/9/2019 Mater et magistra - enciklika Ivana XXIII
7/50
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
7
je upravljen na blagodati iskljuivo ovoga smrtnog ivota; drugo, budui da drutveni ivot
ljudi ide samo za proizvodnjom izvanjskih dobara i budui da je pravi pojam drutvenog
autoriteta zanemaren, ljudska se sloboda odve suava.
35. Pio XI, uza sve to dobro zna da su se od izdavanja Lavove enciklike prije etrdesetgodina vremena i prilike do dna izmijenile. To se, uz ostalo, vidi takoer iz toga to je
slobodna konkurencija konano, nekom unutarnjom gotovo ureenom zakonitosti, doprla
tako daleko da je samu sebe gotovo rastvorila te golemo bogatstvo i otud proizalu
neobuzdanu gospodarsku prevlast zgrnula u ruke nekolicine koji veinom nisu vlasnici,
nego samo uvari i upravitelji u njih poloenoga kapitala kojim oni po miloj volji
upravljaju (QA 106).
36. Stoga, kako otroumno primjeuje papa, na mjesto slobodne trgovine stupila je
gospodarska prevlast, lakomo gramenje za dobitkom naslijedila je borba za prevlast, itavo
je gospodarstvo postalo strano tvrdo, neumolno i okrutno (QA 110). Iz toga je, razumije
se, proizlazilo da je ak dravna vlast sluila probitku bogatijih i tako je na neki nain cijelim
svijetom zagospodario financijski imperijalizam.
37. Da prikladno stane na put takvu razvoju prilika, papa je dao ova glavna pravila:
gospodarstvo se ima ponovno vratiti k udoreu; probici se pojedinaca i udruenja imaju
svakako uskladiti s opim dobrom. To pak, po nauku Naega predasnika, zahtijeva da se
prvo, opet uspostavi uredan drutveni ivot u kojem postoje manja gospodarska i staleka
udruenja, ne nametnuta od dravne vlasti, nego samostalna; drugo, da dravna vlast,
upotpunjujui svoju ulogu, nikako ne zapusti da se brine za zajedniko dobro svih i,
napokon, da drave, gledamo li na opeljudsku zajednicu, suraujui i sporazumijevajui se
meusobno, postojano idu za gospodarskim blagostanjem svih naroda.
38. No bitne misli, koje su, ini se, Pijevu pismu svojstvene, dadu se svesti osobito na ove
dvije: prva, vrhovni zakon u gospodarstvu ne smije nikako biti probitak ni pojedinaca ni
udruenja niti neobuzdana konkurencija, niti gospodarska prevlast bogataa, niti dravni
presti, niti tenja za nadmoi niti ita takvo.
39. Naprotiv, u svim ekonomskim pothvatima treba vladati pravednost i ljubav kao najvii
zakon drutvenoga ivota.
40. Druga pak misao, koja je, po naem mnijenju, svojstvena enciklici Pija XI, nalae da
se osnivanjem bilo javnih bilo slobodnih ustanova, i u dravnim i u meunarodnim raz-
mjerima, a sve u duhu drutvene pravednosti, uspostavi takav pravni poredak u kojem biprivrednici mogli lijepo sloiti svoje osobne probitke s opim blagostanjem.
-
8/9/2019 Mater et magistra - enciklika Ivana XXIII
8/50
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
8
Radio-poruka na Duhove 1941.
41. Meutim, ne malo priznanje za odreivanje drutvenih prava i dunosti treba odati
Naemu predasniku besmrtne uspomene Piju XII. koji je 1. lipnja 1941. o blagdanu Duhovaupravio preko radija poruku svemu ovjeanstvu da panju katolikoga svijeta obrati na
obljetnicu koja zasluuje da bude zlatnim slovima upisana u povijest Crkve: na pedesetu
godinjicu temeljne socijalne enciklike Lava XIII.Rerum novarum (AAS, XXXIII 1941, str.
196) i da iz dubine due prinese Svemoguem Bogu poniznu zahvalu to je ... obdario
Crkvu ovom enciklikom svojega Namjesnika na zemlji,... da mu zahvali na nadahnuu Duha
Obnovitelja koji je to nadahnue po njoj odonda sve vie i vie izlijevao po itavom ljud-
skom rodu.
42. U ovoj poruci veliki papa tvrdi da je neosporna kompetencija Crkve da sudi da li
su osnove postavljenoga socijalnog ureenja u skladu s nepromjenjivim redom to ga je Bog
Stvoritelj i Otkupitelj objavio preko prirodnoga reda i objave (SK, SO str. 115). Veli da e
spomenuto pismo Lava XIII. vrijediti u svako vrijeme na trajnu korist; i koristei priliku
namjerava pruiti daljnja udoredna naela i smjernice o tri temeljne vrednote socijalnog i
gospodarskog ivota,... tri osnovne vrednote koje se meusobno isprepliu, uvruju i
pomau jesu: uporaba materijalnih dobara, rad, obitelj (SK, SO str. 118.).
43. S obzirom na prvu, Na predasnik tvrdi da pravu svakog ovjeka na koritenje
materijalnih dobara za ivotno uzdravanje valja dati prednost pred ma kojim pravom
gospodarskoga reda, pa tako i pred pravom na privatno vlasnitvo. Pravo je na privatno
vlasnitvo, primjeuje Na predasnik, ukorijenjeno, istina, u samom naravnom pravu, ali po
Stvoriteljevoj volji ono ni u kojemu sluaju ne moe prijeiti da dobra, koja je Bog stvorio
za sve, podjednako pripadaju svima po naelima pravde i ljubavi (SK, SO, str. 119.).
44. O radu pak, preuzimajui nauavanje iz Lavova pisma Pio XII. ui da je, to se tie
pojedinaca, rad u isti mah dunost i pravo, stoga u prvom redu na njih spada da odreuju
meusobne radne odnose; jedino ako toga oni sami ne bi htjeli ili mogli, tada je na dravi da
intervenira pri razdiobi i rasporedu rada u obliku i mjeri koji zahtijeva pravilno shvaeno
ope dobro (SK, SO str. 122.).
45. Prelazei zatim na pitanje obitelji, papa istie da privatno vlasnitvo materijalnih
dobara vrlo mnogo doprinosi uvanju i razvoju ivota u samoj obitelji jer lijepo osigurava
ocu obitelji zdravu slobodu, potrebnu da moe izvriti dunosti koje mu je Stvoritelj
doznaio, a odnose se na fiziko, duhovno i vjersko dobro obitelji (SK, SO, str. 123.).
-
8/9/2019 Mater et magistra - enciklika Ivana XXIII
9/50
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
9
Budui da otud proistjee i pravo obitelji da se seli, isti Na predasnik upozorava i onu
dravnu vlast koja doputa svojemu stanovnitvu da se iseli i onu koja useljenike prima da
uklone sve to bi moglo biti zaprekom, te nastane i razvije se pravo pouzdanje (Usp. SK,
SO, str. 124.). Izvri li se to i s jedne i s druge strane, nee mo
i a da se u narode, uz pove-
anje i razvoj gospodarskoga blagostanja i kulturnih nastojanja, obostrano ne prelijevaju
koristi.
Daljnje izmjene
46. No prilike, koje su u ono doba ve Piju XII, izgledale posve razliite od prilika
prijanjega vremena, u ovih su se posljednjih dvadeset godina do dna izmijenile i to ne samo
s obzirom na stvarno stanje pojedine drave nego i s obzirom na meudravne odnose.
47. Promatramo li podruje znanosti, tehnike ili ekonomije, stojimo danas u prvom redu
pred ovim otkriima:pronalazak atomske energije, njezina primjena u ratne, a zatim iz dana
u dan sve vea primjena u mirnodopske svrhe; ljudima je dana gotovo bezgranina
mogunost proizvodnje mnotva predmeta kemijskim putem; automatizacija proizvodnih do-
bara, sve ire primjenjivana u industriji i posluivanju; modernizacija poljoprivrede; gotovo
potpun nestanak udaljenosti meu narodima, naroito uz pomo radija i televizije; snaan
porast brzine u itavom saobraaju - i, konano,prodor u svemir.
48. Osvrnemo li se pak na drutveno podruje, opaamo da se u nae dane dogodilo ovo:
razvoj socijalnog osiguranja stanovnitva; u nekim ekonomski jaim dravama svestrano
osiguranje ivota graana u nesreama; radnici, lanovi udruenja, postaju sve svjesniji
gospodarsko-drutvenih problema; napredak opeg obrazovanja veeg dijela graana; sve
rairenije blagostanje; sve ee prelaenje ljudi s jedne industrijske grane na drugu i otud
smanjenje klasnih razlika; sve vee zanimanje srednje obrazovanih ljudi, sada vie nego
nekada,za dogaaje u svijetu. Istodobno pak, dok se u dravama - kojih ima sve vie - opaa
ne malen napredak u ekonomiji i u socijalnim ustanovama, lako je primijetiti da iz dana u
dan nastaju sve oitije suprotnosti: ponajprije izmeu poljoprivrede, industrije i javnih
slubi, zatim izmeu razvijenih i manje razvijenih podru ja iste zemlje i, konano, u
svjetskim razmjerima, izmeu pojedinih drava nejednake ekonomske moi.
49. Osvrnemo li se na politiko podruje, uoavamo da se zbog toga u njemu mnogota
izmijenilo: danas, naime, u veinizemalja u politikoj upravi sudjeluju ljudi vie-manje svih
drutvenih slojeva; danas dravna vlast sve vie zadire u gospodarsko i drutveno podruje;
azijski i afriki narodi, zbacivi kolonijalnu upravu, postali su politiki samostalni; veze su
-
8/9/2019 Mater et magistra - enciklika Ivana XXIII
10/50
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
10
medu narodima uestale, pa oni danas sve vie nekako i ovise jedni od drugih; u svijetu su
nastale brojne organizacije i vijea koje prelaze granice i interese pojedinih drava te nastoje
oko koristi svih naroda na ekonomskom, socijalnom, kulturnom polju i, konano, na
podruju me
unarodnih odnosa.
Povod novoj enciklici
50. Razmotrivi sve to, naa je dunost - smatramo - podravati neugaen plamen koji su
naroito nai veliki predasnici raspirili i sve poticati da iz njihovih spisa uzimaju svjetla i
poticaja pa da socijalno pitanje rijee na nain koji najbolje odgovara potrebama dananjeg
vremena. Ovo pismo drimo - trebamo izdati ne samo da encikliku Lava XIII. zaslueno
komemoriramo nego i da, u izmijenjenim prilikama, potvrdimo i potanje razloimo nauk
naih predasnika i da jasno odredimo crkveno nauavanje o novim vanim suvremenim
pitanjima.
II. DIO
OBJANJENJA I DALJNJE RAZVIJANJE NAUKA RERUM NOVARUM
Osobna inicijativa i zahvat drave u gospodarstvo
51. Ve na poetku valja ustanoviti da na gospodarskom podruju prednost ima osobna
inicijativa pojedinaca bilo da rade samostalno bilo da se na razliite naine udruuju radi
stjecanja zajednikih pogodnosti.
52. No s razloga koje su nai predasnici iznijeli, u ovom je nuno da i dravna vlast bude
djelatno prisutna da se porast materijalnih dobara pravilno promie da bi vodio socijalnom
napretku, a tako i koristi sviju graana.
53. A ta briga drave: da njeguje, potie, sreuje, nadomjeta i upotpunjuje oslanja se na
naelo pripomone slube (QA 81) koje Pio XI. izlae u enciklici Quadragesimo anno
ovako:
Ostaje ipak u drutvenoj filozofiji vrsto i nepomino naelo koje se ne moe ni ukloniti
ni promijeniti. To naelo glasi: Kao to ne valja pojedincima oduzimati i dravi predavati
poslove koje oni mogu obaviti na vlastitu odgovornost i vlastitom marljivou, tako je
-
8/9/2019 Mater et magistra - enciklika Ivana XXIII
11/50
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
11
nepravedno i u visokom stupnju kodljivo i za javni poredak opasno davati veem i viemu
drutvu poslove koje mogu izvriti manje i nie zajednice. Svaka naime drutvena ustanova
mora po svojem pojmu i znaenju donositi pomo udovima drutvenog tijela, a ne smije ih
nikada niti unititi niti sasvim prisvojiti. (QA 80).54. Lako je, dakako, uoiti da noviji napredak znanosti i uspjeniji nain proizvodnje
pruaju mnogo vie nego nekad dravnoj upravi mogunost: i da smanjuje razlike izmeu
razliitih ekonomskih podru ja, izmeu pojedinih pokrajina iste zemlje i meu pojedinim
narodima u svijetu; i da unutar stanovitih granica zadri kolebanja koja obino nastaju zbog
nestalnih ekonomskih prilika; da, konano, prua uspjene lijekove protiv masovne
nezaposlenosti. Stoga se neprestano od dravnog vodstva, koje se treba brinuti za ope
dobro, zahtijeva da se mnogostruko i ire nego ranije i smiljenije zauzme za ekonomiku te
da ovoj svrsi shodno prilagodi ustanove, slube, sredstva i postupke.
55. Ali uvijek stoji da zauzimanje dravnih vlasti za ekonomiku, kako god bilo svestrano i
zadiralo duboko u drutveni ivot, treba biti takovo da slobodu privatne inicijative ne samo
ne stee nego i pospjeuje, ali tako da osnovna prava svake ljudske osobe ostanu netaknuta.
Ovamo valja ubrojiti naelo: Na pojedince redovito spada pravo i dunost uzdravati sebe i
svoje: a to znai da svaki gospodarski poredak ima svakomu dati slobodnu i pogodniju
mogunost plodonosnog rada.
56. Uostalom, iz samog se povijesnog razvoja sve pravilnije shvaa da uope ne moe biti
uspjene i dobro sazdane ljudske zajednice ne djeluju li suradniki na gospodarskom polju i
privatnici i dravna vlast. Ta se pak suradnja ima ostvarivati uzajamnim i slonim trudom i
to tako da ulog koji ide jedne i druge to bolje odgovara potrebama opega dobra, ve prema
promjenljivim prilikama vremena i ivota.
57. Iz onoga to se tu i tamo dogaa znademo: kad nema privatne inicijative, tada u dravi
vlada tiransko gospodstvo; tovie, na raznim ekonomskim podrujima nastaje velik zastoj,
pa zato nedostaje bezbroj dobara iroke potronje, nedostaju blagodati koje se odnose ne
samo na tjelesne nego prvenstveno na duhovne potrebe. Za postizavanje pak ovih dobara i
blagodati izvanredno se dade uprei i potaknuti darovitost i marljivost pojedinaca.
58. Kad pak u ekonomici ili posve izostane ili je krnja duna dravna suradnja, tad vidimo
da drave srljaju pravo u nepopravljive nerede, a silniji, kojima je do potenja malo stalo,
neasno izrabljuju tuu bijedu za svoj dobitak. Oito je da takvi, na alost, svagda i svugdje
poput ljulja u itu tjeraju korijenje.
-
8/9/2019 Mater et magistra - enciklika Ivana XXIII
12/50
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
12
SOCIJALIZACIJA IVOTA
Izvor i irina pojave
59. K poglavitim oznakama koje su,ini se, svojstvene naem vremenu, valja zacijelo
pribrojiti razrast drutvenih odnosa: uzajamne i danomice svestranije veze meu graanima,
koje su u njihov ivot i djelatnost unijele mnogostruke oblike drutvenoga suudesa, koji su
veinom uli u privatno i javno pravo. Ovomu je, ini se, porijeklo u mnotvu injenica to
ih je sadanje doba stvorilo, npr. znanstveni i tehniki napredak, uspjeniji nain
proizvodnje, vii ivotni standard.
60. Taj pak razvoj drutvenoga ivota, valja drati, pokazuje i uzrokuje sve snanije
posizanje drave u poslove koji se tiu najdubljih temelja ljudske osobe pa nemaju malu va-
nost i nisu bez opasnosti. Tako na primjer skrb za zatitu zdravlja, za izobrazbu i odgoj
mladei, za izbor zvanja, za pravilan put da se osposobe i povrate u bolje prilike oni koji su
bilo kako duevno ili tjelesno ogranieni. To pak dijelom pokazuje a dijelom prati duevnu
priroenu sklonost koja se jedva dade sapeti, sklonost, velimo, koja ljude nosi da se, kao od
sebe, udruuju kad je u pitanju stjecanje dobara koja svatko eli, a nadilaze pojedineve
snage. Pod tim uplivom, naroito u ovo posljednje doba, nikli su na sve strane savezi,
drutva i ustanove: gospodarski, socijalni, kulturno-zabavni, sportski, profesionalni i
politiki, koji mogu biti ili samo nacionalni ili meunarodni.
Ocjena
61. Bez sumnje da ovakav napredak drutvenih prilika donosi mnogovrsne pogodnosti i
koristi. Tako se doista moe zadovoljiti mnogim pravima ljudske osobe, osobito na dru-
tvenom i gospodarskom podruju, osobito pravima koja se tiu ovjekovih ivotnih potreba:
brige za zdravlje, proirivanje i produbljivanje osnovne izobrazbe, prikladnijeg profesio-
nalnog osposobljavanja, stana, rada, odgovarajueg odmora i potene zabave. K tomu, noviji
tehniki izumi sve savreniji - kakvi su tisak, kino, radio i televizija - slue danas ljudima za
razmjenu misli te pogoduju da ljudi sa ma kojeg kraja zemlje, tako rei, prisustvuju ak vrlo
udaljenim dogaajima.
62. No budui da su se umnoili i da svakim danom rastu razni oblici takvih udruivanja,
ujedno se na mnogim podrujima djelatnosti mnoe propisi i zakoni koji ravnaju i odreuju
meusobne odnose graana. Iz toga slijedi da se mogunost slobodna djelovanja pojedinaca
stee u tjenje granice: esto se, naime koriste takva sredstva, takve metode, a i okolnosti su
-
8/9/2019 Mater et magistra - enciklika Ivana XXIII
13/50
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
13
takve da je pojedincu, dakako, teko provoditi svoje namjere ne obazirui se na uplive
izvanjskih prilika, da mu je teko ita raditi na svoju ruku; ispunjavati svoja prava i dunosti
kako spada; potpuno razviti i usavriti svoje duhovne sposobnosti. Hoe li se ljudi, uza sve
vee podrutvljenje ljudskoga ivota, najednom osupnuti i prestati biti svoji? Takvo to valja
odluno zabaciti.
63. Uistinu, vee podrutvljenje ivota ne nastaje nipoto pod nekim slijepim porivom
prirodnih sila; naprotiv, ima, kako ve izloismo, za tvorce slobodne ljude koji su po naravi
tako noeni k djelovanju da su ipak odgovorni za svoja djela; dakako, treba im priznati
zakone ljudskoga napretka i gospodarskog razvoja te im se nekako podrediti; a uope i nije
im mogue oteti se uplivu okoline.
64. Stoga se podrutvljenje ivota moe, a i mora odvijati takvim putovima da segraanima to vie namiu blagodati, a tete da se ili posve izbjegnu ili barem smanje.
65. A da se to lake doe do ovih eljenih uspjeha, dravna vlast mora imati pravi pojam
o opem dobru, pojam koji se sastoji u skupu svih onih uvjeta drutvenoga ivota koji
ovjeku omoguuju punije i nesmetanije usavravanje njegove osobnosti. Jo smatramo
potrebnim da se udruenja ili tijela, odnosno raznovrsne druge ustanove, u kojima najvie i
stoji drutveni napredak, stvarno ravnaju svojim pravilima i da nastoje, na korist samog
opeg dobra, iskrenom slogom postii svoj cilj. Potrebno je, tovie, da takva udruenja
odaju bitnu slinost s pravom zajednicom. To e ostvariti samo ako udruenja budu svoje
lanove vazda smatrala ljudskim osobama i pozivala ih da uzmu dijela u njihovoj djelatnosti.
66. Razvojem odnosa koji u nae doba ljude uzajamno povezuju, drave e ujedno to
lake postii pravi poredak to se bolje uskladi ovo dvoje: s jedne strane pravo po kojem bilo
pojedini graani bilo skupine graana smiju samostalno djelovati, potivajui uzajamnu
suradnju; s druge pak strane zahvat drave koji privatnu inicijativu shodno sreuje i gaji.
67. Ako se dakle drutveni ivot doista ravna onim pravilima i bude u skladu s
udoreem, njegov napredak ni u kojem sluaju nee po svojoj naravi izazvati da pojedince
stignu teke pogibli ili preveliki tereti. tovie, moemo se nadati da e to sretno dovesti ne
samo do razvijanja i usavravanja ovjeku priroenih sposobnosti nego i do organske
povezanosti ljudskog drutva. Ta je poeljna povezanost, kako upozorava Na predasnik
blage uspomene Pio XI. u enciklici Quadragesimo anno (QA 138), nuno potrebna da se
obilato udovolji pravima i dunostima drutvenog ivota.
-
8/9/2019 Mater et magistra - enciklika Ivana XXIII
14/50
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
14
NAGRAIVANJE RADA
Mjerilo: pravda i pravinost
68. Veliki Nas bol obuzima dok Nam se pred oima reda - jadna li prizora! - nepregledno
mnotvo radnika koji u ne malo drava a i po prostranim kontinentima primaju tako sitnu
plau za svoj rad da oni i njihove obitelji moraju ivjeti u prilikama posve nedostojnima
ovjeka. Tomu je, zacijelo valja drati - razlog to je u te krajeve moderna industrija ili tek
nedavno uvedena ili jo nije dovoljno razvijena.
69. Uza sve to, u nekim se od tih zemalja, nasuprot krajnjoj bijedi veine, moe vidjeti
obilje i rasipna rasko manjine, u otvorenoj i drskoj opreci sa sudbinom bijednika. Dogaa
se, nadalje, ponegdje da se na stanovnitvo postavljaju takvi pretjerani nameti da bi u dravi
ukratko nacionalni dohodak toliko odskoio kakav nije mogu po zakonima pravde i pra-
vinosti. Dogaa se, konano, u drugih da se golem dio dohodaka odreuje za prekomjerno
poveanje dravnog prestia te se grozne svote ulau u naoruanje.
70. Ovamo treba dodati da se u ekonomski razvijenijih naroda usluge osrednjega znaenja
ili sumnjive koristi nerijetko nagrauju visokom ili ak obilatom plaom, dok se ustrajan i
plodonosan rad to ga vre iroki slojevi neumornih i estitih graana nagrauje plaom
odvie skromnom, za ivotne potrebe nedostatnom, ili u najmanju ruku niom nego je
pravedno rauna li se po pravdi njihov doprinos, dohodak poduzea u kojem pojedinac radi i
ukupan nacionalni prihod.
71. Stoga smatramo da Nam je dunost opet upozoriti: kao to visinu plae nije pravo
prepustiti posve slobodnom natjecanju zainteresiranih, tako nije doputeno da je odreuje
samovolja monijih; u ovoj stvari valja neizostavno potivati zahtjeve pravde i pravinosti. A
to trai da se radniku odmjerava tolika plaa kolika mu omoguuje da provodi ivot dostojan
ovjeka i snosi teret pristojna uzdravanja obitelji. Kod odreivanja pak pravedne radnikove
plae treba voditi rauna takoer o ovome: prvo, koliki je pojedinev doprinos u proizvodnji;
drugo, kakvo je ekonomsko stane poduzea gdje su radnici zaposleni; zatim, to zahtjeva
dobrobit pojedine zemlje, pogotovu s obzirom na sveopu zaposlenost; konano, to
zahtijeva ope meunarodno dobro, to jest dobro vie meusobno povezanih drava,
razliitih po ustrojstvu i prostranstvu. . .
72. Naela koja smo upravo iznijeli vrijede, oito je, svagda i svugdje. Kako e se pak
primjenjivati na odreene prilike, to se pouzdano moe odrediti tek vodei rauna o
raspoloivim sredstvima, sredstvima koja se u pojedinih naroda i po mnoini i po naravi
-
8/9/2019 Mater et magistra - enciklika Ivana XXIII
15/50
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
15
mogu razlikovati, a stvarno se i razlikuju, ak se u jednoj te istoj zemlji esto s vremenom
mijenjaju.
Ujedna
avanje gospodarskog razvoja i drutvenog napretka73. Dok se u nae vrijeme, naroito nakon nedavnoga groznog rata, ekonomske prilike u
dravama tako naglo razvijaju, smatramo shodnim upozoriti sve na vrlo vano naelo o
socijalnoj pravdi, koje upravo trai da se ekonomskom razvoju uvijek pridrui i prilagodi
socijalni razvoj, i to tako da od poveanoga dravnog bogatstva primaju jednaku korist svi
stalei graana bez razlike. K tomu, valja bdjeti i svim se snagama upinjati da se suprotnosti
koje nastaju meu slojevima graana iz ekonomske nejednakosti nikako ne poveavaju, nego
da se po mogunosti smanjuju.
74. Narodno gospodarstvo kako promiljeno ui Na predasnik blage uspomene Pio
XII. kao to je plod djelatnosti ljudi ujedinjenih u dravnoj zajednici, tako, na drugoj strani,
nema druge svrhe nego da bez prekida osigurava materijalne uvjete pod kojima se moe
potpuno razvijati individualni ivot graana. Gdje se to na trajan nain postigne, narod e biti
u pravom smislu gospodarski bogat jer e ope blagostanje i, dosljedno, osobno pravo sviju
na uporabu materijalnih dobara na takav nain biti ostvareno u skladu s namisli Stvoritelja.
Iz toga slijedi da se gospodarsko blagostanje nekoga naroda ima mjeriti ne toliko po
sveukupnoj koliini dobara to ih posjeduje nego, radije, po njihovoj pravednoj raspodjeli,
tako da se svi u dravi mogu razvijati i usavravati. K tomu je, po svojoj naravi, i upravljena
sva dravna ekonomija.
75. Ovdje treba primijetiti da je danas u mnogim zemljama takvo gospodarsko stanje da
srednja i velika poduzea najbolje napreduju zato to iz svojih prihoda uzimaju sredstva za
obnavljanje i usavravanje svojih postrojenja. U tom sluaju smatramo da se moe ustvrditi:
poduzea bi radnicima trebala priznati stanoviti kreditni naslov, pogotovu ako njihova plaa
ne prelazi iznos minimalne plae.
76. U ovakvim prilikama treba imati pred oima naelo koje je u enciklici Quadragesimo
anno Na predasnik sretne uspomene Pio XI. ovako izrazio: Sasvim je krivo pripisivati
bilo samom kapitalu bilo samom radu ono to je dobiveno njihovim zdruenim
sposobnostima i sasvim je nepravedno da ikoji od ovoga dvoga nijee djelotvornost drugoga
i sav proizvod prisvoji sebi. (QA 54).
77. Iskustvo ui da se zahtjevu ove pravde moe udovoljiti na vie naina. Pustivi ostale
po strani, danas je vrlo poeljno da radnici postupcima koji najvie odgovaraju malo pomalo postanu suvlasnici svojih poduzea, jer se danas jo vie nego u dane Naega
-
8/9/2019 Mater et magistra - enciklika Ivana XXIII
16/50
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
16
predasnika treba... svom snagom napregnuti da se barem ubudue obilje steenog kapitala
u jednakom razmjeru ne nagomilava kod bogatih i da se u dostatnoj mjeri privodi onima koji
daju radnu snagu (QA 62).
78. No potrebno je upozoriti da omjer izmeu pla
e i prihoda treba odrediti tako da se
uzme u obzir ope dobro drave i sveukupne ljudske zajednice.
79. to se tie prvoga, drimo da na ope blagostanje u dravi spada ovo: zaposliti to
vie radnika; paziti da ne bi ni u dravi ni meu samim radnitvom nastale povlatene
skupine; prikladno uskladiti plau s visinom robne cijene; omoguiti to veem broju
graana dostup k dobrima i k blagodatima civiliziranijega ivota; ukloniti posve ili barem
donekle ublaiti nerazmjere izmeu razliitih gospodarskih grana: izmeu poljoprivrede,
industrije i javnih sluba; shodno uskladiti, naroito uz pomo dravne vlasti, porast
blagostanja s razvijem usluga u korist graana; prilagodit, po mogunosti, nain proizvodnje
znanstvenom i tehnikom napretku; postii, konano, da ostvareno blagostanje kulturnijega
ivota ne slui samo dananjem narataju ve da gleda i na blagodati buduih.
80. to se pak tie drugoga, ini se da je zahtjev opeg dobra svekolike ljudske zajednice:
kloniti se nepotenog natjecanja u poveanju materijalnih dobara meu narodima; njegovati
u gospodarskim pitanjima meusobnu slogu, prijateljstvo i plodne sporazume; pruiti
konano stvarnu pomo za ekonomsko pridizanje manje razvijenih zemalja.
81. Ove potrebe opega dobra, bilo pojedinih bilo svih drava u svijetu, treba pravilno
odvagnuti i kad se radi o raspodjeli dobitka izmeu upravljaa poduzea u ime prihoda i
izmeu onih koji su pridonijeli kapitalu u ime kamata.
ZAHTJEVI PRAVDE S OBZIROM
NA USTROJSTVO PODUZEA
Ustrojstvo poduzea u skladu s ovjekovim dostojanstvom
82. Sa zahtjevima se pravde, meutim, ima uskladiti ne samo raspodjela radom steenih
dobara nego i radni uvjeti pod kojima se ta dobra ostvaruju. ovjeku je naime priroena
potreba da, kad neto radom proizvodi, smije i suodluivati u upravljanju i radei sam od
sebe usavravati.83. Iz toga slijedi da, primjenjuje li se u proizvodnji takvo gospodarsko ustrojstvo i
-
8/9/2019 Mater et magistra - enciklika Ivana XXIII
17/50
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
17
postupci koji bi ili doveli u pitanje ljudsko dostojanstvo zaposlenih ili oslabili smisao
odgovornosti, ili oduzeli pravo na slobodnu inicijativu, takav je gospodarski poredak,
smatramo, daleko od pravednosti ak ako i uvjetuje izvanredno visoku proizvodnju i makar
se njezina dobra dijelila po pravdi i pravinosti.
Nova potvrda jedne upute
84. Ne da se, zacijelo, tono odrediti u gospodarstvu kakav sustav bolje odgovara
ovje jem dostojanstvu i koji daje vie pogodnosti i poticaja ovjekovoj odgovornosti u
poslu. Na je predasnik blaene uspomene Pio XII. svejedno dao prikladno ovu praktiku
uputu: Mali i srednji posjed u poljoprivredi, obrtu i zanatstvu, trgovini i industriji treba
tititi i promicati tako da im se osiguraju pogodnosti velikih poduzea putem zadrunih
saveza, a u velikim poduzeima treba omoguiti da se radni ugovor ublai drutvenim
ugovorom. (Radio-poruka od 1. rujna 1944.).
85. Stoga, u skladu s opim dobrom i tehnikim napretkom, treba tititi i promicati
gospodarstva obrtnika i pojedinih seoskih obitelji kao i gospodarska udruenja kojima je
svrha nadopunjavati i usavravati spomenuta gospodarstva.
86. O gospodarenju u seoskim domainstvima kanimo govoriti kasnije. Ovdje smatramo
prikladnim dotai se donekle obrtnitva i gospodarskih udruenja.
87. Treba najprije upozoriti: da bi ovakva gospodarstva i udruenja stvarno postojala i
uspijevala, moraju se neprestano prilagoavati - s obzirom na tehniku opremu i na nain
proizvodnje - novim prilikama vremena koje su iz dana u dan uvjetovane bilo znanstvenim i
tehnikim napretkom bilo promjenjivim zahtjevima i eljama ljudi. Pravo je da se za to brinu
u prvom redu sami obrtnici i lanovi udruenja.
88. Radi toga je posve na mjestu ne samo da se jednima i drugima dade primjerena
struna i opa duhovna izobrazba nego i da stupaju u profesionalna udruenja. Jednako je
tako pravo da se drava prikladno brine za kolstvo, za poreze, kredite i socijalno osiguranje.
89. Uostalom dravna briga za obrtnike i lanove udruenja opravdana je i preporuljiva
ve i zato jer oni ostvaruju zbiljska dobra i doprinose kulturnom napretku.
90. Stoga oinskim srcem potiemo obrtnike i lanove udruenja, drage nae sinove irom
svijeta, da visoko cijene plemenitu zadau koja im je u dravi povjerena; njihovo naime
nastojanje moe u irokim narodnim krugovima svakim danom sve vie buditi svijest
odgovornosti i duh meusobnog pomaganja, oduevljavati ljude za iznalazako i fino
stvaralatvo.
-
8/9/2019 Mater et magistra - enciklika Ivana XXIII
18/50
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
18
Sudjelovanje radnika u srednjim i velikim poduzeima
91. Nadalje smo, kao i Nai predasnici, osvjedoeni da je u radnika opravdan zahtjev da
aktivno sudjeluju u ivotu proizvodnoga poduzea kojemu pripadaju i u kojem su zaposleni.
Smatramo da se ne moe tono i dokraja odrediti kakvo ima biti to sudjelovanje, to se ima
radije utvrditi prema stanju u pojedinim proizvodnim poduzeima, stanje to je daleko od
toga da bude za sve jednako, pae se u jednom te istom poduzeu esto iz temelja i naglo
mijenja. Ipak nema sumnje da radnicima valja priznati djelatnu ulogu u poslovanju poduzea
gdje rade. To vrijedi i za privatna i za dravna poduzea. Svakako, cilj je ovomu stvoriti od
poduzea savrenu ljudsku zajednicu koja e svojim duhom proimati do dna odnose
pojedinaca i sve mogue njihove slube i zadatke.
92. To pak zahtijeva da se uzajamni odnosi izmeu poslodavaca i uprave poduzea i
izmeu radnika svedu na obostranu panju, potovanje i dobrohotnost. Zahtijeva, nadalje, da
se svi iskreno zalau, slono unosei svoje snage u zajedniki posao, pa da rad to ga vre ne
obavljaju samo radi dobitka nego i radi ostvarivanja povjerene zadae i dunosti koja treba
koristiti i drugima. Zato je vrlo zgodno u poslovanju i unapreivanju poduzea uti i elje
radnika te prizvati njihovu suradnju. Jasno je na to upozoravao Na predasnik blaene
uspomene Pio XII.: Ekonomska i socijalna uloga, koju svaki ovjek eli ispuniti, zahtijeva
da se njegovo djelovanje ne podvrgava posve tuoj volji. (Govor od 8. listopada 1956.;
AAS, XLVIII, 1956., str. 799-800.). Nema sumnje da poduzee, koje se u prvom redu brine
za ovjekovo dostojanstvo, mora uvati nuno potrebno, djelotvorno jedinstvo svoje uprave.
Otud, meutim, nikako ne slijedi da radnici, koji u poduzeu dan na dan rade, imaju biti
smatrani pukim slugama, koji su roeni da utke izvravaju naloge, kojima nije doputeno
izraziti svoje elje i primijeniti svoje iskustvo, nego se moraju pasivno drati kad treba
odluiti to i kako imaju raditi.93. Treba, konano, napomenuti da se sve vea odgovornost, koja se danas u razliitim
proizvoakim poduzeima eli prenijeti na radnike, ne samo lijepo slae s ljudskom naravi
nego i odgovara posve ekonomskim, socijalnim i politikim zahtjevima povijesnog razvoja.
94. Postoje, na alost, i danas ne male suprotnosti na ekonomskom i socijalnom polju koje
su nautrb pravdi i ovjenosti; na itavom se podruju ekonomije ire zablude koje ozbiljno
ugroavaju njezino djelovanje, ciljeve, ustrojstvo i izvravanje zadataka. Nitko ipak nee
porei da suvremen nain proizvodnje, potican tehnikim i znanstvenim razvojem, neobino
napreduje, da se obnavlja i razvija naglije nego ranije. To pak trai od radnika danas vie
-
8/9/2019 Mater et magistra - enciklika Ivana XXIII
19/50
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
19
okretnosti i strune osposobljenosti. Radi toga im valja dati na raspolaganje vie sredstava i
vie vremena da bi stekli odgovarajuu strunu izobrazbu a i da bi lake usavravali svoju
kulturu i svoju udoredno-vjersku izgradnju.
95. Mogue je danas i mladei dodijeliti vei broj godina za ope i struno obrazovanje.96. Bude li se to postiglo, nastajat e takve prilike da e radnici moi i unutar svojeg
poduzea preuzeti na se odgovornije slube. to se pak tie drave, nije od malena znaenja
da se graani svih slojeva osjeaju sve odgovornijima u nastojanju oko opeg dobra.
Prisutnost radnika na svim podrujima
97. Oevidna je injenica da su se radnike organizacije u nae doba snano razvile i da su
openito unutar pojedinih drava kao i u meunarodnim razmjerima pravno priznate. Netjeraju vie radnitvo u klasnu borbu, nego radije na uzajamnu suradnju, i to prvenstveno
sporazumima izmeu radnikih i poslodavakih udruenja. Korisno je takoer upozoriti da
je, ako ne nuno a ono barem vrlo prikladno, radnicima omoguiti da njihovo miljenje i
upliv doe do izraaja i izvan okvira njihova poduzea, i to na svim podru jima javnoga
ivota.
98. Tomu je, ini nam se, tako zato to su pojedina privredna poduzea, ma koliko se
veliinom, proizvodnjom i vanou isticala u dravi, ipak usko povezana sa sveukupnimdravnim privrednim i drutvenim poloajem, od ega i ovisi njihov napredak.
99. No odluivati o tom to unapreuje sveopi gospodarski poloaj ne spada na pojedino
proizvoako poduzee, nego na dravnu vlast i za one dravne ili meudravne ustanove
koje djeluju na raznim podru jima privrednoga ivota. Oito je prikladno ili ak nuno da
budu kod dravnih vlasti i kod spomenutih ustanova zastupani, osim vlasnika ili njihovih
zastupnika, i radnici ili oni koji su po dunosti pozvani da brane radnika prava, potrebe i
elje.
100. Prema tome je naravno da Naa misao i Nai oinski osjeaji lete u prvom redu k
raznim strunim udruenjima i radnikim organizacijama koje, proete duhom kranskog
nauka, razvijaju svoju djelatnost diljem kontinenta u svijetu. Znamo da su ovi Nama predragi
sinovi, bijeni brojnim i ozbiljnim potekoama, uspjeno pokuavali i jo uvijek srano
pokuavaju ili unutar vlastite zemlje ili u svjetskim razmjerima braniti radnika prava i
pridii njihovo materijalno i moralno dobro.
101. Osim toga, elimo dunom hvalom poastiti djelo ovih naih sinova, koje nije sve u
neposrednu i vidljivu uspjehu, nego struji i u sve iroke polje ljudskoga rada proirivi na sve
-
8/9/2019 Mater et magistra - enciklika Ivana XXIII
20/50
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
20
strane ispravno mjerilo djelovanja i miljenja i plodonosan dah kranske vjere.
102. Ovom Naom oinskom hvalom hoemo odlikovati i one Nae sinove koji, proeti
kranskim naelima, djeluju izvanredno u drugim radnikim udruenjima i organizacijama
koje se ravnaju po zakonu naravi i potuju vjersko-udorednu slobodu pojedinaca.103. Ne moemo a da ovdje od srca ne estitamo i ne izrazimo osjeaje Naega tovanja
Meunarodnoj organizaciji rada, koja se oznaava obino kraticom OIL, ILO, OIT. Ona se
ve vie godina brino, uspjeno i korisno trudi oko uspostavljanja gospodarskog i
drutvenog poretka svugdje na svijetu u smislu pravednosti i ovjenosti. U takvu se poretku
priznaju i tite zakonita radnika prava.
PRIVATNO VLASNITVO
Izmijenjene prilike
104. Ovih se posljednjih godina, kako primjeujemo; sve vie kod velikih privrednih
poduzea lui uloga vlasnika proizvodnih dobara od uloge upravljaa poduzea. To
dravnom rukovodstvu stvara, oito, velike potekoe. Dravna vlast ima budno paziti daciljevi to ih sebi postavlja uprava znaajnijih poduzea, pogotovu onih koja igraju poglavitu
ulogu u privredi itave zemlje, ne bi bili ni u kakvu raskoraku sa zahtjevima opega dobra. A
te potekoe, kako nas iskustvo ui, nisu nipoto manje bilo da je uloeni, velikim poduze-
ima potreban, kapital privatniki bilo da je vlasnitvo javnih ustanova.
105. Dobro znamo da danas ima sve vie ljudi koji, na osnovi najnovijih gospodarskih i
mnogostrukih sustava socijalnog osiguranja, mogu mirne due gledati u budunost. Nekada
se takva sigurnost zasnivala na stanovitu, makar i skromnu posjedu.106. U nae se dane takoer dogaa da ljudi ele izuiti kakav zanat radije nego
posjedovati imanje. Vie cijene prihode od rada ili od prava koja su s radom u vezi negoli
prihode od uloenoga kapitala ih od prava koji su s njim u vezi.
107. A to se posve slae s iskonskim svojstvom rada. Rad je, naime, neposredno
izraavanje ovjekove osobe pa ga valja pretpostaviti mnoini izvanjskih dobara koja se po
svojoj naravi imaju drati za sredstva. To je svakako znak napretka ovjeanstva.
108. Takve gospodarske prilike zacijelo su uzrok da openito postaje dvojbeno nije li usadanjim okolnostima izgubilo snagu ili vanost naelo ekonomsko-socijalnog reda to su
-
8/9/2019 Mater et magistra - enciklika Ivana XXIII
21/50
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
21
ga Nai predasnici odluno iznosili i zastupali, tj. naelo privatnog vlasnitva po kojem je
ovjeku priroeno pravo posjedovati materijalna, pa i proizvodna dobra.
Ponovna potvrda prava na vlasnitvo109. Takva je sumnja posve neosnovana. Pravo, naime, na privatno vlasnitvo, pa i to se
tie proizvodnje dobara, vrijedi za sva vremena: u samoj je naravi sadrano i prirodno je
nauavati da su pojedinci prije drutva pa zato treba da se drutvo usmjerava prema
pojedincu kao prema cilju. Uostalom priznavanje slobode djelovanja u gospodarstvu nije
nikakvo ako se privatnicima jednako tako ne da mogunost da slobodno biraju i
upotrebljavaju sredstva potrebna za vrenje toga prava. Uz to, iskustvo i povijest dokazuje da
se ili krnji ili posve niti u bitnome izraavanje ljudske slobode gdje politike vlasti ne
priznaju privatnicima posjedovanje i proizvodnih dobara. Iz toga je posve oevidno da
koritenje slobode u pravu na vlasnitvo trai i oslonac i pobudu.
110. Otud treba traiti uzrok zato su socijalno-politika udruenja i organizacije koje
nastoje uskladiti slobodu i pravdu u ljudskoj zajednici, a koje su gotovo do danas nijekale
pravo na privatno posjedovanje proizvodnih sredstava, zato su danas te iste, bolje pouene
razvojem socijalnog pitanja, svoje gledite neto ispravile i vladaju se kao da to pravo
stvarno priznaju.
111. Posluit emo se stoga naputkom to ga je o tome dao Na predasnik blaene
uspomene Pio XII.: Branei pravo privatnog vlasnitva, Crkva ima pred oima visok
etiko-socijalni cilj. Nije joj nipoto do toga da naprosto podrava postojee stvarno stanje
kao da bi u njemu vidjela izraz Boje volje, niti da po pravilu titi imu nika i bogatuna
nasuprot siromahu i ubogom... Crkva radije smjera na to da zasada privatnoga vlasnitva
bude kakvu je zamilja Boja mudrost i ustroj naravi. (Radio-poruka od 1. rujna 1944.;
AAS, XXXVI, 1944., str. 253). Drugim rijeima, privatno vlasnitvo treba zajamiti pravo
ljudske osobe na slobodu, a ujedno pruiti nuan doprinos k uspostavi pravoga poretka u
drutvu.
112. Dok se u posljednje vrijeme u ne malo zemalja gospodarske prilike, kako ve
rekosmo, naglo razvijaju i uvjetuju neprestano poveavanje proizvodnje, pravda i pravinost
zahtijevaju da se, koliko doputa ope dobro, jednako tako plai za rad doda poviica. Time
e radnici lake nastojati oko tednje i tako biti u stanju priskrbiti neki imetak. Zato je udno
zato neki zabacuju naravnost prava na svojinu, prava, velimo, koje stalno crpi svu svoju
snagu iz plodovitosti rada i tako uspjeno potpomae zatiti dostojanstva ljudske osobe i
-
8/9/2019 Mater et magistra - enciklika Ivana XXIII
22/50
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
22
slobodno izvrenje svojeg vlastitog zadatka na svim podru jima djelatnosti. Uvruje,
konano, povezanost i smirenost domaega ivota na boljitak miru i dobrobiti u dravi.
Treba rairiti stvarno koritenje113. Malo je, meutim, ustvrditi da je ovjeku priroeno pravo posjedovati stvari kao
svoje, pa i one za proizvodnju, ne poradi li se uz to svim marom da se koritenje tim pravom
proiri na sve narodne slojeve.
114. Kako divno ui Na predasnik blage uspomene Pio XII., samo dostojanstvo ljudske
osobe, s jedne strane, redovito trai kao naravnu osnovu za ivot pravo koristiti zemaljska
dobra, emu odgovara temeljna obaveza omoguiti, po mogunosti svakomu, privatno
posjedovanje (Radio-poruka za Boi 1942.; AAS, XXXV, 1943., str. 17.): s druge pak
strane, samom radu uroeno dostojanstvo, uz ostalo traiti uvanje i usavravanje takva
drutvenog poretka koji svim narodnim slojevima omoguuje nesmetanu, makar skromnu,
svojinu (n, mj. str. 20.).
115. Ako ikada, a ono je danas osobito potrebno naglasiti da se privatno vlasnitvo to
vie proiri jer se, kako spomenusmo, brojano mnoe drave ije se gospodarske prilike
svakim danom razvijaju. Radi toga, koristei razborito ve iskustvom prokuane postupke,
dravama nee biti teak zadatak tako urediti gospodarski i drutveni ivot da se olaka i to
vie otvori pristup k privatnom posjedovanju stvari, kakve su npr. trajnija potrona dobra,
stan, imanje, orue i alat za obrtnike ili zemljoradnike obiteljske poslove, vrijednosni
papiri uloeni u srednja ili velika dionika drutva; to je ve s uspjehom uvedeno u neke
ekonomski i socijalno razvijenije zemlje.
Opa imovina
116. Posve je jasno da izloeno ni najmanje ne prijei dravama i ostalim javnim
ustanovama s pravom posjedovati proizvodna dobra, pogotovu ako sa sobom nose tako
veliku prevlast kakva se privatnim ljudima bez tete za dravu ne moe dopustiti (QA 114).
117. Znaajka je, ini se, ovoga naeg doba da su sve jai posjednici dobara drava i
ostale javne ustanove. Ovomu treba traiti uzrok u tom to ope dobro zahtijeva da se sve
vei zadaci povjeravaju dravi. Ipak se i ovdje valja posve pridravati naela pripomone
slube to ga ve spomenusmo; drugim rijeima, dravama i javnim ustanovama doputeno
je proirivati granice svoga vlasnitva samo kada to trai oita i zbiljska potreba opega
dobra, klonei se opasnosti da se ne bi privatna svojina preko mjere suzila ili, to je gore,
-
8/9/2019 Mater et magistra - enciklika Ivana XXIII
23/50
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
23
potpuno unitila.
118. Ne valja preutjeti, napokon, da se privredni pothvati, to ih poduzima drava ili
javne ustanove, imaju povjeriti onim graanima koji se odlikuju posebnom strunou i za-
paenom estitou i koji e svoje dunosti prema dravi vriti najveom savjesnou.Nadalje, valja da se posao ovih ljudi brino i stalno nadzire da ne bi unutar same dravne
uprave silniko gospodarenje u ekonomici palo u ruke nekolicine, to se, oito, protivi
opedravnom dobru.
Drutvena uloga
119. Nai su predasnici u svako doba uili da pravo na privatno vlasnitvo ima u svojoj
biti socijalnu ulogu. Sva su zemaljska dobra po Stvoriteljevoj zamisli u prvom redu danasvim ljudima za dolino ivljenje, kako vrlo lijepo ui Na predasnik blaene uspomene
Lav XIII. u enciklici Rerum novarum gdje itamo: Stvar se sastoji u ovome: Tko je
dobrotom Bojom primio vie dobara, bilo tjelesnih i vidljivih bilo duhovnih, primio ih je
zato da ih upotrijebi na svoje usavravanje i, kao sluga Boje providnosti, na korist drugih.
Tko imade talenta, neka ne uti. Tko imade obilno imetka, neka se uva da ne ohladni za
djelo milosra. Tko imade okretnosti sobom upravljati, neka mnogo nastoji da u tome
blinjega uputi te mu takoer koristi. (RN 19).
120. Premda je ovo nae doba vrlo uznapredovalo i sve vie raste uloga koja spada na
dravu i javne ustanove, ipak se ni pod koju cijenu ne smije pomisliti da je, kako neki -
izgleda - smatraju, socijalna uloga privatnoga vlasnitva izgubila vrijednost. Ta naime
socijalna uloga crpi snagu iz samog prava na vlasnitvo. Ovomu je vrlo blisko to da se u
svako doba oituju bezbrojne bolne nevolje i skrovite, ozbiljne potrebe, a do njih ne dopire
mnogostruka briga drave i nikako im ne moe doskoiti. Zato e ovjenosti i kranskoj
ljubavi pojedinaca biti uvijek otvoreno iroko polje. Oevidno je da je za promicanje
duhovnih vrednota plodnije djelovanje pojedinaca ili privatnih skupina graana negoli
djelovanje dravnih vlasti.
121. I na kraju, bit e dobro ovdje primijetiti da se autoritetom Evanelja potvruje pravo
na privatno vlasnitvo, koje esto iznosi kako Krist Isus uporno zove bogatae da pretvore
bogatstvo u nebeska dobra darivajui siromaha: Ne sabirite sebi blago na zemlji, gdje ga
izgriza moljac i ra; gdje lopovi prokopavaju zidove i kradu ga! Nego sabirite sebi
blago na nebu, gdje ga ni moljac ni ra ne izgriza, gdje lopovi ne prokopavaju zidove i ne
kradu! (Mt 6, 19-20). I boanski Uitelj tvrdi da e njemu samomu biti iskazano to se god
-
8/9/2019 Mater et magistra - enciklika Ivana XXIII
24/50
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
24
iskae siromasima: Zaista, kaem vam, meni ste uinili ono to ste uinili
jednomu od ove moje najmanje brae. (Mt 25, 40).
III. DIO
NOVI OBLICI SOCIJALNOGA PITANJA
122. Povijesni razvoj sve vie ukazuje da se ne trebaju samo odnosi izmeu radnika i
poslodavaca ureivati po zahtjevima pravde i pravinosti nego i odnosi izmeu pojedinih
privrednih grana, pojedinih gospodarskih razliito razvijenih krajeva unutar jedne te iste
zemlje kao i odnosi, unutar svekolike ljudske zajednice, izmeu brojnih, razliitih, ekonom-
ski i socijalno nejednako razvijenih zemalja.
ZAHTJEVI PRAVDE S OBZIROM NA ODNOSE
IZMEU PRIVREDNIH GRANA
Poljoprivreda, zapostavljeno podruje
123. Da najprije neto kaemo o poljoprivredi. Odmah primjeujemo da se, izgleda, broj
seljaka openito nije smanjio. Nesumnjivo je, meutim, da ne malo seljaka, napustivi svoj
rodni kraj, odlazi u naseljenija mjesta ili u velike gradove. Takvo se raseljavanje zbiva vie-
manje u svim zemljama i kadto poprima goleme razmjere; nastaju tako, oito, teko rjeive
zapreke u vezi s ovjeka dostojnim ivotom stanovnitva.
124. Svakomu je, zacijelo, oevidno da se tako, usporedno s napretkom i razvojem
gospodarstva, broj zemljoradnika smanjuje, a raste broj radnika zaposlenih u industriji ili u
javnoj slubi. Drimo da oni koji iz poljoprivrede prelaze u druge privredne grane, ine to
esto zbog razloga koji niu iz samoga gospodarskog razvoja, a jo ee zaneseni mno-
govrsnim mamcima, osobito: ivom eljom da izau iz uskih okvira koji ne obeavaju
-
8/9/2019 Mater et magistra - enciklika Ivana XXIII
25/50
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
25
nikakav udobniji ivot; udnjom za novostima i raznim doivljajima, to uvelike dri nae
doba; eljom za naglim bogaenjem; ei za slobodnijim ivotom u udobnostima koje
obino pruaju naseljenija mjesta i gradovi. No ne moe biti sumnje ni u to da seljaci
naputaju selo zato to vide da je poljodjelstvo gotovo posvuda u zastoju i s obzirom naunosnost njihova rada i s obzirom na ivotni standard seljatva.
125. Stoga u taka vanu pitanju kojemu sada gotovo u svim zemljama trae rjeenje,
ponajprije valja ispitati to da se poduzme kako bi se uklonio toliki nerazmjer u proizvod-
nom uinku izmeu poljoprivrede, industrije i javnih sluba; jednako tako to uraditi da se
to vie smanji razlika izmeu ivota na selu i ivota u gradu gdje novani prihodi izviru iz
industrije i radnih slubi; konano, to uiniti da seljatvo ne bi sebe smatralo manje
vrijednim od ostalih; tovie, kako bi se osvjedoilo da i oni koji ive na selu mogu teakim
radom ne samo istaknuti i razviti svoju osobnost nego i s punim pouzdanjem gledati u
budunost.
126. ini Nam se stoga vrlo shodno da o ovom pitanju damo neke smjernice koje e
vrijediti u svakoj povijesnoj prilici, jasno, pod uvjetom da se primjenjuju kako razliite okol-
nosti vremena i mjesta dopuste, preporue ili ak zatrae.
Izjednaenje osnovnih javnih sluba
127. Ponajprije treba da svi, pogotovu dravna vlast, porade na tom da se i na selu
prikladno unaprijedi ono to je osnovno za ope blagostanje, na primjer: briga za putove;
prijevozna sredstva; saobraanje veze; zdrava pitka voda; stanovi, zdravstvena sluba,
osnovno, tehniko i struno obrazovanje; pogodni uvjeti za vjerski ivot i duevni odmor; i,
na kraju, oprema kakvom nae doba trai da se uredi i opremi seosko domainstvo. Gdje
seljaku nedostaju ove pogodnosti, nune za ovjeka dostojan ivot, gospodarski i drutveni
ivot napreduje nikako ih odve sporo pa biva da ljude nema to zadrati od naputanja sela i
da nema toga koji bi lako mogao utvrditi njihov broj.
Postupan i skladan razvoj gospodarstva
128. Potrebno je osim toga da se dravno gospodarstvo razvija postupno i u lijepu skladu
izmeu razliitih privrednih grana. To znai da posebno treba poraditi da se u obradi zemlje
primijene postupci to su u novije vrijeme uvedeni u tehniku proizvodnje, izbor kultura,
ustrojstvo seoskog gospodarenja, to ih openito doputaju ili zahtijevaju gospodarske
prilike, zatim, sve to valja, koliko je mogue, tako unaprijediti da dri korak s industrijom i
-
8/9/2019 Mater et magistra - enciklika Ivana XXIII
26/50
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
26
svim javnim slubama.
129. Tako e poljoprivreda ne samo troiti vee koliine industrijskih proizvoda nego e
traiti i prikladnije oblike javnih sluba. Za uzvrat e poljoprivreda industriji, javnim
slubama i samoj dravi davati proizvode koji e po vrsti i koliini vie odgovaratizahtjevima potronje. Tako e poljoprivreda uvjetovati da se novcu ustali kupovna mo to
je, uostalom, jedan od poglavitih inilaca sveukupnog urednog gospodarskog razvoja.
130. Prihvaanje tih naputaka donijet e i ove blagodati: ponajprije, laki e biti uvid
odakle idu i kamo se kreu zemljoradnici koji su ostali bez posla uslijed postupna uvoenja
novih pronalazaka u poljoprivredu; zatim, oni e se struno izobraavati da bi se mogli
zaposliti i u drugim zvanjima; konano, nee im nedostajati ekonomska pomo ni potpora za
duhovno uzdizanje potrebna za njihovo naravnije uklapanje u novu drutvenu sredinu.
Primjerena gospodarska politika
131. Da bi se, meutim, postigao sreen razvoj u raznim gospodarskim podrujima,
nuno je potrebno da dravne vlasti, s obzirom na poljoprivredu, svrate svoju razboritu brigu
na ovo: na dae i porez, na kredite, na socijalno osiguranje, na cijene, na unapreenje
dopunske industrije i, napokon, na usavravanje ustrojstva i opreme seoskoga gospodarenja.
Oporezivanje
132. to se tie poreza, sam postupak, ureen po pravdi i pravinosti, zahtijeva u prvom
redu da se obveze odreuju razmjerno s doprinosom moi graana.
133. No sveope dobro trai od dravne vlasti da u odmjeravanju poreza
poljoprivrednicima ima na umu da se u poljoprivredi prihodi ostvaruju sporije i da su
izloeni veoj neizvjesnosti. Zato je i tee nai kapital potreban za njihovo poveanje.
Kapital uz primjerene kamate
134. Prema izloenom slijedi da vlasnici kapitala radije ulau sredstva u druge privredne
grane nego u poljoprivredu. Zbog istog razloga poljoprivrednici ne mogu plaati vie ka-
mate; pae, veinom nisu u stanju snositi ni trinih kamata da bi doli do kapitala koji je
potreban za voenje i razvoj njihovih poslova. Stoga je radi promicanja opega dobra po-
trebno ne samo da drava za poljoprivrednike utvrdi posebnu kreditnu politiku nego i da se
stvore banke koje bi seljacima nudile kapital po blaoj kamatnoj stopi.
-
8/9/2019 Mater et magistra - enciklika Ivana XXIII
27/50
-
8/9/2019 Mater et magistra - enciklika Ivana XXIII
28/50
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
28
Pomo i nadopuna seoskim prihodima
141. Korisno je, osim toga, na selu unapreivati i industriju i javne slube za spremanje,
preradu i prijevoz poljoprivrednih proizvoda. Poeljno je da se tomu pridrue nastojanja i
pothvati u vezi s drugim gospodarskim i strunim podru
jima. Takvim se postupkom
zemljoradnikim obiteljima daje pogodna mogunost da dopune svoje prihode, i to u istoj
sredini gdje ive i rade.
Ustroj seoskoga gospodarenja
142. Napokon, nema ga tko bi mogao openito odrediti najprikladnije ustrojstvo
poljoprivrednog gospodarenja budui da; s obzirom na nj, vlada vrlo velika neujednaenost u
pokrajinama pojedine drave a jo vea u raznim dijelovima svijeta. No tko god po samoj
naravi, a pogotovu po kranskim naelima prosuuje dostojanstvo ovjeka i obitelji, za-
milja svako poljoprivredno gospodarstvo, to vie obiteljsko, kao zajednicu ljudi u kojoj se
meusobni odnosi lanova i oblik samoga gospodarenja imaju uskladiti sa zahtjevima
pravednosti i s duhom kranskog nauka; tko je tako prosuuje, taj se i svom snagom trudi
da se ovakvo eljeno poljoprivredno poslovanje, prema prilikama pojedinoga vremena, ko-
nano i ostvari.
143. Obiteljsko e gospodarstvo biti postojano i trajno tek kad bude namicalo toliko
sredstava koliko je za obiteljski pristojan standard dovoljno. Da se to postigne, treba svakako
da se zemljoradnici openito za svoj posao struno osposobe, da se s novim pronalascima
upoznaju i, napokon, da im strunjaci u radu budu na pomo. Potrebno je jo da seljaci za
sebe osnivaju pomona drutva; da stvaraju svoja strukovna udruenja te da uzmu djelatna
udjela u javnom ivotu, tj. u upravnoj i u politikoj dravnoj slubi.
Zemljoradnici prvoborci svojeg pridizanja
144. Vjerujemo da medu seljatvom prvaci i nosioci gospodarskoga, kulturnog i
drutvenog napretka jesu oni kojih se to tie - sami seljaci. Oni trebaju uvidjeti i shvatiti da
je rad koji obavljaju vrlo astan: proivljavaju ga u velianstvenu hramu prirode; razvijaju ga
ponajee nad biljkama i ivotinjama iji ivot, neiscrpni u svojim oitovanjima, vezan
stalnim zakonima, obiluje pozivima k Bogu Stvoritelju i Providnosniku. Nadalje,
zemljoradnja ne rada samo razliitom hranom za uzdravanje ljudskog roda nego proizvodi
svakim danom sve vee obilje sirovina za industriju.
145. Taj se rad, osim toga, odlikuje vlastitim dostojanstvom: svestrano se koristi, naime
-
8/9/2019 Mater et magistra - enciklika Ivana XXIII
29/50
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
29
onim to spada na mehaniku, kemiju i biologiju. One se ipak, budui da znanstveni i tehniki
napredak vrlo mnogo znai u poljoprivredi, trebaju neprestano prilagoavati promjenjivim
potrebama vremena. Ni to nije dosta jer ovaj rad ima u sebi posebnu odliku: zahtijeva od
seljaka tonije poznavanje vremenskoga tijeka da se lake u nj uklju
e; da smirenije gledaju
u budunost; da procijene vanost i odgovornost svojega zadatka, da nanovo ivnu i da
uvijek iskuavaju nove putove.
Solidarnost i suradnja
146. Ne smijemo mimoii ni to da u poljoprivredi, kao uostalom i u drugim privrednim
granama, seljacima naroito koristi da se udruuju, pogotovu kad sama seljakova obitelj vodi
poljoprivredno gospodarstvo. Kako god bilo, spada da se poljoprivrednici osjeaju uzajamno
meusobno vezani i zajedniki nastoje oko osnivanja pomonih drutava i svojih strunih
udruenja, to treba smatrati nunim, jer seljaku pruaju blagodati znanstvenog i tehnikog
napretka i jer stoje na obrani cijena proizvodima njegova rada. K tomu, seljaci e se
izjednaiti s ostalim slojevima radnika u strukama, koji su veinom udrueni. I na kraju,
seljaci e, uine li tako, i u dravnoj upravi stei vanost i znaenje koje odgovara njihovu
staleu; naime, u ovo nae doba treba s punim pravom drati da osamljeni glas, javi li se,
govori - kako se veli - u vjetar.
Osjeaj za ope dobro
147. Seljaci pak, jednako kao i drugi radniki stalei, kad ele pokazati vanost i znaenje
svojeg udruivanja, ne smiju nikad postupati prezirui moralni red i dravne zakone. Moraju,
naprotiv, nastojati uskladiti svoja prava i koristi s pravima i koristima ostalih slojeva i sve
usmjeriti prema narodnom opem dobru. K tomu, poljoprivrednici koji svojski nastoje
poveati blagostanje na selu, mogu s pravom traiti da dravna vlast potpomogne i dopuni
njihova nastojanja, pod uvjetom da seljatvo samo imade smisla za opu korist i da se zalae
za njezino ostvarivanje.
148. Stoga elimo poastiti dunom hvalom one Nae sinove koji irom svijeta zaista
skrbno nastoje oko osnivanja i promicanja pomonih drutava i mnogovrsnih udruenja da bi
zemljoradnici u svakoj dravnoj zajednici uivali ne samo potrebno gospodarsko blagostanje
nego i zasluen, astan ivot.
-
8/9/2019 Mater et magistra - enciklika Ivana XXIII
30/50
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
30
Poziv i poslanje
149. Budui da poljski posao, ini se, ima u sebi sve to slui ovjekovu dostojanstvu,
usavravanju i duhovnu uzdizanju, ovjek e ga smatrati poslanjem koje je od Boga primio i
koje visoko smjera; takav rad imaovjek na neki na
in posvetiti providnosnom Bogu, koji
ravna svim vremenima na ovjekov spas, i napokon, zemljoradnik ima primiti obvezu da
sebe i druge izgrauje na vii stupanj ovjenosti.
TREBA URAVNOTEITI I
UNAPRIJEDITI KRAJEVE U RAZVOJU
150. Doista se esto dogaa da u istoj dravi stanovnitvo vrlo razliito uiva blagodati
gospodarskog i drutvenog napretka, i to navlastito zbog toga to borave i rade u krajevima
koji gospodarski nisu jednako razvijeni. Gdje se to dogodi, pravda i pravinost zahtijevaju da
dravna vlast nastoji ih posve ukloniti ili barem umanjiti takve nerazmjere. Valja se potruditi
da u gospodarski slabije razvijenim krajevima budu dovoljno razgranate osobito one
ustanove javne slube koje odgovaraju prilikama vremena i mjesta i, koliko je mogue, budu
u skladu s prosjenim blagostanjem. No za to se trai vrlo podesno poslovanje i postupak
kojima e se potanko urediti: zapoljavanje, kretanje stanovnitva, odmjeravanje radnike
plae, oporezivanje, krediti i investicije u industrijske grane koje e promicati druge
djelatnosti. Sve e to pridonijeti ne samo povoljnu zaposlenju radnika i poticanju podu-
zetnosti u radu nego e pridonijeti i iskoritavanju prirodnoga bogatstva zemlje.
151. Svakako, dravna vlast mora odreivati samo ono to se pokazalo da vodi k opoj
koristi graana. Znai da njezina briga, gledajui na opedravnu korist, mora stalno smjerati
da se i poljoprivreda i industrija i javne slube, koliko je mogue, unapreuju istodobno i
jednakomjerno. Mora se ravnati nastojanjem da bi stanovnitvo razvijenijih pokrajina, ima li
pred oima gospodarski, drutveni i kulturni razvoj, opazilo da je samo glavni nosilac svojeg
napretka; pravi su, naime, graani oni koji su za vlastito uzdizanje dali osobit doprinos.
152. Da bi se privredne prilike unutar iste zemlje ujednaile, moraju se, po mogunosti,
-
8/9/2019 Mater et magistra - enciklika Ivana XXIII
31/50
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
31
zaloiti i oni koji rade svojim sredstvima i na svoj raun. tovie, dravna vlast treba po
naelu pripomone slube tako gajiti i pomagati privatnu inicijativu da, gdje prilike
doputaju, pothvate koje su privatnici poduzeli pustili da ih i dovre.
Treba ukloniti ili smanjiti nerazmjer izme
u povrine tla i napuenosti.
153. Uputno je ovdje upozoriti da u ne malo zemalja postoji velik nerazmjer izmeu
obradivih povrina i broja stanovnitva: dok neke drave nemaju brojna puanstva, a obiluju
obradivim zemljitima, druge su gusto naseljene, a oskudijevaju u obradivim povrinama.
154. I opet, imade drava gdje seljaci, premda bi zemlja mogla roditi vrlo obilno,
upotrebljavaju tako primitivan i zastario nain obraivanja polja da ne uspiju ubrati ni toliko
koliko bi dostajalo za neophodne potreba itavog naroda. Tomu nasuprot, u nekim je
zemljama, zahvaljujui suvremenoj obradi, poljoprivreda toliko uznapredovala da je postig-
nuti viak proizvoda postao za cijelu dravu neko gospodarsko optereenje.
155. Jasno je dakle da uzajamna povezanost svih ljudi i duh bratstva zasnovan na
Kristovom nauku nuno zahtijevaju da narodi djelatno i svestrano potpomau jedan
drugomu, po emu e uslijediti ne samo laka izmjena dobara, kapitala i samoga ljudstva
nego i smanjenje meudravnih neujednaenosti. O tom emo kasnije govoriti opirnije.
156. Ovdje pak ne moemo a da ne izrazimo svoje puno odobravanje radu Meunarodne
organizacije za ishranu i poljoprivredu, skraeno zvanu FAO. Ova ustanova imade osobit
zadatak pospjeivati sporazumijevanje meu narodima; u gospodarski slabije razvijenim
zemljama modernizirati zemljoradnju i pomagati narodima koji oskudijevaju u hrani.
Zahtjevi pravde u odnosima nejednako razvijenih zemalja
157. No u nae je vrijeme moda najvanije pitanje: kakvi moraju biti odnosi izmeu
zemalja gospodarski naprednih i onih iji je razvoj u toku; jedne uivaju blagostanje, druge
trpe krajnju bijedu. Meutim, budui da su danas ljudi uzajamnim odnosima posvuda tako
povezani da se osjeaju kao uvrteni u neki zajedniki dom, one zemlje koje obiluje i
preobiluju svim dobrima ne smiju biti bez razumijevanja za poloaj onih zemalja gdje se
stanovnitvo bori s tolikim unutarnjim potekoama da je neimatinom i glau gotovo dotu-
eno i ne moe kako treba uivati ni najosnovnija ovjeku vlastita prava. Time vie to se
plodan mir, budui da drave, ini se, postaju svakim danom nekako sve ovisnije jedne od
drugih, ne moe dugo ouvati ako se njihove gospodarske i drutvene prilike meusobno
odvie razlikuju.
158. Mi pak, koji sve ljude volimo kao svoju djecu, smatramo da Nam je dunost ovdje
-
8/9/2019 Mater et magistra - enciklika Ivana XXIII
32/50
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
32
otvoreno naglasiti to smo ve jednom kazali: Svi smo mi, do jednoga, odgovorni za
neishranjene narode (Govor od 3. svibnja 1960, AAS, LII, 1960, str. 465.). Zato se kod
svakog pojedinca, kod svih zajedno, kod bolje stojeih posebno, treba odgojiti svijest odgo-
vornosti (n. mj.).159. Kako se lako zakljuuje i kako je Crkva uvijek ozbiljno upozoravala, red je da
katolici osjete kao posebnu dunost pomagati siromasima i bijednicima jer su udovi Mi-
stinoga Kristova Tijela. Po tom smo spoznali Ljubav - veli apostol Ivan - to je on za nas
dao svoj ivot. Tako i mi moramo dati svoj ivot za svoju brau. Ako netko posjeduje dobra
ovoga svijeta i vidi svoga brata u nevolji i od njega zatvori svoje srce, kako e ljubav Boja
ostati u njemu? (I Iv 3, 16-17).
160. S radou stoga gledamo kako privredno ja
e drave pomau nerazvijenima da bi
lake poboljale svoj poloaj.
Pomo u stisci
161. Svima je zacijelo poznato da dok jedni narodi preobiluju ivenim namirnicama,
pogotovu poljoprivrednim proizvodima, u drugih iroki narodni slojevi trpe neimatinu i
glad, pa pravda i ovjenost zahtijevaju da bogatije drave dou u pomo siromanima. Zato,
unitavati ili rasipati sredstva neophodna zaovjekov ivot zna
i ii protiv pravde i protiv
ovjenosti.
162. Dobro znamo da za neke graanske slojeve mogu nastati nezgodne posljedice gdje je
proizvodnja, osobito poljoprivredna, vea negoli su potrebe stanovnitva. No iz toga nikako
ne slijedi da visoko razvijeni narodi na bi bili obvezani, kad naie posebna potreba, pomoi
siromanima i gladnima. Pae, treba najbrinije nastojati da se potekoe, nastale zbog
preobilja i smanje i da ih ravnomjerno snose svi graani pojedinano.
Znanstveno-tehniko-financijska suradnja
163. Ipak ove mjere nee odmah ukloniti iz mnogih zemalja trajne uzroke bijede i gladi,
koji stoje veinom u zaostalu stanju gospodarstva. Da se ono popravi, valja istraiti sve mo-
gue putove: pomoi graanima da se, s jedne strane, struno osposobe za svoj posao i
slubu, a s druge strane, da dou do kapitala kojim e svoju gospodarsku djelatnost unaprije-
diti na suvremen nain.
164. Dobro nam je poznato kako se ovih posljednjih godina u mnoge duboko ukorijenilasvijest dunosti da valja pomagati dravama siromanim i jo nedovoljno ekonomski
-
8/9/2019 Mater et magistra - enciklika Ivana XXIII
33/50
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
33
opskrbljenim potrebnom opremom da bi se u njih ubrzao gospodarski i drutveni napredak.
165. Da se do tih eljenih rjeenja doe, vidimo da meunarodne ili dravne ustanove,
odnosno privatna poduzea i udruenja, nude takvim zemljama velikoduniju pomo ispo-
ruujui im prikladnija tehnika proizvodna sredstva. Radi toga se brojnim mladim ljudimaomoguuje da pohaanjem visokih kola u razvijenijim zemljama steknu suvremenu teh-
niku i znanstvenu izobrazbu. K tomu treba pribrojiti da i meunarodne banke, pojedine
drave i privatnici esto daju zajmove dravama da se u nerazvijenim zemljama ponu
osnivati brojna privredna poduzea. Koristimo se ovom prilikom da rado odamo zaslueno
priznanje toj blagotvornoj zamisli. elimo da se ubudue razvijene zemlje sve vie trude da
prue pomo za znanstveni, tehniki i gospodarski napredak dravama koje su na poetku
razvoja.
Treba se uvati pogreaka prolosti
166. Naa je dunost, smatramo, da ovdje jo neto kaemo o tome.
167. Prije svega, pametno je, ini se, ako drave, iji je gospodarski napredak ili nikakav
ili tek na poetku, uzmu u obzir iskustva s razvojnog puta zemalja visokog ivotnog
standarda.
168. Mudro predvianje i nuna potreba zahtijevaju da se to obilnija proizvodnjaostvaruje i na to prikladniji nain. No nuda i pravda jednako trae da se proizvedeno
bogatstvo ravnomjerno dijeli meu graane iste zemlje. Zato treba nastojati da se
gospodarski napredak odvija usporedno s drutvenim. Potrebno je, opet, da se taj napredak
ostvaruje ujednaeno i usporedno u poljoprivredi, industriji i svim javnim slubama.
Treba potovati osobine pojedinih zemalja
169. Svima je oigledno i to da zemlje u razvoju nose na sebi neke odre
ene, i to izrazite
znaajke koje izviru ili iz prirodne vlastitosti kraja, ili tradicije, esto bogate opeljudskim
vrednotama, ili iz posebnosti u naravi stanovnitva.
170. Kada pak naprednije drave pomau zaostalima, ne trebaju samo priznati i potovati
njihove osobitosti nego i vrlo brino paziti da ne bi tim narodima pruajui im pomo,
nametale kao uzor svoj nain ivota.
Treba nesebi
no pomagati171. Osim toga, nuno je potrebno da se gospodarski razvijene zemlje navlastito uvaju
-
8/9/2019 Mater et magistra - enciklika Ivana XXIII
34/50
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
34
da ne bi, pomaganjem nerazvijenih, ile za iskoritavanjem njihova politikog poloaja i za
ostvarivanjem zamisli svojega gospodarenja.
172. Ako bi se za neim takvim ilo, valja jasno istaknuti da to znai nastojati oko
uspostavljanja neke vrste kolonijalnoga gospodstva koje bi - makar pod bezazlenim imenom- krilo onaj negdanji, preivjeli nain gospodstva kojega su se mnoge zemlje nedavno
otresle. A to bi, budui da kodi meunarodnim odnosima, dovodilo u pitanje svjetski mir.
173. Vrlo je dakle nuno i pravednost zahtijeva da drave koje pomau gospodarski slabo
razvijenim zemljama, ili tehniki ili financijski, uzdravajui se od ma kakve tenje za
prevlau, svoj doprinos pruaju tako da zaostale zemlje uzmognu same jednom i ekonomski
i socijalno uznapredovati.
174. Bude li tako, koristit e dosta za povezivanje svih drava u jednu zajednicu u kojoje lanice, svjesne svojih prava i dunosti, jednakopravno nastojati oko blagostanja svih
naroda.
Treba potivati ljestvicu vrednota
175. Nema, dakako, sumnje da se u dravama gdje su uznapredovale znanosti, tehnika,
gospodarske prilike i ope blagostanje, mnogo pridonijelo tamonjoj kulturi i civilizaciji. No
svatko se moe osvjedoiti da to nisu vrhunske vrednote, nego tek sredstva korisna zaostvarivanje vrhunskih vrednota.
176. Zato s osjeajem ljute boli gledamo kako u gospodarski naprednim zemljama ima ne
malo onih kojima nije nita stalo do prave ljestvice vrednota; duhovne, naime vrednote ili
naprosto zanemaruju ili sasvim zaboravljaju ili ak nijeu. U isto vrijeme, meutim, silno se
zalau za znanstveni, tehniki, gospodarski napredak i materijalno blagostanje toliko cijene
da ga ponajee smatraju najviom vrednotom svojeg ivota. Slijedi da ni samo nastojanje
razvijenih zemalja oko pridizanja siromanih nije bez pogubnih pritajenih opasnosti. U
nerazvijenih je, naime, naroda jo uglavnom iva, predajom od starih batinjena svijest o
osnovnim vrednotama, to je temelj udorednom ivotu i pokretna snaga djelovanju.
177. Stoga, tko pokuava na koji god nain uzdrmati neiskvarenu savjest tih naroda, ini
zaista neto opako. Naprotiv, ne samo da je red ovakvu svijest potovati nego je treba usa-
vravati i oplemenjivati, ta na njoj se zasniva prava ovjenost.
Doprinos Crkve178. Crkva po boanskom pravu pripada svim narodima. To potvruje i injenica da je
-
8/9/2019 Mater et magistra - enciklika Ivana XXIII
35/50
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
35
ve po svom svijetu prisutna i da tei okupiti sve narode.
179. U onih pak naroda koje je Crkva Kristu prisjedinila ne moe ne pridonositi sretnom
rjeenju gospodarskog i drutvenog pitanja, kako uostalom bjelodano svjedoi povijest
prolog i sadanjeg vremena. Tko se god prizna kraninom, ne moe ne prihvatiti i zaloitise, koliko je do njega, za unapreenje javnih ustanova. Svom e uprijeti snagom ne samo da
ljudsko dostojanstvo ne bude ni u emu povrijeeno nego da se, uklonivi sve prepreke,
promie to god vodi i budi na potenje i krepost.
180. Crkva, proevi svojom snagom, takorei, ile nekoga naroda, nije, niti sebe smatra
nekakvom ustanovom koja je narodu nametnuta izvana. To je tako zato to se pojedini ljudi,
gdje je Crkva prisutna, u Kristu ili preporaaju ili uskrsavaju. A takvi se nikada ne osjeaju
prisiljeni nikakvom izvanjskom silom; naprotiv, osjeaju
i se savreno slobodnima, tee k
Bogu posve slobodno. Zato to god im se ini dobrim i potenim, prihvaaju i vre.
181. Na predasnik Pio XII. mudro ui: Crkva Kristova, koja je vjeran uvar uzviene
boanske mudrosti, ne nastoji oko toga da bi napala ili podcijenila posebne znaajke koje
sainjavaju vlastite oznake naroda i koje svaki narod uva i cijeni ljubaznom ljubavlju i
razumljivim ponosom, smatrajui ih svojom dragocjenom batinom. Njezin je cilj
vrhunaravno jedinstvo u openitoj ljubavi, u kojoj se svi trebaju ivo vjebati, a ne
uniformnost koja je iskljuivo izvanjska, povrna i stoga slabi priro
ene snage. Crkva
odobrava i prati svojim majinskim eljama sve brige i odredbe koje slue mudrom i
urednom razvoju posebnih snaga i tenji, a imaju korijen u dubini bia svakoga plemena,
dokle god nisu u protivnosti s dunostima koje smo duni ovjeanstvu radi zajednikoga
cilja. (Enciklika Summi Pontificatus; AAS, XXXI, 1939., str. 428-429.; nav. iz, Katoliki
list, XC, 1939., str. 560.).
182. S velikim veseljem u srcu gledamo kako katolici, graani nerazvijenih zemalja, ne
preputaju nikako ostalim graanima vodeu ulogu u nastojanju svoje drave da se, po svo-
jim mogunostima, gospodarski i drutveno razvija.
183. S druge strane, opaamo da katolici, graani razvijenijih zemalja, mnogo poduzimaju
i trude se da pomo koju njihove drave pruaju siromanima ide sve vie u korist go-
spodarskom i drutvenom napretku. Ovdje treba osobito pohvaliti mnogovrsno, obilno i iz
godine u godinu sve jae pomaganje afrikoj i azijskoj mladei da bi mogla studirati na
visokim kolama Evrope i Amerike. Treba pohvaliti to se velikim marom izobraavaju
strunjaci na svim podrujima, koji su spremni otii u zaostalije krajeve da ondje razviju dje-
latnost svoje struke i svojeg zvanja.
-
8/9/2019 Mater et magistra - enciklika Ivana XXIII
36/50
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
36
184. Svim Naim ljubljenim sinovima dakle koji, promiui pravi napredak naroda
tolikom umjenosti i unosei u kulture i civilizacije blagotvornu snagu, bjelodano svjedoe o
sveudiljnoj moi i uspjenosti svete Crkve, njima Nae priznanje i zahvalnost!
PORAST STANOVNITVA I EKONOMSKI RAZVOJ
185. U posljednje se vrijeme esto postavlja pitanje: kako da se u
top related