međimurske novine 690
Post on 29-Mar-2016
406 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
BernikrazvlastioFarkaša,Rosu iČovićaTEPEŠIJA PO ME IMURJU\
ČrečanČrečan
AGROME\IMURJE d.d.
^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10Tel: 040 / 390-822
^akovec, 200 .UTORAK, 25. studenog 8Godina X . Broj .IV 690 Cijena 6 kuna
ww
w.m
novin
e.h
r
ME\IMURSKA TRGOVINASUVREMENOG STILA
�RTAVA FAŠIZMA 2/A
40000 ^AKOVEC
tel 040 375 700
fax 040 375 716
E-MAIL:
METSS .HR@METSS
56
u ovom broju
MT Tvornica rubljaČ d.d. i
BernikrazvlastioFarkaša,Rosu i
Na pomolu nova promjena Uprave
Čovića
Dvokrevetnesobe i noviapartman
ČAKOVEČKO rodilište obnovljeno
Duplerica
IVAN KOLARIĆ, direktor egre, o poslovanju pod okriljem "Eurovi "T e
Do nekih stvarisami ne bismo došlijoš godinadeset
NEZADOVOLJSTVOnovim GP Goričan
Mađarskarazmišlja oponovnomotvaranjuGoričana
Najbrnoćenja uHrvatskoj
ži rastRAZVOJ turizma u Međimurju
IVANA SKLEPIĆ, studenticaIVANA SKLEPIĆ, studentica
Mnogi suroditelji ukreditima
studijasvojezbog
djece
VODOZAŠTITNI nasip u Podturnu
Čekali smo gapedeset godina
str.3
str.3
str. 5str.7
str. 7
str.2
str.13
25. studenog 2008.2
Najve�i zamah me�imurskom turizmu dale su Toplice Sveti Martin, vinske ceste, dobra hrana i pitomi brežuljci. U prvih deset mjeseci ove godi-ne broj no�enja porastao je za 61 posto, a i lani je stopa rasta u odnosu na onu prethodnu godinu bila visoka, iznad 40 posto. Me�imurje, koje je do prije koju godinu vidjelo turiste iz isto�nih europskih zemalja samo na proputovanju do mo-ra, polako i samo postaje turisti�ka destinacija. Uskoro bi trebalo biti uvršteno u ponudu touro-peratora adriatica.net.
Od svih županija u Hrvatskoj, najbrži trend rasta broja turisti�kih no�enja bilježi se u Me�i-murskoj županiji. Istina da su apsolutne brojke male, ali je trend rasta izuzetno pozitivan. Ove je godine Me�imurje do sada zabilježilo 44 no-�enja doma�ih turista i 13 tisu�a stranih turista, izvijestio je na sastanku strukovne grupe za tu-rizam pri Županijskoj gospodarskoj komori Rudi Grula, tajnik Turisti�ke zajednice Me�imurske županije. Pove�anom broju no�enja zna�ajno je doprinio i rast broja smještajnih kapaciteta. Otvorena su dva nova hotela u Donjem Kraljevcu i Prelogu s �etiri i tri zvjezdice. Otvoren pansion u Puš�inama, jedan hotel je prekategoriziran u sobe za iznajmljivanje, a u Nedeliš�u i �akovcu djeluju i dva hostela.
I dalje se nastavlja velika investicijska aktiv-nost me�u onima koji su registrirani da pružaju usluge tzv. selja�kog turizma. U tom segmentu je registrirano ukupno 78 kreveta, u pripremi je još pet, šest objekata po 20 kreveta. Neki od njih u tom segmentu usluga radije se registriraju kao obrtnici jer imaju širi dijapazon mogu�nosti pružanja usluga u turizmu.
No nisu dovoljni samo smještajni kapaciteti ve� i raznovrsni i zanimljivi sadržaji koji mogu privu�i turiste, kao što je petogodišnji projekt ozna�avanja biciklisti�kih staza, cesta tradicije i uklju�ivanje Me�imurja u programe velikih turisti�kih agencija.
- Trenutno najteža financijska investicija u turizmu u Hrvatskoj odvija se u Toplicama Sveti Martin, teška je 25 milijuna eura, rekao je na sa-stanku strukovne grupe Željko Zadravec, direktor za marketing iz Toplica Sveti Martin. Uz wellness ponudu i gol� terene s devet rupa s greenovima od zelene grijane trave, imat �e i dvoranu za pripre-mu sportaša, te mogu�nosti za kongresni turizam. Rast broja no�enja i pove�anje turisti�kih kapa-
citeta ljepša su, da tako kažemo, strana medalje. No postoji
i druga strana medalje, a to je nelojalna konku-rencija koja je sada više izražena u ugostiteljstvu. Ugostitelji se žale da su im zapravo najve�a ne-lojalna konkurencija klubovi, udruge gra�ana, lova�ka društva koji organiziraju razne turnire ili mani�estacije na kojima se odvija prava ugosti-teljska djelatnost na crno uz prodaju pi�a, peku se volovi na ražnju i kuhaju lova�ki specijaliteti i sli�no. Uz nogometne klubove dnevno se nakon treninga ispijaju gajbe piva, u klupskim prostori-jama ure�uju šankovi oko kojih se okupljaju nji-hovi �lanovi. Ta pojava poprima zabrinjavaju�e razmjere na štetu ugostitelja koji pla�aju poreze, radnike, sanitarne preglede, ure�uju prostore. Kako tome stati na kraj, odgovor su zatražili i od državne inspektorice koja je bila nazo�na na sa-stanku strukovne grupe turizma pri Županijskoj gospodarskoj komori prošli tjedan.
Inspektori ne mogu kao tajni agenti vrebati u žbunju na turnire kako bi ocijenili odvija li se prodaja napitaka u okviru zakonskih okvira ili poprima razmjere ugostiteljske djelatnosti na cr-no, ali im se prilikom najave takvih mani�estacija može dostaviti prijava o njihovom odvijanju kako bi bili u prilici da prekontroliraju odvija li se ma-ni�estacija u tom dijelu u zakonskim okvirima. Post �estum i bez prijave njima su svezane ruke. Naime, udruge mogu pod odre�enim uvjetima svojim �lanovima prodavati napitke i ukoliko zadovoljavaju minimalne tehni�ke uvjete. No inspektorica je tako�er rekla da su u odre�e-nim slu�ajevima intervenirali gdje su ti zakonski okviri prekora�eni. (BMO)
t
A��L��
Dražen Tkalec, �akovec - Ne znam kako bih komentirao Sa-naderovu izjavu o stezanju re-mena. Mislim da ova kriza utje�e na sve i da nam je svima teško. Nitko nije pošte�en i nitko nema ‘privilegiju’ da ga ova ekonomska kriza zaobi�e. Što je najgore, mi-šljenja sam da ovo ne�e stati, ne-go bi moglo biti još i gore. Osobno ne znam to�no na �emu �e moja obitelj pokušati prištedjeti ne-što novca. Možda �e nadolaze�i blagdani biti nešto skromniji nego prošlih godina.
Savo Tomaševi�, �akovec - Mislim da nemamo drugog izbora nego ste-gnuti remenje, kako je rekao Sana-der. Ekonomska situacija je takva da bi sve drugo bilo zavaravanje. Morat �emo se prilagoditi situaciji koja nas je snašla, ne samo Hrvatsku ve� i cijeli svijet. Ja sam penzioner pa mogu re�i da ve� dulje vrijeme špa-ram, tako da više ne postoji mjesto na kojem mogu ‘stegnuti remen’.
Liliana Srša, Prekopa - Mislim da bi Sanader svoju izjavu o stezanju remena trebao prvo uputiti sebi i svojim kolegama u Vladi. Neka prvo oni po�nu stezati remenje pa �emo onda i mi. Ili neka sebi smanje pla�e pa mi ne�emo morati šparati ili ne-ka nama povise pla�e pa �emo on-da šparati svi zajedno. Mi smo ve� ‘stegnuti’ skroz, tako da smatram da je na njima da se odreknu nekih stvari.
Davorka Žvorc, �akovec - Stvar-no ne znam kako bih komentirala Sanaderovu izjavu da treba stezati remenje. O�ito trebamo prestati i jesti i na taj na�in stegnuti remen do kraja, jer je jedino ovdje ostalo nešto mjesta. Kao i ja, mislim da i ostali gra�ani više nemaju na �emu prištedjeti. Ako ho�eš nešto stezati, trebaš prvo kupiti remen, a problem je taj što ve�ina nema novac ni za re-men.
Adriano Posavec, �akovec - Osob-no osje�am ekonomsku krizu i stoga smatram da treba štedjeti na sve mo-gu�e na�ine. Jedini problem je taj što Sanader i ostali politi�ari nisu i ne�e osjetiti ovu krizu. Trebalo bi prvo njima srezati puno toga, a tek onda nama govoriti da štedimo i stežemo remenje. Na �emu �emo mi osobno štedjeti, još razmišljamo. Što se ti�e nadolaze�ih blagdana, za djecu �emo se pobrinuti da ne osjete razliku, no mi �emo je sigurno osjetiti.
Natalija Hrustek, Pleškovec - Definitivno mogu re�i da se ekonomska kriza osje�a. Radim u du�anu i to�no se vidi pad pro-meta. Osobno isto osje�am krizu te �u morati stegnuti svoj remen. Nadolaze�i blagdani ove �e godi-ne biti iz tog razloga nešto skro-mniji. Me�utim, smatram da mi obi�ni gra�ani uop�e ne bismo trebali štedjeti ve� da bi stegnuti remenje trebali politi�ari �ije su pla�e znatno ve�e od naših.
(H. Ze�ar; �oto: Vrzan)
Iako je rekao da nikad nije spomenuo �razu o stezanju reme-na, upitali smo naše sugra�ane kako komentiraju ovu izjavu Ive Sanadera. I dok su se svi složili da
osje�aju ekonomsku krizu, ve�i-na rješenje vidi u stezanju remena Ivi Sanaderu i njegovoj Vladi. Neka prvo oni po�nu stezati remenje pa �emo onda i mi, kazali su. Ili neka
sebi smanje pla�e pa mi ne�emo morati šparati ili neka nama po-vise pla�e pa �emo onda šparati svi zajedno, dodali su. I dok jedni smatraju da o�ito trebaju prestati
jesti te na taj na�in stegnuti remen, drugi kažu da je njihov remen ve� odavno stegnut do kraja. Oni ko-ji još uvijek imaju što stegnuti, razmišljaju na �emu �e ovaj put
prištedjeti. Spominju se boži�ni blagdani koji su na pomolu, no ho-�e li nadolaze�i blagdani zaista biti nešto skromniji, tek �e se vidjeti.
(H. Ze�ar)Anketa “Pod vurom”
Remen Me�imuraca ve� je odavno stegnut
Sve je vidljivije da se približavaju izbori, izborna “groznica”, te da su poli-ti�ari osjetljivi na javne “žaoke”. Nakon tri i pol godine mirnog “plova”, u kojima su županijske pressice uglavnom služile u protokolarne svrhe, župan Posavec je progovorio na temu sportskih dota-cija i o “ulaganjima u sport”, o �emu se u posljednja dva tjedna digla prašina napisima u medijima.
Najprije je oštro demantirao da Me�imurska županije radi bilo što pro-tivno zakonu kad je u pitanju dotiranje sporta, a što im je kao imputirano u jed-nom objavljenom tekstu na primjedbe Zajednice sportskih udruga i saveza Me-�imurske županije kojeg ina�e financira upravo Županija. Županija je spremna na razgovore koje idu na boljitak sporta, ali ne ovakav na�in, rekao je župan. Za daljnji razvoj sporta u Me�imurju po-trebna je prvenstveno ve�a angažira-nost �elništva Zajednice sportova, a ne �ekanje samo sredstava iz prora�una. O�ito toga nema, pa bi se trebalo razmi-sliti o kadrovskim promjenama u tom tijelu odgovorio je na njihove primjedbe župan prozvavši time �elništvo krovne udruge sporta zbog navodne inertnosti. Na taj na�in prakti�ki je pozvao na smje-nu predsjednika Miljenka Topli�anca s kojim je ina�e navodno u posljednje
vrijeme u osobnom konfliktu, iako je ovaj nedavno izabran za predsjednika sportske Zajednice u novom �etvero-godišnjem mandatu.
Pozvao je tako�er �elne ljude Zajed-nice na izradu javnih potreba u sportu, jer najlakše je re�i dajte novce iz prora�u-na iako se ne zna kolike su zapravo uku-pne potrebe pojedinih sportova i udruga i na koji na�in isfinancirati potrebe.
Župan je tako�er pokušao deman-tirati da Me�imurska županije izdvaja “mizerna sredstva” za sport. Izdvaja sredstva u skladu svojih mogu�nosti, pa i više od toga zaklju�uje župan, rekavši da se izdvaja ukupno više od 6 milijuna kuna na razli�ite na�ine “kao potpora sportu” što je više od 10 posto izvornih sredstava županijskog prora�una. Mi bi smo dodali da je ipak to više zagla�i-vanje situacije oko podignute prašine u javnosti, jer izravna potporu sportu je ipak znatno manja i iznosi s nagradom za osvajanje olimpijskog srebra Filipa Ude oko 2,7 milijuna kuna ili pak oko 5 posto izvornih prora�unskih sredstava, dok su ostatak ipak in�rastrukturalne investicije. Drugo je pitanje, može li se i treba li za ulaganja u sport izdvajati više !? Prema iskustvima iz drugih gradova i županija odgovor je da bi se trebalo i moralo izdvajati više, posebice još ako
se udari na sportske udruge koje se sna-laze na razli�ite na�ine u preživljavanju raznim inspekcijskim nadzorima i sli�-no, što predlažu neki, jer to je mnogima najvažniji izvor da uop�e održavaju svoju aktivnost. Naime, potpore lokal-ne samouprave zaista su mizerne s ob-zirom na druge krajeve Hrvatske, iako je �injenica da su i takvi “me�imurski prora�uni”, dok su donatori i sponzori uglavnom sve rje�i i nedostupni. Samo nam nije jasno kako to da nas onda u Za-grebu i dalje percipiraju kad treba dati novce u Me�imurje za puno važnije i fi-nancijski teže projekte od financiranja sporta da smo “mala Švicarska” kojoj zapravo ništa ne treba !?
(Dejan Zrna)
Rudi Grula, tajnik Turisti�ke zajednice Me�imurske županije.
STRUKOVNA GRUPA za turizam pri Županijskoj gospodarskoj komori
Broj turisti�kih no�enja raste najbrže u Hrvatskoj
ŽUPANOVA “istina” o financiranju i razvoju sporta u Me�imurju
Župan Posavec pozvao na smjenu Miljenka Topli�anca!?
Na žalost, izvorni prihodi središ-nje me�imurske jedinice lokalne sa-mouprave mali su s obzirom na jedan Zagreb, jer nije isto raspolagati s 50 milijuna kuna, koliko prihoduje Župa-nija, ili pak 250 milijuna kuna, koliko su izvorni prihodi cijele me�imurske lokalne samouprave prema onome kakav je prora�un Grada Zagreba koji iznosi, primjerice, 8 milijardi kuna, žali se Posavec. Stoga, Županija svaki lipu “preokrene” triput nego je potroši i nekamo usmjeri kazao je župan. Je li to baš tako, ipak je veliko pitanje, jer neki “projekti” poput ulaganja u glasi-lo Me�imurje News koje uglavnom sa zakašnjenjem “objektivno in�ormira javnost”, a za koje se “troškari” lije-pi novci (približno milijun kuna go-dišnje op.a.) mogli su primjerice biti usmjereni izravno u sport ili kulturu. Takvih primjera navodno ima još,
pa je itekako upitno troši li se zaista racionalno svaka lipa iz tako malog prora�una kao što to sugerira župan.
Što pak se ti�e županovih pri-mjedbi da bi u Zajednici svi trebali ra-diti volonterski (pla�aju se ina�e samo 2 �ovjeka op.a.) tj. zašto se troši novac na “hladni pogon”, baš nas zanima bi li barem župan i njegovi najbliži su-radnici - bili volonteri (u nekim europ-skim zemljama to je sve uobi�ajena praksa), jer se ipak (ne)potrebno na-gomilana županijska administracija mora platiti (županijske pla�e su ina�e uglavnom duplo, pa i triput ve�e nego službenika u državnoj upravi op.a.) umjesto da si župan i njegovi najbliži suradnici dijeli nekoliko prosje�nih hrvatskih pla�a, te koliko, kako i zašto postotaka izvornog prora�una troši “hladni pogon” Županije, ako su izvor-ni prihodi tako mali…(dz)
Što je zapravo 6,1 milijun kuna!?
Kako je “napisano na papiru” koji smo dobili kao prilog iznijetim županovim argumentima, ovogodiš-nja ulaganja u sport kao iznose 6,1 milijun kuna, iako bi na tom papiru trebalo razdvojiti ulaganja u sportske udruge i saveze, sportska natjecanja i projekte od ulaganja u sportsku in�ra-strukturu. Na tom papiru piše da �e se u “u sport” uložiti ove godine nešto više od 6 milijuna kuna ili �ak 12 po-sto izvornog županijskog prora�una. Impresivna brojka, ali samo naizgled. Naime, ovogodišnja izravna potpora me�imurskom sportu na koju je temu je sazvana ova pressica po tom papi-ru uklju�uju�i nagradu za osvajanje olimpijskog srebra Filipa Ude ipak je tek oko 2,5 milijuna kuna, dok se ostatak do 6 milijuna kuna odnosi na ulaganja u sportsku in�rastrukturu, školski sport itd. (dz)
Bi li župan i suradnici možda radili volonterski!?
25. studenog 2008. 3AKTULNO
akon što su Me�imurske no-vine prve upozorile na probleme koji su nastali otvaranjem auto-ceste i zatvaranjem GP-a Gori�an za promet automobilima, o ovom problemu po�eli su pisati i ma�ar-ski mediji. �ni posljednja dva tjed-na u velikom broju dolaze na GP Gori�an i u op�inu Gori�an gdje s mještanima, vlasnicima restorana i drugih objekata te na�elnikom Mariom Mohari�em razgovaraju o nastalom problemu i prometnici za koju se govorilo da �e spajati a u praksi se pokazalo da razdvaja dva naroda te otežava hrvatskoj nacio-nalnoj manjini u Ma�arskoj kontakt s maticom.
Ma�arska novinska agencija M�I jedna je od onih koja izvještava o ovom problemu. �ako je u petak 14. studenog objavila reakciju ma-�arske Vlade �iji je glasnogovornik objavio da nadležna ma�arska ministarstva razmatraju ponovno otvaranje hrvatsko - ma�arskog grani�nog prijelaza izme�u Gori-�ana i �etenya za promet osobnih vozila.
�red glasnogovornika ma�ar-ske Vlade priop�io je sljede�e:
- �dbor Ministarstva redarstva, Ministarstva financija, Ministarstva prometa, telekomunikacija i energe-tike dobio je ovlaštenje da analizira u�inak ponovnog otvaranja staro-ga grani�nog prijelaza za promet osobnih vozila. Predstavnik �dbora navedenih ministarstva mora pod-nijeti izvještaj za najkasnije dva mje-seca. �koliko rezultat istraživanja to opravda, �dbor �e dati prijedlog
Vladi u kojem �e inicirati izmjenu sporazuma izme�u dvije vlade, za što je potreban dogovor s hrvat-skom stranom. Me�utim, hrvatska strana još se nije o�itovala.
Protestirali još 2003. a�elnik op�ine Gori�an Mario
Mohari�, kojega ovih dana mnogi napadaju i optužuju da je odgovo-ran zbog nastale situacije, na takve optužbe ne odgovara.
- e vidim zašto bih na njih odgovarao. �e 2003. godine kada je op�ina Gori�an dobila na uvid projekte autoceste ja nisam bio na vlasti. Mene su godinu dana rani-je maknuli pa nisam znao ništa o projektu. Sada kada smo prou�ili staru dokumentaciju vezanu uz ovu problematiku našli smo pro-testno pismo koje je upu�eno pro-jektantu i na druge adrese, a kojim je tadašnja op�inska vlast izrazila protivljenje i neslaganje s predo�e-nim projektom. �p�ina, me�utim, nije dobila nikakve povratne reak-cije. � situaciji u kojoj smo se našli sada pokušavamo djelovati i u�ini-ti najbolje što možemo jer nam nije svejedno. ije ugodno �uti kada odre�eni javno govore da su kupci lokala na GP-u Gori�an znali što ih �eka, da je prijelaz tek privremeno rješenje. �oliko su mene upoznali, kada se gradio prijelaz, nitko u �p-�ini nije za to znao, a nisu to znali ni oni koji su kupovali lokale da je ovome prijelazu unaprijed utvr-�en rok trajanja. Pitam se zašto nas oni koji su to znali na to nisu upozorili, kazuje Mohari�.
Mohari� pisao Sanaderu
�n je prošli tjedan uputio pismo predsjedniku Vlade RH Ivi Sanade-ru, a ranije i ministru financija Ivanu Šukeru, ministru prometa Božidaru �almeti i ministru vanjskih poslo-va Gordanu Jandrokovi�u kojim ih upoznaje s problemima nastalim otvorenjem novoga grani�nog pri-jelaza.
- Stari grani�ni prijelaz je ogro-mna investicija modernog sadržaja koji �e zbog novog na�ina regulacije prometa za osobna vozila isklju�ivo preko autocestovnog prijelaza osta-ti neiskorišten, prazan i devastiran, a to je državna višemilijunska in-vesticija koja je Hrvatsku koštala oko 32 milijuna njema�kih maraka u vrijeme otvaranja 1995. godine. Problem �e se osjetiti i u integraciji Hrvatske u Europsku uniju, koja pre�erira pograni�nu suradnju, a koja je sad prili�no otežana, i Hrvati, kojih u okolici �etenya ima mnogo, udaljeni su od mati�ne zemlje. a-�elnici ma�arskih op�ina s hrvat-skom ve�inom, kojih ima desetak, a koje tako�er gravitiraju na grani�-nom prijelazu Gori�an, potpisali su peticiju i uputili je ma�arskoj Vladi u Budimpeštu, piše Mohari�, i moli za pomo� budu�i da Vlada RH može me�udržavnim sporazumom otvo-riti stari grani�ni prijelaz Gori�an - �etenye za osobna vozila, odnosno putni�ki promet.
� pismu predsjedniku Vlade i ministrima Mohari� isti�e da je ma�arska Vlada reagirala na ovaj problem i da je spremna otvoriti
- Svi koji su kupovali poslov-ne prostore od Me�imurje inže-njeringa na GP-u Gori�an bili su upoznati da �e oni služiti svrsi samo na odre�eno vrijeme, na kojih desetak godina, jer je ve� tada bilo predvi�eno da oni ne�e biti svrsishodni na duže razdoblje, rekao je predsjednik županijskog HDZ-a Vladimir Ivkovi� nakon što se u javnosti podigla prašina oko statusa staroga GP-a Gori�an i ta-mošnje gospodarske aktivnosti. Me�utim, HDZ �e se kao stranka
grani�ni prijelaz �etenye ukoliko se s tim suglasi hrvatska Vlada.
- �o što automobilima nije do-pušteno prometovanje preko GP-a Gori�an, odnosno �etenya nije naš jedini problem. Projektima nije predvi�ena povoljna spojna cesta koja bi povezala stari i novi grani�ni prijelaz. �sim toga, problem koji se javlja otvaranjem novog prijelaza za osobna vozila jest da se produžuje put do prvoga ma�arskog mjesta �etenya za 15 km. S obzirom na to da se vozi autocestom, onemogu-�en je promet osobnim vozilima bez naplate autoceste. �akvim na�i-nom regulacije putni�kog prometa osobnim vozilima onemogu�en je dolazak do prvoga ma�arskog mje-sta ali i vinograda i ku�a za odmor nemalog broja državljana Hrvatske bez da moraju kupiti vinjetu za sva-ki prelazak u Ma�arsku, naglašava Mohari� u svom pismu, izražavaju�i nadu u pomo� Vlade i ministarstava i povoljno rješenje nastalog proble-ma. (D.Mihoci)
Pitanje novog - starog GP-a Gori�an nadamo se da ne�e biti pretvoreno u politi�ku trakavi-cu, ve� da �e se konkretno riješi-ti odre�eni problemi. Me�utim, predsjednik MDS-a, kojeg je pro-zvao Vladimir Ivkovi�, na ovu te-mu istog demantira sljede�im:
- �govor izme�u dvije vlade, hrvatske i ma�arske, o uspostavi zajedni�kog grani�nog prijelaza Gori�an - �etenye II za kontrolu grani�nog prijelaza nije potpisan 2004. godine, tj. za vrijeme ‘Ra�a-nove vlade’, kako tvrdi Ivkovi�, ve� 8. srpnja 2005. godine na Plitvi-cama, tj. za vrijeme ‘Sanaderove
vlade’. �sobno se kao saborski za-stupnik, na žalost, nisam imao pri-like izjasniti ili odlu�ivati o ovom ugovoru i upozoriti na mogu�e probleme, jer je u promjenama za sklapanje prije navedenog ugo-vora ‘Sanaderova vlada’ izbjegla zakonsku obvezu (u prvom nacrtu 2004. godine bilo je navedeno da �e o tome Sabor raspravljati, op. a.) da se o ovom ugovoru raspravlja, te da ga potvr�uje Hrvatski sabor, rekao je Pavlic, i pozvao pred-sjednika me�imurskog HDZ-a da ubudu�e u svojim istupima koristi potvr�ene i istinite �injenice i ar-gumente. (dz)
Uskoro asfaltiranje ceste Kotoriba - GP Gori�an
Vrlo blizu je realizacija as�altiranja i otvaranja ceste GP Gori�an - �otoriba za pro-met svih vrsta vozila, koja �e spojiti ne samo taj isto�ni dio Me�imurja ve� i otvoriti novu dimenziju u kojoj se otvaraju vrata �oprivni�ko - križeva�ke županije u oba smjera, istaknuo je u posljednjem “druženju” s novinarima predsjednik me-�imurskog HDZ-a Vladimir Ivkovi�. Iako je cesta prvotno trebala i�i samo do Gori�ana, sada �e produžiti do starog GP-a Gori�an. �kupna dužina ceste iznosi oko 14 km. (dz)
zauzeti da taj prostor ipak ne ostane gospodarski mrtav. Ivkovi� je tako-�er “okrznuo” i prozvao aktualnu SDP-ovu lokalnu vlast op�ine Go-ri�an o tome da nije vodila ra�una o tome što �e se dogoditi nakon otvaranja novog prijelaza iako su se “kotrljale pivske ba�ve preko novog mosta”, kao i zastupnika u prošlom sazivu Sabora Željka Pa-vlica koji “nije reagirao kad je bilo vrijeme, iako je to mogao 2004. kao saborski zastupnik”. Pavlic nam je isto demantirao, ponudivši pisane
argumente kako Ivkovi� ne govori istinu u ovom slu�aju.
a njega se nadovezao HDZ-ov kandidat za novoga me�imurskog župana Mladen �rižai� koji je re-kao da je u razgovorima s najvišim državnim dužnosnicima koji su ne-davno pohodili �akovec i Me�imur-je (Bianca Matkovi�, �uka Bebi� itd., op. a.) spomenuti problem korište-nja staroga GP-a barem za lokalno stanovništvo i da �e se u odre�e-nom vremenskom roku pokušati tom prijelazu vratiti mogu�nost prometovanja osobnim vozilima.
Budu�i da s ma�arske strane dolaze tako�er pozitivni signali u vezi s tim, nadamo se da �e ovi ape-li vrlo skoro uroditi plodom. �sim toga, radit �e se na tome da stari GP Gori�an dobije status odmorišta, ali taj projekt za sad izgleda ipak nije realan, ve� tek kad se u�e u E�.
Me�utim, mi bismo dodali da se s gospodarske strane oživljavanje starog prijelaza tako dugo ipak ne može �ekati, jer se s turisti�kog tr-žišta isto�ne Europe predstoje�ih godina i dalje o�ekuje najve�i broj turista koji ne�e mo�i promijeniti eure i ostaviti poneku kunu u Me-�imurju. Stoga bi trebalo djelovati interventno i prema HAC-u, za što su ina�e životno zainteresirani svi oni koji imaju poslovne prostore na starom GP-u Gori�an.
(Dejan Zrna)
Najve�e prošlotjedno politi�ko iznena�enje u �akovcu dogodilo se prilikom usvajanja prora�una za idu-�u godinu na sjednici Gradskog vije�a �akovca. Vladaju�i SDP u �akovcu, uz koalicijske partnere HSS i HNS, ima dovoljno debelu ve�inu, tako da ne-ma nikakvih problema s osiguranjem dovoljnog broja ruku za izglasavanje klju�nih odluka, pa tako i prora�una.
Uvijek je samo pitanje poli� �ke vo-lje vladaju�ih ho�e li prora�un pro�i ve� na prvom �itanju ili za volju oporbe u drugom �itanju. No ove godine nije bilo nikakve potrebe za � m. Jedini aman-dmani za predloženi prora�un došli su iz HDZ-a, i to za Sportski dom Krišta-novec, za Društveni dom Krištanovec i ure�enje Podru�ne škole Krištanovec. Tražena sredstva za ure�enje Društve-nog doma u iznosu do 300 � su�a kuna u cijelos� su prihva�ena i sastavni su dio prora�una, a uvjetno su prihva�e-ne i odluke za Sportski centar gdje je potrebno razriješi� imovinsko - pravne odnose, a što se � �e škole, i tu �e se ulo-ži� odre�ena sredstva.
No nije to bio klju�ni razlog za to što je klub vije�nika HDZ-a podržao prora�un za koji su drugi oporbeni vi-je�nici, posebice iz redova HSLS-a, te nezavisni govorili da je nerealan, pre-napuhan i da se iz godine u godinu radi kao plan želja, jer, kada se svede u re-alne okvire, od planiranih 160 milijuna kuna da �e se realizira� u visini od oko 100 milijuna kuna.
Svojevrsno iznena�enje bila je izja-va Zdravka Holcingera, predsjednika kluba vije�nika HDZ-a, koji je izjavio: - Svi dosadašnji prora�uni ove vlas� bili su izborni i prenapuhani i ta mi je dosljed-nost simpati�na, premda se ti i takvi prora�uni ne realiziraju zbog državnih potpora koje najve�im dijelom ne osta-ju realizirane. Zbog zakonskih obveza moraju se planira� u prora�unu da bi se na njih uop�e moglo ra�una� , stao je u obranu predlaga�a prora�una.
No tada je rekao re�enicu koja je odjeknula u ušima svih vije�nika: - Podržat �emo prora�un, jer su izbori u maju i sigurni smo da �emo nakon tih izbora participirati u vlasti i zato ga podržavamo. I tvrdim i garan� ram da i takav prora�un kakav jest mi mo-žemo realizira� . Nakon toga uslijedio je pljesak ostalih vije�nika u dvorani. Veselin Biševac, predsjednik Gradskog
Milan Bernik, najve�i pojedina�-ni investicijski ulaga�, a time i stvarni raspolagatelj dionicama u M��-u d.d. raskinuo je ugovor o kupoprodaji dio-nica s �omislavom Farkašom, Matom Rosom i Božeom �ovi�em. aime na-vedena trojica nisu isplatili dogovo-rene iznose iz ugovora o kupoprodaji dionica do dogovorenog roka.
Milan Bernik izvijestio je adzor-ni odbor M�� d.d. i M�� �vornicu ru-blja da �omislavu Farkašu, Mati Roso i Boži �ovi�u prestaje vlasništvo nad predmetnim dionicama i svaki drugi oblik upravljanja navedenim dionica-ma. � tome je obavijestio i Središnju depozitarnu agenciju u Zagrebu.
�omislav Farkaš novinarima se predstavljao kao onaj koji ima deset milijuna (kuna) razloga za spas M��-a te je na prvom susretu postavio zago-netku koju su trebali odgonetnuti o svom dolasku u M��. E pa sada se za-gonetka jednim dijelom odgonetnula. �omislav Farkaš nikada nije postao pravi vlasnik M�� d.d.
Prije �omislava Farkaša u poslov-nom odnosu s Milanom Bernikom iz
Škofje �oke bili su Miljenko Bregovi� i Ste�an Andreas �resta, koji su do odre-�enog datuma trebali otkupiti vlasni�-ke pakete, ali to tako�er do zadanog roka nisu u�inili, nakon �ega su razri-ješeni s dužnosti direktora M�� d.d. i M�� �vornice rublja. S �elnog mjesta najprije odlazi Miljenko Bregovi� na �elo M�� d.d . dolazi Vlado Bošnjak, a potom je s direktorskog mjesta u M�� �vornici rublja smijenjen Ste�an Andreas �resta i postavljen �omislav Farkaš. jihove neispla�ene vlasni�ke pakete tada preuzima trojac Farkaš, Roso, �ovi�.
Vlado Bošnjak nije ušao u vlasni�-ku strukturu, pa je prema javnosti �o-mislav Farkaš uvijek vodio glavnu rije� u obje vlasni�ki povezane firme.
“Papirnato” prenošenje vlasni�kih udjela na spomenuti trojac �omislav Farkaš, Mato Roso i Bože �ovi�, trajalo je od po�etka kolovoza 2006. godine, a sredinom studenog ove godine Milan Bernik iz Škofje �oke i njih razvlastio. Postavlja se pitanje što je slijede�i Bernikov potez, do sada je uvijek bila promjena na �elu uprave. (BM�)
vije�a, rekao je da je o�ito da je ovakav prora�un ostvariv, zna�i nije dovoljno napuhan da bi puknuo.
Dražen Blažeka iz HSLS-a pitao je je li sklopljena nova koalicija, na što je gradona�elnik Šalamon odgovorio da ne još. Veselin Biševac, predsjednik gradskog SDP-a, rekao je da do sada on i gospodin Holcinger nisu razgova-rali ni o prora�unu ni o bilo �emu, ni� o kakvoj koaliciji, ali da �e u predizbornoj kampanji razgovara� sa svima.
Marija Ruži� je na to rekla: - Ako dopelate 28 milijuna kuna u Grad (mi-sle�i na odre�ene potpore, op. a.), ta-da, molim vas, potpišite koaliciju danas. Veselin Biševac je na to rekao: - Ne�e sve HDZ, imamo mi i HSS, a imamo i HSLS u državnoj strukturi (preko pro-�elnika u Gradskoj upravi).
Aleksandar Makovec, nezavisni, rekao je da je svaki od osam prora�una bio izborni. Branko Šalamon je rekao da je ra�unaju�i sve vlas� , SDP ve� 12 godina gradona�elnik �akovca. - Svi, osim opcije Aleksandra Makovca i gospodina Bela, svi su s nama razgo-varali o koaliciji, svi koji tu sjede, rekao je Šalamon. - Ne znate li da vaši �elnici s nama razgovaraju i nude nam kon-kretno: Vi Šalamon za gradona�elni-ka, mi za zamjenika i ostvarujemo sve kaj ho�ete. Sigurno �e se promijeni� opcije svih stranaka. Pus� te nama da to dogovorimo. Ništa nismo de� nirali. Prora�un je prihva�en s osamnaest gla-sova za, jedan pro� v i �e� ri suzdržana. Gradona�elnik je šaptao: - Idemo dalje, a Veselin Biševac glasno protuma�io da to nije zbog HDZ-a nego zbog vremena, jer ina�e sjednica ne�e završi� do šest sa� , a zapo�ela je u 12 sa� . (BMO)
GRADSKO vije�e �akovec
HDZ podržao prora�un jer se od novih izvora vidi u vlasti
Zdravko Holcinger, predsjenik kluba vije�nika HDZ-a ( drugi zde-sna): Podržat �emo prora�un, jer su izbori u maju i sigurni smo da �emo nakon tih izbora participirati
u vlasti i zato ga podržavamo. I tvrdim i garantiram da i takva prenapuhan možemo realizirati.
JE LI NA POMOLU ponovna promjena na �elu MT�-a i Tvornice rublja
Bernik razvlastio Farkaša, Rosu i �ovi�a
ZATVARANJE starog grani�nog prijelaza ne odgovara niti susjedima
Ma�arska Vlada razmatra ponovno otvaranje GP Gori�an i Letenye
Na�elnik Mario Mohari� pisao premjeru
HDZ o starom Grani�nom prijelazu Gori�an
Križai�: Radi se na povratku osobnih vozila!
Pavlic: Sanaderova Vlada potpisala je ugovor bez potvrde Sabora
Vladimir Ivkovi�
25. studenog 2008.4 GOSPODARSTVO
Za razliku od planskog ( naredbodavnog, reguliranog ) poslovanja, u tržišnom poslova-nju pojedinci i poduze�a donose odluke vo�eni svojim interesima, prilago�avaju�i se uvjetima oko-line, zakonske regulative, sustava cijena, dobiti i rizika, inicijativa i nagrada. �roizvodi se ono što donosi najve�u dobit, i to tehni-kama proizvodnje koje najmanje koštaju, a poduze�a, pojedinci i doma�instva biraju na što �e potrošiti. �akav sustav trebao bi rezultirati u�inkovitim tržištem koje regulira sva tri ekonomska pitanja; što, kako i za koga?
Idealna tržišna ekonomija ne postoji, ve� je na djelu mješoviti sustav u kojem sve ve�i utjecaj imaju države i vlade. �ržišna ekonomija Engleske u 19. stolje-�u bila je najbliža idealnoj tržišnoj ekonomiji, no zbog velikih kriza koje su pogodile mnoge zemlje, u ekonomske odluke sve su se više uplitale vlade. �ne i sada donose zakone, odluke i pravila kojima reguliraju ekonomski život, or-ganiziraju obrazovanje, policiju i vojsku te zaštitu okoliša.
No, tržište je ipak prevlada-vaju�i koordinator ekonomskih aktivnosti.
Na tržištu se susre�u ponuda i potražnja i tako se formiraju ci-jene. �ržište je posrednik izme�u proizvodnje i potreba potroša�a.
�azlikujemo tržište roba, tr-žište usluga, �inancijsko tržište, tržište nekretnina, tržište rada...
�ržište može biti otvoreno - na koje svaki interesent i svaka roba imaju pristup, ili zatvoreno - na koje novi ponu�a�i nemaju pristupa (npr. vodoopskrba ).
Nama najzanimljivije je za-jedni�ko tržište EU od gotovo 500 milijuna stanovnika – potroša-�a. Zajedni�ko tržište EU zna�i da nema ograni�enja izme�u država �lanica. �matra se da je to jedinstveno tržište najve�e po-stignu�e u zajedni�kom funkcio-niranju zemalja �lanica. Hrvatska ve� koristi mnoge privilegije tog tržišta, što je zna�ajan doprinos razvoju tržišnog poslovanja kod nas. �ostoje �etiri osnovne slobo-de tržišta – slobodni promet roba, osoba, usluga i kapitala te dodat-na sloboda platnog prometa koja se naziva petom slobodom. Na taj na�in smo kao potroša�i slobod-ni birati i kupovati dobre robe i usluge a izbjegavati loše robe i usluge. Kao ponu�a�i slobodni smo proizvoditi ono što tržište treba. �sim širokog europskog tržišta, blisko nam je i regionalno tržište sa svojim speci�i�nim po-trebama, a dodatni zna�aj mora se posvetiti lokalnom tržištu. �ko ne�eg nemamo, onda to trebamo proizvesti i stvoriti, a ne uvoziti po svaku cijenu! �o je izazov tr-žišnog poslovanja.
�ako je i za ovo razdoblje u kojem se svi pozivaju na krizu, najbolje rješenje tržišno poslo-vanje. �reba dakle poticati pro-izvodne aktivnosti, potrošnju i investicije jer upravo time se prevladava kriza! Zastoj u aktiv-nostima doveo bi do kolapsa iz kojeg se još teže izvla�iti. �osad smo trošili i investirali te time poticali tu�i razvoj, a sada tre-bamo investirati u svoj razvoj. Naglasak ostaje na investiranju, a ne na suzdržavanju.
(Zlatko Boži�, dipl.oec.)
Kriza koja se, eto, preselila iz �merike do zadnjeg zaseoka u Lici direktore poduze�a natjerala je da razmišljaju o svakoj kuni i tri put je okrenu u ruci prije nego je ulože na nesigurno tržište. Zadržati postoje-�eg kupca i što uspješnije na�i novog postalo je pitanje opstanka. Na ne-davnom predavanju o marketingu u organizaciji me�imurske razvojne agencije �E�E�-e od predava�ice mr. sc. Elvire Milvi� Budeš mogli smo �uti da poduze�a, kako bi što sigurnije nastupala na tržištu, traže pomo� od strane psihologa kako bi utrenirali njihove ljude za što bolji direktni kontakt s klijentima, a naj-traženiji su NL� treneri.
Istražili smo što NL� treneri uop�e rade i kako mogu pomo�i tvrtkama da opstanu na tržištu. �ije� je o ulaganju u kadrove, koji nakon treninga znaju kako plasi-rati svoj proizvod i kako prikazati kupcu svoje prednosti u odnosu na konkurenciju. Najbliži centar za obu�avanje NL� znanjem nalazi se u �araždinu. �azgovarali smo s di-rektorom tog consulting i trening centra �ašom �enodijem.
• O �emu je zapravo rije� i ka-ko NLP može pomo�i u uspjehu na kriznom tržištu?
— Metodom NL� (neurolin-gvisti�ko programiranje) skidaju se potezi drugih uspješnih ljudi, tj. preuzimaju se metode menadžera koji su dokazali svoju izvrsnost u poslovanju. Uz znanje NL�-a ponu-�a� usluge može puno lakše otkriti prave potrebe kupca, otkriti njegov na�in razmišljanja, njegove vrijed-nosti, pa �e tako znati i zadovoljiti njegove potrebe, što je preduvjet za uspješno poslovanje s klijentima.
• Je li tu ustvari rije� o dobroj komunikaciji s klijentom?
— �a. �vaki put kad proda-va� ili ponu�a� bilo kakve usluge uspješno sklopi posao zna�i da je otkrio što kupcu treba, a svako neuspješno sklapanje posla zna�i da smo promašili potrebe ili, bolje
re�eno, prave potrebe kupca. �akle, nismo uspostavili dobru komuni-kaciju. Upravo tu nastupa NL�. �im vještinama kupcu se pristupa na na�in na koji je on spreman komu-nicirati s nama i otkriti i ono što u standardnoj komunikaciji ne bismo uspjeli saznati. Možda zbog njego-voga razli�itog odgoja, miljea iz ko-jeg dolazi, govora ili drugog sustava vrijednosti.
• To doista funkcionira? Po-treban je samo sadržajniji razgo-vor i znat �emo razgovaramo li s potencijalnim kupcem?
— Iskustvo u dosadašnjem radu s poduze�ima potvrdilo je da tvrtke u vrlo kratkom roku, imam jedan primjer iz Zagreba, podižu prodaj-nu efektivnost. �oj je tvrtki u roku od tri mjeseca prodaja porasla za 20 posto. Moram napomenuti da su ljudi koje sam obu�avao i prije toga ve� sami po sebi bili izvrsni proda-va�i, te su iz NL�-a znali upotrijebiti upravo ono što njima treba za ve�u uspješnost.
• Nije li to varanje kupaca? Obu�iti svoje prodava�e da što više prodaju?
— Ne. Upravo suprotno. � ob-zirom na krizu, kupci si ne mogu dozvoliti promašene investicije i moraju biti što informiraniji o proizvodima i uslugama kako bi znali što izabrati to�no ono što im je najpotrebnije. �akle, korištenje vještina NL�-a nije varanje ve� to�-no lociranje želja i potreba kupaca i davanje upravo one usluge koja je kupcu potrebna i nužna. �ime se ra-zvija odnos povjerenja s kupcem, a svi znamo što to danas zna�i.
• Što to�no tvrtke dobivaju uvo�enjem NLP-a u obuku svo-jih ljudi?
— Ni jedna tvrtka danas nema više novac na za bacanje, a obu�ava-njem svojih prodava�a vještinama NL�-a dobit �e profesionalce koji �e u kratkom vremenu znati individu-alno pristupiti klijentu/kupcu, što zna�i da �e prodava� još bolje razvi-
ti osjetila, svojevrsno ‘šesto �ulo’ za potrebe klijenata. Znat �e otkriti odgovor na pitanje – zašto ovaj ku-pac bi ili ne bi kupio naš proizvod? �ako tvrtka puno brže uspostavlja potreban odnos s tržištem, a ako treba gradi novi, u�inkovitiji.
NL�-om obu�en prodava� mo-že to�no procijeniti želje i potrebe kupaca.
• Zna�i li to NLP namijenjen samo tvrtkama, tj. prodava�ima i menadžerima?
— NL� je namijenjen svima ko-ji žele podi�i razinu kvalitete svoje komunikacije ili odnosa bez obzira na svoju struku ili obrazovanje. NL� op�enito pomaže u komunikaciji, ne samo u poslovnoj sferi ve� i u privat-nim ili obiteljskim odnosima.
• Ako bih ja htio upisati NLP trening, koliko bi me to stajalo?
— �ko se NL� te�aj upisuje pojedina�no, onda je cijena punog programa 7.200 kuna plus ���, no cijena ovisi i o broju dana jer se pro-gram može individualizirati ili pro-vesti samo po odabranim temama. �sim toga, ukoliko se upisuju grupe, onda je popust 10 posto za termine preko vikenda, a 20 posto grupnog popusta je kroz radni tjedan, tako da poduze�a imaju naro�ite pogod-nosti.
• Nije li to prili�no visoka in-vesticija?
— Cijena je prilago�ena orga-nizacijskim troškovima treninga. Moram napomenuti da je to inve-
sticija u ljudske resurse koja se brzo vra�a. Cijena je prilago�ena našem tržištu, jer na zapadu su cijene NL� treninga tri puta više, no tamo su i prihodi tri puta ve�i i puno je brži okret kapitala.
• Nisu li onda i obuke u ino-zemstvu kvalitetnije?
— Naprotiv. Naša je obuka pri-lago�ena regionalnim zahtjevima tržišta, koje se bitno razlikuje od ‘zapadnog’. �oma�i ljudi ‘okidaju’ na druge vrijednosti i menadžment mora znati naše potrebe. �oznato je da su strane tvrtke upravo zbog toga prepustile vo�enje svojih po-slovnica u hrvatskoj našim ljudima koji bolje razumiju i poznaju do-ma�e tržište te postižu uspješnije rezultate. Npr. poznato je da �e se Hrvati prije odlu�iti za kupnju ne-kog kvalitetnog proizvoda nego jeftinog, dok u mnogim razvijenim zemljama nije tako.
• Koliko traje NLP obuka?— �uni standardni NL� trening
traje 14 dana, što je podijeljeno na period od tri do šest mjeseci, ovisno o željama i potrebama polaznika. NL� trening ne smije biti u ‘komadu’ od 14 dana, kako bi polaznici novo-usvojene vještine mogli istrenirati u praksi u svom poslovnom okru-ženju. � tada su i u mogu�nosti dati povratnu informaciju, što im treba i gdje vide naro�ite izazove.
�iše o NL�-u saznajte na www.komunikacija.net.
(tn)
�ije�e ���H u utorak 17. stu-denog donijelo je nekoliko staja-lišta vezano uz premijerov pri-jedlog o zamrzavanju pla�a i to:
1. ���H ne prihva�a zamr-zavanje ili ograni�avanje rasta pla�a u 2009 godini kao mjeru za izlazak iz krize i nametanje bilo kakvih izdvajanja za zdravstvenu reformu, iz razloga što su pla�e u Hrvatskoj preniske i u ve�ini slu-�ajeva nedostatne za podmire-nje osnovnih životnih troškova! �la�e su dogovorene kolektivnim ugovorima ili sporazumima i je-dino se mogu mijenjati socijalnim dijalogom s partnerima, na na�in kako su i dogovorene.
2. ���H traži od vlade, kao najodgovornije za novonastalu situaciju, konkretnu analizu sta-nja i prijedlog mjera (umanjenje prevelikih pla�a i bene�icija duž-nosnika, ukidanje povlaštenih mirovina, ukidanje besplatnih parkirališta i garaža, smanjivanje troškova reprezentacije…).
3. ���H kao odgovoran soci-jalni partner ne bježi od sudje-lovanja u rješavanju problema, ali to treba �initi kroz otvoreni i odgovoran socijalni dijalog.
4. ���H se protivi u sadašnje-mu trenutku megalomanskim in-vesticijama, a zalaže se za stimu-
liranje manjih investicijskih pro-jekata koji zapošljavaju doma�u radnu snagu, koriste doma�e materijale , brzo vra�aju uloženo i podižu životni standard.
5. ���H se protivi otpuštanju radnika. �oslodavci menadžer-ske zarade i bonuse trebaju sma-njiti i preusmjeriti u o�uvanje radnih mjesta, a država u prora-�unu treba osigurati sredstva za pomo� poslodavcima koji imaju teško�e u poslovanju zbog krize, kako bi se sa�uvala proizvodna radna mjesta.
6.���H traži e�ikasniju drža-vu i djelotvorniju borbu protiv sive ekonomije i rada na crno, jer tu leže rezerve s kojima se može djelovati u kriznim situacijama.
Franjo Veble, regionalni povjerenik SSSH
EKONOMSKI BREVIJAR
Tržišno poslovanje
SAVEZ samostalnih sindikata Hrvatske ne prihva�a zamrzavanje pla�a
Smanjite menadžerske zarade i bonuse za o�uvanje radnih mjesta
PODUZE�A TRAŽE IZLAZ IZ KRIZEPODUZE�A TRAŽE IZLAZ IZ KRIZE razvojem ljudskih resursa razvojem ljudskih resursa
Tvrtku mogu spasiti Tvrtku mogu spasiti samo vlastiti ljudisamo vlastiti ljudi
Klju� svega je dobra komunikacija, kaže Saša Tenodi
POGLED ODOZDO
�emokracija kakvu sa-da poznajemo našla se pred novim izazovom. Ili možda tranzicijom. Elite koje na izbo-rima dobivaju ve�inu i formi-raju vlast osje�aju se nemo�ne pred nadolaze�im problemima. Naime, sva potrebna pamet i znanje nakon izbora ne preliju se u pobjedni�ki tabor. Krize s kojima se svijet suo�ava pak ne dozvoljavaju selektivno ko-rištenje znanja i pameti, samo one koja se nalazi u pobjedni�-kom taboru. Zato pobjednici u kriznim situacijama posežu za pame�u koja je ostala izvan pobjedni�kog bloka. �oliti�ari koji su dobili izbore ne mogu svojim bira�ima priznati golu istinu da u svom taboru nemaju dovoljno znanja i pameti, nego je tu surovu stvarnost potreb-no zamotati u lijep celofan. �a-ket za rješavanje krize onda se zove okupljanje nezavisnih
stru�njaka ili, ako je kriza vrlo ozbiljna, to se naziva konsen-zus svih stranka u nacional-nom interesu.
U protivnom bi se bira�i zapitali: a �emu onda služe stranke i strana�ke mašinerije na koje se troši ogroman novac gra�ana. � nema te stranke ko-ja u svojoj strukturi nema jako puno balasta koji treba zbri-njavati i hraniti kroz državne i paradžavne institucije. �i ba-lasti su temeljne baze glasa�ke mašinerije. �ni su one ruke koje zaokružuju ili osigurava-ju zaokruživanje na izbornim listi�ima, bilo da ih vole ili ih se boje.
�jerojatno bi bilo puno jef-tinije kada bi države funkcioni-rale kao dioni�ka društva, tvrt-ke. Gra�ani bi u tom slu�aju bili dioni�ari, a vlast bi birali i smje-njivali kao uprave tih tvrtki, ne gledaju�i na ideološke i druge
opcije koje sada nude stranke. �li to bi vodilo ukidanju stra-naka i demokracije kakvu sada poznajemo.
Zbog toga se igra ova dru-ga igra. �na �e posebno do�i do izražaja na sljede�im izbo-rima kada �e se direktno birati gradona�elnici i na�elnici. �iše nego ikada do sada sklapat �e se interesni izborni paktovi i osovine, koji �e presko�iti do-sadašnje ideološke pre�ke. �o �e se zasigurno zvati projektne koalicije. Ina�e je rije� projekt sada rije� - mezimica. �anas je sve projekt, od doma�e zada�e do paljenja zelenog svjetla na semaforu, koji se zove projekt sigurnog prelaska pješaka pre-ko zebre.
�ako �e i nove vlasti biti projektne kako ne bi trpjeli projekti op�ina, gradova i žu-panije, u �ijem, ako ne interesu gra�ana.
�anas se stvari odvijaju br-zo i nitko više nema vremena �ekati da mu se poklopi politi�-ka opcija, npr. u gradu s onom u državi. Zato se treba poslo-žiti za sve opcije. Kao što se sav novac zbog sigurnosti ne �uva u jednoj banci, tako se više ni udjeli u vlasti ne drže samo u jednoj opciji, nego u svima koje omogu�avaju realizaciju “naših projekata.”
Piše: Božena Malekoci-Oleti�
Osovine za našu stvar
25. studenog 2008. 5GOSPODARSTVO
� Ivanom Kolari�em, direktorom �egre, razgovarali smo prije nekoliko mjeseci kada su se u toj tvrtki pojavili strahovi da �e do�i do sužavanja ak-tivnosti, otpuštanja, kada je otvoreno govorio o promjenama u organizaciji poslovanja te tvrtke nakon što ju je preuzela francuska Eurovia. �vo je ujedno i prva proizvodna tvrtka ko-ja posluje po standardima europske tvrtke te su njihova iskustva i u tom kontekstu dragocjena za možda neke druge �irme koje �e se s tim sretati u budu�nosti.
— Kao što vidite, nije došlo do gašenja aktivnosti, štoviše, uz manji broj ljudi ostvarili smo prihode, od-mah je istaknuo Ivan Kolari�, direktor �egre.
Nezaobilazno, razgovor smo za-po�eli s krizom i pitanjem osje�aju li gra�evinari krizu. - Za sada se odra-�uju ranije ugovoreni poslovi, te su u fazi novih ugovaranja, potkraj godine vidjet �e se prava situacija, rekao je Kolari�. �ravi utjecaj krize osjetit �e se u prosincu ili sije�nju idu�e godine.
• Je li Vas promjena vlasni�ke strukture, koja je sa sobom doni-jela i novu organizaciju i na�in po-slovanja, u�inila spremnijima za novonastalu situaciju?
— Za nas je sre�a što smo proces promjena po�eli vrlo brzo. I vlasnici su zadovoljni s na�inom i brzinom promjena. �ko se promjene zbivaju u dužem vremenskom roku, više i nisu promjene, odnosno tada se gubi efekt promjena. Usporedio bih to s brodo-gradnjom, da smo je po�eli rješavati prije pet godina, imali bi riješen pro-blem. Umjesto toga stavljali smo je pod tepih i sada je problem izbio u najgore mogu�e vrijeme, u doba recesije. Mi u �egri, na žalost, tako�er promjene ni-smo napravili ranije, ali sada smo ipak u godinu dana napravili takve pro-mjene da možemo biti konkurentni na tržištu i da se možemo prilagoditi uvjetima krize, jer imamo e�ikasnu strukturu upravljanja i smanjili smo troškove koji su nas optere�ivali.
• Koje ste to klju�ne promjene proveli?
— Najbolnija promjena bila je smanjenje broja ljudi. Kad smo po�eli s promjenama, imali smo 333 zapo-slena, s time da smo preuzeli ljude iz Me�imurje - �egre, a godinu �emo završiti s 265 ljudi. Izuzeli smo dje-latnosti koje primarno nisu graditelj-ske. �ri tome prvenstveno govorim o �uvarskoj službi u koju smo, kao i mnoge gra�evinske �irme, stavljali ljude koji su imali razna �izi�ka ogra-ni�enja za rad na gradilištima. �ve njih smo zbrinuli, osigurali otpremnine, neki su otišli u mirovine ili smo im našli posao u zaštitarskim �irmama, tako da isti ljudi koji su radili u �u-varskoj službi rade na istom radnom mjestu, ali su zaposleni u �uvarskoj �irmi. Jednako tako je i s �ista�icama. I neke �ista�ice rade isti posao kod nas, samo preko servisne �irme. Što se ti�e režije, smanjili smo režijsko osoblje po svim segmentima. Ljudi su iskoristili otpremnine i �ekanje do mirovine godinu ili dvije. Novi na�in organizacije rada isklju�uje manual-ne poslove u papirologiji, ono što smo znali re�i da tri “preme�u” jedan te isti papir. Informati�kim pra�enjem tvrtke izbjegnuto je višestruko mani-puliranje papirima. �io viška ljudi bio je u radionama. �rošle i ove godine na-bavljena je mehanizacija vrijedna oko 12 milijuna kuna, pa nema potrebe za mehani�arima koji su popravljali stare rabe. Zanimljivo da svi koji su
otišli iz �egre rade u drugim tvrt-kama. �sobno znam gdje i što rade. Mla�i su otišli u automehani�arske radionice, a stariji bravari u metalske �irme. �irektori tih �irmi zvali su me i govorili: ako budeš imao viška, pošalji ih k meni. �o su ljudi s petnaest - dva-deset godina iskustva, koji su se dobro snašli u novim sredinama i sada izra-žavaju žaljenje što ranije nisu otišli. Znao sam im govoriti: vi se po inerciji stvari ne želite maknuti, a kod mene se stalno žalite. Kao graditeljska �irma ne možemo imati akcent na bravari-ma i njih pla�ati više nego �ovjeka na gradilištu. � u metalskoj struci netko je spreman platiti bravara. Neki od njih su se i preporodili jer žive i rade u �onjem Kraljevcu, više ne putuju, rade u struci, dobili su otpremnine i još k tome imaju svoju pla�u.
Uvo�enjem novog na�ina pra�e-nja troškova tako�er smo reducirali dio ljudi koji su se bavili gradilišnom dokumentacijom. �oditelj gradilišta ima �C u koji unosi sve dnevne troš-kove, od spiska ljudi koje uzima iz ‘me-nija’, proizvode koji mu trebaju, sav potrebni materijal, sve strojeve, sve cijene, i ‘klika’ na podatke u kompjuto-ru, dnevno prati troškove, a podatke na kraju svakog tjedna šalje prate�im službama u �irmi. �d 1. sije�nja G���-om slat �e preko mobitela podatke u ra�unovodstvo na daljnju obradu. Nema više grešaka kod prepisivanja, a �inancijske službe rade kontroling, a ne više unos podataka, osim vanjskih faktura.
Inženjeri gradilišta sada imaju u svojim rukama instrumente planira-nja gradilišta, gdje mogu pratiti troš-kove i prihode svakodnevno. �akva organizacija poslovanja omogu�ila nam je konkurentnost, upravo zbog rezanja režijskih troškova.
Napravili smo i promjene u opre-manju tvrtke i imidžu da i ljudi shva-te da funkcioniramo na novi na�in. �romijenjen je i logo �irme i zaštitna boja koja je sada bijela. �akva su i naša vozila i novi strojevi u koje smo uložili oko 12 milijuna kuna. Nabavili smo autocisternu za gorivo koja zadovo-ljava sve EU standarde uz sigurnosti isticanja i zaštite okoliša.
Nabavili su smo tri bagera, dvije kombinirke, utovariva� �olvo, stroje-ve koji pojedina�no prelaze i milijun-ske vrijednosti. ��ekujemo dolazak buldožera, nabavili smo valjke i idemo u rekonstrukciju benzinske crpke u krugu �irme. �ostoje�a je tu od vre-mena koje pamte najstariji djelatni-ci. Novu �emo izgraditi prema svim standardima EU i Eurovie. �ve što radimo kontrolira centralni odjel te tvrtke zadužen za nabavu mehaniza-cije i takve investicije koji provjerava da ne napravimo nešto ispod standar-da te tvrtke.
• Kako se to približavanje EU osje�a kod Vašeg vlasnika?
— Kažu nam: vi �ete za dvije godi-ne biti u EU i ne želimo imati dodatne troškove prilago�avanja. �ve investi-cije koje planiramo rade se kao da ve� jesmo u EU. Njima je tako�er u intere-su da do�emo �im prije u EU kako bi se približili i knjigovodstveno ra�uno-vodstveni standardi i mali segment vezan uz zaštitu okoliša, recikliranje gra�evinskog otpada, kako bismo bi-li potpuno kompatibilni. �eško im je razumjeti logiku paradržavnih tvrtki tipa Zagreba�ki holding, gdje grad s poreznim obveznicima ima tvrtku i radi bez natje�aja. ��ekuju da �e se u podru�ju javne nabave stvari promi-
jeniti ulaskom u EU i da �e se svi poslo-vi dobivati na javnim natje�ajima.
• Na koji na�in kontaktirate, dolaze li samo oni u �akovec, ili i Vi idete u Francusku i poznajete nekog iz uprave Eurovie?
— �oznajem sve ljude iz Eurovie, uklju�uju�i i najvišeg �ovjeka, s time da ne mogu s obzirom na veli�inu dnevno ga vi�ati. �nevno imam tu sa-vjetnika iz Uprave Eurovie, koji nam proba približiti papirnato prilago�a-vanje uvjetima poslovanja Eurovie. Imamo �lana Uprave zaduženog za strateška planiranja i ulaganja, koji u ime regionalnog direktora prati po-slovanje �egre, ali isto tako i pomaže u guranju naših zahtjeva za investicije.
• Malo nam predstavite Euro-viu.
— �od tim imenom posluju od 1998. godine. Eurovia je nastala fuzijom malih �irmi niskogradnje i cestogradnje u Francuskoj, jer su shvatili da kao mali ne mogu opstati, ali i zbog sinergijskog u�inka u na-bavi. Eurovia ima 7,5 milijardi eura prometa godišnje, to je više nego cijelo hrvatsko graditeljstvo i skoro jednogodišnji hrvatski B��. Eurovia pak je u sustavu �inci (�itaj: �in�i) koji ima 25 milijardi eura godišnjeg prometa. �inci je konglomerat fran-cuskog, ameri�kog i engleskog kapi-tala, investicijskih fondova, banaka. Eurovia �ini 27 posto grupacije �inci. �d starih �lanica EU posluju osim u Francuskoj u Španjolskoj, Engleskoj, Njema�koj, Belgiji. U Italiji imaju sa-mo proizvodnju bitumena. �d novih �lanica jesu u �lova�koj, �eškoj, �olj-skoj, Litvi, �umunjskoj, Hrvatskoj. �laniraju se širiti u još neke zemlje na istoku. U prekomorskim zemlja-ma imaju tvrtku na Martiniku, �ileu, Kanadi i ���-u, zatim Francuskim �ntilima i Novoj Kaledoniji.
Koncepcija Eurovie nije iznala-ziti na ona tržišta gdje se trenutno rade autoceste. U tom slu�aju kod nas bi se moglo re�i da su debelo zakasnili. Njihov je cilj dugoro�no pozicioniranje na nekom tržištu. �jeluju mrežno. Ne njeguju �vrstu piramidalnu hijerarhiju, nego mrež-nu, gdje svaka �irma zadržava auto-nomiju na svom podru�ju tržišta i prati što se na tom tržištu doga�a sada. �ko padne i izgradnja autoce-ste, dobro, ali budu�nost se ne gradi na tim jednokratnim investicijama nego na investicijama na kojima tra-dicionalno djeluje �egra. Lokalno je uvijek potrebno graditi i obnavljati infrastrukturu, ceste. � oni u tu mre-žu regionalno povezanih tvrtki uno-se najracionalniji na�in poslovanja. �laniraju kupiti barem još pet tvrtki u Hrvatskoj, od kojih neke na tradi-cionalno �egrinim tržištima: kao što su Istra, Zadar, ali i središnjem dijelu Hrvatske, �lavoniji, Zagrebu. � tome otvoreno pregovaramo. U razli�itim smo dijelovima u razli�itim fazama pregovora. Mi iz �egre u tom procesu imamo jedinstvenu priliku da iz Me-�imurja prodamo znanje i iskustvo u ustrojavanju tvrtki po Hrvatskoj. �o što je GK nekada propustio raditi i što je bila teška greška. �ni su upor-no hodali raditi na teren, umjesto da su kupovali �irme, kamenolome. �ri-�a bi bila završila druga�ije.
Eurovia prakti�ki daje slobodu. Iz ovog centra u �akovcu mogu or-ganizirati ljude i logisti�ku mrežu za druge tvrtke po Hrvatskoj. � me-ni i mojim suradnicima ovisi koliko �emo sposobnosti pokazati. �ni ne misle ovamo dovoditi Francuze da
to rade. �itanje je sada ho�u li na�i takve ljude i unutar �egre, jer smo do-sta nemobilni. �adna snaga unutar Hrvatske dosta je nemobilna. Mladi ljudi nisu spremni na preseljava-nje, ali došlo je vrijeme kad �emo se morati odre�i tih svojih snova, da je mogu�e imati karijere i ku�e i vrto-ve u kojima �emo kopati u �akovcu. �o može imati jedan sloj koji nema ambicije za globalnije rukovo�enje ili sudjelovanje u rukovo�enju veli-kim sustavima. �ko to želi, mora biti spreman na radnu mobilnost. �u ne govorim samo o �egri, ve� i o drugim �irmama. Mi sada jedini u Hrvatskoj imamo iskustvo rada s Euroviom i u mogu�nosti smo svoja iskustva prenašati svim novim �irmama koje �e Eurovia kupiti. Kako �emo u tome uspijevati, tako �emo i participirati u nekakvom budu�em ustrojstvu Eu-rovie u Hrvatskoj.
�tkako radimo s Francuzima, iznenadili smo se kako su mladi ljudi koji su odgovorni za procjene neke �irmu. �o su ljudi od tridesetak godi-na, a povjeravaju im se složeni zadaci iza kojih se traži velika odgovornost. Na temelju njihove odluke direktor koji je iznad njih mora im vjerovati da bi stavio svoj potpis na njihovu procjenu ili opravdao zašto se neki novac u nešto ulaže. Naša prosje�na starost �irme je nekih 44 godina, ako stalnim osvježavanjem �irme uspije-mo zadržati tu starosnu dob, tako da smo za gra�evinsku �irmu dovoljno iskusna i dovoljno stara.
• Kako su ljudi prihvatili pro-mjene koje su se provodile u fir-mi?
— �e�ina je dobro prihvatila, a neki su i otišli iz �irme jer nisu mogli prihvatiti promjene. �o su promjene koje ne traže ‘fakultet’, ve� se radi o uvo�enju pojednostavljenih postu-paka koji zahtijevaju koncentraciju i kombinatoriku, ali više u planiranju. No u nekim segmentima je bilo po-trebno složiti globalnu sliku što se s tim želi posti�i. �o je potpuno druga-�ije pra�enje troškova nego što je to do sada bilo. �ažno je u glavi složiti sliku što ti radiš. Najgore je da radiš, a ne znaš što radiš. Budu�i da svi oni bave nekakvim segmentima, probaš
im da se previše ne mu�i s ne�im drugim prikazati njegovu poziciju, tako da shvate kako je njihov korak vrlo bitan za dva - tri ostala dalje, da ne misle da je odre�eni proces samo za njega. �a dobije osje�aj da je nje-gov podatak s gradilišta najbitniji za sve dalje.
Za usporedbu, u nekadašnjem sustavu GK-a ispadalo je da su na gradilištu sve sami ‘tutleki’, a neki ta-mo u režiji: ekonomisti i pravnici bili su pametniji od onih na gradilištu. I svi su mislili da oni na gradilištu nisu bitni, nego su ekonomisti i pravnici i da ne kažem i administratori vodili �irmu. Mi smo to sada preokrenuli. Kod nas su svi drugi servis, a ono što je na gradilištu je najbitnije. �odatak koji dolazi s gradilišta je najbitniji, ako je netko potrošio deset kubika betona, to je nama podatak i poka-zatelj troška. � kad znamo trošak, onda znamo i prihod. �rošak, puta neki koe�icijent koji sadrži režijske troškove i nekakvu zaradu, jest pla-nirani prihod, a poslije �emo ga ana-lizirati je li takav ili manji. Mene kao menadžera i onoga na gradilištu ne zanima ho�e li se on poslije situirati. �o je dužnost ra�unovodstava i svih drugih. �ko imam sustavno pra�enje troška, znam i koji mi je prihod. �ve što se radi mora se i pisati svaki dan, jer sve što se radi stvara neki trošak, i �ovjek i stroj i materijal.
�o nekih stvari, da nismo ušli u Eurovia grupaciju, ne bismo došli deset ili više godina.
�ni su neke stvari razvijali pu-no prije nas. �anas je specijalizirani software najskuplji, a ljudi Eurovie prilagodili su ga za Euroviu. � dje-latnosti su nam sli�ne, samo netko više gradi ceste, drugi kanalizaciju, a iz programskog si menija biraš što ti treba. Uložili smo znatne napore da ih prevedemo na hrvatski.
�remda smo ušli u veliki sustav Eurovie, ostali smo društveno odgo-vorna �irma prema sredini u kojoj za-ra�ujemo novac. �omažemo svima, od nogometnih klubova, KU�-ova, lova�kog društva. �omažemo u ure-�enju dje�jih igrališta i drugih potre-ba po mjestima gdje i gradimo.
(Božena Malekoci - �leti�)
SEMINAR o državnim potporama
Najviše u razvoj, zaštitu okoliša, zapošljavanje i uštedu energije
U �akovcu je u �etvrtak 20. studenog u zgradi “�cheier” odr-žan seminar na temu državnih potpora. � kontroli državnih potpora te o pravilima državnih potpora za sanaciju i restruktu-riranje govorio je Zlatan Janeš iz �gencije za zaštitu tržišnog na-tjecanja. �itanje državnih pot-pora veoma je osjetljivo pitanje svake države jer potporama mo-že narušiti tržišno natjecanje.
�itanje državnih potpora zaoštrit �e se ve� po�etkom sije�nja idu�e godine, kad �e biti objavljen novi natje�aj za državne potpore. Naime, zbog �inancijske krize državnu pot-poru �e mo�i dobiti i tekstilne i obu�arske tvrtke, uz osnovni cilj da se održi zaposlenost i da tvrtke ne propadnu. �o zna�i da �e se na natje�aj mo�i javiti svi tekstilci i obu�ari koji zadovo-ljavaju uvjete.
�ržišno natjecanje najmanje narušavaju državne potpore za zapošljavanje, pa se one pla-niraju kao važan instrument pomo�i tvrtkama. Zapravo, tendencija Europske unije je da zaštiti slobodno tržišno natje-canje na na�in da se nacionalne državne potpore smanjuju, a da ja�aju takozvane horizontal-ne državne potpore, po logici: svima jednako. U Hrvatskoj se horizontalnim potporama sma-traju podru�ja ulaganja u razvoj, zaštitu okoliša, ulaganje u malo poduzetništvo, zapošljavanje, usavršavanje, kulturu te ušte-du energije, a prema naputcima EU. �osebna sektorska pravila vrijede za proizvodnju �elika, kopneni, željezni�ki, zra�ni i po-morski te rije�ni promet, kao i brodogradnju.
Uz ostalo, iznesen je i po-datak da zbog �inancijske krize HB�� više ne odga�a po�ek ot-plate kredita za one koji su do-bili potpore ve� se kredit mora vra�ati.
Kad je rije� o sanaciji i re-strukturiranju, potpore mogu dobiti tvrtke koje su starije od tri godine, uz ograni�en iznos koji se dodjeljuje jedanput, a ne beskona�no mnogo puta. (jš)
Seminar o potporama pratili su i poslovni ljudi županije, uz pred-
stavnike op�ina i gradova
Do nekih stvari sami ne bismo došli još deset godina
IVAN KOLARI�, direktor Tegre, o poslovanju pod okriljem europske firme “Eurovia”
25. studenog 2008.6 CRNA KRONIKA
Policija ne trenira smo stro-go�u, ve� i razumnim preventiv-nim akcijama pomaže oko po-ve�anja sigurnosti u prometu. Tako su u srijedu dijelili zaštitne prsluke biciklistima na sajmu na koji Me�imurci tradicional-no do�u biciklima pogledati saj-
menu ponudu. Mnogi biciklisti pojma nemaju da su im ti prsluci neophodni kako bi bili uo�ljivi-ji u prometu, posebice u magli, sumraku ili no�u. Ovako su ne samo doznali od policajaca da su prsluci potrebni ve� su ih dobili i na poklon.
Nasilnik, za kojega je kasnije utvr�eno da ima psihi�ke smet-nje, ušao je u prostorije Raja i pri-tom razbio ulazna vrata, prozore i inventar, po�inivši materijalnu štetu u iznosu od oko 25 tisu�a kuna.
Na vozilu registarskih oznaka �K 931-AI, koje je bilo parkirano ispred Raja, po�initelj prethodno pobrojanih nedjela razbio je vje-trobransko staklo, oštetivši vla-snika za 2.500 kuna. U daljnjem razbijanju i nasrtanju sprije�ila su ga dvojica muškaraca koji su ga zadržali do dolaska policije.
Kada su ga predali policiji, on je nasrnuo na njih te su policajci mo-rali primijeniti silu da ga svladaju, odnosno primire. Odbio je i alko-testiranje. Policajci su ga svezali te ga odvezli na odjel Psihijatrije u Županijskoj bolnici u �akovcu.
Policija �e protiv po�initelja podnijeti prekršajnu prijavu zbog drskog i nedoli�nog ponašanja, a pokušai �e i rasvijetliti je li on po-razbijao prostorije VMO-a Pekle-nica i ŠRD-a “Karas” Peklenica iste ve�eri, gdje je pri�injena materijal-na šteta od pet tisu�a kuna.
(S. Mesari�)
Vlak naletio na automobilNOVO SELO ROK - Na prijelazu ceste preko željezni�ke pruge na kojem nema ure�aja za zatvara-nje prometa, ni ure�aja za dava-nje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka, ali je prijelaz ozna�en prometnim znakom “Obavezno zaustavljanje” i “An-drijin križ”, u utorak 18. studenog u 10 sati u ulici Maršala Tita u No-vom Selu Rok dogodila se promet-na nesre�a.
Dolaskom do željezni�ke pru-ge, 62-godišnjak iz Novog Sela Rok koji je upravljao automobilom �a-kove�kih registracija vozilo nije zaustavio ispred prijelaza ve� je nastavio vožnju, zbog �ega je u prednji desni bo�ni dio osobnog automobila udarila prednjim lije-vim dijelom udarila lokomotiva Hrvatskih željeznica. Vlakom je na relaciji Lendava - �akovec upravljao 49-godišnji strojovo�a iz Varaždina.
Uslijed sudara automobil je odba�en u lijevo van kolnika. Vo-za� je zbrinut u Županijskoj bolnici u �akovcu, gdje je utvr�eno da je teško ozlije�en te zbog toga zadr-žan na lije�enju.
Zbog spomenute prometne nesre�e nije došlo do kašnjenja vlakova, a o prometnoj nesre�i slijedi posebno izvješ�e ODO-u u �akovcu.
Pobjegla s mjesta nesre�e BELICA - U ulici Kralja Tomislava u Belici u ponedjeljak 17. studenog oko 18,15 sati dogodila se teža prometna nesre�a koju je skrivila 51-godišnjakinja iz Pribislavca. Ona je prilikom pretjecanja pri izlasku iz blagog lijevog zavoja iz-gubila nadzor nad automobilom registarske oznake �K 810-DU kojim je upravljala te je prednjim desnim dijelom svoga automobila udarila u lijevi bo�ni dio automo-
bila registarske oznake �K 959-BK. Tim vozilom upravljao je 34-godiš-njak iz Belice.
Uslijed udara došlo je do zano-šenja njegova vozila, slijetanja van kolnika u desno te udara prednjim dijelom u stražnji dio parkiranog osobnog automobila registarske oznake �K 795-CM, vlasništvo 42-godišnjaka iz Belice.
Voza�ica je pobjegla s mjesta nesre�e i ostavila bez pomo�i oso-bu koju je teško tjelesno ozlijedila svojim automobilom. Policija ju je pronašla u 19,50 sati na adresi pre-bivališta.
Tijekom o�evida, 34-godišnjak je zatražio lije�ni�ku pomo� pa je zbrinut u Županijskoj bolnici �ako-vec, gdje je utvr�eno da je zadobio teške tjelesne ozljede, no nakon pružene lije�ni�ke pomo�i pušten je ku�i.
Protiv voza�ice slijedi podnoše-nje kaznene prijave zbog po�injenih kaznenih djela - izazivanja promet-ne nesre�e i nepružanja pomo�i oso-bi koja je teško tjelesno ozlije�ena u prometnoj nesre�i.
Stradao pijani biciklist iz PleškovcaPRIBISLAVEC - U ponedjeljak 17. studenog nešto iza 15 sati u ulici Bra�e Radi� u Pribislavcu dogodila se prometna nesre�a u kojoj je stra-dao 50-godišnjak iz Pleškovca koji je u tom trenutku vozio bicikl. On je biciklom skretao u lijevo prema lijevom rubu kolnika a da se pret-hodno nije uvjerio da to može u�i-niti na siguran na�in. Zbog toga je u prednji lijevi bo�ni dio njegovog bicikla udario automobil registar-ske oznake �K 926-BM. Njime je upravljao 52-godišnjak iz Novakov-ca koji je pokušao sprije�iti nemili doga�aj, no unato� ko�enju udario je biciklista koji je pao na kolnik. Na mjesto doga�aja pozvana je Hitna pomo� pa je unesre�eni prevezen u Županijsku bolnicu u �akovec gdje je zbrinut i gdje je utvr�eno da je tek lakše ozlije�en. Dan kasnije ozljeda
je prekvalificirana u tešku. Voza� bicikla bio je pod utjecajem alkoho-la, u organizmu je imao 1,83 g/kg alkohola.
Suputnice teško ozlije�ene�AKOVEC - U �akovcu na obila-znici, na raskrižju državne i župa-nijske ceste kod naselja Ivanovec, u �etvrtak 20. studenog ujutro u 5,30 sati dogodila se prometna ne-sre�a. Voza� osobnog automobila registarske oznake �K 159-DR, 42-godišnjak iz Peklenice, prili-kom skretanja u lijevo oduzeo je prednost prolaska automobilu re-gistarske oznake �K 418-DB, kojim je iz suprotnog smjera upravljao i zadržavao smjer kretanja 26-go-dišnji voza� iz Palovca. Pritom je ovo vozilo prednjim dijelom udari-lo u prednji desni bo�ni dio drugog automobila pri �emu je to vozilo sletjelo u lijevo na prometni otok gdje je “pokupilo”plo�u za ozna�a-vanje prometnog otoka i prometni znak izri�itih naredbi, vlasništvo Hrvatskih cesta.
Vozilom hitne medicinske po-mo�i u Županijsku bolnicu �ako-vec prevezene su putnice iz vozila registarske oznake �K 418-DB, ženska osoba ro�ena 1969. godine iz Ivanovca kojoj su okvalificirane teške tjelesne ozljede ali je nakon li-je�ni�ke obrade puštena ku�i, zatim
ženska osoba ro�ena 1986. godine iz Šte�anca kojoj su okvalificirane teške tjelesne ozljede pa je zadržana na lije�enju i ženska osoba ro�ena 1986. godine iz Ivanovca kojoj su okvalificirane lake tjelesne ozljede pa je nakon lije�nike obrade pušte-na ku�i.
Protiv voza�a iz Peklenice slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u �akovcu.
Dje�aci biciklom srušili i teško ozlijedili djevoj�icuKURŠANEC - Na nogostupu s juž-ne strane kolnika u Glavnoj ulici u Kuršancu u �etvrtak 20. studenog dogodila se prometna nesre�a koju su skrivili 13-godišnjak iz Oreho-vice i njegov 15-godišnji suputnik iz Kuršanca, koji je sjedio na stra-žnjem nosa�u prtljage.
Oni su prednjim dijelom bicikla naletjeli na 12-godišnjakinju iz Kur-šanca, koja se kretala nogostupom u skupini djece te je dolazila iz njima suprotnog pravca. Uslijed udara djevoj�ica je oborena na nogostup, a došlo je i do prevrtanja bicikla te pada voza�a i putnika na biciklu.
Djevoj�ica je vozilima hitne pomo�i prevezena u Županijsku bolnicu u �akovcu, gdje su kod iste okvalificirane teške tjelesne ozljede pa je zadržana na lije�enju.
O prometnoj nesre�i slijedi pod-nošenje posebnog izvješ�a ODO-u za mladež u �akovcu.
Ostao bez ribi�kih štapovaDOMAŠINEC - Dvije tisu�e kuna štete prouzro�eno je provalom i kra�om iz vikend ku�e vlasništvo 58-godišnjaka iz Domašinca. Vi-kendica se nalazi u polju zvanom “Vrbulja”, a iz nje su ukradena dva ribi�ka štapa nepoznate marke s pripadaju�im ribolovnim rolicama, jedan tranzistor nepoznate marke, jedna sjekira i jedna tzv. rudarska baterija.
P�elinjaci na meti kradljivacaDOMAŠINEC - U polju zvanom “Ša-lavari” kod Domašinca nepoznati po�initelj popeo se na krovište p�e-linjaka, vlasništvo 67-godišnjaka, gdje je fizi�kom snagom razbio dvi-je salonit plo�e, te se kroz na�injeni otvor spustio u unutrašnjost p�e-linjaka. Otud je otu�io dva �eki�a, litru doma�e rakije, jednu sjekiru, jednu ru�nu bateriju i kekse. Nakon toga je iz unutrašnjosti uzeo drve-ne ljestve pomo�u kojih je izašao iz unutrašnjosti p�elinjaka. Po�injena šteta procijenjena je na iznos od 300 kuna.
U polju zvanom “Drvarium”, tako�er nedaleko od Domašinca, nepoznati po�initelj pokušao je izvršiti tešku kra�u iz p�elinjaka, vlasništvo muške osobe ro�ene 1929. godine. Nepoznati je beton-skim stupom nasilno otvorio ula-zna vrata p�elinjaka, ali iz njega nije
ništa otu�io. Potom je fizi�kom snagom razbio daske na stra-žnjim vratima p�elinjaka. Na-stala materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 3 tisu�e kuna. U polju zvanom “Felinš�ak” nepo-znati po�initelj izvršio je tešku kra�u iz vikend ku�e i p�elinjaka u vlasništvu muške osobe ro�ene 1952. godine iz Domašinca. Ne-poznati je podesnim predmetom otkinuo lim kojim je bila zatvore-na rupa na vratima vikend ku�e, te je kroz rupu dimenzije 64x60 cm ušao u unutrašnjost, odakle je otu�io dvije boce piva, a potom je fizi�kom snagom iza vikend ku�e otkinuo dio drške na ru�noj pum-pi i istom pokidao alku lokota na vratima p�elinjaka, te iz njega otu�io škare za rezanje vo�ki, kli-ješta, dalekozor s torbicom nepo-znate marke, ru�nu bateriju i nož. Nakon toga je na istovjetan na�in pokidao alku lokota na vratima spremišta, no iz njega nije ništa otu�io. Nastala materijalna šte-ta procijenjena je na iznos od oko tisu�u kuna.
Okradena prodavaonicaDONJI MIHALJEVEC – U no�i s 18. na 19. studenog u Donjem Mihaljevcu, u Kolodvorskoj ulici, nepoznati po�initelj, ili više njih, okrao je prodavaonicu, vlasniš-tvo poduze�a “Fontanela” d.o.o. sa sjedištem u Donjem Vidovcu.
Nepoznati je podesnim ala-tom slomio uložak cilindra brave na ulaznim vratima prodavao-nice, ušao u unutrašnjost, gdje je otu�io neutvr�enu koli�inu raznih cigareta u kutijama koje su se nalazile ispod prodajnog pulta, dok je iz skladišta ukrao neutvr�enu koli�inu raznih ci-gareta u štekama. Zatim je s po-lica u trgovini otu�io jednu PVC vre�u za sme�e i nekoliko pako-vanja kave, �okolada i bomboni-jera. Materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 3 tisu�e kuna, dok �e se stvarna šteta utvrditi nakon zaprimanja odštetnog zahtjeva. Protiv nepoznatog po�initelja sli-jedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u �akovcu.
Razvalio “rajska vrata” i nasrnuo na policiju
Policajci dijelili zaštitne prsluke biciklistima
MALI MIHALJEVEC - U polju iz-me�u naselja Knezovec i Mali Mi-haljevec u subotu oko 16,10 sati došlo je do incidenta u kojem je smrtno stradao pas, a njegov (su)vlasnik je zadobio lakšu tjelesnu ozljedu.
Kriti�nog trenutka je 56- go-dišnji mještanin Malog Mihaljevca, obavljaju�i posao lovnika u polju 300-tinjak metara udaljenom od posljednje ku�e u naselju, ugledao psa kako napada srnu.
Lovnik nije puno razmišljao kada je vidio da �e srna stradati, nego je odmah naciljao i opalio
iz puške, te na mjestu ubio psa za kojeg je smatrao da je luta-lica.
Nakon toga do njega su dotr-�ala dvojica muškaraca iz Palovca, koji su ga pitali zbog �ega ili zašto je ubio njihovog psa. Lovnik se razljutio te je šakom u lice udario starijeg Palov�ana, ro�enog 1954. godine, a zatim otišao svojoj ku-�i. Ovi su pozvali policiju koja je pretražila lovnika te mu oduzela dvije puške i streljivo, a prijavit �e ga i Prekršajnom sudu u �akovcu zbog narušavanja reda i mira.
(S. Mesari�)
SELNICA - Neugodno je bio izne-na�en An�elko Kova�i� iz Zebanca, donedavni direktor poduze�a Au-tobusnog poduze�a tours �akovec, kada je u petak 21. studenog došao na parkiralište ispred zgrade Op�i-ne Selnica i tu nije vidio vozilo ko-jim se dovezao odraditi na�elni�ke poslove.
Pozvao je policiju koja je ustvr-dila da je vozilo registarskih oznaka �K 215-DI, u vlasništvu PBZ leasin-ga, s parkirališta u vremenu od 18 do 21 sata odvezlo dvoje zaposle-nika APT-a.
Jedan od njih je na parkirali-štu primijetio spomenuto vozilo, u dogovoru s odgovornom osobom u APT-u pozvao je kolegu te su oni prerezali bravu i vozilo odvezli u sjedište poduze�a. Policija još nije okvalificirala djelo, s obzirom na to da je stvarni vlasnik vozila APT �akovec i da ono nije ukradeno, ve� su zaposlenici na ovaj na�in bivšem direktoru uskratili pravo na njego-vo korištenje. A direktor pak ga nije otu�io, nego se njime služio vjero-jatno misle�i ili znaju�i da na to ima pravo. (S. Mesari�)
Bivšem direktoru odvezli službeni auto
Lovo�uvar “boksnuo” vlasnika psa
25. studenog 2008. 7KROZ ME�I�URJE
Me�imurski demokratski savez jedinstvena je stranka u Hrvatskoj koja u svom djelovanju materijalno, a ne samo na rije�i-ma, radi na podizanju obrazovne strukture u Me�imurju. � ove �e godine u Fond za stipendiranje studenata uplatiti 60.000 kuna i time �e stipendirati 20 studenata. MDS je od svog osnivanja, 2005. godine, odvojio ukupno 255.000 kuna za stipendiranje 84 studen-ta. �adi se o stipendijama u visini do 3.000 kuna za školsku godinu, a sredstva su bespovratna.
MDS svake godine raspisuje javni natje�aj i stipendije dodje-ljuje prema kriterijima iz natje�a-ja, pri �emu je najvažniji socijalni kriterij pri dodjeli stipendija.
Željeli bismo naglasiti da so-cijalno stanje obitelji ne bi smjelo biti prepreka za studiranje. � tom duhu željeli bismo promijeniti po-litiku stipendiranja i stimuliranja studenata. Ne treba zaboraviti da su pla�e najniže u Hrvatskoj, a troškovi studiranja iz godine u godinu sve više rastu, tako da su Me�imurci i dodatno zakinuti, uz to što imaju najniže stope visoko-obrazovanih stanovnika.
Nakon 4. hrvatskog sajma ne-kretnina, održanog u travnju, Cen-tar nekretnina nastavio je tradiciju i održao 5. sajam nekretnina i prate-�e industrije 8 i 9. studenog u Bo�ar-skom domu �rinjevac u �agrebu, na kojem je izlagala i �akove�ka agen-cija za posredovanje nekretnina SmS, vlasnice i direktorice Milice Celinger. Agencija posjeduje licen-cu Hrvatske gospodarske komore - položenu stru�nu osposobljenost za posrednika nekretninama. - Sajam je bio i prilika za prezentiranje na-šega malog Me�imurja - hrvatskog cvjetnjaka, brežuljkastog gornjeg Me�imurja i plodne nizine donjeg Me�imurja, rekla je Milica Celinger. Me�imurci su znani kao vrijedni ljudi izrazitoga poduzetni�kog du-ha i visoke radne kulture. �sto tako iskustva mnogih govore da su Me�i-murci uvijek ljubazni, gostoljubivi i prijateljski raspoloženi, zbog �ega se u Me�imurju svatko osje�a dobro došlim.
�sim tradicionalnog okuplja-nja investitora, agencija, banaka, posjetitelji su imali mogu�nost raz-govora s pravnikom, dizajnericom interijera i arhitektima koji su da-vali savjete o stambenim temama.
Bila su održana i dva okrugla stola na kojima se govorilo o tržištu ne-kretninama u 2008. i o�ekivanjima u 2009. godini, o financiranju ne-kretninama gradnje - kupnje. Glav-na tema okruglog stola bila je kupiti stan sada ili �ekati prolje�e.
Gosti okruglog stola bili su: Goj-ko Bežovan, pro�esor na Pravnom �akultetu u �agrebu, koji je prozvao i pozvao bankare da se odreknu di-jela ekstra profita i ponude partner-stvo hrvatskim gradovima koji su, kako kaže, najve�a poduze�a.
Dražen Nikoli� iz �ai��eisen banke odgovorio je da je istina da
banke ne mogu spasiti ni tržište nekretninama ni gra�evinsku in-dustriju jer Vlada pove�ani oprez. Banka banci ne posu�uje novac, nego odgovorno plasira novac šte-diša.
�osip Tica, pro�esor na �konom-skom �akultetu u �agrebu, kaže da je najbolje kupiti stan onda kada je cijena stana kvadrata najniža, a to je onda kada dosegnemo dno krize. - Problem je, me�utim, to što se dno krize otkrije tek kad kriza pro�e, nakon �ega porastu i cijene nekret-nina. Trošak gradnje stana 1965. go-dine iznosio je 90 posto cijene stana.
Danas od ukupne cijene stana koju plati kupac na gradnju otpada 50 po-sto, a ostalo pojedu cijene zemljišta, troškovi države i marža investitora, izjavio je pro�esor Tica.
�slijedio je odgovor investito-ra i agenata da je pravo vrijeme za kupnju stana upravo onda kada rje-šavate svoje životne potrebe i time definirate svoj prostor za življenje, tj. kada kupac na�e što traži, neka kupi odmah, neka ne �eka prolje�e. �injenica je da se o�ekuje pad cijena kvadrata, ali, s druge strane, ban-ke najavljuju pove�anje kamate na kredite. (BM�)
Željko Pavlic, predsjednik MDS-a, rekao je: - �injenica je da se u Me�imurju pove�ava broj stude-nata, ali je prisutna i nemogu�nost da na�u posao u Me�imurju, što je u direktnoj vezi sa strukturom gospodarstva u Me�imurju. Više od 70 posto zaposlenih radi u pre-ra�iva�koj industriji, gra�evinar-stvu i trgovini, a da gotovo nema zaposlenih u industrijama ekono-mije znanja. Na žalost, do sad se u Me�imurju malo radilo na tome. Nemamo ni jednu instituciju koja bi razvijala svijest i pomagala ta-kve poduzetnike. �koliko želimo nešto napraviti, i me�u politi�kim strankama potreban je konsen-zus da se što hitnije krene u tom smjeru, da Me�imurje ne ostane samo izvor za iskorištavanje je�ti-ne radne snage.
Postoji mogu�nost da se situ-acija promijeni. Svaka op�ina ili grad ima najmanje jednu podu-zetni�ku zonu, ali u njih dolaze poduzetnici koji i dalje razvijaju radno intenzivnu industriju, tek-stil, obradu kože i sli�no. To sa-mo cementira postoje�e stanje i gospodarsku strukturu koja je u Me�imurju sli�nija kraju 19. sto-lje�a, a ne po�etku 21. stolje�a. � poduzetni�kim zonama trebalo bi barem jednu ili dvije zone osigura-vati za poduzetnike koji razvijaju industrije znanja. Postoji prostor za to, ali je potrebna vizija i stra-tegija i konsenzus, a Me�imurje je potrebno gledati kao jednu inte-gralnu cjelinu, a ne da svaka op�i-na vodi politiku za sebe.
Roditelji u kreditima za studij djece
� konkretnim problemima i teško�ama studenata na studiju u �agrebu govorila je �vana Sklepi�, studentica �etvrte godine socijal-nog rada na Pravnom �akultetu: - Prve godine studija platila sam 5.500 kuna svoju školarinu, jer
vrlo mali broj studenata studira na trošak Ministarstva znanosti. Tome si pridodajte 300 kuna za upis koji pla�aju svi studenti. To je ve� 5.800 kuna. Ako se tome dodaju troškovi indeksa i knjiga, koje koštaju od 200 kuna na dalje, ra�unica raste. �z osnovnu ško-larinu pla�a se i svaki preneseni �CTS bod po sto kuna. �ijetki su studenti koji mogu potpuno o�isti-ti godinu bez prenošenja bodova. Može se prenijeti 10 bodova, što je ve� daljnjih tisu�u kuna.
�ve godine moji su kolege pla-�ali uz sve troškove oko 7.800 ku-na za godinu. �mala sam sre�u pa sam se sa svojim prosjekom riješila pla�anja školarine, ali na nekim �a-kultetima školarine dosežu i do 10 tisu�a kuna, kao što je primjerice F�� i Stomatologija, a tamo se stu-denti ni visokim prosjekom ocjena ne mogu riješiti pla�anja školarine. Dosta roditelja mora podi�i kredit ako želi da mu dijete studira. Sre�a da se sada školarina može pla�ati i na rate, prije se sve moralo platiti odjednom, kazala je �vana.
- �z sve to studenti imaju i troškove stanovanja. � student-skim domovima nema mjesta za sve, a prednost imaju djeca hrvatskih branitelja, te studenti s prosjekom ocjena višim od 4,5, premda takvih nije puno.
Sve je teže dobiti mjesto u do-mu, jer se podiže bodovni prag. �nam primjer brata i sestre stude-nata, koji i uz mla�u sestru doma ne mogu dobiti doma jer nemaju dovoljno bodova na socijalnom statusu i brojnosti obitelji. Možete samo zamisliti troškove te obitelji. �znajmljivanje stana je jedini na-�in, a minimalni troškova su sto eura plus režije, što ni u kom slu-�aju nije manje od tisu�u kuna. � �agrebu se svašta iznajmljuje pod stanove, neki �ak i za nehumane uvjete traže tisu�u kuna na mje-sec, kazala je �vana Sklepi�.
Teret mladima na po�etku života
�latko Bacinger je govorio o politici poticaja studenata u na-šoj županiji. Kritiku je uputio na naplatu stipendije po završetku studija kad je to mladom �ovjeku na po�etku života velik teret. Po-stoji mogu�nost osloba�anja od te obveze, uz visok prosjek ocjena, ali to je nestimulativno uz ovaj mali postotak visokoobrazovanih u Me�imurju. Pravilnik o tome mi-jenjao se tri puta, a smatra da su nedovoljno transparentni uvjeti prema kojima povjerenstvo može odlu�iti kada �e Županija na sebe preuzeti povrat kredita, potrebni su �isti kriteriji da ne bilo sumnje u raznorazne podobnosti.
- Što se ti�e financiranja posli-jediplomskih studija, iz vlastitog iskustva znam da županija to odo-brava, ali da prakti�ki banka odlu-�uje o dodjeli, ovisno o kreditnoj sposobnosti podnositelja zahtje-va, rekao je Bacinger. (BM�)
�AKOVE�KA AGENCIJA SmS sudjelovala na 5. sajmu nekretnina u Zagrebu s kojeg je upu�en poziv bankama
Odreknite se dijela ekstra profita
Milica Celinger, vlasnica SmS nekretnina (druga slijeva) sa suprugom (prvi slijeva), te sa sudionicima okruglog stola
ME�IMURSKI DEMOKRATSKI SAVEZ jedina je stranka u Hrvatskoj koja stipendira studente
Trebamo industriju baziranu na znanju, a ne preradi tekstila i kože
Ivana Sklepi�, studentica: - Dosta roditelja mora podi�i kredit ako
želi da mu dijete studira
Željko Pavlic, predsjednik MDS-a: - Me�u politi�kim
strankama potreban je konsen-zus da se što hitnije krene u tom smjeru da Me�imurje ne ostane
samo izvor za iskorištavanje jeftine radne snage
Obnovljeni prostori �akove�kog ro-dilišta u kojemu se godišnje u prosjeku ra�a 1.200 djece sve�ano su otvoreni u ponedjeljak 20. studenog nakon tromje-se�ne obnove.
Sve�anosti otvorenja nazo�ili su mnogobrojni lije�nici i uglednici me�u kojima i gradona�elnik grada �akovca Branko Šalamon, župan Josip Posavec i njegov zamjenik, a ujedno i predsjed-nik Upravnog vije�a bolnice Mladen Križai�.
Goste je pozdravio ravnatelj bolnice Dragu� n Kopasi� ne kriju�i zadovoljstvo zbog uspješne realizacije još jednog pro-jekta u vrijeme kada je bolnica u � nan-cijski nezavidnom položaju s osmogo-dišnjim kreditom na le�ima i blokiranim decentraliziranim sredstvima.
Bolnica je baš zbog te situacije zahvalna gradu �akovcu na pruženoj � nancijskoj pomo�i od oko 400 � su�a kuna bez koje bi teško mogu�a rekon-strukcija 620 kvadrata rodilišta. Ona je u kona�nici koštala 808 � su�a kuna, a trošak bi bio i ve�i da nije bilo tehni�ke službe �akove�ke bolnice i donacija izvo-�a�a radova.
Obnovom rodilišta zna�ajno su se poboljšali uvje� smještaja trudnica i rodilja. Donedavne trokrevetne sobe adap� rane su u dvokrevetne, a po dvije sobe povezane su kupaonicom. Sobe su opremljene novim namještajem: ležaje-vima za bebe, komodama za presvla�e-nje i kupanje djece. U novoure�enom
rodilištu ukupno je 28 ležajeva. Ure�en je i jedan apartman – jednokrevetna so-ba sa kupaonicom u kojoj se kao luksuz nalazi i televizor. Koliko �e se dodatno pla�a� korištenje apartmana u Županij-skoj bolnici tek trebaju odlu�i� . Trudnice i rodilje u novoobnovljeni dio �akove�-kog rodilišta uselit �e idu�i tjedan.
- Prostori prilago�eni našim te po-trebama trudnica i rodilja. Sobe smo opremili namještajem kako bi se sve radnje s djetetom odvijale pred maj-kom tako da nau�i djetetu kod ku�e na kvalitetan na�in pruži� potrebnu skrb i njegu. Standard je poboljšan i � me što sada možemo u ovom obnovljenom di-jelu rodilišta ima� Odjel za babinja�e kao i Odjel za trudnice s trudno�om od 24. tjedna na dalje. U�injeno je najviše što se moglo, kazao je dr. med. Nino Škvorc, voditelj djelatnos� ginekologije i porod-ništva u Županijskoj bolnici �akovec.
Dodao je kako �e ubudu�e inzis� ra� na opremanju rodilišta. - Ve� smo naru-�ili dva famozna tzv. stol�i�a za ra�anje koji bi za najkasnije dva tjedna trebali bi� dostavljeni našem rodilištu. Naru�ili smo i dvije postelje koje se tako�er mo-gu modi� cira� u stolac za ra�anje i još neku drugu opremu. Naš Odjel je dobro ekipiran s lije�nicima i medicinskim oso-bljem. Vrlo smo mlada ekipa, poru�uje šef ginekologije i dodaje kako se nada da �e se u ovim novim uvje� ma Me�i-murske �eš�e odlu�iva� ra�a� u ovom rodilištu. (D.Mihoci)
NOVI STANDARDI u �akove�kom rodilištu
Dvokrevetne sobe i apartman
�akove�ko rodilište je uz bolji komfor u svim sobama dobilo i apartman
25. studenog 2008.8 KROZ ME�I�URJE
� �etvrtak 20. studenog, kada se obilježavao Me�unarodni dan dje�jih prava, u Prelogu je konsti-tuirano Dje�je gradsko vije�e.
�ini ga 17 �lanova, predstav-nika u�enika �Š Prelog i �Š Draš-kovec u dobi od 9 do 15 godina. Proporcionalno broju u�enika, draškove�ka škola dala je 5 �la-nova, 2 su po�asna �lana, dok su ostali predstavnici �Š Prelog.
Vije�nici Dje�jega gradskog vije�a me�u sobom su izabrali dva kandidata za predsjednika Vije�a – Petra Krušelja iz Cir-kovljana, u�enika 8. razreda �Š Prelog, te �osipa Slavi�eka iz �ukovca, u�enika 8. razreda �Š Draškovec.
Tajnim glasovanjem za pred-sjednika je izabran Petar Krušelj koji je uo�i glasovanja pitao odra-sle prisutne na konstituiraju�oj sjednici, me�u kojima je bio i pre-loški gradona�elnik Dragutin Gla-vina, može li na glasa�kom listi�u zaokružiti svoje ime.
- Dakako da možeš. To je tvoja obaveza, jer tako potvr�uješ da si zaslužio kandidaturu i da zavrje-�uješ biti predsjednikom, obja-snio mu je iskusni gradona�elnik Glavina.
Bez dlake na jezikuPrvi predsjednik Dje�jega
gradskog vije�a zahvalio je svi-ma koji su glasovali za njega te poru�io: - �demo dalje!
�ije�i zahvale bira�ima uputio je i �osip Slavi�ek koji je automatizmom postavljen za zamjenika predsjednika Dje�je-
Na prijedlog vije�nika Stje-pana Blagusa pri �p�inskom vi-je�u op�ine Gori�an formirana je komisija koju pored njega �ine još i predsjednik Vije�a Stjepan �ibari� i na�elnik Mario Moha-ri�, a �iji je zadatak napisati stav Vije�a vezan uz problem nastao oko zatvaranja GP-a Gori�an za automobile, kao i niz drugih po-pratnih problema.
Mišljenje Vije�a bit �e upu�e-no na razne adrese, me�u ostalim i saborskim zastupnicima kojima se želi poru�iti da ovo pitanje za op�inu Gori�an nije tek usputno, kao što to neki od njih prikazuju, ve� je od vitalnog zna�aja.
Na aktualnom satu sjednice �p�inskog vije�a, održane u pe-tak nave�er, vije�nici su postavi-li niz pitanja vezanih uz nastali problem. Tako je, primjerice, Mladen Lepoglavec pitao što je �p�ina radila do sad i kako se takvo što uop�e moglo dogoditi. �dgovoreno mu je da je �p�ina na vrijeme reagirala, ali da na njene primjedbe nije bilo nika-kvih reakcija.
�sim ovog pitanja, vije�nici su razmotrili prijedlog rebalansa ovogodišnjeg prora�una koji je planiran u iznosu od 3,9 miliju-na kuna, a bit �e nešto ve�i od 4 milijuna kuna.
Prvi put pred Vije�em se našao i prijedlog prora�una za
2009. godinu koji se planira u iznosu od 4,1 milijun kuna.
� prora�unu za idu�u godi-nu planira se 500 tisu�a kuna za iskop i izgradnju temelja sport-ske dvorane, ne osiguraju li se sredstva iz odre�enih fondova, zatim se planira izdvojiti 400 ti-su�a kuna za modernizaciju jav-ne rasvjete, pola milijuna kuna za rekonstrukciju Doma kulture, 550 tisu�a za nastavak izgradnje pješa�ko biciklisti�kih staza, 200 tisu�a za izgradnju vodovodne i plinske mreže u novim ulicama te 800 tisu�a kuna za sanaciju odlagališta otpada.
Vije�nici su se pozabavili i dugovanjima pravnih osoba na ime komunalne naknade. Tvrtke i država op�ini duguju nešto više od 1,3 milijuna kuna. �ako je još u ožujku obe�ano da �e Ministar-stvo �inancija namiriti svoj dug od gotovo 900 tisu�a kuna, to se do sad nije dogodilo. �a razliku od države, poduzetnici su od tog vremena do sad platili ukupno negdje oko 400 tisu�a kuna du-ga.
�ne tvrtke koje su se oglušile na poziv �p�ine vezan uz dogovor oko obro�ne otplate duga, takvih je dvadesetak, upravo �e ovog utorka na svoje adrese primiti rješenja o ovrsi pa �e, kad nisu htjele milom, dug platiti silom.
(D.Mihoci)
�nstitut prometa i veza izra-dio je koncepciju prometnog ra-zvitka grada Preloga koja �e biti na javnom uvidu u prostorijama Gradske uprave do 31. prosinca ove godine.
�vaj dokument me�u osta-lim predvi�a izgradnju sjeverne obilaznice grada Preloga za kojom grad toliko vapi i koja bi ga ubudu-�e trebala spasiti od prometnog kolapsa.
Trasa obilaznice predvi�ena je na potezu od županijske ceste, koja ide uz jezero H� Dubrava prema �ndustrijskoj zoni u Prelo-gu, pa preko državne ceste D-20 izme�u Cirkovljana i Preloga do županijske ceste koja Prelog spaja s �ehovcom u razini Gospodar-ske zone Sjever, i dalje sa sjeverne strane grada izlazi na državnu cestu D-20 nedaleko od ulaza u Prelog iz smjera �akovca. Spušta se dalje na cestu koja vodi prema �toku i do županijske ceste u jeze-ro H� Dubrava.
� prvoj fazi planira se izgrad-nja spoja državne ceste D-20 kod �ndustrijske zone sa županijskom cestom koja prolazi uz Gospodar-sku zonu Sjever i ponovno držav-nom cestom D-20, na ulazu u Pre-log iz smjera �akovca.
�ainteresirani mogu dobiti uvid u podrobnosti tijekom traja-nja javne rasprave svakodnevno od 7 do 15 sati.
Prijedlog koncepcije po prvi put bit �e javno predstavljen na prvoj sljede�oj sjednici Gradskog vije�a.
Najavljeno je i predstavljanje �ak dva idejna rješenja izgradnje mrtva�nice i ure�enja groblja u Prelogu, kao i prijedlog rekon-strukcije Trga sv. Lovre u Cirkov-ljanu.
��ekuje se da �e u planu prora�una za 2009. godinu Grad predvidjeti odre�ena sredstva za realizaciju koncepcije prometnog razvitka, ali i druga dva projekta.
(D.Mihoci)
� petak 21. studenog održana je sve�ana osniva�ka skupština Dje�jega gradskog vije�a Grada �akovca.
S obzirom na to da su od ove godine na podru�ju Grada �akovca po�ela djelovati �etiri dje�ja foruma – tri �akove�kih osnovnih škola – “�maji�i” iz �. �Š, “�vjezdica” iz ��. �Š. “Smješko” iz ���. �Š i dje�ji forum “Sre�a” iz �Š Kuršanec, odlu�eno je da se forumi još bolje povežu me�u-sobno i s Gradskom upravom. Tako je došlo i do osnivanja ovog vije�a, �ijem �e se radu uskoro pridružiti i forum djece �Š �vanovec.
� Dje�je gradsko vije�e u�i �e po troje predstavnika iz svakog fo-ruma, me�u kojima �e biti izabran i
dje�ji gradona�elnik, a mališani �e imati pravo sudjelovati u sjednica-ma Gradskog vije�a i predlagati sve što bi za djecu Grada �akovca bilo dobro napraviti, odnosno što su uvi-djeli da Grad ve� dobro radi.
Cilj je potaknuti odrasle da još više �uju mišljenje mališana. Njima ovo omogu�uje Konvencija �N-a o pravima djeteta temeljena na �lan-ku 11. koji dozvoljava djeci da par-ticipiraju u radu lokalne zajednice, a prava djece ovom su prilikom u gradskoj vije�nici predstavili ma-lene predstavnice dje�jih foruma. �z predstavnike Grada i �lanova foruma, sjednici su se odazvali i svi ravnatelji �akove�kih osnovnih škola. (mn)
Povodom Me�unarodnog da-na djeteta u srijedu su polaznici Dje�jeg vrti�a “Dje�ja maštanja” iz Murskog Središ�a posjetila Gradsku upravu i porazgovarali s gradona�elnikom �osipom Do-brani�em.
Djeca su dobila odgovore na pitanja što je zapravo grado-na�elnik, je li to teško biti, kako dolazi na posao i mnogo drugo. �n pak im je strpljivo na sve od-
govorio i poželio da netko od njih jednog dana bude gradona�el-nik. Naglasio je kako Grad skrbi o djeci i da su upravo vrti�i me�u prioritetima gradskog �elništva, jer svi žele da djeca imaju dobar smještaj, logistiku i odgajatelje. Djeca pak su gradona�elniku pre-dala plakat na kojem je ispisano što ona žele i na što imaju pravo, te mu uputila poziv da ih obi�e u njihovom vrti�u. (S. Mesari�)
ga gradskog vije�a. Pokazalo se da je Krušelj s pravom postavljen za predsjednika i da �e pod njegovim vodstvom Dje�je gradsko vije�e raspravljati ne samo o dje�jim te-mama ve� i o ozbiljnim problemima koji se ti�u odraslih.
Predsjednik Dje�jega gradskog vije�a bio je izrazito direktan te je zahtijevao odgovore na mnoga pi-tanja zbog kojih gradona�elniku, kojemu su bila upu�ena, nije bilo nimalo lako.
- To nisu djeca, to su odrasli ljudi i ne razlikuju se puno po zahtjevi-ma od naših gradskih vije�nika, komentirao je Glavina nakon što je izrešetan pitanjima.
Predsjednika Dje�jega grad-skog vije�a zanimalo je kada �e napokon biti izgra�ena pješa�ko biciklisti�ka staza koja bi spojila Cirkovljan i Prelog, zanimao se za ogradu za koju se godinama obe�a-va da �e biti postavljena oko crkve u Cirkovljanu, a zanimalo ga je i zbog
�ega je preloška tvrtka “Hilding” otpustila 70 ljudi.
- Postavljanje nove ograde stvar je župe, Grad u tome može pomo�i, ali nikako pokrenuti cijelu stvar. Pješa�ko biciklisti�ka staza plani-ra se graditi, ali još ne znam to�no re�i kada, a što se otpuštanja ti�e, koliko je meni poznato, otpušteni su oni ljudi koji su u Hildingu bili zaposleni kao sezonski radnici. Mi danas živimo u kapitalizmu koji po-znaje samo dobit. Pitaj tatu što zna�i kapitalizam, odgovorio je Glavina, i pokušao objasniti djeci da su se u gradu Prelogu posljednjih godina jako trudili ulagati u ure�enje gos-podarskih zona i otvaranje novih radnih mjesta, kako bi njihovi rodi-telji imali gdje raditi.
Kada �e Draškovec dobiti sportsku dvoranu
� ime djece iz Draškovca pitanje gradona�elniku postavila je Marti-na Kobal koju je zanimalo ho�e li i
kada njihova škola i Draškovec dobiti sportsku dvoranu.
�dgovoreno joj je da bi se to moglo dogoditi za dvije - tri go-dine.
�ednog dje�aka iz Cirkovlja-na zanimalo je zašto nije do kraja ogra�eno igralište u �dencima, dok je zamjenik predsjednika Dje�jeg vije�a �osip Slavi�ek pitao za pomo� oko daljnjeg ure�enja prostora koje je dobila na korište-nje �druga mladih u �ukovcu.
Danas djeca, sutra odrasli ljudi
Dje�je gradsko vije�e ponov-no �e se sastati 3. prosinca u 17 sati u Gradskoj knjižnici u Prelogu gdje �e održavati redovite jedno-mjese�ne sastanke.
Na tom sastanku, osim Silvije Kosec, koordinatorice Dje�jega gradskog vije�a ne�e biti drugih odraslih jer djeca sama žele utvr-diti program svog djelovanja.
�a razliku od poodavno osno-vanog Vije�a mladih, koje je slabi-je aktivno od Dje�jega gradskog vije�a, barem sude�i po onome kako je po�elo, možemo o�eki-vati ozbiljnu aktivnost. Djeca su gradona�elniku ve� pokazala koliko mogu i da ne�e prezati pred postavljanjem i neugodnih pitanja. Stoga preporu�ujemo i Gradskom vije�u da se pripremi na dje�je vije�nike. �ni danas jesu djeca, ali ve� �e sutra biti odrasli ljudi. �ato bi bilo mudro uvažavati ih i s njima razgovarati kao sa sebi jednakima.
(D.Mihoci)
� želji da približe romsku kultu-ru široj javnosti, da povežu romske zajednice Me�imurja i Pomurja pu-tem kulturnih i sportskih doga�aja, Me�imurski savez sportske rekre-acije u suradnji s �drugom �oma Bajaša i Me�imurskom županijom, a uz izrazitu �inancijsku potporu ��, osmislili su i tijekom ove godi-ne proveli u djelo osebujan projekt “Stalno, održivo i kreativno o�uva-nje kulture i naslje�a �oma”.
� sklopu projekta vrijednog 90 tisu�a eura održan je prvi me�una-rodni Festival sportske rekreacije �oma, zatim izložba likovnih radova i tradicionalnih predmeta i instru-menata koje su izradili �omi, održan je i koncert na kojemu se moglo uži-vati u romskoj glazbi, prikazan je i dokumentarac o životu i kulturi me-
�imurskih �oma. Tako�er je održan susret me�imurskih i prekmurskih �oma, kao i prva nacionalna kon-ferencija na kojoj se raspravljalo o smanjenju nejednakosti u zdravlju romske populacije. Cijeli ovaj hvale vrijedan projekt zaklju�en je obja-vom knjige naslova “�z života �oma”. Knjiga je predstavljena novinarima u �etvrtak 20. studenog, a donosi fo-togra�ije i izvješ�a s aktivnosti koje su provedene u sklopu projekta. �na je osobito zna�ajna i vrijedna jer objavljuje podatke o povijesti i tradiciji �oma, o njihovim obitelj-skim prilikama i naporima koji se �ine kako bi �omi živjeli bolje. �a-nimljivo je i to što ova knjiga donosi iste podatke i za �ome u Sloveniji, a dijelom i �ome u Ma�arskoj.
(D.Mihoci)
K�D �van Musta� Kantor i caffe bar �ibica iz Svete Marije organi-ziraju manifestaciju pod nazivom “Prikaz svetomarskog kolinja”. �sta �e biti održana 29. studenog, u su-botu, na vanjskom i u unutarnjem prostoru Doma kulture u Svetoj Ma-riji. Po�etak je zakazan za 12 sati.
Prikaz kolinja na tradicionalni na�in popratit �e tamburaši i bogata po-nuda doma�ih jela i pi�a. �d 19 sati zapo�inje u prostorijama doma veli-ka fešta uz Limenu glazbu “Branko i prijatelji” i kulturno umjetni�ki pro-gram doma�eg kuda, a tu je friška kolinjska ve�era. (A. Fuš)
O�UVANJE kulture i naslje�a
Približili Rome Romima
Oni su osmislili i ponijeli glavni teret realizacije projekta
OVE SUBOTE u Svetoj Mariji
Prikaz tradicionalnog kolinja
PRELOG izradio koncepciju prometnog razvitka
Sjeverna obilaznica spas od prometnog kolapsa
Oko Preloga planira se izgraditi prometni prsten
ME�UNARODNI DAN djeteta u M. Središ�u
Djeca posjetila gradona�elnika
U SKLOPU projekta “�akovec - grad prijatelj djece”
Osnovano Dje�je gradsko vije�e
foto: vijece djeca 06
Na osniva�koj skupštini bile su i predstavnice Dje�jeg foruma “Smješko”
OVRHE Op�ine Gori�an
Tko ne�e milom, platit �e silom
NA ME�UNARODNI DAN dje�jih prava u Prelogu konstituirano Dje�je gradsko vije�e
Prvi predsjednik Petar Krušelj
Petar Krušelj i Josip Slavi�ek s gradona�elnikom (slijeva nadesno)
25. studenog 2008.10 KROZ ME�I�URJE
�nato� svim problemima, u �rehovici su uspjeli staviti pod krov novi Sportsko - vatrogasni objekt veli�ine 670 kvadrata u koji je samo u ovoj godini uloženo 750 tisu�a kuna.
- Da bismo kompletno uredili ovaj objekt, potrebno nam je još oko 2 milijuna kuna. Nastojat �emo u�initi sve kako bismo ga što prije stavili u funkciju jer su, primjerice, naši nogometaši sada smješteni u kontejnerima, isti�e Franjo Bukal, na�elnik op�ine �rehovica.
� Podbrestu op�ina �rehovica gradi objekt od 750 kvadrata. �adi se o Domu kulture i vatrogasnom spremištu.
- Tu smo s radovima došli do pod plo�u. �aspisali smo natje�aj za izradu krovišta i odabrali izvo�a-�a radova. �brtni�ka zadruga taj �e posao obaviti za iznos od 856 tisu�a
kuna. Nadamo se da �emo imati lije-po vrijeme i da �emo do Boži�a i taj objekt staviti pod krov i da �e nam do tada Ministarstvo kulture ispla-titi dio potrebnog novca za ovu inve-sticiju. �sto tako o�ekujemo potporu Županije. Moram kazati da smo do sad u ovaj objekt utrošili preko 600 tisu�a kuna, kazao je Bukal.
Na�elnik poziva sugra�ane da podmire sve svoje obaveze koje se ti�u komunalne i grobne naknade jer i o prilivu tih sredstava ovisi napre-dovanje navedenih dviju kapitalnih investicija. Dug doma�instava na ime naknada iznosi oko 170 tisu�a kuna. �z op�ine pozivaju dužnike da, uko-liko nisu u stanju cijelo dugovanje podmiriti, odmah do�u dogovoriti obro�nu otplatu duga. Na�elnik Bu-kal upozorava da �e op�ina, zatreba li, posegnuti za nepopularnom mje-rom ovrhe. (D.Mihoci)
Dvanaest predlaga�a poslalo je osamnaest prijedloga mogu�ih laureata javnih priznanja koja Grad Prelog dodjeljuje na sve�anosti u povodu proslave Dana grada.
� njima je u dva navrata ra-spravljalo Povjerenstvo i na koncu Gradskom poglavarstvu Preloga predložilo da ove godine nagradi sedam osoba i jednu tvrtku.
Prijedlog je da se Grb grada Preloga dodjeli tvrtki LPT, zatim �vanki Novak iz Preloga i njenu su-mještaninu Mati Kljai�u. Tako�er se predlaže da se Plaketa grada Preloga dodijeli Petru Novaku iz Preloga, Stjepanu Soka�u iz �po-rovca, �osipu Glavini iz Cirkovlja-na, Stjepanu Matja�i�u iz Draškov-ca i Krešimiru Glavini iz Preloga.
�ako je bilo i prijedloga za dodjelu nagrade za životno djelo, ona ove godine ne�e biti uru�ena.
Poglavari su razmotrili prijed-log Povjerenstva i s njim se složili, ali �e kona�nu odluku o mogu�im laureatima donijeti Gradsko vije-�e.
- �ve je godine zaista bilo pu-no prijedloga, mnogi su ih dostav-ljali bez ikakva obrazloženja, što nije dobra praksa. To, naravno, nije prihvatljivo pa ubudu�e takve pri-jedloge Povjerenstvo ne�e uzimati u obzir. Kako bismo olakšali rad Povjerenstvu, morat �emo razmi-sliti i o novim kriterijima dodjele priznanja, ali i rada Povjerenstva, rekao je gradona�elnik Glavina.
(D.M.)
Na 55. sjednici �p�inskog poglavarstva op�ine Nedeliš�e, održanoj prošli utorak, �lanovi Poglavarstva utvrdili su prijed-log prora�una op�ine Nedeliš�e za 2009. godinu.
Nakon održanih sastanaka s predsjednicima vije�a mjesnih odbora op�ine Nedeliš�e, izvrše-ne su korekcije te je predvi�en prora�un od 30,123.500 kuna.
�a potrebe predstavni�kih i izvršnih tijela, mjesnih uprava i samouprave planirano je preko 14 milijuna kuna, od �ega za po-trebe programa jedanaest mje-snih odbora nešto manje od 10
milijuna kuna. Sredstva u iznosu od 4,5 milijuna kuna planirana su za rad �pravnog odjela za komunalne djelatnosti i gospo-darstvo za idu�u godinu, dok se za društvene djelatnosti planira nešto više od 6 milijuna kuna. �a potrebe �pravnog odjela za �inancije planirano je preko 5 milijuna kuna.
�z prijedlog prora�una za 2009. utvr�en je i prijedlog od-luke o njegovom izvršenju te prijedlog procjene prora�una za 2010. i 2011. godinu.
Donesen je prijedlog odluke o izmjenama i dopunama prostor-
nog plana op�ine ograni�enog sadržaja, zbog korekcije granice gra�evinskog podru�ja katastar-ske op�ine Nedeliš�e po zahtjevu stranke radi pogreške kod utvr-�ivanja vlasništva te odre�ivanje lokacije reciklažnog dvorišta za gra�evni otpad.
�tvr�en je i prijedlog izmjene i dopune detaljnog plana ure�e-nja sjevernog dijela naselja Nede-liš�e “Mesap” i S�C-a “Sjever”, za što �e se od 26. studenog do 11. prosinca održati javna rasprava i javno izlaganje. �zmjenama se utvr�uju prostori za smještaj no-ve �snovne škole te Turisti�ko –
sportsko - rekreativnog parka “Trate”. Na sjednici Poglavarstva prihva�en je prijedlog odluke o prodaji nekretnine Društvenog doma s dvorištem u Macincu. S obzirom na to da se prostor ne koristi za društvene namjene te su potrebna znatna ulaganja u njegovo ure�enje, sukladno zahtjevu Vije�a Mjesnog odbora Macinec, zaklju�eno je da se pro-da putem natje�aja po po�etnoj cijeni od 143.387 eura, odnosno 1,025.217 kuna, dok �e se dobi-vena sredstva utrošiti na druge projekte u Macincu.
(H. �e�ar)
Vije�nici Donjeg Vidovca na svojoj su sjednici donijeli odluku da vrijednost boda za komunal-nu naknadu u idu�oj godini ostaje ista, 25 lipa za metar kvadratni. Sukladno zakonskim odredbama, donesena je odluka o zbrinjava-nju gra�evinskog otpada. �sti �e se mo�i deponirati sjeverno od Donjeg Vidovca na nekadašnjoj deponiji še�erne repe, prostor �e se ograditi, a deponiranje �e se vr-šiti uz kontrolu. Pred vije�nicima se našlo izvješ�e Državne revizije u kojem nije bilo ni jedne primjed-be vezane uz �inancijska izvješ�a i tijekove. Višak prihoda iz pret-hodne godine u visini 680.628 kuna bit �e raspore�en za sana-ciju asfalta i kupnju gradilišta za
izgradnju nove školske zgrade. �p�ina Donji Vidovec raspisat �e natje�aj za obavljanje dimnja�ar-skih poslova na podru�ju op�ine.
Na aktualnom satu sjednice na�elnik �osip Grivec dao je vi-je�nicima važne informacije za op�inu. Vezano uz novu školsku zgradu, re�eno je da je u tijeku izrada projektne dokumentacije te je izvršena geodetska izmjera. Kupljene su nekretnine na kojima �e se urediti parkiralište pokraj groblja. �d aktualnosti još valja iz-dvojiti radove na ure�enju Doma kulture, radove na parcelaciji po-duzetni�ke zone te ugovor koji je potpisan s Fondom za regionalni razvoj o izgradnji cestovne infra-strukture u zoni. (A. Fuš)
� nazo�nosti �adranke Kosor, ministrice branitelja, me�ugenera-cijske solidarnosti i obitelji, Domu za nezbrinutu djecu u Nazorovoj ulici u �agrebu uru�ene su brojne materi-jalne donacije.
Me�u donatorima bile su i dvije braniteljske zadruge iz Me�imurske županije, �iji su predstavnici bili na prigodnoj sve�anosti.
Braniteljska zadruga “Mura” iz Murskog Središ�a (na snimci je nje-
zin predsjednik Stjepan Tarandek), domu “u Nazorovoj” podarila je pola tone svježih jabuka, dok je Branitelj-ska zadruga Farmer iz Gori�ana da-rovala pedeset pari cipelica te klupu koju su izradili sami branitelji za-drugari. �sim osoblja doma, me�i-murskim braniteljima zadrugarima zahvalila je i ministrica Kosor, usput pohvalivši Me�imurce kao ljude koji redovito pomažu i razumiju tegobe ljudi i djece. (S. Mesari�)
ODRŽANA SJEDNICA OV-a Donji Vidovec
Višak prihoda za sanaciju asfalta i kupnju zemljišta za novu školu
Me�imurski branitelji za djecu u Nazorovoj
U OP�INI OREHOVICA uspjeli staviti pod krov dva kapitalna objekta
Gra�ani pozvani da plate dugovanja, jer svaka je kuna bitna
JAVNA PRIZNANJA Grada Preloga
Od osamnaest mogu�ih laureata izabrano njih osam
POGLAVARSTVO op�ine Nedeliš�e predložilo prora�un
Za idu�u godinu predvidjeli 30 milijuna kuna
25. studenog 2008. 11KROZ ME�I�URJE
Program gradnje objekata i ure-�aja komunalne infrastrukture te program održavanja komunalne infra-strukture za 2009. godinu utvr�en je prošli utorak na sjednici Poglavarstva op�ine Nedeliš�e.
Programom gradnje objekata i ure�aja komunalne infrastrukture obuhva�ene su javne površine, neraz-vrstane ceste, groblja, javna rasvjeta, opskrba pitkom vodom te odvodnja i pro�iš�avanje otpadnih voda. Prora-
�unom su za te potrebe predvi�ena sredstva u ukupnom iznosu od 12,3 milijuna kuna, od �ega se iz komunal-nog doprinosa osigurava 367 tisu�a kuna. �d toga se za rekonstrukciju dijela �lice maršala Tita u Nedeliš�u predvi�a nešto manje od 3 milijuna ku-na, za gradnju novih cesta 3,6 milijuna kuna, dok se za javnu rasvjetu predvi-�a 589 tisu�a kuna. �a opskrbu pitkom vodom predvi�a se preko milijun kuna, dok se za objekte i ure�aje za odvodnju
otpadnih voda predvi�a nešto više od 3,5 milijuna kuna, od �ega 2 milijuna kuna za nastavak izgradnje kanalizaci-je u naseljima Puš�ine, Gornji Hraš�an, Dunjkovec i Pretetinec.
�a program održavanja komu-nalne infrastrukture u 2009. godini u svim naseljima op�ine Nedeliš�e pred-vi�ena su ukupna sredstva u iznosu od 1,9 milijuna kuna, a potrebna sredstva osigurat �e se iz sredstava prora�una i komunalne naknade. (H. �e�ar)
�lanovi više udruga op�ine Belica udruženim su snagama u subotu or-ganizirali radnu akciju ure�enja druš-tvenog doma. �dazvao se velika broj
�lanova udruga Limene glazbe Belica, dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, �lanova K�D-a Belica, udruge umirovljenika, Me�imurske udruge
POGLAVARSTVO op�ine Donja Dubrava
Novi natje�aj za dimnja�ara
Na�elnik op�ine Marijan Varga informirao je pogla-vare o aktualnostima. S vlasnikom tvrtke “Betex” do-govoreno je da op�ina bude nositelj projekta izgradnje poslovno - trgova�kog centra na prostoru stare škole, a da se Betexu osigura prostor do 450 kvadrata. �držan je sastanak s na�elnikom PP-a Prelog �dravkom Kola-ri�em vezano uz pojavu droge na podru�ju op�ine te ošte�enje stupi�a oko crkve. Na završnoj koordinaciji za izgradnju novog vrti�a preuzeti su radovi uz obvezu dovršenja vanjskog ure�enja i postavljanje parketa. Do-vršenje ostalih radova o�ekuje se do kraja studenog.
Prihva�ena je izrada procjene ugroženosti i plan zaštite spašavanja, uzimaju�i u obzir veli�inu teritorija op�ine, broj stanovnika, materijalna dobra te ostale �imbenike. Cijena pripreme i izrade cjelokupne do-kumentacije iznosi 12 tisu�a kuna plus PDV, a izrada je povjerena tvrtki “Nw-wind” d.o.o. iz Varaždina. Na sjednici je prihva�en aneks ugovora za izradu detaljnog plana ure�enja Gospodarske zone Sjeveroistok. Detalj-ni plan izra�uje Arhitekt - atelje, a u me�uvremenu je na snagu stupio novi �akon o prostornom ure�enju koji je znatno proširio i proceduru i obim potrebnih radova. Pove�anje iznosi 24.247,50 kuna, a ukupno �e izrada detaljnog plana op�inu koštati 103 tisu�e kuna.
�dbor za raspisivanje natje�aja, odabir najboljih ponuda te nadzor i prijem izvršenih radova predložio je najpovoljniju ponudu za dodjelu koncesije za obavljanje dimnja�arskih poslova na podru�ju op�ine. Najpovolj-niju ponudu dao je Dimnja�arski obrt Fišter iz Sivice, a godišnja koncesija iznosi 7 tisu�a kuna. � me�uvreme-nu je došlo do vlasni�kih promjena kod pravnog subjek-ta, pa je koncesija dana samo na dva mjeseca, a op�ina �e raspisati novi natje�aj. Na godinu dana produžen je ugovor �an�ec centru iz Donje Dubrave za obavljanje pogrebnih usluga. �elnici op�ine isti�u da je potrebno što prije oformiti zajedni�ki pogon za �etiri donjome-�imurske op�ine za pogrebne usluge.
�d strane Pre-koma stigao je dodatak ugovora kojim �e Grad Prelog putem spomenutog poduze�a osigurati op�ini korištenje reciklažnog dvorišta na lokaciji Gospodarska zona sjever Prelog parcela GKP-a Pre-kom. �p�ina Donja Dubrava ne�e imati dodatne troškove za izgradnju reciklažnog dvorišta, a ovakav je dodatak ugovora prihva�en.
Županijskoj upravi za ceste predlaže se u idu�oj godini temeljita obnova ceste prema Kotoribi od �agre-ba�ke ulice do Mlina jer postoje udubljenja, potrebno je izvršiti rekonstrukciju krivine i izgraditi pješa�ko biciklisti�ku stazu. (A. Fuš)
Pred kotoripskim poglavarima našao se nacrt pro-ra�una op�ine za 2009. godinu. Na�elnica Blaženka �vo-šec nazvala ga je prora�unom želja, a planirani prihodi o�ekuju se nešto manje od 13 milijuna kuna. Tri miliju-na kuna pomo�i o�ekuje se iz državnog i županijskog prora�una, 2,5 milijuna su prihodi od poreza, 2 milijuna o�ekuju se od prodaje poljoprivrednog i gra�evinskog zemljišta, 1,5 milijuna kuna jesu administrativne pri-stojbe, 2 milijuna kuna je višak prihoda iz 2008. godine, dok se 2 milijuna kuna odnosi na kreditno zaduživanje vezano uz program ��B-a za asfaltiranje nerazvrstanih cesta. � prora�unu �e još biti rasprave na sjednicama Poglavarstva, a kona�nu odluku o prihva�anju donijet �e �p�insko vije�e. Na sjednici je re�eno da �e op�ina Kotoriba Ministarstvu poljoprivrede kandidirati iz-gradnju kanalizacijske mreže u ulici Alojzija Stepinca u iznosu od 400 tisu�a kuna.
� Kotoribi se etapno izgra�uje kanalizacijski su-stav, a na red je došla ulica Pavleka Miškine. Me�imur-ske vode provele su javni natje�aj te je prihva�en spo-razum izme�u op�ine i Me�imurskih voda o ure�enju me�usobnih odnosa o �inanciranju radova i realizaciji projekta. Dionica je duga 391 metar, vrijednost radova je 368.700 kuna, a s 50 posto su�inancirat �e ih Fond za regionalni razvoj. � op�ini o�ekuju i �inancijsku potpo-ru Hrvatskih voda koje su i do sad sudjelovale u izgrad-nji kanalizacije. �adovi su zapo�eli ovih dana.
Poglavarstvo Kotoribe odlu�ilo je raspisati natje-�aj za dodjelu studentskih stipendija. Stipendije mogu ostvariti studenti koji polaze redovni studij na višim i visokim školama, odnosno fakultetima od druge godi-ne studija na više i imaju prosjek ocjena 2,50, a �iji ro-ditelji imaju prebivalište na podru�ju op�ine najmanje pet godina prije objave natje�aja. Molbe s potrebnom dokumentacijom treba dostaviti na adresu �p�ine Kotoriba do 12. prosinca. � prošloj akademskoj godini op�ina je imala dvije stipendistice, dok �e se u ovoj go-dini dodijeliti još �etiri stipendije. Visina stipendije za studij u �akovcu, Varaždinu i Koprivnici je 300 kuna, a za ostale gradove 500 kuna.
�koliko dozvole vremenski uvjeti, ve� ove godine krenut �e se s izgradnjom pješa�ko biciklisti�ke staze u dijelu ulice Kralja Tomislava. � prvoj fazi uredit �e se dionica od Kolodvorske ulice do Stjepana �adi�a, pa je za taj dio raspisan natje�aj. Pristiglo je pet ponuda, od kojih je najpovoljnija bila ponuda �brta Blažon iz Murskog Središ�a. �ni �e radove obaviti za 257.757,94 kune. Polovi�an iznos su�inancirat �e Županijska upra-va za ceste.
� ovoj godini je op�ina za potrebe Hrvatskoga Cr-venog križa - GDCK� uplatila 3.500 kuna. Na prijedlog Miljenka Fuša odlu�eno je da se još isplati 4 tisu�e kuna, koliko je prema zakonskoj regulativi potrebno pla-titi. Na objavljeni natje�aj za idejno rješenje spomen - obilježja svim Kotorip�anima koji su umrli, poginuli i nestali pristigle su dvije ponude, ali nepotpune i ne zadovoljavaju uvjete natje�e. Stoga je odlu�eno da se po�etkom idu�e godine raspiše novi natje�ej za spo-men - obilježje koje �e biti na oproštajnom trgu mjesnog groblja.
�p�ina Kotoriba �e u suradnji s Turisti�kom za-jednicom povodom boži�no - novogodišnjih blagdana izraditi razglednice. Štampat �e se 4 tisu�e komada, a po dva primjerka mještani �e dobiti besplatno uz Koto-ripski vjesnik. Tisak �e odraditi tvrtka “Georg” po cijeni od 0,84 kune za jednu razglednicu. (A. Fuš)
Dimnja�ar dostavio popis neplatiša
Na posljednjoj sjednica Poglavarstva Kotoribe na�elnica Blaženka �vošec izvijestila je poglavare da je dimnja�ar Željko Srbrnjak dostavio popis do-ma�instava koja ne pla�aju dimnja�arske usluge ili pak ga ne puštaju u ku�u kako bi izvršio �iš�enje. � koliko je takvih doma�instava rije�, nije znala preci-zirati jer još nedostaju neki podaci. Poglavari su dali zeleno svijetlo da koncesionar pokrene sve zakonske postupke u suradnji s nadležnim inspekcijama i ko-munalnim redarom. �elnici op�ine smatraju da im je najvažnije da se usluge �iš�enja obavljaju uredno i kvalitetno zbog sigurnosti mještana. Što se ti�e s kašnjenjem uplate za koncesijsku naknadu, poglavari su dimnja�aru Željku Srebrnjaku dali rok do kraja go-dine da pomiri sve obaveze prema op�ini. (A. Fuš)
POGLAVARSTVO op�ine Kotoriba
Op�ina dodjeljuje Op�ina dodjeljuje još �etiri stipendijejoš �etiri stipendije
Nikolina Fuš Zvošec, prof., �lanica Poglavarstva i pred-sjednica Povjerenstva za stipendije
UTVR�EN PROGRAM gradnje i održavanja komunalne infrastrukture
Za ceste, javnu rasvjetu i kanalizaciju predvi�eno 12,3 milijuna kuna
Za gradnju novih cesta u idu�oj 2009. godini predvi�ena su sredstva od 3,6 milijuna kuna
URE�ENJE društvenog doma Belica
Zajedni�ka radna akcijaza proizvodnju merkantilnog krumpi-ra i drugih udruga, kako bi iz dvorane izvezli velike naslage šljunka. Naime, to je mogu�e samo ru�nim radom jer su vrata preuska za strojeve, trebalo je iz dvorane izvesti stotine i stotine ta�ki šljunka, kako bi se dobila ravna površi-na. Dvorana Društvenog doma u Belici služila je kao kino te imala koso gledali-šte, a nova �e dvorana imati ravan pod,
pogodniji za sva planirana doga�anja. � akciju ure�enja Društvenog doma na svoj su se na�in uklju�ile i �asne sestre, koje su za sve sudionike radne akcije priredile doma�e kobasice. Na�elnik op�ine �vonimir Taradi, koji je i organi-zator akcije, na kraju je zahvalio svima na pomo�i, rekavši da su ovom akcijom doprinijeli da ure�enje doma bude jefti-nije za dvadesetak tisu�a kuna. (�Š)
Dio �lanova udruga koji su se odazvali na akciju ure�enja domaDio �lanova udruga koji su se odazvali na akciju ure�enja doma
25. studenog 2008.12 KROZ ME�I�URJE
��enici povijesne grupe �Š Šen-kovec ove godine rade na projektu “��enje o ljudskim pravima na pri-mjeru holokausta“ u sklopu kojeg �e 27. sije�nja idu�e godine otvoriti mali muzej holokausta u kabinetu škole.
� muzeju �e biti prikazana sudbina Židova u Drugom svjet-skom ratu, s posebnim naglaskom na problemu ljudskih prava. Cen-tralni dio muzeja bit �e lanci sa-stavljeni od 100.000 spajalica. Svaka spajalica predstavlja jednu žrtvu nestalu u paklu holokausta. ��enici ve� dva mjeseca prikuplja-ju spajalice i do sad su ih skupili oko 50.000. �z pomo� bloga na �nternetu (http://pg-senkovec.blog.hr/) akcija skupljanja širi se Hrvatskom. Tako spajalice sti-žu iz Kutine, Lekenika, �agreba,
Slavonskog Broda, Splita i drugih mjesta.
� akciji aktivno sudjeluje i �konomska škola �akovec koja uz podršku ravnateljice skuplja spaja-lice za muzej. ��enici �TS �akovec i �Š Šenkovec i posebno �e obilježiti Dan �ovjekovih prava (10. prosinca) i tom �e prilikom lancima spajalica okružiti neku kulturno - povijesnu znamenitost �akovca (vjerojatno pala�u Staroga grada ili Dom sindi-kata – ovisno o broju spajalica koji skupe).
� petak 29. studenog s po�et-kom u 19 sati u prostorijama vi-je�nice �p�ine Šenkovec Miljenko Hajdarovi�, prof. povijesti i voditelj povijesne grupe, održat �e preda-vanje “�zrael - prošlost i sadašnjost“ u sklopu kojeg �e i predstaviti pro-jekt.
� petak 21. studenog u Do-njem Kraljevcu održana je sve�a-nost u povodu dovršetka ure�enja Ludbreške ulice, odnosno glavne prometnice kroz mjesto u pravcu Preloga. Sama je sve�anost bila kratka, a prva je u nizu sve�ano-sti dovršetka pojedinih dionica ure�enja cesta i ulica u mjestima op�ine Donji Kraljevec.
Na�elnik op�ine �latko Hor-vat u svojem je govoru istaknuo da je sad Ludbreška ulica u potpu-nosti rekonstruirana, uz izgrad-nju kanalizacije te novi kolni�ki i biciklisti�ki trak, kao i nogostup za pješake s obje strane ulice po cijeloj dužini. Na taj je na�in dobi-vena velika sigurnost u prometu kroz mjesto, a sigurnost su dobili i biciklisti i pješaci.
Cijelio posao stajao je ukupno s izgradnjom kanalizacije oko 5 milijuna kuna, a samo ure�enje i rekonstrukcija ceste u dužini nešto manjoj od dva kilometra, oko 3 milijuna kuna. Sredstva su osigurana iz programa ��B ��, uz
Na užem podru�ju op�ine Sveti �uraj na Bregu zapo�eli su radovi na izgradnji odvodnje oborinskih voda te rekonstrukciji postoje�eg i dogradnji novoga magistralnog i sekundarnog voda. � sklopu �ita-vog projekta ugradit �e se kanali-zacijske cijevi za odvodnju fekalnih voda s doma�instava. Gradilište su u srijedu obišli op�inska na�elnica Dragica Vugrinec, direktor Me�i-murskih voda mr. �osip �or�ec i ravnatelj Ž�C-a �oran Šari�, koji su
izrazili zadovoljstvo što su radovi po�eli i što �e njihovim dovršenjem nestati problemi s oborinskim vo-dama. �sto tako je ustvr�eno kako �e se ovim zahvatom riješiti opskr-ba vodom ovog dijela Me�imurja.
�adovi obuhva�aju dužinu od 400-tinjak metara te ugradnju cije-vi pro�ila Fi 300 i proširenje kolnika za pedesetak centimetara. � �inan-ciranju sa 70 posto iznosa sudjeluju Me�imurske vode i s 30 posto Me�i-murske vode. (sm)
pomo� Ministarstva regionalnog razvoja koje je osiguralo 1,2 mili-juna za ure�enje ceste. Županijska uprava za ceste osigurala je 1,1 milijun kuna, a Fond regionalnog razvoja 850.000 kuna.
Na�elnik op�ine �latko Horvat istaknuo je ponovno da je rekon-
strukcija i ure�enje ceste rezultat ulaganja države u op�inu od 47 mi-lijuna kuna za izgradnju kanalizaci-je, s tim da Hrvatske vode ulažu još 10,2 milijuna kuna, a sama op�ina Donji Kraljevec 12,2 milijuna kuna, te zahvalio premijeru i ministrima pojedinih ministarstava na pomo�i.
Župan Me�imurske županije tako�er je zahvalio Ministarstvu regionalnog razvoja, te Ministar-stvu poljoprivrede i vodnoga gos-podarstva na pomo�i, istaknuvši da se u Me�imurju gradi jedna europska Hrvatska.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede �dravko Krmek naglasio je da se ulaže u razvoj kraja, a kako bi ljudi ostali ovdje i zapošljavali se. - Nama je cilj da svi vi ostanete ovdje, rekao je �dravko Krmek, uz napomenu da �e se prema novom zakonu koji je pred donošenjem još više ulagati u regionalni razvoj. �n je stoga zamolio sve dužnosnike kako op�inske, tako i županijske da prirede kvalitetne programe na osnovu kojih �e dobiti poticajna sredstva. Sve�anosti otvorenja nazo�ila je i ravnateljica u Mini-starstvu regionalnog razvoja Ka-tica Miškovi�, te dožupan Mladen Križai�, kao i na�elnici i gradona-�elnici susjednih op�ina.
(�Š)
Predsjednik Gradskog vije�a �van Le�ek na sjednici Gradskog po-glavarstva gradona�elniku �osipu Dobrani�u i poglavarima postavio je nekoliko pitanja u vezi s Dje�jim vrti�em “Masla�ak”, s osvrtom na zaklju�ke s posljednjih sjednica Po-glavarstva i Vije�a.
- Što je u�injeno, jesu li nepra-vilnosti otklonjene, kakvo je po-slovanje vrti�a nakon što je Grad za isplatu pla�a posudio 36 tisu�a kuna, pitao je Le�ek.
- �dnos s ravnateljicom je loš i u vrti�u se politizira. Treba ga o�isti-ti od politikanstva. Mene se ima za budalu, jer ništa ne znam o stanju u vrti�u, a mi se svi borimo da pomo-gnemo. �vako više ne ide, vidno ljut rekao je gradona�elnik Dobrani�.
Na to je Le�ek ustvrdio kako su problemi u vrti�u zapo�eli s bivšim gradona�elnikom Klennertom.
- Želimo vrti�u pomo� i sura�i-vati, ali iz vrti�a ne dolazi ni malo dobre volje. �vakvo ponašanje je nerazumljivo.
Gradona�elnik Dobrani� je na-glasio kako je ravnateljici �admili Baljak predložio da podnese ostav-ku, a isto to i Mariju Nereru, pred-sjedniku �pravnog vije�a vrti�a.
- �a imam rješenje za vrti�, ali ne s ovom ravnateljicom i ovim �prav-nim vije�em. Na odgovornost �emo pozvati �pravno vije�e i ravnate-ljicu i, ako se nakon toga stanje ne popravi, tražim smjenu i ravnate-ljice i Vije�a. � sve to još ove godine,
energi�an je bio Dobrani�, dodavši kako �pravno vije�e u ovom sasta-vu uop�e nije legitimno.
Samostalni su samo kad se troši
� �inancijskom stanju u vrti�u izvijestila je Marija Kralji�, vodite-ljica �dsjeka za �inancije i prora�un u Gradskoj upravi.
- Do 11. studenog ukupan ma-njak u Dje�jem vrti�u “Masla�ak” iznosi 129.399,44 kune. �vog trenut-ka na žirora�unu je 71.584,01 kuna, što nije dovoljno za isplatu pla�a, premda se nadam kako �e roditelji do�i platiti obveze, pak �e se za pla�e skupiti, izvijestila je Kralji�.
Tajnik grada Miljenko Štefani� izvijestio je kako je vrti� pitanje otplate namještaja riješio na na�in da �e se svaki mjesec isplatiti po pet tisu�a kuna. Poglavarka Nada Žilavec zatražila je da ravnateljica izradi plan rada i �inancijski plan, a dona�elnik Dražen Srpak pak je predložio da se “ekipi vrti�a” pruži još jedna šansa.
Bilo je još rije�i o nerazumnom odnosu ravnateljice i �pravnog vije-�a prema svom vlasniku i osniva�u, Gradu Mursko Središ�e, i njegovom �elništvu, a zaklju�ak Poglavarstva
je Le�ekovo razmišljanje da treba na-praviti potpunu analizu poslovanja, te donijeti projekciju za naredno raz-doblje (broj djece, broj djelatnika ...) .
�er, kako je unisono ustvr�eno: oni (vrti�ko vodstvo) su samostalni samo kada treba trošiti. �van Le�ek je poglavarima i novinarima podije-lio svoje o�itovanje na tri napisane stranice, gdje na kraju piše kako njemu nije cilj ni�ija smjena, nego kvalitetan rad i odnos prema djeci.
(S. Mesari�)
- Gradona�elnik Grada Mursko Središ�e na adrese 204 poduzetnika i obrtnika, te mjesnim odborima, �la-novima Poglavarstva i Vije�a poslao je anketni list u vezi s Poduzetni�kom zonom Jug u Murskom Središ�u.
Na njegovu veliku žalost, do sada mu je vra�eno tek nešto više od deset ispunjenih anketnih lista.
Dobrani� poziva sve koji su dobili upitnik da budu toliko vrijedni da od-govore na njega i vrate ga u Gradsku upravo,jer o anke� zavisi mnogo toga. Osobito glede gospodarstva i radnih mjesta, što se u Murskom Središ�u, �esto puta smatra najvažnijim za ra-zvoj sredine i mladih u njoj.
(sm)
Poslovanje Turisti�ke zajednice Grada Mursko Središ�e bila je to�ka dnevnog reda 8. sjednice Gradskog poglavarstva Grada Mursko Sredi-š�e.
�lan Poglavarstva zadužen za turizam �latko Bek pripremio je brojne materijale s potpisima pred-sjednice Mihele Trajber Ban, a pred poglavare je iznio niz ohrabruju�ih podataka.
- Najve�i problem dugovanja, vezan uz novogodišnji program Boris Kosmach Shov, od 56 tisu�a kuna riješen je.
�iješio sam i sanaciju, odnosno otplatu i drugih dugovanja, te mo-gu re�i kako �e Turisti�ka zajedni-ca do kraja godine, što se �inancija ti�e, biti na �istoj ništici (0), ozarena lica naglasio je Bek, nakon �ega su uslijedile kolegijalne �estitke osta-lih poglavara i predsjednika Vije�a �vana Le�eka, koji je naglasio kako
�itava ova “akcija” za cilj nije ima-la kazniti Mihaelu Trajber Ban, jer oni koji rade volonterski ne smiju biti kažnjeni, ali �e biti upozoreni na nepravilnosti u radu. Bek je rekao kao treba što prije sazvati sjednicu i izabrati novo Turisti�ko vije�e.
Poglavarstvo je prihvatilo Be-kov prijedlog te je donijelo odluku da se u sije�nju idu�e godine izabere novo Turisti�ko vije�e, kako bi Tu-risti�ka zajednica mogla djelovati kako treba i kako se od nje o�ekuje.
Na Le�ekov prijedlog odlu�eno je da se, kao u nekim drugim grado-vima, na Badnjak ljudima podijele besplatne pržene ribice.
Kako je za programe u prosincu predvi�eno potrošiti 20 tisu�a kuna
i kako T� ne�e biti organizator niti nositelj priredbi, poglavari su odlu-�ili da uz pomo� vije�nika prirede odre�ene programe. �z ribice na Badnjak, gra�ani �e Novu godinu mo�i do�ekati u središtu grada uz živu glazbu, ali bez vatrometa. Bek je rekao kao �e do�ek biti bolji nego ikada do sada i sa samo 20 tisu�a kuna. Vrlo znakovitom porukom je na to usko�io poglavar Damir Ci-lar rekavši: - Ako ne budemo znali kako potrošiti te novce, pozovemo Mihaelu.
�z priredbe na Badnjak i Silve-strovo, u gradu �e biti još nekoliko kulturno - glazbenih priredbi, ali bez sudjelovanja Turisti�ke zajed-nice. (S. Mesari�)
Tome Masarika 17/2 . �akovec . T 040 310 063radno vrijeme . 09.00 � 20.00 . subotom do 15.00 sati
www.oxifatcentarcakovec.hr
za estetsku korekciju tijela . SPA zona . masaženjega ruku i nogu by Catherine nails
estetsko oblikovanje tijela aparatima vrhunske tehnologije tvrtke Oxiline, smanjuje obujam za 2�3 konfekcijska broja
u jednoj kuri . besplatne konzultacijenutricionisti�ko pra�enje. depilacija . šminkanje
HOT STONE MASAŽA
DODIR JESENI (peeling i zagrijavaju�i biljni pakung od �okolade,
masaža lica i vlasišta)
TRETMAN LICA S WASH OF MASKAMA
od 25.11. � 01.12. 2008.
OŠ Šenkovec
Predavanje “Izrael - prošlost i sadašnjost”
OP�INA Sveti Juraj na Bregu
Problem oborinskih voda odlazi u povijest
TURISTI�KA ZAJEDNICA Murskog Središ�a
Ribice na Badnjak, živa mužika na Silvestrovo
Zlatko Bek sredio je stanje u Turisti�koj zajednici
DONJI KRALJEVEC
Završeni radovi u Ludbreškoj ulici
Na�elnik op�ine Zlatko Horvat, dožupan Mladen Križai�, državni tajnik Zdravko Krmek, ravnateljica u Ministarstvu regionalnog razvoja Katica
Miškovi�, župan Josip Posavec (slijeva nadesno)
POGLAVARSTVO MURSKOG SREDIŠ�A o katastrofalnom stanju u Dje�jem vrti�u “Masla�ak”
Smijeniti ravnateljicu i Upravno vije�e
- Ovako više ne ide. Tražim smjene, odlu�an je gradona�elnik Josip
Dobrani�
Slab interes za Poduzetni�ku zonu Jug
25. studenog 2008. 13KROZ ME�I�URJE
Sredinom studenog završena je sezona za razgledavanje i obi-lazak Centra za posjetitelje u Kri-žovcu, koji djeluje u sklopu �avne ustanove za upravljanje zašti�e-nim prirodnim vrijednostima na podru�ju Me�imurske županije.
Prema rije�ima Siniše Goluba, idejnog za�etnika Centra, od 25. travnja ove godine, kada je cen-tar otvoren, posjetilo ga je preko 2.400 posjetitelja.
� centru su bile postavljene zbirke i izložbe, od kojih je “Ma-mut u Me�imurju” privukao naj-ve�i interes posjetitelja.
Polaznici i zaposlenice Dje�jeg vrti�a “Dje�ja maštanja” u Murskom Središ�u �esto puta iza�u iz svojih prostorija i dvorišta kako bi obišli ustanove i znamenitosti u gradu.
Proteklih dana posjetili su Poli-cijsku postaju Mursko Središ�e, po-tom poslovnicu Me�imurske banke
te gradsku Knjižnicu i �itaonicu. �sim što su vidjeli kako izgledaju policija, banka i knjižnica, djeca su ponešto i doznala o njihovom poslu i komunikaciji sa strankama, koje su pak njihovi roditelji, djedovi, bake, ro�aci i susjedi.
(S. Mesari�, DM)
Kod naselja Podturen u petak su zapo�eli radovi na izgradnji desnog obalnog nasipa Podtu-ren - Lon�arevo. �tvorenju rado-va nazo�ili su me�imurski župan �osip Posavec, njegov zamjenik Mladen Križai�, te �adranko Hu-sari�, glavni direktor Hrvatskih voda, i �dravko Krmak, državni tajnik u Ministarstvu regional-nog razvoja, te drugi dužnosnici i mještani. �vom prigodom je op�inski na�elnik �osip Lepen naglasio kako je ovo povijesni dan za Podturen, jer zapo�inju radovi na nasipu koji �e naselje zaštititi od eventualnih poplava i kako hrvatska Vlada posljednjih godina u op�inu Podturen ulaže zna�ajna sredstva.
- Ni jedna, ali zaista ni jedna, Vlada prije kao ova HD�-ova u razvoj op�ine Podturen nije ulo-žila toliko sredstava. � dvije i pol
godine iz raznih ministarstava u razvoj i izgradnju naše op�ine sti-glo je oko 24,5 milijuna kuna. �vaj nasip jamstvo je da se više nikada ovdje ne�e ponoviti kolovoz 2005. godine kada su nam poplave zagor-�ile život. S ovog mjesta upu�ujem apel hrvatskoj Vladi kako želimo imati i most koji �e povezivati tri susjedne države, Hrvatsku, Ma�ar-sku i Sloveniju, istaknuo je na�elnik Lepen.
� izgradnju ovog nasipa, dužine 2,2 kilometra, država ulaže 14,5 mi-lijuna kuna, a dovršetak su Husari� i Krmek najavili za kraj idu�e 2009. godine.
�d 2005. do 2008. godine u iz-gradnju nasipa na podru�ju Me�i-murske županije država je uložila 50 milijuna kuna, a toliko �e još tre-bati kako bi Me�imurje jednom zau-vijek bilo osigurano od poplava.
(S. Mesari�)
�ekali smo pedeset godinaSlavko Ruži� vrlo je zadovoljan što su zapo�eli radovi na izgradnji nasi-pa, kaže: - Prije pedeset godina smo upozorili na potrebu izgradnje nasipa, me�u� m, svi su nam samo obe�avali a ništa nisu napravili. Svaka �ast i hvala ovoj vlas� što po�inje gradnju nakon koje �emo mirnije živje� .
�d �etvrtka 20. studenog u op-�ini Gornji Mihaljevec postoji dje�ji vrti�, koji je u sklopu svog obilaska i boravka u Me�imurskoj županiji na korištenje predao ministar regio-nalnog razvoja, šumarstva i vodno-ga gospodarstva Petar �obankovi�. Trobojnu vrpcu prerezala je pola-znica vrti�a Sabina Petkovi�.
Ministar �obankovi� je na ko-rištenje predao vrti� pod nazivom ��PKA, koji se nalazi u zgradi �p�ine Gornji Mihaljevec, a kao ustanova je u privatnom vlasništvu �omane Ži-žek iz �akovca, koja je i ravnateljica vrti�a.
�vog trenutka vrti� polazi 35 djece, a njegov kapacitet je 50-ak djece. Vlasnica je u opremanje ulo-žila oko 300 tisu�a vlastitih kuna. Po ure�enosti i opremljenosti vrti�
spada me�u vode�e u županiji, a tre-nutno zapošljava �etiri odgajateljice te pomo�no osoblje.
� rekonstrukciju gra�evine te u njezinu obnovu uloženo je skoro 2 milijuna kuna, od kojih je najve�i dio pristigao iz hrvatskih ministar-stava i fondova.
Na sve�anosti su bili i me�imur-ski župan �osip Posavec, njegov za-mjenik Mladen Križai�, predsjednik Skupštine Me�imurske županije Vladimir �vkovi� i drugi dužnosnici i op�inski na�elnici.
Prostorije je blagoslovio vele�a-sni �van Vugrin�i�, doma�i župnik, dok su zipkicu i korpicu ministru predali David Vugrinec, polaznik vrti�a, i Franjo Kova�i�, op�inski na�elnik.
(Stjepan Mesari�)
Golub kaže kako su Centar posje�ivale organizirane skupine ljudi svih starosnih dobi iz �itave Hrvatske, �ime je centar promovi-rao turisti�ke i prirodne vrijedno-sti Me�imurja. (S. Mesari�, C�P)
GORNJI MIHALJEVEC dobio prvi vrti�
Zipka ve� skoro popunjena
Ravnateljica ministra i uzvanike upoznaje sa sadržajem vrti�a
CENTAR ZA POSJETITELJE u Križovcu
Oko dvije i pol tisu�e posjetitelja
DJE�JA MAŠTANJA Mursko Središ�e
Posjetili središ�anske policajceME�IMURSKA KUHARICA
Recepti “Iz rajnglica naših mamica”�z me�imurske kuharice, za
ko ju su preloški srednjoškolci pu ne dvije godine prikupljali re-cepte i objedinili ih u knjizi pod na slovom “�z rajnglica naših ma-mica”, u sljede�im brojevima Me-�i murskih novina donosit �emo
ne ke od nama zanimljivijih re-cepata kako biste tradicionalna me �imurska jela i sami mogli iskušati.
Budu�i da je vrijeme kolinja ovaj put objavljujemo kako spremiti �inu me �imursku hladnetinu.
Sastojci za 10 obroka500 g svinjskih nožica500 g svinjskih kožica 500 g svinjskih repova3 lista lovora100 g mrkve100 g korijena peršina3 g papra u zrnu2 g crvene paprike20 g soli5 g �ešnjaka100 g crvenog luka
PostupakSvinjske nožice, repove i koži-
ce nasjecite i blanširajte – proku-hajte. Vodu odlijte, meso operite, stavite u hladnu vodu i kuhajte uz dodatak luka i �ešnjaka u komadu i ostalih za�ina. Meso kuhajte 4 do 5 sati na laganoj vatri. Voda se ne smije dolijevati. Kuhano meso ras-poredite u posude i zalijte juhom koja se prethodno procijedi i po potrebi za�ini. �stavite da se meso i juha ohlade i da se masa stegne. Po želji prije serviranja hladnetinu možete posipati crvenom papri-kom i servirati s dodatkom crve-nog luka narezanog na ploške.
Hladnetina
ZAPO�ELI RADOVI na vodozaštitnom nasipu u Podturnu
Polustoljetni san postao java
O NASIPU SU REKLI
Nikad nismo mirno spavaliAntun Jambroši� presretan je što je zapo�ela izgradnja nasipa. - Mnoge smo no�i bili budni i u strahu. �im se Mura dizala, u nama se budio strah od poplave. Prije tri godine bilo je strašno i hvala Bogu što �e ovim mukama do�i kraj. Kona�no je netko zapo�eo ono što su mnogi samo lažno obe�avali.Mještani Podturna došli su na “povijesni” po�etak
Želite li naru�iti svoj primjerak kuharice “�z rajnglica naših mamica” možete to u�initi putem narudžbe-nice koju i ovoga puta objavljujemo. Knjiga se prodaje po cijeni od 90 kuna, a poslužit �e kao lijep poklon u dolaze-�e blagdansko vrijeme. (D.Mihoci)
Cijena kubnog metra vode nije se mijenjala i ne�e se mijenjati, in-formacija je iz “Me�imurskih voda” nakon upita nekih gra�ana koji su kažu dobili prevelike ra�une pa su pomislili da je došlo do promjene cijena pitke vode.
�ije� je o godišnjim obra�u-nima potrošnje vode koji se rade sa stanjem vodomjera 30. rujna, a koji su gra�ani primili ovih dana. Prema informacijama iz “Me�imur-skih voda” ove godine bilo je svega �etrdeset reklamacija iz cijelog Me�imurja na o�itanja vodomjera,
odnosno prevelike potrošnje vode, a ti se slu�ajevi provjeravaju.
�a sada je teško ustanoviti je li potrošnja vode u doma�instvu pove�ana zbog stvarne potrošnje ili negdje voda curi i puštaju cijevi, pa gra�ani naj�eš�e tek kad dobiju ra�un koji je deblji nego prethodnih godina ustanove da nešto nije u re-du. Naime, �esto se i ne vidi da cijevi propuštaju, pogotovo ne u zimskom periodu. Ako je doma�instvo do sa-da trošilo 20 kubnih metara vode mjese�no, a odjednom se ustanovi da stvarno troši 40 kubnih metara
a �lanovi ku�anstva nisu promije-nili navike, naravno da nešto nije u redu, naj�eš�e je pukla cijev ili olabavili spojevi, a mogu� je i kvar vodomjera.
Kako u “Me�imurskim voda-ma” ne znaju je li razlog pove�ane potrošnje vode cijev koja pušta ili nešto drugo, akontacije za idu�u go-dinu baziraju na stvarnoj potrošnji vode u prošlog godini, u našem pri-mjeru akontacije za idu�u godinu iznosit �e u vrijednosti 40 kubnih metara mjese�no. Tako je mogu�e da su pojedini gra�ani dobili pove-
�ane ra�une, naoko bez razloga, a stvaran razlog može biti da negdje pušta.
Ako se jednog dan ugrade elek-tronski vodomjeri, biti �e mogu�a provjera stanja brojila svakog dana ili mjeseca, pa �e sama nadzorna služba “Me�imurskih voda” mo�i upozoriti nekog korisnika i zapitati ga troši li stvarno pove�ane koli�ine vode. Tada �e tehni�ki biti mogu�e i da gra�ani mogu o�itati svoj vodo-mjer putem mreže i tako drže pod kotrolom eventualna puknu�a cije-vi. (�Š)
ME�IMURSKE vode
Nako godišnjih obra�una �etrdeset reklamacija
25. studenog 2008.14 POLJODJELSTVO
CIJENE NA �AKOVE�KOM SAJMU
- bijelo zelje 30 kn/vre�a- krumpir 110 do 140 kn/mtc- kukuruz zrno 70 do 100 kn/mtc- je�am 140 kn/mtc- pšenica 120 do 140 kn/mtc- zob 160 do 180 kn/mtc- zimska jakna 360 kn/kom- bukova drva 260 kn/metar- agacijina drva 220 kn/metar- kuhano vino 6 kn/�aša
S �AKOVE�KOG placa
S �AKOVE�KOG sajma
CIJENE NA �AKOVE�KOM PLACU
- kiselo zelje 10 do 15 kn/kg- kisela cikla 12 kn/vre�ica- paprika 15 kn/kg- paradajz 15 kn/kg- crveno zelje 7 kn/kg- trijebljeni orasi 40 kn/kg- jabuke 6 kn/kg- mrkva 7 do 10 kn/kg- blitva 5 kn/pušlek- turoš 8 kn/kom
Poglavarstvo Me�imurske županije na svojoj je posljednjoj sjednici donijelo sve potrebite ak-te te ozakonilo pušipel kao robnu marku vina, proizvedeno iz grož�a moslavac - šipon, koje se proizvodi isklju�ivo na podru�ju me�imur-skog vinogorja.
�ime je kraju prived en projekt koji se po�eo provoditi u prosincu 2007. i koji službeno završava 30. studenog 2008. godine.
- �vo, posljednjeg dana stude-nog završava velik projekt na oza-konjenju vina robne marke pušipel. �vo je ogroman uspjeh, kojeg vje-rojatno svi, pa �ak ni vinari, nisu još svjesni. �obili smo, odnosno radom smo uspjeli dobiti �istu me�imur-sku marku vina kojom �emo iza�i na tržište i njome se ponositi, kaže Mladen Križai�, zamjenik me�i-murskog župana i od samog po�et-ka �lan tima koji je radio na ovom projektu.
Po�inje komercijalno korištenje naziva
�ladimir Masten, ravnatelj Gospodarske škole �akovec koja je u po�etku bila nositelj projekta na završetku dugog posla na zaštiti marke vina pušipel, rekao je kako je ukupna vrijednost projekta 160 tisu�a eura koji su pristigli iz pret-pristupnog fonda Phare-Interreg III A, a Me�imurska županija dodala je svojih 200 tisu�a kuna.
- �bavljen je i riješen vizualni identitet, te postignuta zakonska zaštita, pa može zapo�eti i komerci-jalno korištenje pušipela. U �itavom projektu najvažnija je sama zaštita pušipela, a sada su na redu vinogra-dar i vinari da rade kako treba i da u plasmanu vina budu uspješni, kaže Masten.
U Povjerenstvu za dodjelu i nad-zor robne marke pušipel je i Boris Novak iz Ban�ija, koji je me�u prvi-ma ušao u projekt.
- U po�etku je išlo teško, no ka-snije su se stvari posložile i danas pušipel proizvodi 15-ak vinogra-dara, uglavnom �lanova �ruštva
Proteklih dana prodava�i na �akove�koj tržnici potužili su nam se kako je promet strahovito pao i da se prodaje vrlo malo. �to-ga su mnogi prodava�i odustali od dolaska na plac do predboži�-nih blagdana jer, kako kažu, više potroše na placarinu i hranu nego zarade.
- A �ujte, košta i prijevoz, a i hladno je, rekla je mlada prodava-�ica nude�i posljednje primjerke paprike i paradajza iz vlastitog uzgoja.
Ponuda i potražnja bili su siromašni, a donekle zadovoljni bili su prodava�i crvenog zelja, oraha, kiselog zelja, te mrkve i pastrnjaka.
Na dijelu tržnice s cvije�em gotovo mrtvilo. �u i tamo pone-
�vih artikala iz naslova naj-više je bilo na �akove�kom sajmu pretposljednje novembarske sri-jede na �akove�kom sajmu.
Cijene ovih proizvoda niže su nego pred mjesec dana i svi koji su do sada �ekali sa spremanjem zimnice došli su na svoje. Zelja vje-rojatno više ne�e biti, s obzirom na najavljeno vrijeme sa snijegom, a i krumpira �e biti manje.
Kupaca su imali brojni kon-fekcionari, kako tekstilni, tako i obu�arski, te pe�enjari. �ve je ve�i interes za ogrjevna drva, premda ne onakav kakav o�ekuju proda-va�i. Peradi je sve manje, a ponu-�ena je, kao i kuni�i, rasprodana. �dojaka nije bilo ni ove srijede, premda je upita bilo vrlo mnogo. Adventski vijenci našli su svoje
ME�IMURSKA ŽUPANIJA ozakonila pušipel kao robnu marku vina
Nove i velike mogu�nosti za me�imurske vinareRobna marka pušipel jesu vina proizvedena od sorte grož�a moslavac, proizvedenog u me�imurskim vinogradima uz poštivanje pravilnika koji propisuje uvjete za proizvodnju grož�a i vina
vinogradara i vinara Hortus Cro-atiae te Agrome�imurje - Podrum Štrigova.
Kona�no smo dobili svoju mar-ku vina, tako da ne�emo smetati �lovencima sa šiponom, a drugima pak s moslavcom. � ovoga dobrog vina skinuta je teorija ‘kiseliša’, što ono nikako sada nije, zadovoljan je Boris Novak. �ino pušipel za svog je boravka u Me�imurskoj županiji odli�nim ocijenio i Petar �obanko-vi�, ministar regionalnog razvoja, i sam vrstan vinogradar.
Kategorije classic i prestige
Grož�e za marku pušipel proi-zvodit �e se na prilago�enim vino-gradskim položajima, a na kvalitetu �e utjecati i starost nasada, razmaci trsova te minimalne koli�ine še�era u grož�u. Za kategoriju vina pušipel classic u grož�u treba biti minimal-no 84 oexla,a za kategoriju pušipel prestige pak 94 oexla.
Pušipel �e se na tržištu nalaziti u dvije kategorije.
Pušipel classic bit �e vina iz re-dovite berbe, a prvo �e nositi godinu berbe 2007.
�ruga kategorija bit �e pušipel prestige, i to �e biti predikatna vina koja �e se na tržištu pojaviti nakon što odleže propisano vrijeme u ba-
Ministar �obankovi� o pušipelu više doznaje od me�imurskog dožupana Križai�a
Vladimir Masten i Boris Novak nazdravljaju uspjehu projekta
Butelja pušipela classic
spremna za tržište
Zelje, krumpir i vijencikupce. U o�ekivanju su najzna-�ajnije sajamske srijede, one “ka-talenske”, mnogi prodava�i, ali i kupci, jer onda se tradicionalno dobro trguje svime i sva�ime.
(�. Mesari�, Z. �rzan)
- Zelje, svima na veselje, samo ga treba odnesti doma
Slab promet i samo poneki cvjeti� u ponudi
- Budem uzela ciklame, jer su mi se stare zdošle ...
ki cvjeti� u lon�i�u ili u buketi�u. Mljekara je tako�er malo, no oni koji dolaze svoje proizvode lako prodaju. �li�no je i s ukiseljenim zeljem, rezanim i u glavicama, a ljudi sve više pitaju za kiselu repu.
(�. Mesari�)
�vama i buteljama. �ino pušipel pro-davat �e se samo u bocama i nikako u rinfuzi. �ve su boce jednake i na ve�em dijelu etikete nose naziv vina pušipel, dok se na manjem desnom dijelu nalaze podaci o svakom vino-gradaru. (�tjepan Mesari�)
DONJI KRALJEVEC
Puštena u rad farma za 1.600 svinjaU �onjem Kraljevcu otvorena
je novoizgra�ena farma za 1.600 prasadi obitelji Balog. Farma se nalazi iza Cvjetne ulice u �onjem Kraljevcu prema Gori�anu, gotovo kilometar od prvih ku�a �onjeg Kraljevca, a gra�ena je po najsu-vremenijim metodama gradnje farmi u �U. Zbog proglašenja zaštitne zone za zaštitu prirode Mure i �rave, na izgradnju farme �ekalo se više godina, trebalo je uskladiti papire.
�lasnik farme Ivan Balog za-hvalio je izvo�a�ima na gradnji, kako je rekao, “teško je bilo njemu s izvo�a�ima, a izvo�a�ima s njim”, te Ministarstvu regionalnog razvoja na pomo�i, kao i Me�imurskoj župa-niji i op�ini �onji Kraljevec. Farma se prostire na površini od 2,3 hekta-
ra, te spada u manje poljoprivredne objekte za �U, a ima 1.400 kvadrata izgra�enog prostora. Prvi praš�i�i trebali bi sti�i na farmu za uzgoj ve� u prosincu.
�ožupan Mladen Križai� odao je priznanje obitelji Balog na ulaganji-ma i na strpljenju, te uz ostalo rekao da moraju biti hrabra obitelj kad su se upustili u ovaj veliki rizik, bez kojeg,
me�utim, nema novog zapošljava-nja i novih vrijednosti. �ržavni tajnik Zdravko Krmek ponovio je isto ono što je rekao i u �onjem Kraljevcu na otvorenju ceste, da se ovdje ostva-ruje osnovni cilj, otvaranje novih radnih mjesta, kako bi ljudi ostali na selu i ne bi odlazili. �o �e biti i osnovni cilj Ministarstva regionalnog razvoja u narednom periodu, kada �e još više pomagati takve i sli�ne projekte.
�rpcu su prerezali �lanovi obitelji Balog te tako simboli�no ozna�ili po�etak rada farme, a bla-goslovio ju je doma�i župnik župe �raškovec u koju spada i �onji Kra-ljevec Mato �oni�.
Uzvanici i gosti potom su razgle-dali unutrašnjost farme, rije� je o au-tomatiziranoj farmi koja ne�e trebati previše ljudskog rada. (�. Šimunko)Obitelj Ivana Baloga prerezala je vrpcu i tako otvorila farmu
25. studenog 2008. 15
POLJODJELSTVOVAŠ VRT Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijepVETERINARSKI SAVJETIBIOINSTITUT D.O.O.
�AKOVEC
�AK���C: BI�IN��I�U� d.o.o. (bivša �eterinarska sta-nica d.o.o. �akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. �pecijalisti�ka ambulanta za ku�ne ljubimce, Rudolfa �teinera 7, �akovec, tele-fon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, a subotom od 7 do 12 sati, te nedjeljom od 7 do 9. �eterinarska ambulanta
�UG d.o.o. �akovec, Nikole Pavi�a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PR���G: �pecijali-zirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, �etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu-�ajevi na mob 098 491 652. �eteri-narska stanica PR���G: dežurni ve-terinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MUR�K� �R��IŠ"�: �eterinarska
ambulanta Mursko �rediš�e: dežur-ni veterinar na mobitel 098/465-473. Š�RIG��A: �eterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. ��N�A �UBRA�A: Ambulanta �onja �ubra-va, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. ��MAŠIN�C: Am-bulanta �omašinec: dežurni veteri-nar na tel. 863-110 od 0-24.
Švenda �ko Farm �ervis d.o.o., poduze�e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekci-ju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RA�N� �RI��M�: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. ��ŽURNI ����F�N: 040 645 058.
DEŽURNI VETERINARI
Potroša�i namirnica imaju pravo o�ekivati da su namirnice koje konzumiraju zdravstveno ispravne i pogodne za konzu-maciju, dakle gotovo bez rizika po njihovo zdravlje. Želimo li da prilikom konzumacije namirnica u restoranima uživamo u gastro-nomiji ponu�enih jela, neoptere-�eni razmišljanjem o njihovoj zdravstvenoj ispravnosti, tada bi naši doma�ini morali znati da su upravo oni odgovorni za neškod-ljivost namirnica koje proizvode.
Bolesti koje se prenose na-mirnicama glavni su problem jav-nog zdravstva suvremenog svije-ta te je procijenjeno da godišnje utje�u na 10% ili više populacije u industrijskim razvijenim zemlja-ma. �iljem svijeta samo pojava dijereti�nih slu�ajeva procijenje-na je na 4.000 milijuna godišnje što ukazuje na ozbiljan temeljni problem zdravstvene ispravnosti namirnica.
Poznato je da je 30 – 40% bolesti prenosivih namirnica-
Trovanje hranomma prouzro�eno nedovoljnom toplinskom obradom. �ko 40% alimentarnih toksoinfekcija uzro-kovano je propustom u hla�enju namirnica.
�o bolesti koje su prenosive hranom dolazi kada osoba oboli nakon konzumiranja hrane koja je zaražena neželjenim mikroorganiz-mima ili patogenima (bakterije, pa-raziti, virusi ili gljivice) te njihovim toksinima. �vo stanje tada se naziva “trovanje hranom”.
Naj�eš�i uzro�nici trovanja hranom su: �taphylococcus aureus, �almonella vrste, Clostridium per-fringens, Clostridium botulinum, �ibrio parahaemolyticus, Bacillus cereus, �isteria monocytogenes, Campylobacter jejuni/coli, �sche-richia coli �157:H7, Yersinia ente-rolitica, �ibrio cholerae, a zna�ajni su i mnogi drugi.
Bolesti koje se prenose hranom su neugodne, a u najgorem obliku mogu biti i fatalne. Mnogi slu�ajevi bolesti ostanu vrlo �esto neprijav-ljeni, a naj�eš�i simptomi su želu-
�ani gr�evi, mu�nina, povra�anje, dijareja i groznica.
U�estalost ovih oboljenja uka-zuje na �injenicu da je postoje�i su-stav kontrole namirnica, zasnovan isklju�ivo na analizi gotovih proi-zvoda, nedovoljno u�inkovit.
Naime, namirnice su do pris-pije�a rezultata analiza ve� u pro-metu ili su potrošene, a uredan nalaz u uzorcima nije jamstvo da ostala koli�ina namirnica iz koje je uzet uzorak ne sadrži štetne mikroorganizme ili njihove tok-sine.
Naju�inkovitiji na�in kontrole neškodljivosti jela pripremljenih u ugostiteljskim objektima je vla-stita kontrola (samokontrola) svih opasnosti pri nabavi namirnica i procesu njihove obrade. Za primje-nu vlastite kontrole potrebno je u svoje poslovanje uvesti dva zaštitna sustava:
HACCP sustav – kontrola opa-snosti kriti�nih postupaka procesa pripreme jela (nabava, hla�enje, ru�na obrada, toplinska obrada, serviranje i sli�no) prema unaprijed odre�enim standardima – pravi-lima rada.
���P sustav – standardiza-cija sustava pranja i dezinfekcije radnih površina, okoliša i ruku osoblja u neposrednom dodiru s hranom.
Uvo�enjem ova dva susta-va proizvo�a�i hrane posluju sa znatno manjim rizikom te gosti-ma pružaju odre�eno povjerenje u zdravstvenu ispravnost pripre-mljenih namirnica.
Bioinstitut d.o.o. �akovecmr. sc. Bojana Božovi�,
dr. vet. med.
Nek kona�no padne i taj snijeg. Nek u sebe skupi svu maglu svijeta i onda se otopi, i ispere ljudsku sjetu. Kad je ovako bezobli�no vrijeme, a gradom jure neka zabrinuta lica, dr-ve�e ve� ostalo bez liš�a i ljudske su duše bez veselja. Možda nam samo fali dobrog poticaja – akcija neka smislena i poželjna.
Mjesec je studeni dobro vrije-me za sadnju sveg drvenastog bilja. Posebno to vrijedi za vo�ke koje se u pravilu proizvode kao jedno i dvogodišnje cijepljene sadnice golog korijena. Nabaviti se mogu od sre-dine studenog, a saditi, ako uvjeti dozvoljavaju, sve do prolje�a.
Kako se to radi malo �emo po-noviti.
�d viška znanja glava ne boli. Zato �u si danas dopustiti da �as i opet podsjetim kako �ete dobro posaditi sadnice drve�a koje su u rasadniku izva�ene bez grumena zemlje.
Ako tlo nije duboko obra�eno (rigolano ili nasipano) rupe za sad-nju iskopajte tjedan do dva prije pla-nirane sadnje. �o bi �am moglo biti nekako ovih dana. Nek �as ne plaše dimenzije tih jama! �tara je prepo-ruka da se, ako niste rigolali, jame kopaju 100x100 cm. �o �e re�i 1 m3 po svakoj biljci. �a mi ne padnete u nesvijest od iscrpljenosti, uzimaju�i u obzir �izi�ku kondiciju današnjeg Homo sapiensa, sad su za prosje�nu vrtnu zemlju dozvoljene redukcije sve do veli�ine 50x50 cm.
�adnici obrežite krošnju na 2/3 veli�ine, a korijenu odrežite preduga�ke i ošte�ene dijelove.
Sadnja drve�a golog korijena
Korijen sadnice prije sadnje dobro je barem sat vremena namakati u vodi ili blatnoj kaši. kolac za u�vr-š�enje biljke obavezan je i zabada se u �vrsto dno jame za sadnju prije postavljanja sadnice.
Na dno jame za sadnju možete staviti mješavinu zemlje i treseta ili komposta i na to �istu zemlju pa sadnicu. Ako upotrebljavate stajski gnoj koji obi�no nije dovoljno star i fermentiran, bolje ga je staviti gore, nakon što smo ve� korijen zasipali sipkom zemljom. Korijen biljke nika-ko ne smije do�i u neposredan dodir s gnojivima, posebno mineralnim. �d mineralnih gnojiva upotrijebite neko s niskim sadržajem dušika.
�adnicu vo�ke (i ve�ine dru-gog cijepljenog drve�a) postavite na sadno mjesto tako da cijepljeno mjesto bude oko 10 cm iznad razine tla. Kad ja biljka posa�ena u�vrstite je za kolac širokim vezivom u obliku osmice. �ko sadnice od preostale zemlje formirajte zdjelu za zalijeva-nje i po mogu�nosti mal�irajte bar 50-60 cm uz biljku.
Zalijevanje nakon sadnje oba-vezno je i to je dobro da bude obilno, 20 - 100 l po biljci.
Nemojte žaliti truda kod sadnje. I tu vam vrijedi ona narodna: «Kako �eš saditi, tako �eš i žeti».
Pozdravi iz I��!
25. studenog 2008.16
Trebate li besplatan savjet, javite se!Ako sanjate o svom prekrasno ure�enom domu, uskla�enih boja i s� lo-
va, možda vam mi možemo pomo�i. Javite nam se i “Este� khere� k studio” �e pokuša� odgovori� na vaša pitanja, riješi� vaše dvojbe i da� vam koji savjet o ure�enju. Zato ve� ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku�e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna�ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.
Tlocrte ili skice šaljite na adresu Me�imurskih novina – Ivana Mažurani�a 2, 40 000 �akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra� rajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@este� khere� k.com.
Poštovani!Žitelji op�ine Donji Kraljevec i
Gori�an koje su najbliže dosadašnjim grani�nom prijelazu imaju velikih pro-blema i poteško�a sa novootvorenim prijelazom poglavito naselja Gori�an, Donji Hraš�an i Hodošan i njeni poje-dini žitelji koji gravi� raju dosadašnjim prijelazu kako zbog svojih nekretnina tako i zbog gospodarskih ak� vnos� te posebne specifi�nosti – naše nacio-nalne manjine, naši Hrva� koji žive u pograni�nim naseljima.
Novouvedeni sadašnji režim cestovnog prelaska državne granice umjesto bolje racionalnos� i još ve�e u�inkovitos� donio je mnogo nezado-voljstva i gor�ine svih nas ve�inom Me-�imuraca koji smo zbog svojih potreba odlazili u Ma�arsku.
Zbog što boljeg razvoja i napret-ka te suradnje pograni�nih podru�ja trebao je osta� ak� van dosadašnji ce-stovni prijelaz i za osobne automobile lokalnog stanovništva i nije se smjelo dogodi� da lokalno stanovništvo ne-ma alternativne cestovne pravce za naselja uz granicu i bliža središta te na-ma svima koji živimo na tom podru�ju postaje sve jasnije da je važan samo pravac Budimpešta-Zagreb-Rijeka, a što nije dobro.
Sadašnjim režimom prelaska gra-nice lokalno stanovništvo ima mnogo-struko pove�ane troškove putovanja jer mora kupiti vinjete za autocestu koja koša 5 Eura za vožnju do Letenya ili za vožnju do Budimpešte isto je. Isto tako pove�ava se duljina putovanja autocestom do najbližih naselja kon-kretno do samog Letenya i do 15 km, a zasigurno za vrijeme turis� �ke sezone lokalno stanovništvo optere� lo bi pri-jelaz na autoces� gdje bi se vremenski odužio prelazak granice pa bi turis� na ulazu u Lijepu našu bili nezadovoljni � m više što bi prvo odmorište imali tek kod Novog Marofa.
Danas svi postajemo svjedoci sve ve�e financijske krize i recesija koje
nas o�ekuju i okružuju i zaista je teš-ko shva� � kako se naša Država olako odri�e svojih ogromnih sredstava koje je uložila prije nekih deset godina, zna-�i ne tako davno u izgradnju velikog cestovnog prijelaza Gori�an-Letenye pa se onda možda i nemamo �emu �udi� . Koliko li je samo ljudi radilo na postoje�em prijelazu, a koliko �e ih sa-da osta� veliko je pitanje kao i to kakav �e bi� prvi dojam onih putnika koji ula-ze u našu Državu bez onih potrebnih sadržaja koji trebaju svakom putniku posebno turistu.
Zasigurno da i u ovom slu�a-ju postoji rješenje � m više što ima tehni�kih mogu�nos� za rješavanje što boljeg i kvalitetnijeg cestovnog prijelaza državne granice, me�u� m izostala je odre�ena komunikacija što se sve može riješi� u skoroj bu-du�nosti na zadovoljstvo svih nas, samo…
Zbog toga je u interesu daljnjeg razvoja i boljitka ovoga pograni�nog prostora ME�IMURSKI DEMOKRAT-SKI SAVEZ upu� o pismo Predsjedniku Republike Hrvatske sa apelom da se u okviru svojih ustavnih ovlas� uklju�i u rješavanje ovoga problema. U svom dopisu Predsjedniku Republike Hrvat-ske u ime zakinutog lokalnog stanov-ništva tražimo slijede�e:
1. Da se hitno sporazumom otvori stari grani�ni prijelaz Gori�an-Letenye i za osobna vozila u putni�kom prome-tu �ime bi se omogu�ilo gra�anima i putnicima iz Republike Hrvatske pro-metovanje postoje�im cestama bez naplate cestarine.
2. Da se što prije izgradi silazna cesta sa autoceste nakon novog mo-sta na Muri u pravcu starog grani�nog prijelaza (dužine oko 1 km) sa krakom za ulaz na autocestu u smjeru Republi-ke Hrvatske.
S poštovanjem! Predsjednik Ogranka MDS D. Kraljevec Zlatko
Lovren�i�, Predsjednik Ogranka MDS Gori�an Vlado Bašnec
Tek što smo s tugom i boli u sr-cima obilježili još jednu obljetnicu tragi�nog pada grada heroja – Vu-kovara, u hrvatskom društvu se opet javljaju nakaradne pojave.
Dok su pošteni momci 1991. god. branili Domovinu, neki su drugi u to isto vrijeme stjecali ba-snoslovni kapital i otvarali velebna poduze�a. Takve izopa�enosti na-žalost nisu zaobišle ni naše Me�i-murje, pa danas ti isti veliki “gazde” svojim zaposlenicima oduzimaju elementarna ljudska prava, njiho-vi radnici rade i po dvanaest sati dnevno u groznim uvjetima, a da se ti sati ili ne upla�uju, ili se pla�aju paušalno. Ve� se tradicionalno odu-zimaju radni�ka prava na godišnje odmore, pla�e zaposlenicima su mi-zerne, a radna se vremena odre�uju stihijski. S druge strane, kolektivni ugovori se u pravilu ne potpisuju, a i ono malo što je dobro u Zakonu o radu se ne poštuje. Stoga Zakon o ra-du treba mijenjati u korist radnika i zatim strogo kontrolirati njegovo provo�enje. Velik dio braniteljske populacije nezaposlen je i pred sa-mim stanjem suicida, dok se onima zaposlenima u ovakvim tvrtkama oduzima i ono jedino što im je ostalo – samo ljudsko dostojanstvo.
Nakon tisu�ugodišnje borbe protiv robovlasništva, hrvatski narod danas u 21. stolje�u, ima najgori oblik robovlasni�kog druš-tva. Nekad se je ubirao hara�, koji je u pravilu iznosio deset posto od svega proizvedenog, dok danas hrvatskom radniku niti ne ostane deset posto od onoga što je proi-zveo. Da cjelokupna situacija bude �ak i gora, aktualna emocionalna vlast još i štiti ove privilegirane robovlasnike, a obi�nom narodu ponovno nalaže da zategne svoje remene. Stoga H�SP ovim putem aktualnoj vlasti upu�uje najoštriju kritiku i poru�uje da hrvatski na-rod ve� odavno nema više kamo zategnuti svoje remenje jer dok je puk ‘91. god. branio Domovinu – neki su drugi na njegov ra�un stje-cali imovinu. Naravno, zatezanje remenja ne�e osjetiti tajkuni koji su ratne godine proveli u hotelima i luksuznim vilama, ve� upravo oni koji su svoje živote stavili na raspo-laganje Domovini – hrvatski brani-telji, radnici, seljaci i nažalost kao i uvijek: hrvatski umirovljenici.
S poštovanjem. Hrvatska �ista stranka prava, Županijsko vije�e
Me�imurske županije, Goran Roha�ek, predsjenik
Op�e zamrzavanje pla�a koje ste najavili nije i ne može biti op�e. Za-mrzavanje može biti samo parcijal-no i može obuhvatiti u potpunosti je-dino zaposlene u državnim i javnim službama, odnosno tek dio zaposle-nih u javnim poduze�ima. Kad ve� u Vladi Republike Hrvatske nema politi�ke volje za upuštanjem u pre-ispitivanje državne i javne potrošnje, svih neopravdanih i prekomjernih troškova koji su, zna�ajnim dijelom i naslije�eni, duboku krizu državne potrošnje potrebno je iskoristiti na na�in da se jednom za svagda riješi pitanje nepravednih pla�a u držav-nom i javnom sektoru.
Kako u svakom zlu ima i pone-što dobro, tako i u ovom zlu koje je snašlo svijet pa i Hrvatsku, treba prona�i rješenje koje �e s jedne strane obuzdati prekomjernu javnu
potrošnju, ali pri tom ne�e produ-biti stare ili stvoriti nove nepravde. Svako rješenje za koje se Vlada od-lu�i treba biti pravedno. Oni s najni-žim pla�ama “zamrzavanje” trebaju najmanje osjetiti. Potrebno je voditi ra�una o nejednakostima koje po-stoje me�u pojedinim državnim i javnim djelatnostima, ali i razlika-ma koje postoje unutar pojedinih djelatnosti. Iz “zamrzavanja”, ako do njega do�e, trebalo bi izuzeti one djelatnosti koje imaju prosje�ne ili ispod prosje�ne pla�e.
Prosje�ne pla�e u obrazovanju u posljednje dvije godine ili su niže od prosje�nih pla�a ili na razini prosje�-nih pla�a u državi. Prosje�ne pla�e u osnovnom školstvu u istom su razdo-blju znale biti i 500 kuna niže, a u sred-njem školstvu i do 200 kuna niže od prosje�nih pla�a u državi. Zaostaja-
nje za javnom upravom i zdravstvom kretalo se od 500 do 1000 kuna mje-se�no. Sve ovom treba sagledati u kontekstu važnosti i odgoja i obrazo-vanja, složenosti nastavni�kog posla i iznimno velikog broja visoko obra-zovanih zaposlenika u osnovnom i srednjom školstvu.
U 19. stolje�u jedna je politi�ka stranka u svome djelovanju istica-la krilaticu “Prosvjetom k slobodi”. Nije li danas, poštovani premijeru, prilika da napokon pružimo priliku prosvjeti da nas dovode do blago-stanja koje zaslužuju hrvatski gra-�ani. Hrvatske blagostanje ne�e i ne može biti bez socijalne pravde. Hr-vatske blagostanja ne�e i ne može biti bez visoko kvalitetno odgojenih i obrazovanih mladih ljudi. Hrvat-ske blagostanja ne�e i ne može biti s sramotno potpla�enim zaposleni-
cima u školama.Obra�aju�i Vam se, Predsjedni-
�e Hrvatske Vlade, ispred �lanstva Sindikata Preporod, tražimo od Vas da još jednom, zajedno sa svojim suradnicima, razmotrite mogu�-nost selektivnosti u najavljenim mjerama smanjena državne i javne potrošnje. Ceste i mostovi jesu važ-ni. No, ne postoje hrvatski gra�ani zbog cesta i mostova, nego svi ti kilometri mostova i cesta postoje radi hrvatskih gra�ana. Uvjereni smo, poštovani premijeru, kako naši zahtjevi nisu samo naši, kako je rije� o zahtjevima prihvatljivim velikom broju hrvatskih gra�ana, kako se ovaj put radi i o najdubljem interesu Hrvatske Vlade.
Željko Stipi�, Predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvat-
skom školstvu - Preporod
Poštovani,roditelji su nam u obiteljskoj
ku�i izdvojili nešto prostora ko-ji bi mi željeli preurediti u stan za mladi par. Stan bi trebao sa-državati kupaonicu s kadom i tuš kabinom, dnevni boravak, kuhinju, blagovaonicu, spava�u sobu i po mogu�nosti malu osta-vu. Instalacije za kupaonicu ve� postoje, a ulaz može biti s isto�-ne ili zapadne strane. Visina pro-stora je oko 3,30 m. Želja nam je imati što ve�i dnevni boravak moderno ure�en. Molim Vas za pomo�.
Hvala, Darko.
Skupljajte kupone za novogodišnji poklon
Este� khere� k, studio za uživao-ce prostora i Me�imurske novine za svoje su �itatelje i ljubitelje dizajna interijera pripremili poseban boži�-no/novogodišnji poklon. Od idu�eg brojna novina kre�u kuponi sa zani-mljivim pitanjima iz podru�ja ure�e-nja prostora i interijera, njih �etvero do 30. prosinca. Najvredniji �itatelji koji sakupe sve kupone i to�no odgo-vore na pitanja dobit �e nagradu koju je Este� khere� k pripremio za njih – kompletni detaljni projekt interijera (stambeni ili uredski prostor).
estetikheretik – STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORAPiše: Bruno �estetikheretik� Kontrec
SINDIKAT ZAPOSLENIKA U HRVATSKOM ŠKOLSTVU – PREPOROD
Otvoreno pismo premijeru
Dio ku�e za mladi par
Poštovani,u Vašem slu�aju postavio sam
prostorije na sljede�i na�in:pošto ste rekli da je mogu�e
izvesti ulaz s bilo koje strane, od-lu�io sam se na zapadnu stranu jer je ideja da spava�a soba kao i dnevni boravak dobe �im više svijetla. Tako je odmah kod ulaza ostavljeno prostora za ormar koji služi za odlaganje kaputa, cipela i sli�nih stvari. Taj prostor ujed-no služi i kao predsoblje. Dnevni boravak je centralni dio stana, a iz njega je mogu�a komunikacija u svim pravcima i prema svim
ostalim prostorijama. Namjerno nisam trpao nepotrebne elemen-te, ve� je odabrano ono najosnov-nije – sjede�a garnitura, element za TV, mali stoli� i jedan element s vratima i ladicama kod ulaza u kupaonicu koji služi za pohranu, a može biti i u funkciji biblioteke. Spava�a soba je relativno velika, a tome je kumovao postoje�i raspo-red prozora. Bilo kako bilo, ta soba je ciljano pozicionirana na isto�nu stranu kako bi vas jutarnje sunce osvježilo, a poslijepodnevno kako ne bi zagrijalo cijelu prostoriju i �inilo vam ljetne sparne no�i ne-mogu�ima za spavanje.
Kuhinja je izvedena u dvije pa-ralelne linije a postavljena je uz spa-va�u sobu s ostavom smještenom
u kut stana, dok je blagovaonica zamišljena kao poveznica izme�u dnevnog boravka i kuhinje. Blaga-vaoni�ki stol je predvi�en za 4 - 6 ljudi, s mogu�noš�u izvla�enja s mjestom do 8 ljudi.
Kupaonica je prema zahtjevu opremljena sa svim potrebnim elementima, uz dodatak kade/tuš kabine.
U interijeru koristite jedan do maksimalno dva drvna dekora ili pak jednu vrstu drva u dvije bo-je. Sjede�a garnitura neka bude u neutralnoj boji s jastucima ili dekoracijama u življim bojama. Spava�u sobu opremite tako�er namještajem neutralnih nijansi, a s dekoracijama se sami poigrajte. Važno je da ona ne bude prešare-na. Kuhinja je postavljena u dvije linije koje daju dojam zrcalne sli-ke pa probajte i razmišljati na taj na�in – identi�ni elementi s jedne i druge strane dat �e dojam ele-gancije, koji �e poja�ati i vrata od ostave izme�u njih.
U kupaonici si dajte oduška. Sanitarije postavite u bijeloj bo-ji, a što se ti�e plo�ica – dajte si oduška.
HRVATSKA �ISTA STRANKA PRAVA, Županijsko vije�e Me�imurske županije
Cijenjenom uredništvu!
ME�IMURSKI DEMOKRATSKI SAVEZ �AKOVEC, Op�inski ogranci Donji Kraljevec i Gori�an
Poteško�e oko GP Gori�an
25. studenog 2008. 17RELIGIJA
BOG mojih detalja
Piše: vl�. Antun Štefan
DUHOVNI VELIKAN
Posljednje nedjelje u studenom Katoli�ka crkva slavi 1. nedjelju došaš�a ili adventa, koji traje do Badnjaka, odnosno završava 4. ne-djeljom 21. prosinca. �etiri nedjelje spomen su na �etiri tisu�lje�a, koli-ko je po Bibliji prošlo od stvaranja svijeta do dolaska Kristova.
Došaš�e ili advent zna�i “dola-zak”. Katoli�ki se puk veseli �suso-vom dolasku u naš svijet.
Takva priprava za blagdan Bo-ži�a javlja se u 4. stolje�u na �stoku, a od 7. stolje�a ustaljena je na Zapadu. Prva nedjelja adventa ili došaš�a, koja ujedno ozna�ava i po�etak no-ve liturgijske godine, jest ona koja je najbliža blagdanu Svetog �ndrije.
Crkva o tome dolasku govori na tri na�ina: kao o �susovom dola-
sku njegovim ro�enjem prije dvije tisu�e godina, kao njegovom dola-sku u našu nutrinu danas, i kao o njegovom dolasku u slavi na kraju vremena.
Pravi vjernici - krš�ani trebali bi slaviti dolazak �susa Krista k nama, njegov dolazak u naša srca. Premda znamo da je on stvarno došao prije dvije tisu�e godina kao �ovjek na ze-mlju i ve� je dugo prisutan s nama, svake se godine iznova veselimo kroz došaš�e i Boži� u nutrini svojeg srca i doma.
Nije liturgijski, ali je lijep obi�aj
Od nedjelje na mnogim mje-stima i u gotovo svim domovima vjernika i nevjernika nalazit �e
se adventski vijenci. Njemu �e u obiteljskim domovima, školama, vrti�ima, uredima i predvorjima pripasti po�asna mjesta. �dvent-ski vijenac stavlja se na stol ili se objesi na ulazna vrata. Mnogi �e ga izraditi sami, a može se kupiti u prodavaonicama i na tržnicama. �dventski vijenac nije samo ukras u zimskom vremenu, nego na oso-bit na�in okuplja obitelji, poti�e ih na �ekanje ne�ega ili nekoga tko uskoro dolazi. Zapravo, danas je adventski vijenac jednako važan kao i boži�no drvce (betlehem, krispan, bor, cmrek ...), jaslice, polno�ka i boži�ni objed.
�dventski se vijenac u Hrvat-skoj, pa tako i u Me�imurju, udoma-�io posljednjih dvadesetak godina,
s kraja osamdesetih i po�etka de-vedesetih godina prošlog stolje�a. Donijeli su ga naši ljudi (gastarbaj-teri) iz �ustrije i Njema�ke, zemalja u kojima je on nešto uzvišeno na stolovima u to vrijeme.
Premda nije liturgijski pro-pisan, on se nalazi i u crkvama i uglavnom je ukrašen ljubi�astim vrpcama, jer je ljubi�asta boja u ka-toli�kom bogoslužju boja došaš�a. Najvažnije je da se u vijencu nalaze �etiri svije�e koje se pale postupno, po jedna više svake adventske ne-djelje, te se tako do�ekuje Boži�. Pr-va se pali ve� ove nedjelje, i to nakon što doma�ini do�u s jutarnje svete mise, a zaposlenici u ponedjeljak ka-da do�u u svoje urede, škole, usta-nove i vrti�e. (S. Mesari�)
Više nego potreban i prakti�an poklon prošli je �etvrtak stigao u Caritasov dom “Dr. �ntun Bogdan” u �akovcu.
Dobili su perilicu i sušilicu ru-blja, koje im je podarila Zajednica žena HDZ-a “Katarina Zrinski”, a Katarini Hoblaj, voditeljici doma, uru�io ih je Mladen Križai�, zamje-nik me�imurskog župana.
Ovom prigodom Križai� je re-kao kako HDZ i Zajednica žena, kada god mogu, s radoš�u potrebitima pomažu, ili nov�ano ili materijalno.
�parati su rezultat posjeta i ste�enih dojmova domu od strane Bianke Matkovi�, predsjednice Za-
IMENDANI I BLAGDANI
utorak, 25. studenog Katarina �leksandrijska, Kata
srijeda, 26. studenog Konrad, �eonardo, Dubravko
�etvrtak, 27. studenog Virgilije, Severin, Velimir
petak, 28. studenog �akov, Držislav, Sostensubota, 29. studenog
Saturin, Svjetlana, Vlastanedjelja, 30. studenog
1. DOŠ�Š"�, �ndrija, �ndrejaponedjeljak, 1. prosinca Natalija, Nataša, Božena
GORNJI MIHALJEVEC - Svoje naj-ve�e župno proštenje župljani, mještani i njihovi gos� u Gornjem Mihaljevcu proslavljaju u utorak 25. studenog.
To je blagdan Svete Katarine Aleksandrijske, patronice gornjo-mihaljeve�ke župe.
Blagdan �e bi� proslavljen sre-dišnjom svetom misom, koja �e u župnoj crkvi zapo�e� u 11 sa� .
Predvodit �e je vele�asni Pavao Mesari�, župnik u Vra� šincu. Doma-�i župnik vele�asni Ivan Vugrin�i� na svetu misu i proštenje poziva sve ljude dobre volje, a mi dodajemo kako se s ‘katalenskog proš�enja’ u Gornjem Mihaljevcu uvijek odlazi zadovoljan. (S. Mesari�)
RIJE�I MUDRE“Bog mudro krije budu�nost u mra�noj no�i.” (MK��,sm)
�ndrija na hrvatskom zna�i ja-kost, hrabrost, junaštvo. Radi se o duševnoj jakosti. Bio je u�enik �vana Krstitelja. Kad je �sus vidio �ndriju i njegovog brata Petra kako bacaju mreže u more, re�e im: “Hajdete za mnom i u�init �u vas ribarima ljudi”, i odmah sve ostaviše te po�oše za njim.
Posebno je �ndrija imao dušev-nu jakost u svom apostolskom radu. Predaja govori da je nakon Duhova otišao propovijedati �van�elje u Skitiju, u �užnu Rusiju izme�u Dnje-pra i �ralskog jezera.
Zatim je prešao u #r�ku, gdje je zbog propovijedi u Patrosu završio u zatvoru. Osudiše ga na smrt, i to na križu. Zapisi govore da je tri dana visio na križu razapet i prisutnim krš�anima govorio o Kristu Spasite-lju. Krš�ani su njegovu glavu preni-jeli u Rim 1462. godine. Papa Pavao V�. vratio je �ndrijinu glavu u gr�ki Patras, u nadi da �e se tako pravo-slavci približavati katolicima.
Sveta�ka je oznaka svetog �n-drije “�ndrijin križ” (X), sredstvo njegova mu�eništva. #lavni je za-štitnik Škotske. (���ZSK, sm)
Prije kraja gra�anske godine, vjernici slave po�etak nove, s Pr-vom nedjeljom Došaš�a. Krš�ani svoju povijest gledaju oko cen-tralnog doga�aja njihove vjere, a to je ro�enje �susa Krista u Betle-hemu. Vrijeme prije njega je vri-jeme njegovog došaš�a, vrijeme naše �ežnje i iš�ekivanja. Vrijeme poslije Njega je vrijeme uživanja Njegove prisutnosti, Njega koji je Bog s nama, �manuel. Za krš�ane Nova godina tako po�inje na Bo-ži�. � za nju se treba pripremiti, zar ne?! Zato Došaš�e po�inje �e-tiri nedjelje prije. Zamislite kojih li priprema! Na po�etku liturgijske godine (Došaš�e), pozvani smo da spustimo naš pogled prema Djetetu položenom u jaslicama, a na kraju smo pozvani, (tu smo sada mi), da uzdignemo pogled prema onome od kojeg nam do-lazi snaga, prema Kralju slave, #ospodinu, Sucu živih i mrtvih. Na kraju vremena nalazi se svet-kovina Krista, Kralja svega sve-mira. �n�eo je navijestio Mariji o njezinom djetetu: “On �e biti velik i zvat �e se Sin Svevišnjega. Njemu �e #ospodin Bog dati prijestolje Davida, oca njegova, i kraljevat �e nad domom �akovljevim uvijeke i njegovu kraljevstvu ne�e biti kraja” (�k 1, 32-33). O kakvom se Kralju i kraljevanju radi’ �itaju�i �van�elja, sasvim je jasno: �sus ne shva�a svoje kraljevsko dostojan-stvo kao neko ‘bogovanje’. Svojim �e u�enicima preporu�iti: “Znate da vladari gospoduju svojim na-rodima i velikaši njihovi drže ih pod vlaš�u. Ne�e tako biti me�u vama! Naprotiv, tko ho�e da me-�u vama bude najve�i, neka vam bude poslužitelj. � tko god ho�e da me�u vama bude prvi, neka vam bude sluga. Tako i Sin �ovje�ji nije došao da bude služen, nego da slu-ži i život svoj dade kao otkupninu za mnoge” (Mt 20, 25-28). �vo Kralja. �edinoga i pravoga! Kralja koji daje život svoj za svoje. Kao otkupninu. Kako taj Kralj živi? �van�elje nam to precizira. Naj-prije, �sus - kralj traži izgubljenu
Logika besplatne ljubavi!
ovcu, okuplja raspršeno stado, bdije nad njim, štititi ga i osloba-�a. Brine za svoje na na�in koji je svakome priro�en. �sus - kralj je prepun brige i nježnosti, skroman je i širokogrudan, ne hlepi za uzvi-šenoš�u i sjajnim pala�ama. Kralj s trnovom krunom na glavi! Kralj dostupan svome narodu, jer mu je stalo do njega. � kad do�u grabe-žljivci u svim oblicima, ljudskim ili vremenskim, ne bježi i ne ostavlja svoje, nego za njih daje svoj život. Postaje žrtvovani �aganjac, da-ruju�i svoj život za sve. �jubav, pošteno darovani život definitiv-no pobje�uje. �sus je pobjednik! Svojim kraljevanjem pobje�uje grijeh i smrt. Ne oružjem, nego sebedarjem. Ne zbog svoje osobne slave, nego radi svojih. Zbog toga su i njegovi pozvani na ‘kraljevsko ponašanje’: nahraniti gladnoga, obu�i gologa, primiti stranca, po-hoditi bolesnoga ili zatvorenoga, razumjeti, prihvatiti i biti za �o-vjeka. � sve besplatno. To je logika Kraljevstva, �susovog kraljevstva! �ogika besplatne ljubavi! Besplat-na je ali nije na rasprodaji. �jubav je život. Život kao put i ispunjenje onoga što je ve� zapo�elo. Da, bla-ženi su oni kojima su djela prožeta duhom ljubavi. Takvi ve� gledaju lice Božje. Kaže nam �sus: ‘Sve što ste u�inili jednome od ovih naj-manjih, meni ste u�inili.’ �sus za sva vremena. Živio �sus kralj!
Andrija apostol, 30. studenog
Katalensko proš�enje
CARITASOV DOM u �akovcu
Dobili perilicu i sušilicu rubljajednice žena “Katarina Zrinski”, od pred nekoliko dana.
Uru�ivanju aparata uz Križai�a nazo�ili su Danica Marciuš, �lanica Zajednice, i Vedran Mikuli�, pred-sjednik #O-a HDZ-a #rada �akovca, koji je u ime poduze�a Perutnina P�-PO rekao kako �e ova tvrtka domu pokloniti tri ra�unala.
Voditeljica doma Katarina Hoblaj, zahvaljuju�i na poklonu, istaknula je kako je predsjednica Zajednice Bianka Matkovi� ovom gestom ušla u obitelj dobro�initelja koja nosi i širi dobrotu i radost do-brotvorne ljubavi.
(S. Mesari�)
USUSRET USUSRET Boži�uBoži�u
Božji narod veseli Božji narod veseli se Isusovom dolaskuse Isusovom dolasku
25. studenog 2008.18 NOVI ŽIVOT SE RA�A
MT� “LEPTIRI�” poklanja benkicu i partlekBenkicu, partlek i 10 posto popusta u prodavaonicama Leptiri�
dobivaju naše novoro�ene bebe, �iji se roditelji pri-stanu fotogra�irati za rubriku “Novi život se ra�a” M�$�MURSK�H N���N�. Prigodnim �e ih poklonom obradovati naš fotograf. Darove za male bebe omo-gu�io je vjerni i pažljivi sponzor, tvrtka M�� tvornica trikotaže iz Štrigove.
Dragan (27) i Jelena (27) �onkaš iz Preloga dobili su Patrika, ro�enog 13. studenog u 16,18 sati. Po bracu je došla i Nika (19 mj).
Joža Ignac (33) i Gordana Oršuš (33) iz Gornjeg Kuršanca dobili su Gordana, ro�enog 16. studenog u 2 sata. Imaju i �ulijetu (16), Samantu
(14), Zvezdanu (12), Zvezdana (13), Aleksandra (9), Renatu (8) i An�elu (7).
Miljenko (28) i Dijana (25) Ma�ari� iz Vratišinca dobili su Lanu, ro�enu 17. studenog u 11,55 sati. Po seku je došao i Marko (2,5).
Damir (29) i Luca (27) Antonovi� iz Štefanca dobili su Bornu, ro�enog 17. studenog u 23 sata. Po bracu je došao i Andreas (4).
Završna konferencija za jav-nost projekta �DU CR�SS 2007. održana je u �etvrtak 13. studenog ove godine. �zme�u Ministarstva �inancija, Središnje jedinice za �i-nanciranje i ugovaranje i Pu�ko-ga otvorenog u�ilišta �akovec 19. studenog 2007. godine potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava �uropske unije iz pro-grama za susjedstvo �N��RR�G ��� � Slovenija – Ma�arska – Hrvat-ska. Provedba projekta trajala je 12 mjeseci.
Ukupna vrijednost projekta iznosila je 101.172 �UR, od �ega je 75 posto dolazilo iz pretpristupnog fon-da Phare 2006 te MM�PR, dok su 25 posto sufinancirali: Pu�ko otvoreno u�ilište �akovec kao nositelj projekta i Pu�ko otvoreno u�ilište �araždin kao partner na projektu.
Cilj projekta �DU CR�SS 2007. bio je organizirati besplatne edu-kacijske programe za 9 de�icitarnih zanimanja koji �e omogu�iti razvoj ljudskog potencijala, bolju pripre-mu za tržište rada i time pružiti
ve�u gospodarsku konkurentnost u pograni�nom podru�ju Me�imur-ske i �araždinske županije. Ukupno je 210 polaznika dobilo potvrde o uspješno završenom programu.
Projekt je bio namijenjen neza-poslenima s prvim i drugim stup-njem obrazovanja, nezaposlenima s nedovoljnim kvali�ikacijama, za-poslenima u tercijarnom sektoru, te svim zainteresiranim za ovaj pro-gram – od pojedinaca do obrazovnih institucija za cjeloživotno obrazova-nje u regiji
Zanimanja koja su bila uklju�e-na ovim projektom jesu: samostalni knjigovo�a, njegovateljica, farmer - mljekar, pomo�ni kuhar, ra�uno-vo�a, zidar, vo�ar, konobar, operater na ra�unalu.
�mplementacijski period od 12 mjeseci uklju�ivao je seminare, prezentacije, konferencije za medi-je, kontakt s javnoš�u putem oglasa, brošura, s namjerom da se pove�a svijest o potrebi obrazovanja odra-slih i njihovo cjeloživotno usavrša-vanje.
EDU CROSS 2007 - „EDU CROSS 2007 - Prekograni�nom edukacijom do bržeg razvoja pograni�nih krajeva“
Pove�anje svijesti o potrebi obrazovanja odraslih
ME\IMURSKE NOVINE 25. studenog 2008.2
Suvremenu crnu komediju ”Zmije“ u izvedbi Hrvatskoga narodnog kazališta iz Varaždina �akove�ka je publika dobila priliku pogledati na prošlotjednoj Tribini �akovec �etvrtkom.
“Zmija” (u izvorniku “Snake in the Grass”), nastala prema tekstu britan-skog dramati�ara Alana Ayckbournea, na pozornicu �akove�kog Centra za kulturu donijela je napetu pri�u, dubo-ke i neo�ekivane odnose izme�u tri živa ženska lika i onih koji žive još samo kroz iznena�uju�e slike i zastrašuju�e pri�e iz prošlosti. Ayckbournova konstrukcija pri�e nikad se ne odvija onako kako vi o�ekujete. Isprepli�u�i komediju, pri�u o duhovima i psihološku dramu, autor razotkriva humor i žmarce, a režija Tee Gjergizi Agejev zadržava jezivu komi�-nost kroz cijelu predstavu.
Razvedena i boležljiva Annabel vra�a se obiteljskoj ku�i na sprovod svoga oca, te se susre�e sa svojom sestrom Miriam. Po povratku nailazi na problem, Alice, medi-cinsku sestru njenog oca, koja tvrdi da je Miriam ubila oca, te da ima dokaze za to koje �e otkriti ako ne bude pla�ena 100.000 funti. Dvije sestre skuju plan kako je spri-
je�iti u tome – ubiti je. Što i u�ine, otrovavši joj �ašu vina. No Alice se vra�a kao prikaza iz mrtvih, te uzrokuje Annabelin kobni in-farkt. Ispostavlja se kako su Alice i Miriam zapravo bile ljubavnice koje su htjele do�i do Annabelinog novca. No Miriam ne staje na sestri ve� ubija i Alice ...
Ova predstava ne zastaje na prenoše-nju jedne od mnogih tužnih pri�a iz crnih kronika ve� progovara o našoj potrebi da izvla�imo zlo�in s margina društva i stavljamo ga u centar naše svakodnevne zabave i opuštanja. Ayckbourne u “Zmiji” istražuje poznatu temu, nedostatak ko-munikacije me�u ljudima, no na uznemi-ruju� na�in. Doti�e se i obiteljskog nasilja, jer su obje sestre žrtve psihi�kog i �izi�-kog maltretiranja od strane roditelja.
Što se zapleta radnje ti�e, “Zmija” nije pretjerano komplicirana, iako se možda tako �ini. Ono što je �ini zanimljivom jest što je svaki element u produkciji dosta dobro izveden, od Ayckbournovoga gro-zovitog i smiješnog scenarija crne kome-dije, preko dobre režije i solidne izvedbe gluma�kog trojca Sun�ane Zelenike - Ko-njevi�, Ines Bojani� i Beti Lu�i�.
(mn, foto: Z. Vrzan)
U utorak 18. studenog u Gornjem Kuršancu održana je sve�anost 344. obljetnice smrti hrvatskog bana, voj-skovo�e i pjesnika Nikole Zrinskog �akove�kog, tragi�no stradalog u lovu na vepra 1664. u Kuršane�kom lugu, pa se taj dan slavi kao sje�anje na hr-vatskog bana i cijelu obitelj Zrinski. Matici hrvatskoj Ogranak �akovec ove se godine kao nositelj organizacije pri-družila Me�imurska županija, a ve� je godinama doma�in i op�ina Nedeliš�e i Mjesni odbor Gornji Kuršanec, te župa Novo Selo na Dravi. U zadnjih nekoliko godina i pridružuju se i Družba “Bra�a hrvatskoga zmaja” i Zrinska garda �a-kovec, te ma�arska izaslanstva.
Na sve�anosti su bili nazo�ni i sa-borski zastupnik i predsjednik Skup-štine Me�imurske županije Vladimir Ivkovi�, me�imurski župan Josip Po-savec i njegov zamjenik Mladen Križai�, predsjednik Op�inskog vije�a op�ine Nedeliš�e Mladen Horvat, kao i župnici iz više župa.
Predsjednik �akove�kog ogranka Matice hrvatske dr. sc. Zvonimir Barto-li� uz ostalo je istaknuo da je hrvatski ban, vojskovo�a i pjesnik Nikola Zrinski �akove�ki bio jedna od najistaknutijih osoba u povijesti hrvatskog naroda. Bio je utemeljitelj Franjeva�kog samo-stana u �akovcu, graditelj Novog Zri-na, utemeljitelj najpoznatije hrvatske knjižnice toga doba Zriniane i za�etnik anticentralisti�kog pokreta. Njegova smrt, za koju nikada nije utvr�eno je li bila nesre�a ili politi�ko umorstvo, bila je uvod u još tragi�niju katastro-fu, odnosno umorstvo Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana 30. travnja 1671. godine. Ti su doga�aji bili takvog zna�enja da su doslovno izmijenili po-vijest Hrvata koji su nakon nekoliko stolje�a poraza tada prvi put bili u si-tuaciji da steknu neovisnost, istaknuo je Bartoli�.
Na žalost, ime Zrinskih je zbog obrane hrvatske državnosti stolje�i-ma bilo sotonizirano, što je slu�aj bez presedana. - Život i djela Zrinskih, osim spomena u pojedinim prigodama, ob-
vezuju današnje naraštaje u odnosu prema njihovoj povijesno - kulturnoj i materijalnoj ostavštini, rekao je dr. Bar-toli�. Podsjetio je kako je 18. studenog op�enito nacionalno povijesni dan jer se tog dana cijeli hrvatski narod prisje�a i herojskog grada Vukovara i svih njegovih branitelja.
Predsjednik Op�inskog vije�a op�ine Nedeliš�e Mladen Horvat istaknuo je ka-ko je povijest svakog naroda velikim dije-lom dio temelja njegove budu�nosti. Tako je i dio povijesti vezan uz obitelj Zrinski u temeljima hrvatske budu�nosti jer su pojedini njezini �lanovi poput Nikole Zrinskog �akove�kog ne samo zadužili Me�imurje nego i �itavu Hrvatsku, pa i Europu.
Me�imurski župan Josip Posavec podsjetio je kako Županija radi na obnovi i revitalizaciji kompleksa Staroga grada Zrinskih u �akovcu te je najavio otkriva-nje nekoliko spomenika Zrinskima. U po-vodu 500. obljetnice trebao bi uskoro pri-vremeno biti postavljen spomenik Nikoli Zrinskom Sigetskom, a u travnju idu�e godine spomenik Zrinskima “Oproštaj”. Uz to, Me�imurska županija �e se založiti da Hrvatski sabor ispoštuje svoju odluku o gradnji spomenika Zrinskima iz 1906. godine, koja nikad nije provedena, pa da se do ulaska Hrvatske u EU i taj spomenik izgradi.
Vijence i svije�e položila su iza-slanstva Me�imurske županije, Mati-ce hrvatske Ogranak �akovec, op�ine Nedeliš�e i Mjesnog odbora Gornji Kuršanec, Zrinske garde �akovec, Družbe “Bra�a hrvatskoga zmaja”, Hr-vatskoga vojnog u�ilišta “Petar Zrin-ski” Zagreb, Franjeva�kog samostana i bratstva �akovec, župe Novo Selo na Dravi, Vojne akademije “Nikola Zrinski” Budimpešta, Viteškog reda ma�arske kulture, izaslanstvo iz Letenya, Odreda izvi�a�a Ma�ara Osnovne škole Ivana Gunduli�a iz Zagreba i Lova�kog saveza Me�imurske županije.
U prigodnom programu sudjelo-vali su �lanovi muške vokalne skupine Pjeva�kog zbora “Josip Vrhovski” iz Nedeliš�a, a recitacijama u�enik OŠ “Ivan Gunduli�” Zagreb i Ištvan Hor-vat iz Ma�arske. U kapeli Majke Božje na Nebo Uznesene u zajedništvu s do-ma�im župnikom vl�. mr. sc. Josipom Jankovi�em, župnikom �akove�ke župe Sv. Nikole i samostanskim gvar-dijanom fra Stankom Belobrajdi�em, župnikom iz Orehovice i dekanom �a-kove�kog dekanata pre�. Stjepanom Moste�akom i župnikom iz Štrigove i dekanom Gornjome�imurskog deka-nata predvodio župnik varaždinske župe Sv. Fabijana i Sebastijana Mijo Horvat. (jš)
TRIBINA �akovec �etvrtkom, 27. studenog u 19,30 sati
Premijera filma “Iza stakla”
Na Tribini “�akovec �etvrtkom” 27. studenog u 19,30 sa� u Centru za kulturu održat �e se premi-jera � lma Zrinka Ogreste “Iza stakla”.
Film �e do�i predstavi� Janko Heidl, � lmski kriti�ar i novinar Ve�ernjeg lista, Davorin Gecl, direktor fotogra� je, Vladimir Gojen, montažer, i dio gluma�ke ekipe. Na žalost, redatelj Zrinko Ogresta ne može do�i zbog sudjelovanja na � lm-skom fes� valu u Kairu.
Drama u režiji Zrinka Ogreste o ljubavnom trokutu �iji �e sudionici u nekoliko dana doživje� lom izme�u stvarnih i prividnih života. Lažni život i prividni red jedva se održavaju u kao� �nom ne-redu troje ljudi i njihove okoline. Strukturirana u pet dana, pri�a dinamikom mnogobrojnih likova prividno povezanih doga�ajima ocrtava ljubavni trokut jednog muškarca i dvije žene. Takav prividni red života neminovno �e se razbi� u sudaru s nji-hovim pravim živo� ma koji je nepredvidiv ...
Film je svjetsku premijeru imao na fes� valu u Karlovym Varyma, a na nacionalnom fes� valu u Puli osvojio je Zlatnu arenu za najbolju kameru (Davorin Gecl) i za glavnu žensku ulogu (Jadranka �oki�), te Nagradu mladih � lmo� la za najbolji � lm. I kri� �ari su ga hvalili i stavili su ga na 2. mjesto me-�u � lmovima iz nacionalne konkurencije, odmah iza pobjedni�kog “Ni�ijeg sina”.
Damir Radi� (Nacional) proglasio ga je naj-boljim � lmom Pulskog fes� vala, u kojem je “sve besprijekorno - od ideje preko scenarija do režije i glume”. Is� �e i auten� �nost u slikanju emocio-nalnog, duhovnog i prostornog miljea gra�anskog Zagreba, te vrsno�u gluma�kih izvedbi.
Janko Heidl (Ve�ernji list) tako�er hvali sigu-ran redateljski nastup i upe�atljive glumce, is� �u�i prije svih Jadranku �oki�. Pali su i sitni prigovori, pa Nenad Polimac (Jutarnji list) zamjera Ogres� da se previše osje�a prora�unatost, no svejedno uspore�uje film s francuskim melodramama i ocjenjuje ga produkcijski impresivnim i vizualno dotjeranim. U Motovunu je � lm osvojio nagradu publike, što je najbolja preporuka � lmu koji po�i-nje igra� u hrvatskim kinima.
Scenarij: Lada Kaštelan, Zrinko Ogresta; ulo-ge: Leon Lu�ev, Jadranka �oki�, Daria Lorenci, Anja Šovagovi� - Despot, Božidarka Frait, Nina Vio-li�, Dara Vuki�, Boris Svrtan, Krešimir Miki�, Bojan Navojec, Trpimir Jurki�. Trajanje: 80 minuta.
GORNJI KURŠANEC: obilježena 344. obljetnica Nikole Zrinskog
Županija po prvi put organizator sve�anosti
Izaslanstvo Hrvatskoga vojnog u�ilišta “Petar Zrinski” i �lanovi Zrinske garde �akovec odaju po�ast Nikoli Zrinskom
PREDSTAVA “ZMIJA” varaždinskog HNK-a igrala u �akovcu
Crna strana života na komi�an na�in
25. studenog 2008. 3
�AKOVEC - izložbeni pro-stor Centra za kulturu – izlož-ba Lászla Nemesa, ma�arskog slikara, grafi�ara i muralista. Izložba dokumentira sve što je umjetnik naslikao u protekla �e-tiri desetlje�a i �ini fini presjek njegova cjelokupna stvaralaštva. Izabrano je tridesetak radova iz svih njegovih dominantnijih �aza slikarstva. U cjelini, ovdje je �itav opus koji je uistinu raznovrstan, tematski, što se tehnike ti�e, sa-držajno i poeti�ki.
Izložbeni salon Muzeja Me�imurja �akovec – izložba Restauratorske radionice Muze-ja Me�imurja. Po prvi put pred-stavlja se restauratorsko - kon-zervatorska djelatnost navedene radionice u razdoblju od ‘93. do 2008. godine. Izložba predstavlja mali dio cjelokupne gra�e koji je prošao kroz ruke restauratora Stjepana Jerkovi�a, ak. kipar. Od preko 500 obra�enih predme-ta, on je napravio je izbor od 19 predmeta, koji najbolje ilustrira-ju zahtjevnost ove struke.
Reiffeisen stambena šte-dionica – izložba u organizaciji UOLL-a, HDLUM-a i Rai��eisena. Prodajna izložba �iji prihodi idu u dobrotvorne svrhe sadrži doni-rane radove me�imurskih slika-ra okupljenih u HDLUM-u, radove velikana kao što je Priska Kul�ar te slike nastale na radionicama UOLL-a.
Galerija Sabol – za predsto-je�e dane darivanja u Galeriji Sa-bol, Kralja Tomislava 17, �akovec, (pokraj Gradskog poglavarstva) možete odabrati autore kao što su V. Jorda, I. Oreb, M. Berber, M. Veža, M. Džamonja, E. Svilan, D. Žili�, I. Lackovi�, G. Politeo, D. Ba-hunek, D. Škoda i drugi. Slike su razli�itih motiva, tehnika i obli-ka, a možete ih pogledati svaki dan do 15. sije�nja 2009. godine.
Memorijalna zbirka La-dislava Kralja Me�imurca, Ru-�era Boškovi�a 7 - stalni postav. Memorijalna zbirka ve� je gotovo 30 godina u kulturnom prospek-tu �akovca, obuhva�a brojne ra-dove Ladislava Kralja stare izme-�u 50 i100 godina, te poku�stvo i osobne predmete umjetnika. U skladu sa svojim pre�erencijama oblika, boja i duhovnog zna�aja motiva, autori su izgradili cijeli jedan mikrosvijet na temu crkve Svetog Jakoba, iskreno odgovara-ju�i na mogu�a pitanja.
NEDELIŠ�E - Caffe bar “Martin” - izložba Zlatka Vrzana. Fotogra� Zlatko Vrzan ponovno se predstavlja izložbom svojih naslovnica podlistka Media pod nazivom “Media by Zvrzan II.” U Martinu je izloženo petnaest �o-tografija naših me�imurskih lje-potica, kao i naslovnica s našim olimpijcom Filipom Udeom.
PRELOG – Ugostiteljski objekt na Marini - izložba Slav-ka Duki�a. Slavko Duki� iz Donjeg Kraljeva �lan je Likovnog udruže-nja donjeg Me�imurja Prelog. Na izložbi se predstavlja crtežima ribljih i lova�kih motiva. Izložba je otvorena do daljnjeg.
Caffe bar “Art” - izložba Pa-vla Ružmana i Martine Golubi�. �lan Likovne udruge donjeg Me-�imurja Prelog Pavao Ružman izlaže nekoliko motiva stare Drave, dok se Martina Golubi� predstavlja radovima od stakla i drugih materijala koje posebnom tehnikom ukrasa na salvetama pretvara u trajne oblike.
Jedan od najboljih svjetskih gitarista Vlatko Ste�anovski po-novno je oduševio �akove�ku pu-bliku. Ste�anovski je na prošlotjed-nom koncertu održanom u Centru za kulturu �akovec nastupio uz glazbenike iz svog trija te nizo-zemskoga gitaristi�kog virtuoza Jana Akkermana.
U dvosatnom koncertu Ste�a-novski je svirao pjesme sa starih albuma njegove bivše grupe “Leb i sol”, ali i stvari s novog, blues albuma “Thunder From the Blue Sky”. Na repertoaru te ve�eri svo-je mjesto našle su kultne skladbe poput “Spider In My Web”, “Rock Me Baby”, “Street Walker” i “Ama-zing Grace”, ali i “Kao kakao”, “Si zaljubiv edno mome” i “Jovano Jovanke”.
Improvizacije i me�usobni gi-taristi�ki dueli s temeljem u rock, blues ali i heavy metal izri�aju atmos�eru su u publici dovodili do usijanja i još jednom dokazali zašto �akove�ka publika naprosto obožava koncerte Ste�anovskog. Mi pak priliku nismo mogli propu-stiti da mu ne postavimo nekoliko pitanja...
• Zbog �ega tek sada blues album?
- Na prvu loptu blues se može u�initi jednostavnom muzikom jer se sastoji uglavnom od tri akorda, ali na drugu i tre�u loptu to je izuzetno slojevita i suptilna
muzika koju je prili�no teško svi-rati kao mlad �ovjek. Naravno, ima mladih blues gitarista koji savrše-no rade, ali u mom slu�aju mislim da je bilo dobro što sam toliko toga prošao prije nego što sam snimio blues album, jer se tu radi o nekoj fino�i zvuka, izraza, o tome da ne pretjeraš u ne�emu, da ne odeš u neku pateti�nu varijantu. Nadam se da sam sve te zamke izbjegao, da ne zvu�im kao terasa blues, nego da zvu�im ipak kao neki muzi�ar koji ima background i koji blues svira s odre�enim stilom.
• Koja to iskustva jedan glaz-benik mora ste�i da bi uop�e mo-gao razumjeti blues i na kraju ga i svirati?
- Muzika nije pitanje razumije-vanja. To je pitanje osje�aja, tehnike i vlastitog izraza, a pritom pitanje zrelosti, po meni. Neki ljudi sazrije-vaju prili�no rano, recimo Hendrix je živio samo 27 godina, ali je stigao napraviti revoluciju elektri�ne gi-tare. U mom slu�aju je to tako kako je. Meni su �anovi odavno tražili da snimim jedan blues album i ja sam ga snimio. A i sam od sebe sam to želio prili�no dugo.
• Kako je do suradnje s Akker-manom?
- Ja sam odabrao Akkermana za suradnju jer mi je on bio gitarski he-roj iz mladosti i dugo sam htio nešto s njim snimiti. To sad i radimo, stal-no sviramo i oboje uživao u tome.
• Okušali ste se u rocku, blue-
su, etnu, jazzu, što je sljede�e?- Isprobao sam se u raznim
glazbenim pravcima. Što ja znam, mislim da prili�no kompetentno sviram sve �ega sam se prihvatio. A što poslije... Stalno ima gdje da se ode. Horizont je daleko. Treba i�i daleko, pokušati napraviti nešto, pa kamo stigneš, stigneš. Mislim da znam aranžmanski što �u raditi, ali ne znam tematski.
Gitara i kava su prve stvari ujutro
• Gdje Vam je ugodnije svirati, u studiju ili pred stotinama i tisu-�ama ljudi u publici?
- Pred publikom mi je najugod-nije, vjerujte mi. U studiju zna biti �rustriraju�e, u �etiri zida s magne-to�onom i kompjutorom. To zna biti jako dosadno, jer svirati za kom-pjutor nije neka motivacija. S dru-ge strane, svirati za ljude je stalno motivacija. Vidjeti kome sviraš, dati nešto i dobiti nešto za uzvrat, zbog toga i postoji cijeli ovaj naš posao. Zbog te krajnje instance, susreta s publikom.
• Koja je najdraža gitara koju posjedujete?
- Imam puno najdražih gitara. Svaka je vezana za odre�eni period iz mog života i ne znam za koju bih se opredijelio, zato ih sve �uvam, njih dvadesetak. Možda �u jednog dana sve to pokloniti nekome, ali u ovom trenutku ne bih to mogao oda-brati. Imam, evo, ovu gitaru na kojoj sad sviram na hrvatskoj turneji, Leo Scala gitara, koju je majstor napra-vio samo za mene. Puno je respekta i ljubavi uložio da je izradi, pa tako i ja imam puno respekta prema toj gitari. Odli�na je to gitara.
• Kad ste kod ku�e, koliko pu-ta uhvatite gitaru u ruke?
- Najmanje 15 do 20 puta dnev-no. To je nešto bez �ega ne mogu. Ne moram dugo svirati, do 10 - 15 minuta, ali tako barem dvadesetak puta dnevno. Ujutro uz prvu kavi-cu to mi je obavezno. Uzmem gita-ru i kad sam u polusvjesnom stanju pokušavam iz sebe iskopati kakvu novu ideju. Zato je prva stvar koju
svako jutro uradim to da si skuham kavu i uhvatim gitaru.
Uspjeh je samo privid• O �emu razmišljate kad ste
na pozornici?- O svemu i sva�emu, ali uglav-
nom je za mene to vrsta meditacije. Ne razmišljam ni o �emu. Jednostav-no gledam što �u proizvesti i gledam i slušam što sam proizveo. Nema tu puno razmišljanja. Naravno, može se razmišljati o bilo �emu, ali to nije dobro. Najbolje se prepustiti. Zna-te što je najteže? Natjerati mozak da ne misli ništa. To se zove stanje meditacije i stanje duboke kontem-placije. Ako uspijete u tome, daleko ste otišli.
• Je li uspjeh sve o �emu ste sanjali kad ste bili mla�i i tek po-
�injali svirati?- Možda �e zvu�ati neskro-
mno i pateti�no, ali, vjerujte, ja se ne bavim vlastitim uspjehom. Meni je drago ako pro�itam neku finu recenziju, vidim dobru �otku u novinama i vidim da su ljudi bili zadovoljni s koncertom, ali ne ba-vim se mjerenjem uspjeha. Meni je važno da mi plate honorar od koncerta i to je to. Vjerujte, uspjeh je zamka, privid. Svi smo smrtni i svi �emo na kraju izgubiti ovu bitku. Ali dok god smo živi glavno da nam je dobro, da sviramo i do-bro se zabavljamo. Ja ne vjerujem u uspjeh, barem ne onu vrstu s estradne strane, reality showova i tih stvari, dolaska na naslovnu stranu po svaku cijenu. Nikad ne bih htio biti poznat kao što je Ma-donna ili Michael Jackson. Nikada. To je uništavanje vlastitog života.
• Gdje se vidite kroz dvade-setak godina? Što �ete raditi?
- Bit �u valjda negdje penzio-ner. Ako uspijem kupiti ku�u na moru ili jezeru, vidim se ondje uz obalu kako gledam u vodu, u hori-zont. (M. Novosel, �oto: Z. Vrzan)
Prva Osnovna škola �akovec, to�nije, u�enici, roditelji i u�iteljica Vesna Horvat iz 1. a razreda orga-nizirali su humanitarni koncert u sklopu UNICEF-ovog projekta pod nazivom “Škole za A�riku”.
Dobrotvornom koncertu, na kojem su nastupili Dje�ji zbor “�a-kove�ki mališani”, Plesni studio Te-uta, �olkloraši I. OŠ, Dje�ji zbor Mali �akovec, Trio Šminkerice, Marko Kupper i u�enici 1. a razreda, Marija Jambroši� i Ivana Horvat, studentica solo pjevanja Glazbene akademije u Osijeku, odazvalo se mnogo gra�a-na koji su željeli dati dobrovoljni prilog hvale vrijednoj akciji.
Ina�e UNICEF projektom “Škole za A�riku” ve� �etiri godine, u su-radnji sa Zakladom Nelson Man-
dela i Hamburškim društvom za promoviranje demokracije i me�u-narodnog prava, u svijetu prikuplja sredstva za škole u Angoli, Malaviju, Mozambiku, Ruandi, Južnoa�ri�koj Republici i Zimbabveu. Cilj je omo-gu�iti djeci A�rike pristup obrazova-nju i time im dati priliku za iskorak iz za�aranog kruga siromaštva.
I. OŠ �akovec jedna je od 50 hrvatskih škola koje su se uklju�i-te u provedbu projekta, a naše su škole svoje aktivnosti usmjerile na pomo� djeci u Ruandi. Namjera je prikupiti sredstva kojima �e se pomo�i izgradnju te obnova škola i sanitarnih prostorija, osigurati opskrba pitkom vodom, a za djecu bez roditeljske skrbi i onu koja žive u osobito teškim životnim uvjetima
ODRŽAN HUMANITARNI KONCERT u orga-nizaciji 1. a razreda I. OŠ �akovec
�akove�ki u�enici pomažu djeci u Ruandi
Na dobrotvornom koncertu nastupio je i Dje�ji zbor “�akove�ki mališani”
omogu�iti nabava školskih knjiga. Projekt je mogu�e podržati i upla-
tom na UNICEF-ov ra�un preko ove stranice, ili uplatom na žirora�un
2360000-1500124852, poziv na broj 8612 - 02. (mn)
RAZGOVOR S VLATKOM STEFANOVSKIM, jednom od najboljih svjetskih gitarista današnjice
Glazba je pitanje osje�aja, tehnike i vlastitog izraza
Stefanovski i Akkerman atmosferu u �akovcu doveli su do usijanja
AKTUALNE IZLOŽBE
25. studenog 2008.4
Prošlo je Mar� nje, jedva smo se spasili, a ve� se nemilice približavaju boži�no-novogodišnji dani..Uglavnom, s kolegicom s posla ispija se nevino pi�ence, kad kolega tako�er s posla upu�uje poziv da nek se “dotepemo” na brucošijadu. Javlja da se lokal puni i puni, mi ajde popuštamo pri� sku pa odlu�ujemo baci� oko.
Neka cura organizira novope-�ene studente, navodno su nekoga i “krstili”, obe�aju svi sve u “šesnajs” da �e vjerno studira� , pušta� i znoj i krv za knjigu, ukaže li se za to potrebe. Ah, mlado i nadobudno. Sve te lijepe želje, �es� tke i pozdravi...Po�inju svi-ra� isto�ni ritmovi, na podiju se izvija trbušna plesa�ica...Svi �eznutljivo gle-daju taj tanki i gipki struki�. Kolegica i ja ovaj put (sto� put) za “ziher” obe�a-vamo da �emo i mi više kona�no po�i na te�aj trbušnog plesa. Nema onda više “šlau� ” oko struka, samo ritam i “volim se gibat, gibat”...
Stalno neka zbivanja na toj bru-cošijadi, kona�no i baš dobro... Dolazi na red striper! Pitam se ja jesu li svi dovoljno “stari” za tu rije�, a kamoli za prizore. Ako sam dobro pratila situaciju pravi striper se nije skinuo, on je samo plesao na stolu, ali odmah poslije njega je neki dobrovoljac zavr-šio u svojim dugim ga�ama na stolu, a koju minu� cu kasnije i bez njih, kao od majke ro�en. Auuu...uzvici se prela-mali prostorijom... Krenule pri�e rekla-kazala da nije on to sam, nego mu je netko povukao sve dolje, ali ljudi dragi “tko se ma�a la�a od ma�a i pogiba”. Tješila ga cura cijelu no�...
Še�er na kraju; najavljuju plesa�i-cu! Minijaturni grudnjak, minijaturni šosek, visoke potpe� ce... Drži se cura za strop, mrda lijevo, mrda desno... Je-dino mi nije bilo jasno od �ega cura ima modrice i izguljena koljena? Nije valjda
da se ina�e bavi nekim teškim � zi�kim radom... Nije danas lako zaradi� “kruh naš svakdašnji”.Sja� lo se cijelo veselo društvo do nje, bljeskaju fotoapara� . Fascinantno! Kao da nema golotinje na svakom koraku, još smo je željni! Komen� raju svi da ima lijepo � jelo, a ne ko manekenke, ova ima “mesa”! Sje�am se da su radili nekakvu anketu na zagreba�koj špici, saznali da muš-karci na špici gledaju žene. Ali saznali da i žene na špici gledaju žene! Bokci muškarci, nemaju šanse... Ista stvar se i tu ponavlja. De�ki gledaju, cure gleda-ju... Svima dobro. Ne znam jedino što bi mama i tata rekli na sve to.
Za nas “malo starije” ima tu još jedan problem. Ne možeš uop�e više razlu�i� koliko tko ima godina. Ve�ina cura je ve� s petnaest potpuno razvi-jena, mislim � zi�ki, a na�e se i poneki momak koji odgovara tom opisu. Veli moj tata da je to jer same “hibride” jedemo. Nagledava me neki momak, nagledavam ja njega. Izgleda stariji, pa si mislim možda je i on tu zalutao. Mislim, pa bilo je tu i nešto “vje�nih” studenata. Kolega s posla se po�inje smija� i veli: “Cure, to dijete jedva da ima osamna-est, pazite da vas ne bi tajna operacija ‘Sledge Hammer’ sredila...”. No, pa onda si vi pomognite. Za�as budemo morali i osobnu traži� prilikom upoznavanja. Gdje je onda tu roman� ka?
Što nudi “uhu“ �akove�ki izla-zak i zašto se to pitam!? Zato jer, kako isti�u oni koji su “upu�eniji“, pa i kompetentniji od mene, glazba je dobra za sve nas, kao i zato jer se svi pitaju “kakva se tamo pušta glazba“! Ve�ina ljudi vjerojatno bi se složila s postavkom da bez glazbe nema zabave, a mnogi se pitaju zašto to uop�e naglašavam. Prvenstveno zato jer “glazbene u�inke“ �esto uzimamo: ili (pre)olako, ili pak zdravo za gotovo, ili pak, na kraju krajeva, da se kao o ukusima ne raspravlja! Me�utim, jesmo li zbog sintagme da se o glazbenim ukusima ne raspravlja dogurali do toga da se prešutno prolazi preko toga što se to zaista doga�a oko nas kad su glazba i zabava u pitanju!? Naime, glazba ima vrlo mo�ne u�inke, ne samo zabavne, tj. za stvaranja ugodne, pa i hedonisti�ke atmosfere u ka-�i�u, klubu ili diskoteci, ve� i one puno važnije kulturološke, kao i one “prikrivene“ (stvaranje vri-jednosnih sudova itd.), te je i te kako važna za sveukupno “pona-šanje“ u sredini u koji živimo, ali i svekolikom poimanju iste.
Tako je �akovec posebice, pa i Me�imurje op�enito, tijekom ‘80-ih bila sredina u kojoj su se “njegovale“ kvalitetne glazbene vrijednosti, iz koje su se diljem Hr-vatske, pa i puno dalje, širile naj-bolje mogu�e glazbene vibracije, grad i sredina iz koje su se u Zagre-bu ili Ljubljani organizirali najve�i hrvatski koncerti. I sredinom, sve do kraja ‘90-ih, �akovec je bio još uvijek prepoznatljivo mjesto za dobru zabavu, poznat po tome što se može �uti glazba koju tada nitko nije “furao“ ne samo “preko Drave“ u VŽ, ve� se usudim re�i i u Zagrebu.
Me�utim, sve se naglo promi-jenilo u posljednjih desetak godi-na. Postali smo zarobljenici ušto-gljenih glazbenih klišeja o tome da se vani jedino možeš zabaviti ako se slušaju narodnjaci, ‘80-e, stari rock ...
Dobro, pokušavaju se ponov-
no isfurati moderne glazbene vrijednosti kao što je elektronska glazba, scena koja je nekada u Exu, kasnije Bar Flyu bila prepoznatlji-va naširoko.
Me�utim, �ini mi se da se ista pokušava vratiti previše “ekstre-mno“, tj. bez stvaranja nekakvog main-streama te scene koju bi prihvatile mase kao nešto što je ok, a ne samo najve�i “pobornici“ slušanja tog glazbenog izri�aja, ko-ji su se ina�e ve� glazbeno odredili, pa su sve zahtjevniji. Kao da se na takvu glazbu trebaju furati samo “odre�eni“ ...
I dok je elektronska glazba ne-što sasvim normalno za kvalitetnu klupsku scenu, žalosna je �injenica da kad je u pitanju main-stream, novu doma�u i stranu rock glazbu ne pušta gotovo nijedan DJ u �a-kovcu. Svi pokušavaju ugoditi kao svima “na dobrim starim vreme-nima“, gdje se kao za svakog na�e ponešto i onda se vrti više - manje: “svašta i ništa“.
Uglavnom, �akove�ka zabava je deja vu, a što je najgore, gotovo pa svi pomirili smo se, uklju�uju�i one koji bi trebali ljude “usmjeriti“ na nove glazbene vrijednosti, da je to jednostavno tako, da �akovec postaje glazbena i kulturološka selendra u kojem to prolazi, a da je danas Varaždin postao “šmensi“ grad u kojem se prate ili stvaraju novi glazbeni trendovi.
Pita li se neeetkoo zašto je to tako i, što je najvažnije, može li se i ho�e nešto promijeniti?!
Piše: Dejan Zrna
U restoranu “Kruna” u �akov-cu u petak je predstavljen 17. te�aj Hrvatskoga kajkavskog kolendara Matice hrvatske �akovec za 2009. godinu, koji je danas ve� opširna knjiga s 565 stranica. Tema HKK-a 2009., a kako ga je uvodno predsta-vio predsjednik Matice hrvatske dr. Zvonimir Bartoli�, ujedno glav-ni i odgovorni urednik HKK-a, jest 350. obljetnica dolaska franjevaca u �akovec. O toj važnoj obljetnici piše Stanko Belobrajdi�, gvardijan �akove�kog samostana, kao i dr. Zvonimir Bartoli�. Tekstovi su uvod u proslave obljetnice jer su franjevci u �akovec stigli 1659. godine na po-ziv hrvatskog bana Nikole Zrinskog �akove�kog.
U biblioteci Zriniana, koja se svake godine objavljuje u HKK-u, o temi Zrinski pišu dr. Zvonimir Bar-toli�, Ljiljana Križan, Josip Šimunko, Bojan Kocijan, Ivan �repinko, Franjo Martinez, Tomo Blažeka te Gracijan Birši�. U toj se biblioteci objavljuju manje poznate pojedinosti o vre-
menu obitelji Zrinski i naporima da se sa�uva što više podataka, kao i suvremena doga�anja uz Zrinske. Godina Zrinskih obogatila je kultur-ni život u Me�imurju i Hrvatskoj, te doprinijela da ta obitelj dobije do-stojnije mjesto u hrvatskoj kulturi.
U HKK-u govori se i o obljetnica-ma demokratskih stranaka u Me�i-murju i obljetnicama pojedinaca, o Hrvatima izvan domovine, o ratnim i poratnim žrtvama, tu su teme iz hrvatske etnogra�ije i etnologije, prinosi za povijest hrvatske kaj-kavštine, teme iz povijesti, kulture i prosvjete, a nije zaobi�eno ni gos-podarstvo, poljodjelstvo i vinogra-darstvo, ljudi, doga�aji i sudionici i, dakako, osvaja� srebrne medalje na OI Filip Ude.
Knjiga je podijeljena na dvade-setak podru�ja, a svoj je doprinos dalo stotinjak autora, tako da je teško sve i pobrojiti. Osim iz Me-�imurja, autori dolaze iz Zagreba, Varaždina, Koprivnice, Virovitice, Varaždina, Siska i drugih mjesta.
Mnogo je tekstova koji zaslužu-ju posebnu pažnju javnosti. Ove �e godine sasvim sigurno iz povijesne teme o Zrinskima i ljudima našeg kraja posebnu pažnju izazvati tekst Mladena Genca iz Bednje o skrive-nom blagu NDH koje je još zakopano u Sloveniji i Austriji.
Naime, devizne pri�uve NDH na-laze se zakopane na mjestu gdje je voj-ni vlak miniran od strane partizana u Sloveniji u svibnju 1945. godine. Godi-nama se tajilo gdje je to mjesto, zbog njega su ljudi ginuli, a sad jedan svje-dok, koji je napokon progovorio, zna nešto više o tome. Blago NDH trebalo bi biti zakopano nekoliko kilometara prije Celja kod mjesta Opoka, izme�u ceste i željezni�ke pruge.
Tajnik Matice hrvatske Tomo Blažeka zahvalio je brojnim autori-ma od kojih su mnogi stigli na pred-stavljanje Kolendara, a Vera Zemu-ni� podijelila je pojedine primjerke
Kolendara najmla�im �lanovima Matice hrvatske �akovec, djeci ko-ja su napisala nagra�ene sastave. Skup je pozdravio i Stelio Prodan, predsjednik Matice hrvatske iz Umaga, te zahvalio dr. Bartoli�u na gostovanju u Umagu kad su pred-stavljene nagra�ene knjige Matice hrvatske �akovec: Dekretum, Trip-tih Zriniana i Sibila i druge.
Hrvatski kajkavski kolendar za 2009. godinu može se nabaviti u Ma-tici hrvatskoj �akovec po cijeni od 60 kuna, iako je, kako je istaknuto, njegova cijena zapravo znatno ve�a prema vrijednosti i koli�ini štiva u njemu. Tiskan je u nakladi od 2.700 komada u TIZ-u Zrinski, a gra�i�ki urednik je Dado Štrebih, dok je ko-rice izradio Vanja Štebih. O�ekuje se da novi HKK, kao i svake godine, bude rasprodan, manje je poznato da se njime �inancira izdava�ka dje-latnost MH�. (J. Š.)
Jedna od najtiskanijih knjiga u Me�imurju jest zbirka pjesama Si-niše Novaka “Pjesme u boji”. No tek slijedi iznena�enje, zbirka pjesama “Pjesme u boji” ne može se kupiti u Me�imurju jer još nije tiskana, ve� samo u Indiji. Tamo je na hindu jezi-ku tiskana u pet tisu�a primjeraka i ve� besplatno raspodijeljena.
Zbirka pjesama “Pjesme u boji” do sada je prevedena na engleski, njema�ki, kineski, talijanski, špa-njolski i hindu jezik te, naravno, hrvatski i može se za sada vidjeti na Internetu na adresi www. pe-lud.net. Knjigu su na strane jezike preveli studenti u Londonu. Zbirka pjesama sadrži 5 pjesama i 26 foto-gra�ija, a motivi su pjesama op�e-ljudski. Prema rije�ima Ljubice Dui� Jovanovi�, pjesnik Siniša Novak je humanizator života, o �emu svje-do�i i široka poetska komunikacija putem mreže, elektroni�ke pau�ine što obavija zemlju. Maria Deyana iz Londona pak kaže da su poezije Si-niše Novaka nesumnjivo osvježenje u literaturi moderne poezije. Zbirka pjesama “Pjesme u boji” uskoro �e biti tiskana u Hrvatskoj u dvojezi�-nom hrvatsko - engleskom obliku.
Prva knjiga Siniše Novaka “Pelud prezrelih trava” tako�er je
stvorena na Internetu prije neko-liko godina u suradnji s Helenom Herceg. Danas njegova web stranica www.pelud.net ima sto �lanova, a registrirana je i istoimena udruga za promicanje Internet umjetnosti i kulture. Manje je poznato da Siniša Novak osim što radi svoj redoviti posao u Muzeju Me�imurja �akovec ima i poseban hobi - fotogra�iranje svih starih zdenaca u Hrvatskoj, do sada je fotogra�irao 665 zdenaca, šterni i objekata, od Istre i Dalmacije do Slavonije i Me�imurja. (jš)
Kulturna udruga Pokret plus or-ganizirala je drugi po redu Friška � ga � lm fes� val. Fes� val dokumentarnog rock � lma koji se održavao u �akove�-kom Prostoru za mlade protegao se na dva dana u koja je publika dobila priliku pogledati ukupno osam film-skih ostvarenja iz pet zemalja.
Prve ve�eri prikazani su hrvatski film “Tri boje revolucije” omnibus iz prve radionice dokumentarnih � lmo-va DORF 2008., ameri�ki “Unknown Passage - The Dead Moon Story” (SAD) - pri�a o jednoj od najve�ih ameri�kih garage punk grupa Dead Moon, � lm iz Kosova koji se bavi tema� kom priš� n-ske glazbene scene nazvan “Shu e: Poli� cs, bullshit and rock’n’roll” i nizo-zemski � lm “Neformat” koji prikazuje pri�u tri banda iz Moskve.
Drugu ve�er fes� vala otvorio je � lm “Mariška band” s nesvakidašnjom pri�om o baki rockerici Mariški Holu-bek - Funjak iz Koprivnice, nizozemski
� lm “100 ways to become cool”, srpski � lm “Napred u prošlost” i doma�i � lm “Ritam rock plemena” - o rije�koj rock sceni, koja je do danas ostala jednom od najvitalnijih u ovoj regiji.
Poanta Friške fige je, kaže nam Emil Marciuš, direktor fes� vala, da svi � lmovi imaju neku glazbenu tema� ku, popra�eni sociološkim efek� ma. Od prikazanih filmova jedan je izdvojio kao posebno zanimljiv: - Od � lmova iz-dvojio bih ovaj � lm o baki Mariški koja je u svojoj osamdesetoj godini po�ela svira� u jednom koprivni�kom country rock bendu. Tako da je poruka � lma, ali i ovoga našeg fes� vala – da nikad nismo prestari da se ne bismo mogli bavi� ne�im krea� vnim.
Iako vrijeme preko vikenda nije bilo naklonjeno fes� valu, mladi su se ipak odazvali, a atmosfera se posebno zahuktala u subotu nakon projekcija uz urnebesnu X-YU slušaonicu i DJ-ski duo Mirko’n’Slavko. (mn)
POGLED ISPOD OBRVA
Kako je lijepo biti brucoš!Piše: Tihana Babi�
Kaj to ovdje svira!?
DRUGA KNJIGA Siniše Novaka
“Pjesme u boji” tiskane na hindu jeziku
Siniša Novak
MATICA hrvatska �akovec
Novi Hrvatski kajkavski kolendar Novi Hrvatski kajkavski kolendar ima 565 stranicaima 565 stranica• Uz mnoge povijesne teme, HKK donosi i sen-
zacionalan tekst o skrivenom blagu NDH koje je i danas zakopano u Sloveniji
Dr. Zvonimir Bartoli� predstavlja HKK 2009.
�lanica Predsjedništva MH�-a Vera Zemuni� dodjeljuje nagrade najmla�ima
Unato� lošem vremenu, Friška figa film festival okupio je dosta mladih
ODRŽAN 2. po redu Friška figa film festival
Nikad nismo prestari da budemo kreativni
25. studenog 2008. ME\IMURSKE NOVINE 5
O�ekuje vas mnogo stra-s� i emocija pa vamljubavni
život ovaj tjedan ne�e bi� dosadan. Ako ste u vezi, nemojte upas� u za-mku rutine. Potreban vam je neki odmak, osvježenje koje �e probudi� uspavane osje�aje. Dokazat �ete se kao odli�an organizator. Ako vam sadašnja zarada ne omogu�uje od-govaraju�i standard, razmislite o do-datnim prihodima ili, možda, novom poslu. Pokazat �ete zavidnu snalažlji-vost i poduzetnost. U ponedjeljak je mogu� pad imuniteta ili slabija kon-centracija, što �e vas omes� u poslo-vima i zacrtanim planovima. Pažnju posvetite pravilnoj prehrani. Vaše �e ideje bi� prihva�ene, a suradnja s utjecajnim ljudima bit �e prilika koju ne smijete propus� � . Dokazat �ete i sebi i drugima koliko vrijedite.
BIK (21.4.-20.5.) BLIZANCI (21.5.-21.6.) RAK (22.6.-22.7.)
Vaše osje�ajne reakcije bit �e nagle i nepromišljene.
Vodit �e vas srce, ne�ete se lišava� ni�ega te nerijetko, u potrazi za uži-cima, prihva�ati ponude za druže-nje koje vas ne�e ispuni� osje�ajem mira i zadovoljstva. Odli�no �ete se snalazi� u radnim okolnos� ma. Iako �ete se ponekad osje�a� preoptere-�enima, uloženi trud bi vam se ubrzo mogao vra� � u obliku jedne vrijedne nagrade, stoga nemojte odustaja-� . Trebat �e vam mnogo strpljenja i tolerancije da razumijete svog par-tnera. Ovo je još osjetljivo razdoblje za vašu vezu pa budite maksimalno nježni i pažljivi. Zahvaljuju�i prijate-lju i dobrom poznavanju situacije, uspješno �ete riješi� jedan problem. Svojim posjetom razveselit �ete sta-rijeg �lana obitelji.
Ne ulazite u rasprave �ak ni onda kada mislite da je
to potrebno. Voljenoj osobi pokažite da ste tolerantni i da možete izdrža� prolazno zahla�enje u vašim odno-sima. Samci ne�e biti raspoloženi za druženje. Broj obveza �e se ovaj tjedan pove�a� , a vi na žalost ne�ete ima� dovoljno energije da bi se nosili s postavljenim zadacima. Važno je da svaki radni dan pažljivo organizirate i smanjite ovisnost o nekim osobama i njihovim uslugama. Ne�ete dobiva� zadovoljavaju�e odgovore na svoja pitanja. Voljena osoba mogla bi bi� umorna od prepirki. Pokušajte smi-riti situaciju u kojoj se nalazite. Ne pogledavajte prema onom što je ne-dostupno, ve� se okrenite onom što možete i priuš� te si jedan dan posve-�en ispunjavanju vlas� � h želja.
HOROSKOP
OVAN (21.3.-20.4.)
Bit �ete skloni burnim unutarnjim previranjima.
Osjetljivo �ete reagira� na izazove, a najmanji propustvašeg partnera u vama �e ra�a� nepovjerenje. Mo-gli biste />zaoštri� odnos s bliskom osobom. Kontak� �e se intenzivi-ra� , a vi �ete odli�no funkcionira� i bez problema organizira� sve što je potrebno. Ako se nalazite na ruko-vode�em položaju, pokazat �ete se kao dobar šef i bi� primjer drugima. Partneru bi mogla sve više smeta-ti vaša potreba da uvijek vodite glavnu rije�. Želite li da u ku�i vlada mir, vrijeme je da smanjite pri� sak. Prodorni ste i nepokolebljivi. S ve-likim �ete elanom ideje pretvara� u poslovne pothvate, a spretnost i komunika� vnost bit �e zaslužni za vaš uspjeh.
DJEVICA (24.8.-23.9.)
Pred vama su burni dani za�injeni ljubomorom i pose-
sivnoš�u prema osobi do koje vam je stalo. Pokušajte izbje�i raspravu, ne inzis� rajte na nevažnim sitnicama i inicija� vu prepus� te mnogo smire-nijem partneru. O�ekuje vas mnogo obveza koje �e vas prili�no iscrpljiva� . Neizvjesnost i otpor bliskih suradnika primorat �e vas da snagu svog auto-riteta pokažete u tamnijem izdanju. Vlas� te pogreške pokušat �ete sakri� u srijedu. S novim poslovnim ponu-dama budite oprezni jer ve�ina toga ne�e ovisi� o vama, stoga nemojte dopus� � da vas se obmanjuje lažnim obe�anjima. Iskoris� t �ete splet nekih povoljnih okolnos� , a intuicija �e vam pomo�i da izbjegnete rizik. Dovoljno �e bi� i to što znate slabe strane kon-kurencije
LAV (23.7.-23.8.)
VAGA (24.9.-23.10.) ŠKORPION (24.10.-22.11.) STRIJELAC (23.11.-21.12.) JARAC (22.12.-20.1.) VODENJAK (21.1.-19.2.) RIBE (20.2.-20.3.)
Jedan doga�aj pota-knut �e vas da iskreno pro-
govorite o stvarima koje vas mu�e. No, suprotna strana mogla bi vrlo burno reagirati na kritike i opirati se nekim prijedlozima o poboljšanju kvalitete vaše veze. Ovaj �e tjedan u radnom okružju vrijedi� pravilo šutnja je zlato, stoga sa suradnici-ma komunicirajte odmjereno i vrlo oprezno. Bavite li se vanjskom tr-govinom ili izdavaštvom, o�ekuje vas uspjeh. Može vam se u�ini� da vas netko namjerno sabo� ra i ko�i u planovima. U tome bi moglo bi� i is� ne pa ne ra�unajte na bilo �iju be-skompromisnu lojalnost. Vaš talent i krea� vnost sigurno �e vam i ovaj tjedan donijeti uspjeh u jednom poslu. Od �etvrtka �e i � nancijska situacija bi� stabilnija.
Unato� porastu broja obveza, ne zanemarujte važ-
nost druženja s partnerom. Nastoj-te više razgovara� o svakodnevnim zbivanjima - to �e vas zbliži� . Zajed-ni�ko putovanje na nekoliko dana bit �e pun pogodak. Budite borbeni i beskompromisni jer druk�ije ne�ete pridobiti naklonost osoba koje su vam važne. Poradite na strpljivos� i ne istjerujte pravdu pod svaku cijenu. Zasluženu nagradu sigurno �ete dobi� . Potpisivanje važnih do-kumenata ovaj tjedan nalaže pose-ban oprez. Naglašena je mogu�nost pogrešnih procjena, zato budite na oprezu. Iskoris� te tjedan za putova-nja i kontakte s prijateljima. Imate li prilike, više pažnje posve� te projek-� ma vezanim uz kulturu, trgovinu i izdavaštvo.
Preuveli�avat �ete pro-bleme, komplicirati rješive
teško�e i uo�avati ih ondje gdje ih nema. Na prigovore voljene osobe reagirat �ete ljutnjom. �uvajte se pretjerane sumnji�avos� i kontro-lirajte svoju ljubomoru. Potrudit �ete se i riješiti zaostale zadatke, kao i neke probleme koje ste do sada uspješno izbjegavali. Odnos s pretpostavljenima zaoštrit �e se sredinom tjedna. Neugodno �e vas iznenadi� jedan komentar. Budite pažljivi u ljubavnoj komunikaciji. Ne-mojte previše, a ni� prerano otkriva-� svoje in� mne misli i osje�aje osobi koju nedovoljno poznajete. Obra� te više pažnje na svoju odje�u, poseb-no ako trebate prisustvova� jednom važnijem doga�aju. Manji luksuz �e pove�a� vaše samopouzdanje
Odustanite od name-tanja strogo�e i svog autori-
teta �ak i u odnosima s najmla�im �lanovima obitelji. Ako ste slobodni, o�ekuje vas uspjeh. No, da bi se že-lje ostvarile, više izlazite u društvo. Puni ste planova za nove projekte, ali biste s njihovom realizacijom ipak trebali pri�ekati. Budite oprezni u kontak� ma s kolegama i poslovnim partnerima jer bi vas jedna pogrešna procjena mogla vra� � na po�etak. Uložite više energije u ‘popravljanje’ ljubavne situacije. Ako vas obuzme depresija, ne posežite za tabletama. Više �e vam pomo�i prijateljski raz-govor. Mogli biste razveseli� stariju osobu ili ostvariti prisniji odnos s jednim �lanom obitelji. Bit �ete u prilici ispuni� nekome želju ili pruži� uslugu.
Ostvarivat �ete uzbudlji-ve kontakte putem SMS-a, na
društvenim i sportskim doga�ajima ili proslavi ro�endana dragog prija-telja. Spremni na flert s osobom koju poznajete otprije, bit �ete za vikend. Svakako suzbijte napade pretjerane kriti�nosti i potrudite se poboljšati odnose sa suradnicima jer �e o tome ovisiti i vaš osobni uspjeh. Brzih rezul-tata ne�e biti, mada su u nekim situa-cijama mogu�i iznenadni obrati. Ne obe�avajte ono za što niste sigurni da �ete uspjeti izvršiti. Zato u ponedjeljak budite posebno pažljivi kad dajete ga-rancije ili pristajete na neke dogovore. Ovih dana na ra�unu možete o�eki-vati manji nov�ani iznos, vjerojatno naplatu starijeg duga ili naknadu za obavljeni posao. Mogu�a je povoljna kupnja ili prodaja.
Privla�it �e vas osobe mla�e dobi, a bit �ete osobi-
to ‘slabi’ na duhovite i komunika� vne pripadnike suprotnog spola. Zauze� �e uživa� u svojoj vezi. Donijet �ete važne profesionalne odluke, možda završiti jedan zahtjevan posao ili dobi� priliku da dokažete svoje kva-litete obavljaju�i jedan iznimno od-govoran i složen zadatak. Sredinom tjedna o�ekuje vas važan sastanak. Jedna bliska osoba neprestano �e vas podsje�a� na vaše mane i pogreške, što �e vas zaustavljati u nepretku. Krenite naprijed bez grižnje savjes� , a iz vlas� � h propusta izvucite pouku. Shva� t �ete da je u nekim trenucima mnogo bolje ne uplita� se, ve� samo promatra� doga�aje. Razveselit �e vas poziv jednog starog poslovnog partnera.
Mogla bi vas privu�i neozbiljna, možda i zauzeta
osoba, uz koju ne�ete prona�i mir. Ako vam je samo do zabave, nema problema, no ako poželite istu oso-bu vidje� �eš�e, postoji opasnost da se zaljubite. Koncentracija vam je odli�na pa �ete s lako�om obavlja� zahtjevne zadatke. Ako radite s lju-dima, strpljivo �ete podnosi� nervo-zne ili netak� �ne prigovore stranaka. Mogu�e je da u ponedjeljak neke vaše primjedbe polu�e neželjeni u�inak. Stoga bi bilo mudro kloniti se uredskih tra�eva, a na sastanci-ma zadržava� svoje mišljenje samo za sebe. Ponovnim uspostavljanjem kontakta s osobama koje ne vi�ate svakodnevno, a koje vas simpa� zi-raju, mogli biste brže poslovno na-predova� .
ME\IMURSKE NOVINE 25. studenog 2008.6
Zahvaljuju�i našem premijeru koji se ovih dana ponio kao plašlji-vi vrabac i uznemirio sve ostale u jatu, Hrvatsku je obljubio strah. Strah od budu�nosti.
Stezanje remena, što premijer, kako sada tvrdi, nikada nije izu-stio, i njegove rije�i, koje su preni-jeli neki sindikalni predstavnici, da smo u banani, istinski su zabrinule Hrvate. Još su ih više uznemirile izjave o rastu kamata na kredite, kao i najave da banke više ne�e da-vati nove kredite. Mnoge su svojim potencijalnim uznicima odobrile kredite, no za sad ih još ne ispla-�uju. Kada �e, ne zna se.
Cijela ova situacija izaziva ne-mir i tjeskobu i blago pani�arenje.
S jedne strane ljudi su izrazito zabrinuti, strahuju pred budu�no-š�u, a s druge strane i dalje troše novac koji nemaju, koji tek trebaju zaraditi.
�udan smo mi narod. Zaista �udan.
Jedan uspješni poduzetnik koji zapošljava nekoliko desetaka ljudi uvjerava me da je kriza o kojoj se govori dobro došla. Ona zna�i katarzu. U kriznim vremenima me�imurski poduzetnici, kaže on, najbolje funkcioniraju, najbolje se snalaze, postižu najviše. Kriza je za njih blagoslov.
To me podsje�a na jednu �i-lozo�iju koja kaže da su brige i
problemi, bolesti i druge neda�e blagoslov i da ih treba tako i pri-hvatiti, ponekad �ak i zazivati jer samo �emo uz njih u�iti, napredo-vati i rasti.
Iz osobnog iskustva mogu to potvrditi. Probleme treba prigrli-ti, s njima se suo�iti i od njih u�iti. Oni otvaraju novu perspektivu, ma koliko god bili teški. Suo�iti se s problemom zna�i riješiti se straha koji nas obi�no paralizira i smu�uje nam pogled.
I zato je ohrabruju�e �uti da me�imurski poduzetnici nisu u strahu pred krizom, ve� su spre-mni uhvatiti se u koštac s proble-mom i dati najbolje od sebe.
Daj Bože da je kriza dobra za me�imursko poduzetništvo. To onda zna�i da nikome od nas ne�e do�i glave.
Do prije koje godine prvo što sam pro�itala kad sam uzela no-vine u ruke bio je horoskop. Iako ne mogu re�i da sam vjerovala u ono što piše (možda onda kad mi je odgovaralo ono što sam pro�i-tala), nisam mogla odoljeti a da ne pro�itam što mi ovaj put, takore�i, donose zvijezde.
Praznovjerje je sveprisutno otkada postoji �ovjek. �esto nas samo dobro zabavi i nasmije, no pri-znajte da vas mnoge “štrecne“ kad vam crna ma�ka pro�e put ili kad razbijete zrcalo. Ja priznajem da mi nije svejedno. Svaki narod ima svo-ja praznovjerja. Naši su preci prije mnogo stolje�a željeli objasniti neke misteriozne pojave, što je dovelo do pojave praznovjerja, pod �im �esto mislimo na nešto što ne možemo razumjeti ili objasniti.
Moram priznati da me obuzme neki �udan osje�aj kad do�e petak 13. Nije da pratim kad �e taj dan do-�i, niti cijelog petka 13. razmišljam o njemu i lošim stvarima koje navod-no donosi, ali u onom trenutku kad shvatim da je došao taj dan proleti mi kroz glavu da moram biti opre-znija nego ina�e.
Zašto baš petak 13.? Prema vje-rovanju starih Rimljana, vještice su se uvijek sastajale u skupini koju su �inile njih 12. Trinaesti sudionik grupe bio je Vrag. I u Bibliji postoji referenca na nesretni broj 13. Juda, apostol koji je izdao Isusa, bio je tri-naesti gost na Posljednjoj ve�eri.
Strah od broja 13 prisutan je i danas. Prema istraživanjima, vi-še od 80 posto nebodera u svijetu nema 13. kat. Mnoge zra�ne luke nemaju 13. sletnu stazu, dok su u Firenzi ku�e koje se nalaze izme�u ku�nih brojeva 12 i 14 ozna�ene
brojem 12 i pol. Tako�er i nu-merolozi imaju svoje mišljenje o “nesretnom“ broju 13. Oni broj 12 smatraju “potpunim“ brojem jer 12 je mjeseca u godini, 12 je bogova na Olimpu … Kad se broju 12 doda 1, narušava se njegova potpunost i dobiva se “nesavršen broj”.
Zanimljiva stvar koju sam pro-�itala, a vezana je za ovaj “nesretan“ dan jest procjena da gospodarstvo svakog petka 13. izgubi 800 do 900 milijuna dolara zbog toga što ljudi izbjegavaju tog dana poduzimati rizike koji su im ina�e svakodnevna aktivnost.
Držanje pal�eva, kucanje u dr-vo, hvatanje za gumb kad sretnemo dimnja�ara samo su neka od pra-znovjerja koja su dio naše kulture. O�ito nam odre�eni rituali daju osje�aj sigurnosti i dodatno samo-pouzdanje koje nam može pomo�i kod obavljanja nekih važnih zada-taka. Smatram da je sve to u redu kad ne prelazi odre�ene granice i ne sputava nas u svakodnevnom životu. Ne vidim ništa loše u vje-rovanju da postoji sila koja �e nam pomo�i obu�emo li sretnu majicu ili �arapu jer mnogima takvo vje-rovanje donosi dodatnu hrabrost i vjeru u sebe.
Neki su ljudi ranoranioci. Dižu se u cik zore, otr�e krug po kvartu, kupuju kruh iz prve svježe ispe-�ene ture u obližnjoj pekari. Do�u ku�i, otuširaju se, nadoru�kuju i uživaju �itaju�i novine. Obave ne-koliko telefonskih poziva, prosur-faju Internetom, pa lagano krenu na posao i do�u 20 minuta ranije.
Ja de�initivno ne spadam me�u te ljude. Mislim da mi je budilica - taj Damoklov ma� koji svakodnevno visi nad mojim dragocjenim snom, stvarno najomraženija stvar koju posjedujem. Zanimljiva je to sprava s kojom se družim još iz osnovnoš-kolskih dana koja nikako da krepa unato� “slu�ajnim” rušenjima s police sada ve� najmanje nekoliko tisu�a puta (ne pretjerujem). Ne da se ona i ne da, ve� svako jutro iritantno i uporno piskuta redovi-to svakih pet minuta, pa tako onda pola sata, jer je meni onaj “snooze” gumb dio obaveznog jutarnjeg ri-tuala koji ve� godinama para živce svim uku�anima.
Nakon pola sata oglašava se i mobitel navijen do daske. Svira Ja-miroquai i njegov “Runaway” – „I just want to runaway, Got people around running me down, I cant stay, I just want to get away, Get them off my back today... “ Nekako mi se to �ini prigodno jer bi svakog jutra najradije pobjegla natrag u zemlju snova ... Pjesma je skoro pri-godna kao i ona kad je u srednjoj školi nekih sedam tjedana prvo mjesto na ljestvici zauzimao “Join me” benda “Him”. Kako je hit dana išao to�no u sedam sati, a sestrina budilica malo kasnila, redovito se uklju�ivala na onaj dio “This life ain’t worth living”. Nema ti bolje inspiracije prije škole od tih sti-hova ...
Skrenuh malo s teme. Uglav-nom, svakog jutra (a za nas novi-nare su subote, a �esto i nedjelje, radne od ranog jutra) neizbježno je to da moram napustiti svoj topli, udobni krevet i zamijeniti ga stvar-noš�u. Oti�i na posao i probuditi se nekih pola sata nakon što tamo stignem.
De�initivno nisam jutarnja osoba, ali zato mogu ostati budna do koliko god ho�ete i redovito idem spavati u sitne no�ne sate (za neke �ak ranojutarnje sate). Ima ne�eg terapeutski opuštaju�eg u ti-šini koja obavije grad nakon pono-�i. Onda kreativnost nama no�nim pticama proradi. Po glavi se kome-šaju svakakve lude ideje, svakakva pitanja. Primjerice, zašto je Tarzan, ako živi u divljini, u svim �ilmovima uvijek svježe obrijan? Ili zašto po-stoji toliko viceva o svekrvama, a gotovo ni jedan o svekrima? Zašto uvijek kad usisavamo i nai�emo na nešto što ne možemo usisati to podignemo, prou�imo i, umjesto da bacimo u sme�e, bacimo na pod i ponovo pokušamo usisati... i tako razmišljanja u nedogled.
Ali dizanje ujutro ... Nema gorega ... Zato svi vi ranoranioci nemojte tražiti od nas “no�nih ptica” da se dižemo ranije ujutro. Da, i pet minuta nam puno zna�i. Pokušajte shvatiti da naša tijela nisu stvorena za ranojutarnje ak-tivnosti. Tr�anje ujutro (ili samo rastezanje s Vesnom Mimicom uz “Dobro jutro, Hrvatska”) moglo bi nas dotu�i ... Obavljanje bilo kakvih poslova �inancijske naravi ujutro za nas je siguran put k bankrotu, a bilo kakvi ozbiljniji razgovori mo-gu završiti samo loše ...
Pa onda, ako ste jutarnja oso-ba, imajte razumijevanja za svog zijevaju�eg kolegu ili kolegicu. Nisu oni ni lijeni ni ludi. Samo su u krivoj vremenskoj zoni ...
Piše: Danijela Mihoci
Piše: Helena Ze�ar
Piše: Maja Novosel
Zašto svi mislimo da Me�imur-je nije turisti�ki kraj, ili da nema epitete koji bi zadovoljili probran ukus modernih nomada? Doduše, ne baš doslovno svi, no pred o�ima nam je sigurno turist koji se kupa na Jadranu, dok je ovdje samo pro-laznik. Ideja turista u našim gla-vama tako je u nas poistovje�ena s tezom da je turist samo onaj koji voli senzacije. A mi senzacija i ne-mamo previše, pa onda ni turizma, prevladavaju�i je stav.
Nema sumnje, turizam je veo-ma složena djelatnost. Sve se više govori i o takozvanom doživljaj-nom turizmu, traganjem za smi-slom života putem turizma. Dok je rekreacijski i razonodni turizam svima poznat, manje je poznat ek-sperimentalni geografski turizam i egzistencijalni turizam, traganje za duhovnim uporištem.
Turizam možemo podijeliti u etni�ki, kulturni, povijesni i na niz drugih na�ina. U praksi se vr-ste turizma uvijek spajaju, pa ako se putuje u Dalmaciju, mnogi žele upoznati prave i Dalmatince, a ako se putuje u Tajland, žele se upozna-ti i Tajlan�anke.
Turisti�ke agencija ve� odgaja-ju specijalizirane turisti�ke vodi�e za pojedine krajeve, što zna�i da bi oni trebali biti dirigenti turisti�ke ponude. Pitanje je: mogu li vodi�i biti dirigenti turisti�ke ponude ako nisu i kustosi? Po de�iniciji, kustos je �uvar zbirke, �uvar katedrale duha s argumentima. Kakav i koji �e duh kraja �uvati turisti�ki vodi-�i, ovisi o njima.
Na taj na�in kustos kao po-srednik izme�u kulture nekog kraja i publike bira što �e ponuditi gostu, te je umnogome zaslužan za stav koji �e turist odnijeti ku�i. Kustos, me�utim, nije tek bi�e koje zna objasniti nešto, ve� su njegove zada�e na mnogo višoj razini.
On mora, da bi doista �uvao, voljeti kraj i biti uvjeren u jedin-stvenost kulture nekog kraja, bez toga on je samo papagaj ili tehni�-ko osoblje. Kustos gosta mora uvje-riti da je nešto izuzetno i vrijedno, a to ne�e uspjeti ako i on sam ne misli da je nešto zbilja izuzetno i vrijedno. Zatim, on mora, da bi bio dobar kustos, približiti gostu kraj u koji je došao i zainteresirati ga,
navesti ga da povjeruje. Da da bi bio dobar kustos on mora imati na dlanu Me�imruje kao umjetni�ko djelo i tako ga tuma�iti.
Prema dosadašnjem iskustvu Me�imurja, najboljim su se kusto-sima pokazali vinari, upravo zato jer je svaki od njih tvrdo uvjeren da je njegovo vino najbolje, pa zbog toga imaju ve� solidne uspje-he ne samo kao pojedinci ve� i kao predstavnici kraja.
Ukratko, da bi imali više uspjeha u dovo�enju i opho�enju s turistima i gostima, nije dovolj-no osigurati im smještaj i bilo što drugo. Nužno je da onaj koji ima goste bude kustos koji je i sam naj-više uvjeren da je Me�imurje naj-ljepši kraj na Zemlji, da je svako selo jedinstveno, da su Mura i Dra-va opjevane rijeke i hraniteljice, da je on najbolji doma�in. A ne tek turisti�ki vodi� ili doma�in s malo volje, kojemu baš i nije stalo.
Kustos uop�e i ne treba biti školovan za kustosa. Mnogi bi Me�imurci mogli biti kustosi jer vole svoj kraj možda i više nego što se zna. Ni jedan turisti�ki vodi� ne�e znati to što zna jedan ribi�ki kustos koji je svaki dan na Dravi, ni jedan povjesni�ar ne�e znati tko je prije bio vlasnik nekog mjesnog vinograda ili zašto je na cijeni neka stara sorta jabuke, ni jedan turisti�ki vodi� ne�e zna-ti rije�i neke stare me�imurske pjesme, kao što ih to zna neka stara baka. Zato ne treba olako prodavati suvenire na turisti�koj ruti jer je gostu naj�eš�e suvenir cijelo Me�imurje, ukupnost živo-ta. Na kraju, obar kustos ne može biti netko tko ne voli svoj posao kustosa.
Piše: Josip Šimunko“Dragi japa i mama! Najpredi
vas lepo pozdravljam, od srca svo-ga do dragoga Boga.
Ja sam, fala Bogu, živ i zdrav, koje zdravlje i vama želim. Isto tak lepo pozdravljam brata Jošku, njegovu ženu i decu, strica $uru i strinu Treziku, kak i krsne kume i fermanoga kuma.
Kak je suseda Mari�a, kak su susedi Valent i Filip i dojde kaj nji-hov Ivo dimo z Kranja.
Ve da se vas to se skupa lepo pital, morem vam javiti kak sem se znajšel v tu�emu svetu. Nej je leh-ko, ali je bole nek doma se cele dne-ve mo�iti, a nikaj nej zaslužiti. Tu v Medvodaj je velika fabrika v šteroj se dela paper za celo Jugoslaviju. Prve dneve sam delo z celulozom, to vam je kak kaša prosena i z toga se paper dela.
Onda me jeden Zagorec z Po-znanovca pitao ak o�em delati v skladištu i ve delam kak skladištar z gotovim paperom.
Ve dok dojdem za Boži� dimo donesem par tejki i pakpapera ili pak pošlem po zebanskomu Tin�i. Date bratovoj deci, a malo pak si ostavite za sebe. Napišite mi ako budu koline jer komaj �ekam kaj si malo doma�ega mesa pojem. Ste morti prodali tele i je Perga breja?
Za ve vam ne bi drugo mel kaj pisati, nego još jemput vas se skupa pozdravljam i želim puno sega, a najve� pak zdravja i veselja. Vidim �rez oblok kaj je po�eo sneg iti. Pišem vam ovoga listeka, lepo vas još jemput pozdravlja i prosim kaj mi odpišete. Vidimo se za Bo-ži�, ak Bog da. I napišite mi ak su �ehare po�ele i što se ženi za Novo leto i �i je što poznati hmrl.
Vaš Pavel z Medvod”
Ovo je pismo koje je jedan Pavao iz Frkanovca 1962. godine pisao svojim roditeljima, a pismo sam dobio od njegovog ne�aka.
I što sam njime želio re�i? Neki dan nakon duljeg vremena sreo sam prijatelja Mirka iz Nedeliš�a i pitao ga o mnogo �emu, pak i o djeci. I re�e mi Miro kako su dje-ca u svijetu i da mu se baš �esto ne javljaju, odnosno ne javljaju se onako kako je naša generacija nau�ena. Kad smo mi bili mali i mladi, naj�eš�i, gotovo jedini, na-�in komuniciranja bila su pisma. Danas Mirko i ja s djecom ali i s drugima komuniciramo telefoni-ma ili SMS porukama. �ini mi se da sam posljednje pismo primio pred dvadesetak godina. I mjesni poštar mi veli kako raznosi puno pošte, ali obi�nih kuverti (pisama) je tek manji dio. Želim pitati. Jesmo li zaboravili pisati? I u�i li netko djecu pisati pisma? Ne moraju biti kao ovo, prepuna grešaka, ali nji-hov sadržaj i toplina neusporedivi su s današnjom poštom.
Piše: Stjepan Mesari�
U Knjižnici “Nikola Zrinski” �ako-vec u utorak 25. studenog s po�etkom u 18,30 sa� održat �e se predstavljanje knjige “Ovo je Moja rije�”. Predstav-ljanje organizira udruga “Univerzalni život”.
Knjiga “Ovo je Moja rije�” djelo je koje prelazi sadržaj Biblije, jer auten-� �no sadrži život, mišljenje i djelovanje Isusa iz Nazareta kojeg doživljavamo kao najve�eg proroka, duhovnog
u�itelja i mudraca. Ohrabruju�a i obe-�avaju�a poruka, o�aravaju�e jasan proro�ki jezik. Ovim velikim djelom objave kona�no se uklanjaju greške i zbrke oko jednostavnog u�enja Isusa iz Nazareta.
Kako je živio Isus, i što je zaista re-kao prije 2000 godina? Što Krist kaže danas o mu�enju živo� nja, oskvrnu�u prirode, ratu i miru, e� ci i moralu, rein-karnaciji ... i još mnogo �emu ...
Me�imurski autor Aleksej Milinovi� predstavit �e svoju knjigu “Tajna � ren-� nskoga podruma Michelangela Bou-narro� ja” u�enicima i profesorima Gra-diteljske škole. Promocija �e se održa� u srijedu 3. prosinca u 13 sa� u prostoriji na katu sportske dvorane Graditeljske škole �akovec.
Knjiga Alekseja Milinovi�a plod je mukotrpnoga višegodišnjeg istraživanja is� ni� h povijesnih �injenica, ovaj put ve-zana za genija ljudskog roda Michelange-la. Kako bi se što više približio povijesnim �injenicama, Milinovi� je prostudirao povijesne dokumente, ali i novije teorije o slavnom slikaru, kiparu i arhitektu.
Praznovjerje kao zabava i razbibriga ili ...?
Listeka ti pišem, lepo te pozdravljam Tko rano rani, il’ je pekar il’ budala
Strah od budu�nosti
Uloga kustosa u novijoj povijesti Me�imurja
KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” �akovec, 25. studenog
Predstavljanje knjige “Ovo je Moja rije�”
ALEKSEJ MILINOVI� predstavlja knjigu
Tajna firentinskoga podruma Michelangela Bounarrotija
PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE
(SVADBE, RO�ENDANE, PROSLAVE...)
NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ
- 30 KN - 1 SAT.
Odgovor: ___________________________
�l. br: _______________________________
Ime i prezime: ______________________
________ _____________________________
KUPON ZA NAGRADNU IGRU
NAGRADNO PITANJE(tri besplatne posudbe)
TOP LISTA
Film “Seks i grad” je: 1. romanti�na komedija 2. erotski triler 3. akcija
DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Renato Ignac, �akovec
1. 88 MINUTA
2. HORTON
3. POŽUDA, OPREZ
4. HULK 2
5. ZAUVIJEK DJEVERUŠA, NIKAD ...
6. MOJA OTKA�ENA DJEVOJKA
7. 2 DANA U PARIZU
8. BAGRA
9. LUDA LOVA
10. BIT �E KRVI
FILMSKA TOP LISTA “ME�IMURSKIH NOVINA”
1. WALL*E
2. BUNTOVNICA U INTERNATU
3. VICKY CHRISTINA BARCELONA
4. MAMA MIA
5. U2 3D
6. SMRTONOSNA UTRKA
7. TROPSKA GRMLJAVINA
8. OKO SOKOLOVO
9. KUNG FU PANDA
10. FUNNY GAMES US
US BOX OFFICE
1. BURN AFTER READING
2. SAW V
3. RIGHTEOUS KILL
4. IGOR
5. MIRROR
6. TAKEN
7. THE DARK KNIGHT
8. MAMA MIA
9. EAGLE EYE
10. GHOST TOWN
SEKS I GRAD OBMANA
VIDEO IZLOG
CENTAR ZA KULTURU �AKOVEC
Film ‘Seks i grad’ na-stavlja to�no tamo gdje je stala serija. Za one koji su propustili posljednju epizodu, evo nekih klju�-nih elemenata. Carrie je ponovno sa svojim muš-karcem iz snova – Facom, vragolasta Samantha se kona�no skrasila uz jednog muškarca – nekoliko go-dina mla�eg Smitha, kon-zervativna Charlotte živi u sretnom braku s Harryjem, a Miranda i dalje pokušava uskladiti svoju karijeru odvjetnice s odgajanjem djeteta u �emu joj pomaže simpati�ni Steve.
HBO i New Line Cinema su se �etiri godine natezali s glavnim glumicama oko ho-norara nakon �ega se na ra-dost obožavateljica diljem svijeta napokon izrodio film. Pitate se što novoga on donosi? Pa iako je serija završila gotovo idili�no, ja-vili su se neki novi problemi i pitanja – Ho�e li se Carrie napokon udati? Zaru�ena je, dakako, za Facu. Char-lotte ostaje u drugom sta-nju, Samantha se preselila u Los Angeles, a Miranda i Steve se suo�avaju s njego-vim preljubom.
Zavodljiv psihološki triler o �udnom, eroti�nom putova-nju otkrivanja samoga sebe. Jonathan McQuarry (Ewan McGregor) je revizor koji pluta morem njujorške elite mo�i. Njegov osnovni životni moto je ‘rad, rad i samo rad’ pa ni ne �udi da su prijatelji, djevojke, ili bilo kakva druga �orma društvenog života za njega totalna nepoznanica. No, slu�ajno upoznaje kariz-mati�nog odvjetnika Wyatta Bosea (Hugh Jackman) koji ga uvodi u dio New Yorka rezer-viran samo za privilegirane. To je dio Manhattana rezervi-ran za dekadentnu višu kre-mu koja nosi odijela od �etiri tisu�e dolara, a kad razvežu kravate obilaze podzemlje puno predivnih i prije svega, dostupnih žena.
Za brokere kojima osa-mnaest radnih sati u danu ne ostavlja vremena za privatni život tu je ‘The List’, seks klub u kojem ih jedan tele�onski poziv (‘Što radiš ve�eras?’) može odvesti u no� seksu-alnog ispunjenja. To je svijet intimnosti bez komplikacija u kojem Jonathan otkriva dio sebe za kojega nije ni znao da postoji. No, jedna ga predivna i misteriozna strankinja, koju poznaje samo po inicijalu ‘S’ (Michelle Williams) odvo-di dalje – u svijet prijevare i ubojstva.
DOBRODOŠAO KU�I ROSCOE JENKINS
Hrvatska dramaRežija: Zrinko Ogresta
Scenarij: Lada Kaštelan, Zrinko OgrestaUloge: Leon Lu�ev, jadranka �oko�, Daria Lorenci, Anja Šovagovi�-Despot, Božidarka Frait, Nina Vio-
li�, Dara Vuki�, Boris Svrtan, Krešimir Miki�, Bojan Navojec, Trpimir Jurki�
25. studenog 2008. ME\IMURSKE NOVINE 7
88 MINUTAAl Pacino je dr. Jack Gra-
mm, pro�esor na koledžu u Seattlu koji honorarno radi i kao �orenzi�arski psihijatar za FBI.
Proslavio se kao klju�ni svjedok na su�enju serijskom ubojici Johnu Forsteru koji je na kraju upravo zbog Jacko-vog svjedo�enja i osu�en na smrt. Jednog jutra dobiva tele�onski poziv. Misteriozni glas mu govori da ima još 88 minuta života. Ubojica je precizan, prati svaki Jackov pokret. Mnogo je ljudi koji ga okružuju i svi postaju sum-njivi. Sada Jack mora upotri-jebiti sve svoje sposobnosti i vještine kako bi suzio spisak osumnji�enih na kojem se nalaze odba�ena ljubavnica, nezadovoljni student i još je-dan serijski ubojica koji hara gradom ...
Martin Lawrence je R. J. Stevens (ustvari, Roscoe Steven Jenkins), hollywood-ska zvijezda i guru knjiga i filmova o samopomo�i. Ima sina kojeg zapostavlja i pre-krasnu zaru�nicu, zvijezdu reality showa. Nakon što je devet godina bio odvojen od obitelji, R. J. se vra�a ku�i na proslavu 50. godišnjice bra-ka svojih roditelja.
Ve� prvo jutro bra�a, koja nisu impresionirana njegovom slavom, prirede neugodno bu�enje. Tako�er �e se morati i nadmetati sa svojim kompetitivnim bra-ti�em Clydeom (Cedric the Entertainer) koji mu je oteo srednjoškolsku ljubav Lu-cindu. Kako vikend prolazi i bliži se sve�anost, R. J. �ezne za poštovanjem svoga oca, mogu�nosti da se opet zbliži s Lucindom i poboljšanjem odnosa s vlastitim sinom … Romanti�na obiteljska ko-medija za pogledati.
Iza staklaŽeneKomedija/drama
Režija: Diane English («Murphy Brown»)Uloge: Meg Ryan, Annette Bening, Eva Mendes,
Debra Messing, Jada Pinkett Smith, Bette Midler
Temeljen na filmu Geor-ga Cukora iz 1939. godine i kazališnom komadu Clare Boothe Luce iz 1936. godine, ŽENE nas nose u užurbano društvo na Manhattanu, društvo izdava�a, mode i financija. U središtu pri�e je lik Meg Ryan, Mary Haines, potpuno moderna žena ko-ja se iznenada mora nositi s problemom koji postoji od pamtivijeka: mužem koji va-ra. Dame u njezinom životu odmah stanu na Marynu stranu, a predvodi ih nje-zina najbolja prijateljica,
Sylvie Fowler, dinami�na urednica �asopisa koju igra Bening. Me�utim, kada Syl-vie izda Mary �austovskom pogodbom, cijela grupa biva potresena do temelja - i dvije žene se suo�avaju s najbolnijim prekidom od svih - prekidom njihovog prijateljstva.
Ukratko: pametna, ve-sela komedija o modernim ženama i snazi ženskih od-nosa.
Trajanje: 114 minuta. Preporu�ujemo starijima od 12 godina.
utorak, 25.11.
17,30 i 19,30 ŽENEkomedija, drama
srijeda, 26.11.nema filmskog programa
�etvrtak, 27.11.19,30 Tribina ��
IZA STAKLApremijera hrvatskog filma s gostima
Režija: Zrinko OgrestaUloge: Leon Lu�ev, Jadrnka $oki�,
Daria Lorenci, Anja Šovagovi�-Despot
petak, 28.11.
17,30 ŽENEkomedija, drama
19,30 IZA STAKLAhrvatska drama
subota, 29.11.
17,30 ŽENEkomedija, drama
19,30 IZA STAKLAhrvatska drama
nedjelja, 30.11.
16,00 NIM NA OTOKU MAŠTE
NIM’S ISLANDobiteljska avantura/komedija
Režija: Mark Levin, Jenni�er FlackettUloge: Abigail Breslin, Jodie Foster,
Gerard Butler
17,30 ŽENEkomedija, drama
19,30 IZA STAKLAhrvatska drama
ponedjeljak, 1.12.
17,30 ŽENEkomedija, drama
19,30 IZA STAKLAhrvatska drama
utorak, 2.12.
17,30 ŽENEkomedija, drama
19,30 IZA STAKLAhrvatska drama
DOM KULTURE PRELOG
subota, 29.11.nedjelja, 30.11.
19,00 BUNTOVNICA U INTERNATU
ameri�ka romanti�na komedija
Drama u režiji Zrinka Ogreste o ljubavnom troku-tu �iji �e sudionici u nekoliko dana doživjeti lom izme�u stvarnih i prividnih života.
Lažni život i prividni red jedva se održavaju u kaoti�-nom neredu troje ljudi i nji-hove okoline. Strukturirana
u pet dana, pri�a dinamikom mnogobrojnih, likovima pri-vidno povezanih doga�aja ocrtava ljubavni trokut jed-nog muškarca i dvije žene. Takav prividni red života neminovno �e se razbiti u sudaru s njihovim pravim ži-votima koji je nepredvidiv...
Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave
za svoje selo ili su po ne�emu znani. Ovo je posve�eno njima i
njihovim selima.
Piše Ivan Le�ek
MALA TEPEŠIJA po me�imurskaj selaj II/6
Ima jedna zanimljivost za koju danas ne znaju ni mnogi �re�an�a-ri. Selo je dobilo ime po trešnjama. U središtu sela raslo je puno trešanja. Ma�ari su selo zvali �erešnješ. I tako �re�an�ari imaju jako puno sli�nosti s Japancima. To što se ti�e rada. Razlika je samo u tome što oni na istoku obo-žavaju trešnjin cvijet, a �re�an�ari su pak obožavali trešnje. No, nekad bilo, sad se spominjalo. Od trešanja nema više ni koštica. Ni u Leš�u, ni u Gor-njem dijelu, a ni u Donjem. Pa ni u Pe-kleniš�aku. Ili Šumskoj ulici. Tako su podijelili selo. Ali to samo neki znaju. A oni su se pak podijelili u Gorjen�are i Doljen�are. Ali nikada sa sva�ama. Uli�ica je dosta, imena nemaju, pa im je o�ito to bilo najjednostavnije. No, kad je u pitanju središte mjesta, još je nešto ostalo u sje�anju. �re�an�ari su krasno pjevali. Pa su njihovi de�ki znali zapjevati u središtu sela. Kažu da je ostalo zabilježeno da su tako lijepo pjevali ljubavne pjesme da su pucama “srca drhtala kak šibe na po-toku Dragoslavcu“. Bilo je to u vrijeme države kada su ih žandari natjeravali po selu. Ali, pjesma je svejedno odje-kivala. Ljubavni žar nisu mogli ni žan-dari ugasiti. Sad se �ula iz ovog, sad iz onog kraja sela. Ali svejedno samo s ravnice jer brežuljci ionako po�inju na kraju sela. A i oni nemaju baš puno veze s bregima. To je zanimljivo. Ni-kad ih bregi nisu privla�ili. Oko sela su ionako samo šume: Dužine, Pu�-kovica, Kitje, Oseni grm, $urova špica, Tihanje … Danas ih ve� i malo zna za ta
je otišlo. A onda su morali zavažati te grabe. I to je tako bilo. Pri bregu su, a zavažali su grabe. Sada pak odmah pored brega rade ekopark.
Svadimo se samo na Pivskom placu
Makar nemaju nazive za ulice u selu, jedan bi dio mogli nazvati Pivski plac. To je onaj dio ispred jedine trgo-vine u selu. Tu se sastaju da se popije pivo, a onda je normalno i razgovor. A o �emu bi drugom nego o odbojci. Seoskom sportu broj jedan. Pa ma-kar padne sva�a, sve je poslije isto kao prije. Osim što je više praznih sanduka piva. Uostalom, to se jedino i pamti. Jer drugi dan sve po�inje ispo�etka. Pam-ti se i to da su nekada na Treskovim grabama žene namakale konoplju. Danas mnogi nisu ni �uli za Treskove
imena. Kako bi i znali kada imaju jako veliki “hatar“ za tako malo mjesto.
Sa šmarnicom je se bole išlo
Još je uvijek živo sje�anje na šmarnicu s Ladi�evog brega. Ili onu koja je rasla u polju. Bila je to ona pra-va koja ih je tjerala. Kažu da ni cep iz njihovih gorica u Stanetincu i Urbanu nije davao toliko energije. Onda im se
više nije dopala pak su je se riješili. Ipak stari još i danas vele da je ona bole “cukala“ na pjesmu. Ili na nešto drugo. Jer su onda �re�an�ari imali nekog duha da budu prvi. Tako su 1938. godine nabavili motornu štr-caljku. Onda kada su se vatrogasci u drugim selima borili da imaju ru�ne štrcaljke, oni su nabavili motornu. Ka-žu da je dugo ostalo u sje�anju kolika se sila naroda okupila da vidi to �udo.
Vele da je to bilo vrijeme kada su bili skupa “pri delu, bitki i jelu“. Ono bitki je zna�ilo da de�ki iz susjednih sela ni-su smjeli do�i u �re�an. Odmah su se malo “pobuhali“. Da su bili složni, po-kazuje i to da imaju i svoj vatrogasni dom. A onako mali ve� su 1950. godine izgradili društveni dom. Istina je da bi ga sada trebalo obnoviti, no nekako to ide sporije nego nekada. No, ništa, treba pri�ekati do svibnja i proštenja.
Pa se onda možda i dogovore, a posli-je �e i napraviti. Ina�e je tu uvijek sve bilo stvar dogovora. Tako su se morali dogovoriti da zavažaju grabe. I to one na predjelu zvanom Ciglenice. Tamo gdje su cigle pekli. Danas je tamo rib-njak. Istina, još i danas nije jasno zašto su �re�an�ari kopali zemlju za cigle u grabi. A brijeg s ilova�om bio im je pod nosom. Ne mu�e se to objasniti jer tako je bilo. Što je bilo, bilo je, to
�re�an�arke i �re�an�ari iz �re�ana pod bregom lepo popevaju
Ulaz u �re�an iz pravca Gornjeg Hraš�ana. Uz natpis �re�an doma�ini su dodali i
(city), što govori da vole svoje selo
Sun�ana Pešak iz Zagreba, projektantica igrališta, Igor Lesar, Branko Borko snimljeni u stanci na izgradnji igrališta. - Igralište je originalno
i takvog nema nigdje Dio sela sa starim ku�ama kao turisti�ka atrakcija sela
Violeta Novak pripada mladim �re�an�arima: - Ovdje nemamo nikakve mogu�nosti zabave, ali je za miran život idealno. Blizu su i �akovec i Varaždin
Karolina Horvat i Radmila Kopa�evi�, predsjednica i tajnica
Udruge žena, pred cvjetnjakom kod autobusne postaje: - Cvije�e u selu
naš je posao, kažu onePredsjednik VMO-a Tino Borko sa sestrom Mašom i majkom
Mirom: - Za �re�an �e se još više �uti
Radovan Horvat, Karolina Horvat, Tino Borko i Alojz Ozmec �lanovi su Vije�a Mjesnog odbora: - Trudimo se da �re�an napreduje
UTO
RA
K 2
. pro
sinc
a 20
08.
05.5
0 No
rmal
an ži
vot -
em
isija
o
osob
ama
s inv
alid
iteto
m06
.40
TV ka
lend
ar07
.00
Dobr
o ju
tro, H
rvat
ska
07.0
5 Vi
jes�
07.10
Do
bro
jutro
, Hrv
atsk
a07
.35
Vije
s� 07
.40
Dobr
o ju
tro, H
rvat
ska
08.3
5 Vi
jes�
08.4
0 Do
bro
jutro
, Hrv
atsk
a09
.05
Hrva
tska
vina
, ep
repo
rtaža
09.10
Sv
e �e
bi�
dob
ro,
tele
nove
la10
.00
Vije
s� 10
.09
Vrije
me
dana
s10
.10
Vije
s� iz
kultu
re10
.15
Puto
vanj
e on
kraj
ulic
e, d
ok.
serij
a11.
10
Opra
h sh
ow11.
55
Burz
ovno
izvj
eš�e
12.0
0 Dn
evni
k12
.13
Vrije
me
12.15
TV
kale
ndar
12.3
5 Op
ijeni
ljub
avlju
, tel
enov
ela
13.2
0 Da
n za
dan
om, m
ozai
�no-
zaba
vna
emisi
ja14
.30
Vije
s� +
prij
evod
za gl
uhe
14.3
9 Vr
ijem
e su
tra14
.45
Me�
u na
ma
15.3
5 Em
isija
pu�
ke i p
reda
jne
kultu
re16
.10
Hrva
tska
uživ
o - V
ijes�
16.15
Hr
vats
ka u
živo
17.3
0 Hr
vats
ka u
živo
- Vije
s� 17
.35
Dana
s na
Zagr
eba�
koj b
urzi
17.3
7 HP
B � t
17.4
5 Na
jslab
ija ka
rika,
kviz
18.2
7 Pr
omet
dan
as18
.35
Sve
�e b
i� d
obro
, te
leno
vela
19.3
0 Dn
evni
k19
.57
Spor
t20
.02
Vrije
me
20.15
Gl
obal
no si
jelo
20.5
0 Ja
ne Ey
re, s
erija
21.4
5 HP
B � t
21.5
5 Po
slovn
i klu
b22
.25
Burz
ovno
izvj
eš�e
22.3
5 Ot
vore
no23
.35
Poslo
vne
vije
s� 23
.45
Dnev
nik 3
00.0
0 Vi
jes�
iz ku
lture
00.10
Do
sjei X
, ser
ija (1
2)00
.55
Puto
vanj
e on
kraj
ulic
e, d
ok.
serij
a (5
2’)
01.4
5 CS
I: La
s Veg
as, s
erija
(12)
02.3
0 Sp
ecija
lna
post
rojb
a, se
rija
(12)
03.15
Op
rah
show
04.0
0 Sk
ica za
por
tret
04.0
5 Em
isija
pu�
ke i p
reda
jne
kultu
re04
.35
Glob
alno
sije
lo05
.05
Opije
ni lj
ubav
lju, t
elen
ovel
a
06.4
0 TE
ST06
.55
Naja
va p
rogr
ama
07.0
0 Th
omas
i prij
atel
ji, cr
tani
� l
m07
.05
Nove
pus
tolo
vine
: Luc
ky
Luke
, crta
na se
rija
07.3
0 M
ali c
rven
i tra
ktor
, crta
ni
� lm
07.4
0 Ob
an, c
rtana
serij
a08
.04
Spike
, crta
na se
rija
08.0
5 Na
kraj
u ul
ice08
.20
Dani
ca
08.2
5 Vi
dri�,
dok
. � lm
08.3
5 U�
ilica
08.5
0 M
oji s
u ro
dite
lji
izvan
zem
aljci
, ser
ija za
dj
ecu
09.15
Be
verly
Hill
s, se
rija
09.5
7 Ki
no in
form
ator
10.0
0 An
tolo
gija
hrv
atsk
og
glum
išta:
Jest
e li
bili
u Za
greb
u, go
spon
Cab
aret
?11.
10
Repr
izni p
rogr
am11.
35
Dale
ko o
d do
ma,
serij
a za
m
lade
12.10
Ka
d se
sje�
š m
ene,
am
eri�k
i � lm
13.4
5 TO
P 40
14.3
0 Pr
ijate
lji, h
um. s
erija
15.0
0 Dr
agi J
ohne
, hum
. ser
ija15
.30
Crve
ni p
atul
jak,
hum
. se
rija
16.0
5 Zv
jezd
ane
staz
e: D
eep
Spac
e Ni
ne, s
erija
16.5
5 Dr
ugi f
orm
at17
.40
Ruko
met
, Eur
opsk
o pr
vens
tvo
(Ž):
Hrva
tska
- Sr
bija
, prij
enos
19.2
0 Ve
liki o
dmor
: Nav
rh je
zika
19.3
0 Ve
liki o
dmor
- te
ma
19.5
0 La
line
a, cr
tani
� lm
20.0
5 Uz
mi i
li os
tavi
, TV
igra
20.4
0 Vi
jes�
na
Drug
om20
.52
Vrije
me
21.0
0 Ra
tnici
, (Ul
oge:
Yung
W
oo-S
ung,
Zhan
g Ziy
i, Ah
n Su
ng-K
ee, Y
oo Ji
n-M
o, P
ark
Yong
-Woo
, Par
k Jeo
ng-H
ak,
Yu H
ye-Ji
n, Le
e Du
-Il;
Scen
arist
: Kim
Hyu
ng-K
u;
Reda
telj:
Kim
Sung
-Su)
23.0
5 Pr
omet
dan
as23
.15
CSI:
Las V
egas
, ser
ija (1
2)00
.00
Kino
info
rmat
or00
.05
Spec
ijaln
a po
stro
jba,
serij
a (12
)00
.50
TV ra
spor
ed
05.55
M
agnu
m, a
kcijs
ka se
rija ®
06.4
5 Sp
užva
Bob
Skoc
kani
, crta
na
serij
a07
.40
Sam
svoj
majs
tor,
hum
.se
rija
08.0
5 Ko
rak p
o ko
rak,
hum
.serij
a ®
08.3
5 Pu
na ku
�a, h
um.se
rija ®
09.0
5 U
dobr
oj fo
rmi, e
misi
ja09
.35
Kuno
lova
c, kv
iz10
.35
Puno
m p
arom
, kul
inar
ski
izazo
v ®11.
00
Malc
olm
u sr
edin
i, hum
.se
rija ®
11.30
Da
dilja
, hum
.serij
a ®12
.00
Reba
, hum
.serij
a ®12
.30
Vije
s� , in
form
a� v
na em
isija
12.3
5 Ex
kluziv
, mag
azin
® 12
.50
Ve�e
ra za
5, lif
esty
le em
isija
®
13.2
0 M
arin
a, te
lenov
ela14
.15
Cobr
a 11,
krim
i ser
ija
15.10
M
agnu
m, a
kcijs
ka se
rija
16.0
5 Ko
rak p
o ko
rak,
hum
.serij
a16
.35
Puna
ku�a
, hum
.serij
a 17
.05
Malc
olm
u sr
edin
i, hum
.se
rija
17.3
0 Da
dilja
, hum
.serij
a18
.00
Reba
, hum
.serij
a18
.30
Vije
s� , in
form
a� v
na em
isija
18.55
Ex
kluziv
, mag
azin
19.0
5 Ve
�era
za 5,
lifes
tyle
emisi
ja
19.3
5 Pu
nom
par
om, k
ulin
arsk
i iza
zov
13:35
Da
nas p
ogled
ajte..
.13
:37
Mali
oglas
i13
:40
Snim
ka no
gom
etne
utak
mice
15
:15
Lola,
serij
ski �
lm16
:00
Slatk
a Vale
n� n
a, se
rijsk
i � lm
17:0
0 Vi
jes�
17:10
Sp
ort p
oned
jeljko
m, p
onav
ljanj
e18
:10
Dom
2, em
isija
o ure
�enj
u int
erije
ra
18:4
0 Py
lates
& Yo
ga19
:00
Me�
imur
je da
nas
19:10
Vo
ice of
Am
erica
19:20
Gl
azba
20
:00
�ako
ve�k
i kut
ak21
:00
Boži�
ni kv
iz23
:00
Gosp
odar
ski t
jedan
, gos
poda
rski
preg
led24
:45
Puls,
gosp
odar
ske a
ktua
lnos
t00
:15
Poslo
vne v
ijes�
00:20
M
e�im
urje
dana
s00
:35
Voice
of A
mer
ica00
:40
Sutra
na pr
ogra
mu
TV ku
�e im
aju
prav
o pr
omje
ne p
rogr
ama
05.0
0 VI
JEST
I (H
R�+Z
G);
05.0
5 RA
DIO
DR
OBILI
CA; 0
6.30
GLA
S AM
ERIK
E; 0
7.10
RA
DIO
PLAC
; 08
.00
VIJE
STI
+ HR
�AK
INFO
; 09
.00
VIJE
STI
URED
NIKA
; 09
.05
TERE
NAC;
09
.30
PROG
RAM
U
BOJI;
10
.00
VIJE
STI
(HR�
+ZG)
; ;
11.4
2 RA
DIO
PL
AC; 1
1.53
HITO
VI T
JEDN
A; 1
2.00
POD
-NE
VNA
KRON
IKA
+ HR
�AK
INFO
; 12:
30
PARL
AFON
; 13.
30 C
NN V
IJEST
I; 14
.00
VI-
JEST
I ZA
DOBA
R TE
K; 15
.00
CNN
VIJE
STI;
15.0
5 VI
JEST
I U 16
+ H
R�AK
INFO
; 18.
00
ME�
IMUR
SKA
KRON
IKA;
18
.15
RADI
O
PLAC
; 19.
03 R
ADIO
PLA
NER;
19.3
0 PH
O-NE
BOX
& SM
S BOX
; 21.0
0 TO
P 20
; 23.
00
HITO
VI T
JEDN
A; 0
0.00
Mus
ic Sp
ecia
l: NI
CKEL
BACK
; 01.0
0 NO
NI P
ROGR
AM
6.35
Vid
eost
rani
ce 10
.15 D
je�j
i pro
gram
11.5
5 Tj
edni
izb
or 1
3.00
Vije
s�
13.15
Tje
dni
izbor
15
.55
Doku
men
tarn
a se
rija
16.3
0 Vi
jes�
16.
50
Šetn
je p
o pr
irodi
17.0
5 Dok
umen
tarn
a em
isija
17
.10 K
njig
a m
ene
nije
brig
a 17
.30
Skriv
nos�
17
.40
Doku
men
tarn
a se
rija
18.4
5 Cr
tani
� l
m 1
9.00
Tv
dnev
nik
20.0
0 M
e�un
arod
na
obzo
rja 2
0.55
Akt
ualn
o 22
.00
Odj
eci 2
2.45
Am
eri�k
i � lm
0.2
5 No
�ni p
rogr
am
8.30
Dob
ar d
an,
Koro
ška
® 9.
00 V
ideo
-st
rani
ce 1
5.00
TV
prod
aja
15.3
0 Tj
edni
izbo
r 17
.25
Konc
ert
18.0
0 Gr
adi�
Peyt
on,
serij
a 18
.30
Prim
orsk
i m
ozai
k 19
.00
Vide
ospo
tovi
19
.40
Rije
� Ti
ma
Rice
a 20
.00
TV ig
ra 2
0.50
Am
eri�k
a se
rija
22.2
0 Do
kum
enta
rna
emisi
ja
23.2
0 Am
eri�k
i � m
1.15
Ser
ija 2
.15 D
nevn
ik
pogr
ani�n
e TV
2.3
5 Vi
deos
poto
vi 3
.20
Vid-
eost
rani
ce
7.00
24
UR 8
.00
Dje�
ji pro
gram
- cr
tani
� lm
o-vi
10.
00 S
mije
h ni
je g
rijeh
10.
25 T
v pr
odaj
a 10
.55 V
ikto
rija,
serij
a 11.5
0 O
svet
a, se
rija 1
2.45
Tv
pro
daja
13.
05 O
te� ,
ser
ija 1
4.05
Opr
ah
show
15.
00 M
arin
a, s
erija
15.
55 B
iser,
serij
a 16
.55
24 s
ata
17.0
5 Vi
tkor
ija, s
erija
18.0
0 O
s-ve
ta, s
erija
19.0
0 24
sata
20.
00 F
arm
a 21
.00
Prov
jere
no 2
2.00
Dr.
Hous
e, s
erija
22.
55 2
4 sa
ta 2
3.15
Zak
on i
red:
Odj
el z
a žr
tve,
ser
ija
0.10
Neu
stra
šiva
Jane
, se
rija
1.00
Prija
telji
, hu
m. s
erija
1.30
No�
na p
anor
ama
7.05
Tv
prod
aja
7.05
Dje
�ji
prog
ram
10.
15
Uživ
ajm
o živ
ot, s
erija
10.
45 V
ražje
nev
jest
e,
dok.
ser
ija 11
.35
Dadi
lja, h
um. s
erija
12.0
5 Tv
pr
odaj
a 12
.35
Sret
na li
nija
13.
40 T
ihi z
lo�in
, se
rija
14.3
5 Be
zuvj
etna
lju
bav,
� lm
16.
10
Svije
t pre
ma
Jimu,
hum
. ser
ija 16
.40
Hann
ah
Mon
tana
, hum
. ser
ija 1
7.10
Eki
pa z
a o�
evid
, se
rija
18.0
0 Sv
ijet 1
8.30
Skr
iven
i adu
� , s
erija
19
.20
Navi
gato
r 19
.50
Svije
t 20
.00
Smr-
tono
sna
pošil
jka,
� lm
21.5
5 Si
vnge
ri 22
.25
Jer-
icho,
ser
ija 2
3.15
Sei
nfel
d, h
um. s
erija
23.
45
Obi
telj
Sopr
ano,
ser
ija 0
.50
Poslj
ednj
i da
ni
�ovj
e�an
stva
2, �
lm
10.0
0 TV
vod
i� +
turis
� �ka
sre
dišt
a Hr
vats
ke
15.2
5 Kon
cert
16.0
5 Gla
zben
a em
isija
17.10
Emisi
-ja
za d
jecu
i m
lade
18.0
0 Za
bavn
i pro
gram
19.3
5 Do
k. P
rogr
am 2
0.00
Zab
avni
pro
gram
21.0
0 Ko
ncer
t 23
.00
Film
00.
30 U
dob
rom
dru
štvu
01
.15 T
EST
07:5
5 Ba
ywat
ch, s
erija
08:
40 O
bite
lj, s
erija
09
:00
Sabr
ina,
serij
a 09
:25
Hallo
Hol
ly 0
9:45
M
alco
lm u
sre
dini
, hum
. ser
ija 1
0:10
Sta
žist,
hum
. se
rija
10:3
0 SO
KO K
itzbü
hel 1
1:15
Die
Über
� ieg
er 11
:55
Moj
uja
k Ch
arlie
, ser
ija 12
:15
Bayw
atch
11:5
5 M
oj u
jak
Char
lie, s
erija
12:
15
Bayw
atch
, ser
ija 1
3:00
Die
Sch
lüm
pfe
13:2
5 De
r ro
saro
te P
anth
er 1
3:30
Tro
llz 1
3:50
Dis-
neys
Hot
el Z
ack
& C
ody
14:15
Sco
oter
14:
40
H2O
15:
05 S
abrin
a, s
erija
15:
30 H
allo
Hol
ly
15:5
0 Zi
B Fl
ash
15:5
5 O
bite
lj, h
um.
serij
a 16
:20
Gilm
orice
, se
rija
17:0
5 M
alco
lom
u
sred
ini,
hum
. ser
ija 1
7:30
Moj
uja
k Ch
arlie
, se
rija
17:5
0 Zi
B Fl
ash
17:5
5 Si
mps
oni,
crta
na
serij
a 18
:45
Staž
ist, h
um. s
erija
20:
15 S
oko
Kitz
bühe
l 22:
45 C
obra
11,
serij
a 23
:35
MA
2412
0.0
0 No
�ni p
rogr
am
07:5
5 Dv
a i p
ol m
uška
rca,
hum
. ser
ija 0
8:20
M
alco
lm u
sred
ini,
hum
. ser
ija 0
9:15
Sta
žist,
hum
. se
rija
10:10
Cha
rmed
11:0
0 Uv
od u
an
atom
iju, s
erija
12:
00 S
AM 1
4:00
Mi s
mo
obite
lj! 1
5:00
U20
16:
00 D
eine
Cha
nce!
17
:00
ta�
18:0
0 Vi
jes�
18:
10 S
imps
oni 1
9:10
Ga
lileo
20:
15 S
ingi
ng B
ee 2
1:15
Com
edy
Zoo
22:15
Sw
itch
Relo
aded
23:
15 Q
uats
ch C
om-
edy
Club
23.
25 N
o�ni
pro
gram
05:3
0 Ju
tarn
ji pr
ogra
m 1
0:00
Dvo
je k
od
Kallw
assa
11:0
0 Su
tkin
ja B
arba
ra S
ales
ch
13:0
0 Br
i 14
:00
Dvoj
e ko
d Ka
llwas
sa 15
:00
Sutk
inja
Bar
bara
Sal
esch
16:
00 S
udac
Ale
x-an
der
Hold
17:
00 N
iedr
ig u
nd K
uhnt
18:
00
Lenß
en &
Par
tner
18:3
0 K
11 19
:30
Mag
azin
20
:00
Vije
s� 2
0:15
Ora
o, �
lm 2
2:20
AKT
E 08
23
:20
24 S
tund
en 0
.20
No�n
i pro
gram
08:0
0 Izm
e�u
nas
08:3
0 Do
bra,
loša
vre
-m
ena
09:0
0 To
�no
u 9
09:3
0 Fa
mili
enhi
lfe
mit
Herz
10:
30 M
oje
dije
te 1
1:00
Unse
re
erst
e ge
mei
nsam
e W
ohnu
ng
11:3
0 Di
e Ki
nder
ärzt
e vo
n St
. Mar
ien
12:0
0 To
�no
u 12
14:
00 O
liver
Gei
ssen
Sho
w 1
5:00
Mi
en
im L
eben
! 17:
00 E
iner
geg
en H
unde
rt 17
:30
Izme�
u na
s 18
:00
Expl
osiv
18:
30 E
xclu
siv
18:4
5 Vi
jes�
19:
03 V
rijem
e 19
:05
Alle
s w
as
zähl
t 19:
40 D
obra
, loš
a vr
emen
a 20
:15 E
kipa
za
o�e
vid,
serij
a 21
.15 D
r. Ho
use,
serij
a 22
:15
Mon
k, s
erija
23:
10 Z
akon
i r
ed:
Odj
el z
a žr
tve,
serij
a 0.
00 N
o�ni
pro
gram
08:2
0 Ju
tarn
ji pr
ogra
m 0
9:00
Fra
uent
ausc
h 11
:00
Obi
telj
13:0
0 Ki
cker
s 13
:25
Poké
-m
on 1
4:45
Yu-
Gi-O
h! 1
5:05
Pok
ito T
V 15
:15
Drag
on B
all G
T 15
:40
Naru
to 16
:05
Take
shin
dv
orac
, hum
. ser
ija 1
6:30
Pun
a ku
�a, h
um.
serij
a 17
:00
Rodn
ey, h
um. s
erija
18:0
0 Sv
ijet
prem
a Jim
u, h
um. s
erija
19:0
0 Hö
r mal
, wer
da
häm
mer
t! 2
0:00
Vije
s� 2
0:15
Dob
rodo
šli
22:15
exk
lusiv
0.15
No�
ni p
rogr
am
6.00
Pok
er 8
.00
Spor
tqui
z 11
.00
Rekl
amni
pr
ogra
m 1
3.30
Spo
rtqu
iz 17
.00
DSF
Bike
19
.00
Skat
20.
00 P
oker
22.
00 S
mac
kDow
n 23
.00
Boks
, prij
enos
8.30
Nog
omet
12.
45 E
iskun
stla
uf,
prije
nos
13.3
0 No
rd.
Kom
bina
� on,
prij
enos
14.
45
Skisp
ringe
n, p
rijen
os 1
6.45
Kug
lanj
e 19
.00
Abfa
hrt d
e He
rren
, prij
enos
22.
00 B
oks,
pri-
jeno
s 0.0
0 Ku
glan
je
20.0
0 Bi
g Bro
ther
, sho
w21
.10
Guru
, (ko
med
ija, 2
002.
; Re
dalje
: Dais
y von
Sche
rler
May
er; U
loge
: Jim
i Mist
ry,
Heat
her G
raha
m, M
arisa
To
mei)
22.55
Za
bora
vljen
i slu
�aj, k
rimi
serij
a23
.55
Vije
s� , in
form
a� v
na em
isija
00.0
5 Ku
nolo
vac,
kviz
02.0
5 Slo
mlje
na st
rijela
, igra
ni
� lm
, akc
ijski
®03
.50
Zabo
ravlj
eni s
lu�a
j, krim
i se
rija ®
04.3
5 Bi
g Bro
ther
, sho
w
05:4
0 Ru
žna
ljepo
� ca,
serij
a06
:30
�aro
bnja
ci, cr
tana
serij
a06
:55
Pow
er ra
nger
s, se
rija
07:2
0 To
mica
i prij
atel
ji, cr
tana
se
rija
07:4
5 Gr
adite
lj Bo
b, cr
tana
serij
a08
:00
Poco
yo, c
rtana
serij
a08
:30
Nova
lova
10:3
0 Kr
alj Q
ueen
sa, s
erija
11:05
Za
kon
ljuba
vi, s
erija
12:10
�u
var p
ravd
e, se
rija
13:10
Vi
jes�
13:2
5 Ni
kita
, ser
ija14
:25
Insp
ekto
r Rex
, ser
ija15
:20
K�i m
og b
ossa
, igr
ani �
lm
17:0
0 Vi
jes�
17:15
Re
d ca
rpet
ligh
t, sh
owbi
z m
agaz
in18
:10
Zako
n lju
bavi
, ser
ija19
:15
Dnev
nik N
ove
TV20
:00
Tren
utak
is� n
e, ga
me
show
21:0
0 Kl
opka
, (19
99.,
SAD/
Velik
a Br
itani
ja/N
jem
a�ka
, tri
ler;
Reda
telj:
Jon
Amie
l; Gl
ume:
Cat
herin
e Ze
ta-Jo
nes,
Sean
Con
nery
, Vi
ng R
ham
es, W
ill P
a� o
n,
Mau
ry C
hayk
in, K
evin
M
cNal
ly)
23:0
5 Po
d no
ž, se
rija
(12)
00:0
5 Vi
jes�
00:2
0 Se
ks i g
rad,
serij
a00
:50
Sein
feld
, ser
ija
01:2
0 Ži
vot n
a sje
veru
, ser
ija02
:10
Lolit
a, d
ram
a04
:15
Niki
ta, s
erija
05:0
5 Kr
aj p
rogr
ama
Adam
San
dler
Adam
San
dler
(29.
11. u
22.
00 h
, RTL
Tel
eviz
ija)
(29.
11. u
22.
00 h
, RTL
Tel
eviz
ija)
TVPR
EGLE
Do
d 2
6.11
.200
8.d
o 2
.12.
2008
.
08:0
0 NA
JAVA
PROG
RAM
A08
:02
SPOR
TSKI
ZOOM
emisi
ja o s
portu
09:0
0 VE
KERI
CA ju
tarn
ji pro
gram
VTV
-a11:
00
KOKT
EL m
ozai�
na em
isija
12:0
0 HR
VATS
KO SR
CE O
D SJ
EVER
A DO
JUGA
EU
ROPE
puto
pisn
i ser
ijal
13:0
0 DO
KUM
ENTA
RNI P
ROGR
AM14
:00
ZLAT
NA D
OLIN
A em
isija
o pol
jopr
ivred
i14
:40
VEKE
RICA
16:4
0 VI
JEST
I VTV
-A16
:45
PRES
SICA
talk
show
18:0
0 ZA
STUP
NI�K
I KLU
B
18:35
IZ
PROŠ
LOST
I TV
kalen
dar
18:4
0 VI
JEST
I VTV
-A19
:00
NEW
SFLA
SH - G
LASA
AM
ERIK
E19
:10
GLAZ
BENI
IN ko
ntak
t em
isija
sa SM
S po
ruka
ma
20:0
0 VI
JEST
I VTV
-A20
:05
JUNA
CI H
RVAT
SKE S
LOBO
DE
doku
men
tarn
i ser
ijal
21:0
0 BO
ŽINI
KVIZ
kont
akt e
misi
ja23
:00
VIJE
STI V
TV-A
------
- IZ
PROŠ
LOST
I TV
kalen
dar
23:20
RA
ZODI
JEVA
NJE s
erijs
ki � l
m---
----
ODJA
VA PR
OGRA
MA
------
- VI
DEOS
TRAN
ICE
06:10 Kultura 06:15 Odm
evi 07:00 Vijes� 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes� 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes� 09:05 Sport 09:35 Crtani � lm
ovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga m
ene briga 11:00 Dokum
entarna emisija 11:30 M
odro 12:00 Ljudje i zem
lja 13:00 Vijes� , sport, vrijeme
13:25 Umjetnost igre 13:50 O
dpe� pesniki 14:00 Dokum
entarac mjeseca 15:10 M
ostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 M
ale sive ce-lice, kviz 17:00 Novos� , sport, vrijem
e 17:35 Z vam
i 18:30 Loto 18:40 Cratani � lmovi 18:55
Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijem
e 19:40 Sport 19:55 Njem
a�ki � lm 22:00 O
dmevi, kul-
tura, sport, vrijeme 23:05 O
mizje
07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje�ji program
12.00 Vijes� 12.20 Dram-
ski program 14.00 Hum
oris� �ne serije 18:00 Vijes� 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Am
eri�ki � lm
22:00
Francuska priredba
00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Slovenski � lm
7.00 24 UR 8.00 Dje�ji program - crtani
� lmovi 10.00 Sm
ijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 O
sveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 O
te� , serija 14.05 O
prah show 15.00 M
arina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, seri-ja 18.00 O
sveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Farm
a 20.50 Ameri�ki � lm
22.30 24 UR 22.50 M
onk, serija 23.45 Neustrašna Jane, serija 0.40 Prijatelji, hum
. serija 1.10 No�na panoram
a
6.20 Tv prodaja 6.25 Dje�ji program 11.20
Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20
Sretna linija 13.25 Tihi zlo�in, serija 14.25 Film
16.05 Svijet prema Jim
u, hum. serija
16.35 Hannah Montana, hum
. serija 17.05 Ekipa za o�evid, serija 18.00 Svijet 18.55 Re-belde, serija 19.45 Svijet 20.00 Trenuci pred katastrofu, dok. serija 21.00 M
ali vragolani, dok. serija 21.35 Svingeri 22.05 Jericho, seri-ja 22.55 Seinfeld, hum
. serija 23.25 Obitelj
Soprano, serija 0.20 Film
10.00 TV vodi� + turis� �ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena em
isija 17.10 Em
isija za djecu i mlade 18.00 Zabavni pro-
gram 19.35 Dok. Em
isija 20.00 Zabavni pro-gram
21.00 Film 23.25 U dobrom
društvu 00.15 Koncert 01.15 TEST
07:55 Baywatch, serija 08:40 O
bitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 M
alcolm u sredini, hum
. serija 10:10 Stažist, hum
. serija 10:30 SOKO
Kitzbühel 11:15 Die Über� ieger 11:55 M
oj ujak Charlie, serija 12:15 Bayw
atch 11:55 Moj ujak Charlie, serija
12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlüm
pfe
13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack &
Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O
15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 O
bitelj, hum. serija
16:20 Gilmorice, serija 17:05 M
alcolom u sre-
dini, hum. serija 17:30 M
oj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Sim
psoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum
. serija 20:15 Nogomet, pri-
jenos 0.00 No�ni program
07:55 Dva i pol muškarca, hum
. serija 08:20 M
alcolm u sredini, hum
. serija 09:15 Stažist, hum
. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u
anatomiju, serija 12:00 SAM
14:00 Mi sm
o obitelj!
15:00 U20
16:00 Deine
Chance! 17:00 ta� 18:00 Vijes� 18:10 Sim
psoni 19:10 Galileo 20:15 Ku�anice, serija 21:15 Pushing Daisies, serija 22:15 Sam
atha, hum. serija
22:45 Stažis� , hum. serija 23.15 Tv Total 0.20
No�ni program
05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kall-
wassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00
Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sut-
kinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen &
Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00
Vijes� 20:15 Liga prvaka, prijenos 23.15 24 Studen 0.15 No�ni program
08:00 Izme�u nas 08:30 Dobra, loša vrem
e-na 09:00 To�no u 9 09:30 Fam
ilienhilfe mit
Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste
gemeinsam
e Wohnung 11:30 Die Kinderärzte
von St. Marien 12:00 To�no u 12 14:00 O
liver Geissen Show
15:00 Mi en im
Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izm
e�u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes� 19:03 Vrijem
e 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra,
loša vremena 20:15 Super dadilja 21.15 Raus
aus den Schulden 22.15 Stern Tv 0.00 No�ni program
08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00
Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokém
on 14:45 Yu-Gi-O
h! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum
. serija 16:30 Puna ku�a, hum. serija
17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prem
a Jim
u, hum. serija 19:00 Hör m
al, wer da häm
-m
ert! 20:00 Vijes� 20:15 Heroji, serija 21.20 Sm
allville, serija 23.05 Andromeda, serija
0.00 No�ni program
6.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Reklamni
program 15.00 Sportquiz 17.30 Bundesliga Hits
21.15 DSF Bike 22.00 Poker 23.00 Sportquiz
8.30 Wa s 11.30 Nogom
et 14.15 Eiskunstlauf 16.15 Skispringen 18.25 Eurogols 19.35 Segeln 22.00 Eiskunstlauf 23.00 Nogom
et, prijenos
05.55 M
e�u nama
06.45 TV kalendar
07.00 Dobro jutro, Hrvatska
07.05 Vijes�
07.10 Dobro jutro, Hrvatska
07.35 Vijes�
07.40 Dobro jutro, Hrvatska
08.35 Vijes�
08.40 Dobro jutro, Hrvatska
09.10 Sve �e bi� dobro, telenovela
10.00 Vijes�
10.09 Vrijem
e danas10.10
Vijes� iz kulture10.15
Vrhunska putovanja, dok. serija
11.10 Oprah show
11.55 Burzovno izvješ�e
12.00 Dnevnik
12.13 Vrijem
e12.15
TV kalendar12.35
Opijeni ljubavlju, telenovela13.20
Dan za danom, m
ozai�no-zabavna em
isija14.30
Vijes� + prijevod za gluhe14.39
Vrijeme sutra
14.45 Ekum
ena, religijski kontakt program
15.35 Alpe-Dunav-Jadran
16.10 Hrvatska uživo - Vijes�
16.15 Hrvatska uživo
17.25 Hrvatska uživo - Vijes�
17.30 Danas na Zagreba�koj burzi
17.32 HPB � t
17.40 Najslabija karika, kviz
18.22 Prom
et danas18.30
Sve �e bi� dobro, telenovela19.15
Loto 7/3919.30
Dnevnik19.57
Sport20.02
Vrijeme
20.15 Idem
o na put s Goranom
Mili�em
: Rusija21.10
Luda ku�a, TV serija21.55
Proces22.25
Burzovno izvješ�e22.35
Otvoreno23.35
Poslovne vijes� 23.45
Dnevnik 300.00
Vijes� iz kulture00.10
Dosjei X, serija (12)00.55
Vrhunska putovanja, dok. serija
01.45 E-Ring, serija (12)
02.30 Specijalna postrojba, serija (12)
03.15 Oprah show
04.00 Skica za portret
04.10 Proces
04.40 Alpe-Dunav-Jadran
05.10 Opijeni ljubavlju, telenovela
06.40 TEST
06.55 Najava program
a07.00
Simfolije, crtani � lm
07.05 Nove pustolovine: Lucky Luke, crtana serija
07.30 Brum
, crtani � lm07.40
Oban, crtana serija08.05
Na kraju ulice08.20
Ninin kutak08.30
Vidri�, dok. � lm08.35
U�ilica08.50
Moji su roditelji
izvanzemaljci, serija za
djecu09.15
Beverly Hills 6., serija09.57
Kino informator
10.00 Prijenos sjednica Hrvatskog sabora
13.35 Garaža
14.05 Prijatelji, hum
. serija14.35
Dragi Johne, hum. serija
15.05 Crveni patuljak, hum
. serija
15.40 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija
16.25 Veliki odm
or - Ta poli� ká16.35
Veliki odmor - tem
a16.55
Scien� a Croa� ca - znanstveni forum
17.25 Znanstvene vijes�
17.40 Županijske panoram
e18.00
Vrijeme
18.05 Vijes� na Drugom
18.20 Košarka, Euroliga - em
isija18.25
Košarka, Euroliga: Cibona - Avellino, prijenos
20.25 Nogom
etna Liga prvaka - em
isija20.35
Nogometna Liga prvaka:
Inter - Panathinaikos, 1. poluvrijem
e21.40
Nogometna Liga prvaka:
Inter - Panathinaikos, 2. poluvrijem
e22.35
Vijes� na Drugom22.40
Vrijeme
22.45 Nogom
etna Liga prvaka - em
isija i sažeci23.30
Promet danas
23.40 E-Ring, serija (12)
00.25 Kino inform
ator00.30
Specijalna postrojba, serija (12)
01.15 TV raspored
05.05 Big Brother, show
06.10 M
agnum, akcijska serija ®
07.00 Spužva Bob Skockani, crtana serija
07.50 Sam
svoj majstor, hum
. serija
08.15 Korak po korak, hum
. serija ®
08.45 Puna ku�a, hum
. serija ®09.15
U dobroj formi, em
isija09.45
Kunolovac, kviz10.45
Malcolm
u sredini, hum.
serija ®11.10
Dadilja, hum. serija ®
11.40 Reba, hum
. serija ®12.05
Vijes� , informa� vna
emisija
12.10 Exkluziv, m
agazin ® 12.25
Ve�era za 5, lifestyle em
isija ®12.55
Punom parom
, kulinarski izazov ®
13.25 M
arina, telenovela14.15
Cobra 11, krimi serija
15.10 M
agnum, akcijska serija
16.05 Korak po korak, hum
. serija
16.35 Puna ku�a, hum
. serija 17.05
Malcolm
u sredini, hum.
serija17.30
Dadilja, hum. serija
18.00 Reba, hum
. serija18.30
Vijes� , informa� vna
14:10 Danas pogledajte...
14:12 M
ali oglasi14:15
Gospodarski tjedan, ponavljanje
14:45 Puls, ponavljanje
15:15 Lola, serijski � lm
16:00 Slatka Valen� na, serijski � lm
17:00 Vijes�
17:10 Pove�alo, ponavljanje
18:10 Zov prirode, em
isija o lovu18:40
Pylates & Yoga
19:00 M
e�imurje danas, inform
a� vna em
isija19:15
Voice of America
19:30 G
lazba 20:00
Me�im
urske škole, Gornji
Mihaljevec
21:00 M
e�imurje danas, inform
a� vna em
isija21:20
Partymaker, glazbena em
isija22:00
Sretni muškarci, igrani � lm
23:45 Kanadski KZO
, serijski � lm00:20
Poslovne vijes� 00:25
Me�im
urje danas00:40
Voice of America
00:50 Sutra na program
uTV ku�e im
aju pravo promjene program
a
05.00 VIJESTI (HR�+ZG); 05.05 RADIO DRO-BILICA; 06.30 GLAS AM
ERIKE; 07.10 RADIO
PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR�AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM
U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR� + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR�AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 M
OVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI;
16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZOR-NICE (BACK STAGE); 18.00 M
E�IMURSKA
KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO
PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX;
21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 M
usic Special: AYO; 01.00 NONI PROGRAM
08:00 NAJAVA PROGRAM
A08:02
JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokum
entarni serijal09:00
VEKERICA jutarnji program VTV-a
11:00 NARODNO VESELJE zabavna em
isija12:30
GOSPODARSKI TJEDAN TV magazin
13:00 EUROPSKI DNEVNIK TV m
agazin13:30
OPASNE VEZE talk show14:40
VEKERICA16:40
VIJESTI VTV-A16:45
NINJA KORNJA�E animirana serija
17:15 LAKU NO HRVATSKA zabavna em
isija18:00
RIJE� ŽIVOTA duhovni program18:35
IZ PROŠLOSTI TV kalendar18:40
VIJESTI VTV-A18:58
VREMENSKA PROGNOZA
19:00 NEW
SFLASH - GLASA AMERIKE
19:10 TAJNE USPJEHA dokum
entarni serijal20:00
VIJESTI VTV-A20:05
KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija
22:00 HR TOP 20 glazbena em
isija23:00
VIJESTI VTV-A-------
IZ PROŠLOSTI TV kalendar23:00
RAZODIJEVANJE serijski � lm-------
ODJAVA PROGRAMA
------- VIDEOSTRANICE
PO
NE
DJE
LJAK
1. pro
sinca 2008.
6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes� 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes� 17.00 Crtani � lm
ovi 17.20 Dogodovš� ne u veseloj hos� , crt. serija 17.30 Dolina na m
eji, emisija 18.30 LO
TO 3x3 PLUS
18.40 Izvla�enje Astra 18.45 Crtani � lm 19.00
TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00
Dokumentarna serija 21.55 O
djeci 22.45 Kn-jiga m
ene briga 23.00 Skrivnos� 23.15 No�ni program
7.30 Vremenska panoram
a 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje�ji program
14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi�ne zgode Tw
istovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije� Tim
a Ricea 20.00 Ameri�ki � lm
21.45 Tempi-
rana bomba, dok. em
isija 22.30 Brane Ron�el izza odra 23.45 Dnevnik pograni�ne TV 0.30 Videostranice ®
7.00 24 UR 8.00 Dje�ji program - crtani � lm
ovi 10.00 Sm
ijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 O
sveta, serija 11.50 Slatka tajna, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 O
te� , serija 14.05 Oprah show
15.00 M
arina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 O
sveta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Farm
a 21.00 Lepo je bi� sosed, slovenska serija 21.40 Ružna Be y, serija 22.35 24 sata 22.55 Ženska džungla, serija
23.50 Kaliforniciranje,
serija 0.30
Neustrašiva Jane, serija 1.20 Prijatelji, hum.
serija 1.50 No�na panorama
7.00 Tv prodaja 6.25 Dje�ji program 11.35
Dadilja, hum. serija 12.05 Tv prodaja 12.35
Sretna linija 13.40 Tihi zlo�in, serija 14.35 Zlo�esta skrbnica, � lm
16.10 Savršeni divl-jaci, hum
. serija 16.40 Hannah Montana, hum
. serija 17.10 Ekipa za o�evid, serija 18.00 Svijet 18.30 Skriveni adu� , serija 19.20 Navigator 19.50 Svijet 20.00 Ins� kt, � lm
22.15 Jericho, serija 23.05 Seinfeld, hum
. serija 23.35 Obitelj
Soprano, serija 0.40 Žrtve rata, � lm
10.00 TV vodi� + turis� �ka središta Hrvatske 16.00 Glazbena em
isija 17.25 Dok. emisija
18.10 Obrazovna em
isija 18.35 Koncert ozbiljne glazbe 19.30 Zabavna glazba 21.00 Film
22.45 Koncert 23.30 TV raspored za ponedjeljak 23.35 TEST
07:55 Baywatch, serija 08:40 O
bitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 M
alcolm u sredini, hum
. serija 10:10 Stažist, hum
. serija 10:30 SOKO
Kitzbühel 11:15 Die Ü
ber� ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija
12:15 Baywatch 11:55 M
oj ujak Charlie, serija 12:15 Bayw
atch, serija 13:00 Die Schlümpfe
13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50
06.10 Drugo m
išljenje06.40
TV kalendar07.00
Dobro jutro, Hrvatska07.05
Vijes� 07.10
Dobro jutro, Hrvatska07.35
Vijes� 07.40
Dobro jutro, Hrvatska08.35
Vijes� 08.40
Dobro jutro, Hrvatska09.10
Sve �e bi� dobro, telenovela
10.00 Vijes�
10.09 Vrijem
e danas10.10
Vijes� iz kulture10.15
Putovanje onkraj ulice, dok. serija
11.10 Tre�a dob, em
isija za um
irovljenike11.55
Burzovno izvješ�e12.00
Dnevnik12.13
Vrijeme
12.15 TV kalendar
12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela
13.20 Dan za danom
, mozai�no-
zabavna emisija
14.30 Vijes� + prijevod za gluhe
14.39 Vrijem
e sutra14.45
Normalan život - em
isija o osobam
a s invaliditetom15.35
Direkt16.10
Hrvatska uživo - Vijes� 16.15
Hrvatska uživo17.30
Hrvatska uživo - Vijes� 17.35
Danas na Zagreba�koj burzi
17.37 HPB � t
17.45 Najslabija karika, kviz
18.27 Prom
et danas18.35
Sve �e bi� dobro, telenovela
19.30 Dnevnik
19.57 Sport
20.02 Vrijem
e20.15
La� nica21.55
Potroša�ki kod22.25
Burzovno izvješ�e22.35
Otvoreno23.35
Poslovne vijes� 23.45
Dnevnik 300.00
Vijes� iz kulture00.10
Dosjei X, serija (12)00.55
Južnja�ka dinas� ja, serija01.40
Dr. House, serija (12)02.25
Skica za portret02.30
Direkt03.00
Potroša�ki kod03.30
La� nica05.05
Opijeni ljubavlju, telenovela
06.40 TEST
06.55 Najava program
a07.00
Pingu, crtani � lm07.05
Nove pustolovine: Lucky Luke, crtana serija
07.30 M
oj mali poni, crtani � lm
07.40 Oban, crtana serija
08.04 Spike, crtana serija
08.05 Na kraju ulice
08.20 �arobna plo�a (2. razred)
08.35 U�ilica
08.50 M
oji su roditelji izvanzem
aljci, serija za
djecu09.15
Beverly Hills 6., serija09.57
Kino informator
10.00 Antologija hrvatskog glum
išta: O’Kaj12.15
Is� na o Jane, ameri�ki � lm
13.50 TOP 40
14.35 Prijatelji, hum
. serija15.05
Dragi Johne, hum. serija
15.35 Crveni patuljak, hum
. serija
16.10 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija
17.00 Obi�ni ljudi, TV serija
17.50 Županijske panoram
e18.10
Vrijeme
18.15 Vijes� na Drugom
18.35 Na rubu znanos� : Znanje prije znanja
19.20 Veliki odm
or: Brlog19.35
Veliki odmor - tem
a19.50
La linea, crtani � lm20.05
Uzmi ili ostavi, TV igra
20.40 Južnja�ka dinas� ja, serija
21.30 Vijes� na Drugom
21.42 Vrijem
e21.50
Dr. House, serija (12)22.35
Promet danas
22.40 Garaža
23.15 Ciklus europskog � lm
a: Angela-A, francuski � lm
00.45 Kino inform
ator00.50
Specijalna postrojba, serija (12)
01.35 TV raspored
05.25 Big Brother, show
05.55 M
agnum, akcijska serija ®
06.45 Spužva Bob Skockani, crtana serija
07.40 Sam
svoj majstor, hum
.serija
08.05 Korak po korak, hum
.serija ®
08.35 Puna ku�a, hum
.serija ®09.05
U dobroj formi, em
isija09.35
Kunolovac, kviz10.35
Punom parom
, kulinarski izazov ®
11.00 M
alcolm u sredini, hum
.serija ®
11.30 Dadilja, hum
.serija ®12.00
Reba, hum.serija ®
12.30 Vijes� , inform
a� vna em
isija12.35
Exkluziv, magazin ®
12.50 Ve�era za 5, lifestyle em
isija ®13.20
Marina, telenovela
14.15 Cobra 11, krim
i serija15.10
Magnum
, akcijska serija16.05
Korak po korak, hum.serija
16.35 Puna ku�a, hum
.serija 17.05
Malcolm
u sredini, hum.
serija17.30
Dadilja, hum.serija
18.00 Reba, hum
.serija18.30
Vijes� , informa� vna
emisija
18.55 Exkluziv, m
agazin19.05
Ve�era za 5, lifestyle em
isija 19.35
Punom parom
, kulinarski izazov
20.00 Big Brother, show
21.00 Slom
ljena strijela, (akcijski, 1996.; Redatelj: John W
oo; Uloge:John Travolta, Chris� an Slater, Sam
antha
13:10 Danas pogledajte...
13:13 M
ali oglasi13:15
Razbija�i mitova, serijski � lm
14:15 Auto m
oto nau� c vision, ponavljanje14:45
Gile� e svijet sporta15:15
Lola, serijski � lm16:00
Slatka Valen� na, serijski � lm17:00
Vijes�
17:10 100%
Me�im
ursko, ponavljanje18:40
Pilates & Yoga, crtani � lm
19:00 M
e�imurje danas
19:15 Voice of Am
erica19:30
Glazba20:00
Sport ponedjeljkom, em
isija o sportu21:00
Me�im
urje danas21:20
Snimka nogom
etne utakmice
23:00 Zapisano u zvijezdam
a00:00
Poslovne vijes� 00:05
Me�im
urje danas00:20
Voice of Amerika
00:25 Sutra na program
u
TV ku�e imaju pravo prom
jene programa
05.00 VIJESTI
(HR�+ZG);05.05 RADIO
DROBILICA;06.30
GLAS AM
ERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR�AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM
U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR� + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO
PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 POD-NEVNA KRONIKA + HR�AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR�AK INFO; 18.00 M
E�IMURSKA
KRONIKA; 18.15
RADIO
PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX &
SMS BOX; 21.00 M
USIC NEWS
- NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI
TJEDNA; 00.00 Music Special: VATRA;
01.00 NONI PROGRAM
Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40
H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly
15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum
. serija 16:20 G
ilmorice, serija 17:05 M
alcolom u sredini,
hum. serija 17:30 M
oj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Sim
psoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum
. serija 20:15 Ekipa za o�evid, serija 21:05 Ku�anice, serija 21:50 M
en in Trees, serija 22:35 Krim
inalni iden� tet, serija 23:20 Dexter, serija 0.00 N
o�ni program
07:55 Dva i pol muškarca, hum
. serija 08:20 Mal-
colm u sredini, hum
. serija 09:15 Stažist, hum.
serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatom
iju, serija 12:00 SAM
14:00 Mi sm
o obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta� 18:00 Vijes� 18:10 Sim
psoni 19:10 Galileo 20:15 Simpsoni,
serija 21:15 Supernatural, serija 23:10 Tv Total 0.10 No�ni program
05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kall-
wassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri
14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Bar-
bara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen &
Partner 18:30 K 11 19:30 M
agazin 20:00 Vijes� 20:15 Spanglish, � lm
22:20 Toto & Harry 22:50 Focus TV 23:20
Reži me, serija 0.20 No�ni program
08:00 Izme�u nas 08:30 Dobra, loša vrem
ena 09:00 To�no u 9 09:30 Fam
ilienhilfe mit Herz
10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gem
ein-sam
e Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St.
Marien 12:00 To�no u 12 14:00 O
liver Geissen Show
15:00 Mi en im
Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izm
e�u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes� 19:03 Vrijem
e 19:05 Alles w
as zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Tko
želi bi� milijunaš? 21.15 Rach 22:00 Extra 23:30
30 Minuten Deutschland 0.00 No�ni program
08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch
11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokém
on 14:45 Yu-Gi-O
h! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum
. serija 16:30 Puna ku�a, hum
. serija 17:00 Rodney, hum
. serija 18:00 Svijet prema Jim
u, hum. serija
19:00 Hör mal, w
er da hämm
ert! 20:00 Vijes� 20:15 Die Kochpro� s 21:15 Frauentausch 23:15 Cheaters 0.10 No�ni program
6.00 Poker 8.00 Bundesliga aktuell 9.00 Dop-pellpass 13.00 Reklam
ni program 13.00 Bundes-
liga aktuell 14.30 Sportquiz 17.30 Bundesliga Pur II 19.45 Ha rick, prijenos 22.45 Nogom
et
9.00 Nogom
et, em
isije o
nogometu
18.00 Snooker 20.00 Kam
pfsport 23.00 Eurogoals
emisija
18.55 Exkluziv, m
agazin19.05
Ve�era za 5, lifestyle em
isija 19.35
Punom parom
, kulinarski izazov
20.00 Big Brother, show
21.20 Kos� , krim
i serija22.15
Dexter, krimi serija
23.20 Grad uragana, krim
i serija00.20
Vijes� , informa� vna
emisija
00.30 Kunolovac, kviz
02.30 Happy Gilm
ore, igrani � lm,
komedija ®
04.05 Big Brother, show
05:15 Ružna ljepo� ca, serija
06:05 �arobnjaci, crtana serija
06:30 Pow
er rangers, serija07:20
Tomica i prijatelji, crtana
serija07:45
Graditelj Bob, crtana serija08:00
Pocoyo, crtana serija08:30
Nova lova, TV igra10:45
Zakon ljubavi, serija11:45
�uvar pravde, serija12:45
Vijes� 13:00
Nikita, serija14:00
Inspektor Rex, serija15:00
Miris slave, (1994., SAD,
obiteljski; Redatelj: Paul M
ichael Glaser; Glume:
Kevin Bacon, Charles Gitonga M
aina, Yolanda Vazquez, W
inston Ntshona, M
abutho ‘Kid’ Sithole)
17:00 Vijes�
17:15 Operacija Trijum
f, reality show
18:10 Zakon ljubavi, serija
19:15 Dnevnik Nove TV
20:00 Lud, zbunjen, norm
alan, serija
21:20 Bra�ne vode, serija
21:50 Ku�anice, serija
23:45 Vijes�
00:00 Seks i grad, serija
00:30 Seinfeld, serija
01:00 Život na sjeveru, serija
01:50 Ljubim
ac, igrani � lm
03:25 Nikita, serija
04:10 Inspektor Rex, serija
05:00 Kraj program
a
Mathis, Delroy Lindo, Bob
Gunton)22.50
CSI, krimi serija
23.45 CSI: New
York, krimi serija
00.50 Vijes� , inform
a� vna em
isija01.00
Kunolovac, kviz03.00
CSI, krimi serija ®
03.45 CSI: New
York, krimi serija ®
04.30 Big Brother, show
05:40 Ružna ljepo� ca, serija
06:30 �arobnjaci, crtana serija
06:55 Pow
er rangers, serija07:20
Tomica i prijatelji, crtana
serija07:45
Graditelj Bob, crtana serija08:00
Pocoyo, crtana serija08:30
Nova lova10:30
Kralj Queensa, serija11:05
Zakon ljubavi, serija12:05
�uvar pravde, serija13:05
Vijes� 13:20
Nikita, serija14:20
Inspektor Rex, serija15:20
Boži� obitelji Ramiro,
(SAD, 2004., obiteljski/boži�ni; Redatelj: Eric Laneuville; Glum
e: George Lopez, Jam
es Kirk, Lisa Vidal, Bianca Collins, Dan M
cLean)17:00
Vijes� 17:15
Operacija Trijumf, reality
show18:10
Zakon ljubavi, serija19:15
Dnevnik Nove TV20:00
Ne zaboravi s� hove, glazbeni kviz
21:00 Operacija Trijum
f, reality show
23:40 Vijes�
23:55 Seks i grad, serija
00:25 Seinfeld, serija
00:55 Život na sjeveru, serija
01:50 Boži� obitelji Ram
iro, igrani � lm
03:15
Nikita, serija04:05
Inspektor Rex, serija04:55
Kralj Queensa, serija05:15
Kraj programa
SR
IJED
A 26. stud
enog
2008.
08:00 NAJAVA PROGRAM
A reportaža08:02
ŽUPANIJSKE TEME
09:00 VEKERICA jutarnji program
VTV-a11:00
MEUNARODNI TURNIR U RITM
I�KOJ GIM
NASTICI “VINDIJA” snimka
14:00 VTV TJEDNIK uz kom
entar za slušno ošte�ene osobe
14:40 VEKERICA
16:40 VIJESTI VTV-A
16:45 AUTO M
OTO NAUTIC VISION emisija o
automobilizm
u17:15
PEVECOV KUTAK emisija pod
pokroviteljstvom
17:45 SPORTSKI ZOOM
emisija o sportu
18:35 IZ PROŠLOSTI TV kalendar
18:40 VIJESTI VTV-A
19:00 NEW
SFLASH - GLASA AMERIKE
19:10 GLAZBENI IN kontakt em
isija sa SMS
porukama
20:00 VIJEST VTV-A
20:05 KOKTEL m
ozai�na emisija
21:00 PAT POZICIJA zabavna em
isija21:30
SPORTSKI ZOOM em
isija o sportu22:30
MOJA ISTRA dokum
entarna emisija
23:00 VIJESTI VTV-A
------- IZ PROŠLOSTI TV kalendar
23:20 RAZODIJEVANJE serijski � lm
------- ODJAVA PROGRAM
A-------
VIDEOSTRANICE
NE
DJE
LJA
30.
stu
den
og
200
8.
8.00
Dje
�ji
prog
ram
9.5
5 Ko
ncer
t 10
.30
Divl
je ži
vo� n
je 1
0.55
Oza
re 11
.30
Serij
a za
dj
ecu
i mla
dež
12.0
0 Lj
udi i
zem
lja 1
3.00
Vi
jes�
13
.10 T
jedn
i izb
or 1
5.00
Vid
espo
-to
vi 1
6.05
Sim
pson
i 16
.30
Vije
s�
16.5
0 Am
eri�k
i � lm
18.
35 I
zvla
�enj
e lo
ta 1
8.45
Cr
tani
� lm
19.0
0 Dn
evni
k 20
.00
24, s
erija
20
.45
Doku
men
tarn
a em
isija
22.
00 V
ijes�
22
.45
Amer
i�ki �
lm 0
.25
No�n
i pro
gram
7.30
Vid
eost
rani
ce 10
.30
Glaz
ba 11
.00
TV
prod
aja 1
1.30
Volim
Lucy
, ser
ija 12
.00
Naša
pj
esm
a 12
.20
TV p
roda
ja 1
2.55
Film
za
djec
u i m
lade
ž 15.
00 Sp
ort n
edje
ljom
18.15
Vi
deos
poto
vi 1
9.30
Vije
s� 2
0.00
Ush
uia,
se
rija
20.4
5 Fr
aise
r, se
rija
21.15
Taj
živ
ot,
serij
a 21
.55
Ve�e
r ba
leta
22.
45 D
nevn
ik
pogr
ani�n
e TV
23.
15 V
ideo
stra
nice
7.30
Tv
pr
odaj
a 8.
00
Dje�
ji pr
ogra
m
11.2
5 Šk
olsk
a ko
šark
aška
liga
12.2
5 Bi
llova
ku
hinj
a 13
.00
Najm
anji
ljudi
na
svije
tu,
dok.
ser
ija 1
4.00
Pre
sa�i
vanj
e or
gana
, do
k. s
erija
14.
35 M
o� p
rirod
e, d
ok. s
erija
14
.45
Bra�
a i s
estr
e, se
rija
15.4
0 M
uška
rci
u kr
ošnj
ama,
ser
ija 16
.35
Mr.
Bean
, hum
. se
rija
17.10
Dje
d Bo
ži�nj
ak, �
lm 1
7.20
24
UR 1
8.55
Vrij
eme
19.0
0 24
UR
20.0
0 As
�
tud
not p
adu?
! 21.4
0 Sh
ark,
serij
a 22
.35
Phila
del�
ja, �
lm 0
.30
Zvije
zde,
hum
. ser
ija
1.05
No�n
a pa
nora
ma
7.30
Tv
prod
aja
8.00
Pus
tolo
vine
, do
k.
serij
a 9.
00 S
vi m
rze
Chris
a, h
um.
serij
a 9.
25 B
lizan
ci, s
erija
9.5
5 Ko
d St
even
son-
ima,
ser
ija 1
0.20
Ser
ije z
a dj
ecu
i mla
dež
11.2
0 Cy
bill,
hum
. se
rija
11.4
5 Pr
ijate
lji s
ob
ale,
ser
ija 12
.25
Sret
na li
nija
13.5
5 Kr
alj
Que
nnsa
, hum
. ser
ija 14
.25
Fros
t: Na
padi
na
dje
cu, �
lm 16
.20
Gilm
orice
, ser
ija 17
.10
Pobj
eda,
ser
ija 1
8.10
Paz
i ka
mer
a 18
.40
Potp
una
preo
braz
ba, d
ok. s
erija
19.
30 T
v Tu
ba 2
0.00
Pok
raj z
akon
a, �
lm 2
1.35
Ve-
roni
ca M
ars,
serij
a 22.
25 U
mri
u za
bavn
om
park
u, �
lm 0
.20
Zvje
zdan
a vr
ata,
serij
a
10.0
0 TV
vo
di�
+ tu
ris� �
ka
sred
išta
Hrva
tske
15.
25 K
once
rt 1
6.05
Gla
zben
a em
isija
17.
10 E
misi
ja z
a dj
ecu
i m
lade
18
.00
Zaba
vni p
rogr
am 19
.35
Dok.
Em
isija
20
.00
Konc
ert
Jacq
uesa
Hou
deka
, pr
i-je
nos
iz KD
Vat
rosla
v Lis
insk
i 21.3
0 Fi
lm
23.0
0 U
dobr
om d
rušt
vu 2
3.50
Kon
cert
00
.35
TEST
6.10
Jut
arnj
i pr
ogra
m 7
.25
Prog
ram
za
djec
u i
mla
dež
12.3
0 Ja
mie
Oliv
er 1
2.55
M
oja
ljuba
v i j
a 13
.20
Kate
Fox
14.2
5 Fr
ed-
die
14.4
5 Si
mps
oni 1
5.10
Sm
allv
ille,
ser
ija
16:15
Što
je sa
Bria
nom
?, se
rija
17:0
0 Al
les
Be y
! 17
:45
Ku�a
nice
, se
rija
18:2
5 Hi
tna
služb
a, s
erija
19.3
0 Ne
wto
n 20
:00
ZIB
20
20:0
7 Vr
ijem
e 20
:15 S
lalo
m d
er D
amen
, pr
ijeno
s 22
:45
ZiB
Flas
h 22
:55
Mon
te
Crist
o, �
lm 0
0:25
Col
umbo
, � l
m 0
.55
No�n
i pro
gram
07:4
5 St
ažist
, hu
m.
serij
a 8:
40
Cine
-Ti
pp08
:50
Gülca
n un
d Co
llien
zie
hen
aufs
Lan
d 09
:50
Sara
h &
Mar
c 10
:45
Disn
ey F
ilmpa
rade
12.10
Crt
ani �
lm 12
:20
Jack
ie C
han,
� lm
14:10
Stö
rfall,
� lm
16.0
0 Eu
reka
, se
rija
17.0
0 44
00,
serij
a 18
:00
New
s� m
e 18
:10 S
imps
oni,
crta
na s
erija
19
:10 G
alile
o 20
:15 T
rans
port
er, �
lm 2
2.15
Ki
ll Bi
ll 2,
� lm
0.3
0 No
�ni p
rogr
am
08:0
0 W
eck
Up 1
0:00
Zac
k! 1
0:30
Paa
re
11:0
0 De
ich T
V 11
:30
Film
za d
jecu
i mla
dež
13:2
0 Da
s w
eiß
doch
jed
es K
ind!
14:
20
Grä�
n g
esuc
ht 15
:30
Insp
ekto
r Rex
, ser
ija
16:3
0 De
r Bul
le v
on T
ölz,
� lm
18:3
0 Vi
jes�
19
:05
Grä�
n g
esuc
ht 2
0:15
Voj
na e
kipa
za
o�ev
id, s
erija
21:1
5 Za
kon
broj
eva,
ser
ija
22:15
Sec
hser
pack
22:
45 P
lane
topi
a 23
:30
Vojn
a ek
ipa
za o
�evi
d, s
erija
0.3
0 No
�ni
prog
ram
08:0
0 Pr
inc
iz Be
l Aira
, hum
. ser
ija 0
9:00
Al
les
was
zäh
lt 11
:30
Auto
pro�
s 12
:00
Air
Race
14:0
0 Se
rije
za d
jecu
i m
lade
ž 15
:40
Mei
n Ga
rten
16:4
5 M
ario
Bar
th 17
:45
Ex-
clusiv
18:
45 V
ijes�
19
:03
Vrije
me
19:0
5 Ex
clusiv
Spe
zial
20:15
Ku�
a ko
ju v
idim
, � l
m 2
2:10
Spi
egel
TV
22:5
5 Di
e gr
oße
Repo
rtag
e 23
:35
Prim
e Ti
me,
ser
ija 2
3.55
No
�ni p
rogr
am
8.00
Dje
�ji p
rogr
am 1
1:00
Mag
ic A
ack
11
:15 D
oug
12:15
Sta
nley
12:4
5 Hi
ggly
stad
t He
lden
13.
15 C
rtan
i � lm
ovi 1
4:15
Ja
sam
Sa
m, �
lm 15
:35
Klub
, � lm
16:0
5 Sk
unk
Fu
16:2
0 Ca
mp
Lazlo
16:
40 T
ypisc
h An
dy!
17:4
5 Ho
tel
Zack
& C
ody
19:15
Disn
eys
Kuzc
os
Köni
gskl
asse
19
:45
Hote
l Za
ck
& C
ody
20:15
Pol
icijsk
a ak
adem
ija,
� lm
22
:10 B
lood
Tie
s, se
rija
23:0
5 Au
tops
ija,
dok.
serij
a 0.
10 N
o�ni
pro
gram
6.00
Pok
er 9
.30
Bund
eslig
a Pu
r 11
.00
Dopp
elpa
ss,
prije
nos
13.0
0 Bu
ndes
liga
Pur 1
3.30
Pok
er 15
.30
Spor
tqui
z 17.
30 D
SF
Repo
rtaž
a 18
.30
DSF
Mot
or 19
.30
Ha r
ick
21.0
0 Bu
ndes
liga
Pur 0
.00
Spor
t Clip
s
10.0
0 La
ngla
uf, p
rijen
os 11
.30
Nord
. Kom
-bi
na� o
n, p
rijen
os 1
2.15
Ski
sprin
gen
12.4
5 La
ngla
uf, p
rijen
os 1
4.30
Nor
d. K
ombi
na-
� on,
prij
enos
16.4
5 Ku
glan
je 18
.00
Slal
om
der
Dam
en,
prije
nos
20.3
0 Sk
isprin
gen
21.0
0 Sl
alom
der
Dam
en, p
rijen
os 2
2.00
M
otor
spor
t
07.10
Eu
rom
agaz
in07
.40
Naja
va p
rogr
ama
07.4
5 TV
kale
ndar
08.0
0 Vi
jes�
08.10
Ko
ncer
t - ci
klus
kom
orne
gl
azbe
: Fra
ncus
ka n
o� u
Za
greb
u (2
.dio
)09
.00
Oper
a bo
x09
.35
Jelo
vnici
izgu
blje
nog
vrem
ena
10.0
0 Vi
jes�
10.0
9 Vr
ijem
e da
nas
10.10
Vi
jes�
iz ku
lture
10.2
0 Ca
dfae
l, m
ini s
erija
10.4
5 TV
izlo
žba
11.55
Bu
rzov
no iz
vješ
�e12
.00
Dnev
nik
12.13
Vr
ijem
e12
.15
TV ka
lend
ar12
.27
Hrva
tska
vina
, ep
repo
rtaža
12.3
0 Pl
odov
i zem
lje13
.25
Rije
ka: M
ore
14.0
0 Ne
djel
jom
u d
va15
.02
Kultu
rni i
nfo
15.0
4 Pr
omet
dan
as15
.10
Mir
i dob
ro15
.45
Lijep
om n
ašom
: Ogu
lin16
.35
Vije
s� 16
.44
Vrij
eme
sutra
16.5
0 Os
tarje
li la
vovi
, igr
ani �
lm18
.45
Uš�a
rije
ka: K
rka,
dok
. se
rija
19.15
Lo
to 6
/45
19.3
0 Dn
evni
k19
.57
Spor
t20
.02
Vrije
me
20.15
1 p
ro� v
100,
kviz
21.2
0 Od
mor
i se,
zaslu
žio si
- TV
se
rija
22.15
Ri
zzi-b
izzi
23.0
0 Bu
rzov
no iz
vješ
�e23
.05
Dnev
nik 3
23.15
Vi
jes�
iz ku
lture
23.2
5 Fil
msk
i klu
b: B
ruba
ker,
(Ulo
ge: R
ober
t Red
ford
, Ya
phet
Ko�
o, J
ane
Alex
ande
r, M
urra
y Ha
milt
on, D
avid
Kei
th,
Mor
gan
Free
man
)01
.35
Film
ski m
arat
on: V
lak
Zhou
Yu, i
gran
i � lm
03.0
5 Fil
msk
i mar
aton
: Slik
a� i
li vo
di�
ljuba
v, ig
rani
� lm
04.4
0 Pl
odov
i zem
lje05
.30
Rije
ka: M
ore
06.0
0 Gl
as d
omov
ine
07.0
0 TV
vodi
� + p
anor
ame
turis
� �ki
h sr
edišt
a Hr
vats
ke07
.15
Mal
a sir
ena,
crta
na se
rija
07.4
0 Zu
bi� v
ila, i
gran
i � lm
09.10
Le
o, se
rija
za d
jecu
09.3
5 No
ra Fo
ra, T
V ig
ra za
dje
cu10
.20
Na p
rvi p
ogle
d, se
rija
za
mla
de10
.45
Kino
info
rmat
or10
.50
Bibl
ija11.
00
Križe
vci:
Misa
- izr
avni
prije
nos
12.0
5 Pl
es sa
zvije
zdam
a13
.15
Film
14.4
5 Eu
rops
ko ju
do p
rven
stvo
do
23 go
dine
, rep
orta
ža15
.00
Volim
nog
omet
17.5
5 As
pen:
Svje
tski
SKI k
up
- sla
lom
(Ž),
prije
nos 1
. vo
žnje
18.5
0 La
ke Lo
uise
: Svj
etsk
i SK
I kup
- su
per G
(M),
prije
nos
20.0
0 HN
L - e
misi
ja20
.10
HNL:
Varte
ks -
Dina
mo,
pr
ijeno
s22
.05
HNL -
em
isija
22.2
0 Sp
orts
ke vi
jes�
22.2
5 Pr
omet
dan
as22
.30
Aspe
n: Sv
jets
ki SK
I kup
- s
lalo
m (Ž
), sn
imka
2.
vožn
je23
.10
Zašt
o de
mok
racij
a?,
dok.
serij
a00
.05
Vrije
me
je za
jazz
01.0
5 Ki
no in
form
ator
01.10
Sp
ecija
lna
post
rojb
a,
serij
a (12
)01
.55
TV ra
spor
ed 05
.15
Big B
roth
er, s
how
05.5
0 Lu
trija
živo
ta, d
ram
ska
serij
a ®
06.3
5 Je
dna
od d
e�ki
, hum
. se
rija
07.0
5 Ul
ica Se
zam
, crta
na
serij
a08
.10
Bike
ri s M
arsa
, crta
na
serij
a08
.35
Tran
sform
eri,
crta
na
serij
a09
.00
Lijep
e že
ne, d
ram
ska
serij
a09
.55
Krle
tka,
kom
edija
12.0
5 Tr
i am
igosa
, kom
edija
13.5
0 Vi
jes�
, inf
orm
a� v
na
emisi
ja
14.0
0 Ex
ploz
iv sp
ecija
l: RT
L po
maž
e dj
eci,
mag
azin
14.0
5 Od
red
za �i
sto�
u,
zaba
vna
emisi
ja14
.40
Disc
over
y: P
reživ
je�
divl
jinu:
Trop
ske
šum
e Ko
star
ike, d
ok. s
erija
15.3
5 Ru
kom
et: T
urni
r �e
� ri n
acije
, Dan
ska
- Hr
vats
ka, p
rijen
os17
.35
Exkl
uziv,
mag
azin
18.3
0 Vi
jes�
, inf
orm
a� v
na
emisi
ja
19.0
0 Ni
vea
for m
en
Nogo
met
ni iz
azov
, re
ality
show
20
.00
Big B
roth
er, s
how
21.0
0 Ja
, ja
i Ire
na, (
kom
edija
, 20
00.;
Reda
telji
: Bob
by
Farre
lly, P
eter
Farre
lly;
Ulog
e: Ji
m C
arre
y, Re
née
Zellw
eger
, Ant
hony
An
ders
on, M
ongo
Br
ownl
ee, C
hris
Coop
er,
Robe
rt Fo
rste
r)23
.10
CSI:
Mia
mi,
krim
i ser
ija00
.05
Kuno
lova
c, kv
iz
13:4
0 Da
nas p
ogle
dajte
…13
:42
Mal
i ogl
asi
07:3
0 Dj
e�ja
tele
vizij
a11
:30
Lola
, pon
avlja
nje
2 ep
izode
12:4
5 Ra
zbija
�i m
itova
, ser
ijski
� lm
13:4
5 Pl
anet
razo
node
, ser
ijski
� lm
14:15
Ek
ran
zdra
vstv
a
14:4
5 Vi
note
ka, p
onav
ljanj
e15
:15
Poljo
priv
redn
i sav
jetn
ik, p
onav
l-ja
nje
16:0
0 Sl
atka
Val
en� n
a, se
rijsk
i � lm
17:0
0 Tj
edna
kro
nika
17:3
0 Ve
geta
rijan
ska
kuha
rica
18:0
0 Vi
jes�
iz p
olici
je, p
onav
ljanj
e18
:00
100
% m
e�im
ursk
o19
:30
Glaz
ba ko
ja sr
ce d
ira23
:45
Tjed
na k
roni
ka00
:15
Sutra
na
prog
ram
u
TV ku
�e im
aju
prav
o pr
omje
ne p
rogr
ama
05.0
0 RA
DIO
BUDI
LICA;
06
.30
GLAS
AM
ERIK
E; 0
7.00
HITO
VI T
JEDN
A; 0
7.30
RECE
PTI
�AKO
VE�K
IH M
LINOV
A; 0
8.00
VI
JEST
I; 08
.15 R
ADOS
NA V
IJEST
; 09
.00
EVER
GREE
NCAJ
G; 1
0.00
VIJE
STI
(ZG)
+
HR�A
K IN
FO;
10.0
5 HA
LO O
LDTI
MER
I; 11.
00 P
OLJO
PRIV
REDN
A EM
ISIJA
; 12
.00
TJED
NIK;
12.
45 J
A SA
M S
VAM
A U
SVE
DANE
...; 13
:00
HR�A
K IN
FO; 1
3.03
A S
RCE
KUCA
; 13
.15 M
E�IM
URSK
I M
INUL
I CA
-JT
I; 15
.30
VIJE
STIZ
A DO
BAR
TEK
- REP
RIZA
; 16
.30
VIJE
STI (
ZG);
16.3
5 LIG
A 98
; 18
.30
VIJE
STI(Z
G);
18.3
5 FO
RMUL
A 13
; 22
.00
HITO
VI T
JEDN
A; 2
2.07
AB
POEZ
IJA; 0
0.00
M
usic
Spec
ial: K
ILLER
S (TH
E); 0
1.00
NON
I PR
OGRA
M
02.0
5 Bi
lly M
adiso
n, ig
rani
� l
m, r
oman
� �na
ko
med
ija ®
03.3
5 Tr
i kra
lja, i
gran
i � lm
, ak
cijsk
i ®
06:3
5 Co
de ly
oko,
crta
na se
rija
07:0
0 Yu
-Gi-O
h GX
, crta
na
serij
a07
:25
Supe
rher
oj Sp
ider
man
, cr
tana
serij
a07
:50
Iron
Kid,
crta
na se
rija
08:15
Do
ra is
tražu
je, c
rtana
se
rija
08:4
5 Br
atz,
crta
na se
rija
09:10
Au
tom
o� v,
aut
o-m
oto
mag
azin
09:4
0 No
vac,
buisn
ess
mag
azin
10:10
La
nac s
udbi
ne, s
erija
11:05
Sm
allv
ille,
serij
a12
:00
Tko
je H
arry
Cru
mb?
, ko
med
ija13
:40
Moj
tata
je b
olji
od tv
og
tate
, obi
teljs
ki sh
ow15
:10
Bra�
ne vo
de, s
erija
15:5
0 Lu
d, zb
unje
n, n
orm
alan
, se
rija
17:2
0 Vi
jes�
17:3
0 Op
asno
st iz
dub
ine,
ig
rani
� lm
19
:15
Dnev
nik N
ove
TV20
:00
Nad
lipom
35,
hu
mor
is� �n
o-gl
azbe
ni
show
21
:10
K�i m
og b
ossa
, (SA
D,
2003
., ko
med
ija;
Reda
telj:
Dav
id Zu
cker
; Gl
ume:
Ash
ton
Kutc
her,
Tara
Rei
d, Je
� rey
Ta
mbo
r, An
dy R
ichte
r, M
ichae
l Mad
sen,
Ca
rmen
Elec
tra, T
eren
ce
Stam
p)22
:50
Red
carp
et, s
how
biz
mag
azin
(18)
00:10
Sv
i mrz
e Ch
risa,
serij
a01
:05
Zodi
jak,
igra
ni �
lm (1
8)02
:40
Red
carp
et, s
how
biz
mag
azin
(18)
03
:50
Lana
c sud
bine
, ser
ija04
:35
Smal
lvill
e, se
rija
05:2
0 Kr
aj p
rogr
ama
�E
TVR
TAK
27.
stu
den
og
200
8.
06:10
Kul
tura
06:
15 O
dmev
i 08
:05
Dobr
o ju
tro
09:0
0 Vi
jes�
09
:05
Mal
e siv
e ce
lice
09:5
0 Cr
tani
� lm
09:
55 M
i zna
mo
10:15
Ber
-lin
, Ber
lin, s
erija
10:
40 Z
vam
i 11:3
5 O
mizj
e 13
:00
Vije
s� ,
spor
t, vr
ijem
e 13
:15 V
ojko
An-
zeljc
13:4
5 Pi
ram
ida
15:0
0 Vi
jes�
15:
10 M
os-
tovi
– H
idak
15:4
0 Cr
tana
ser
ija 16
:05
Doku
-m
enta
rni �
lm 1
6:20
Jed
anae
sta
škol
a 17
:00
Novo
s� ,
slove
nska
kro
nika
, sp
ort,
vrije
me
17:3
0 Ja
sno
i gla
sno
18:3
0 Žr
eban
je d
etel
jice
18:4
0 Cr
tani
� lm
19:
00 D
nevn
ik 1
9:35
Vri-
jem
e 19
:40
Spor
t 19:
55 M
iliju
naš
z Jo
naso
m
20:5
5 Tj
edni
k 22
:00
Odm
evi,
kultu
ra, s
port
, vr
ijem
e 23
:00
Knjig
a m
ene
brig
a 23
:20
Kon-
cert
00:
55 D
nevn
ik
07:3
0 Tv
pro
daja
18:0
0 Vi
jes�
18:
05 G
lazb
eni
spom
ini z
bor
isom
kop
itarje
m 19
:00
Z gl
asbo
in
s p
leso
m ..
. 20:
00 D
okum
enta
rna
serij
a 20
:35
Amer
i�ki
� lm
22:
35 E
misi
ja n
akon
ut
akm
ice 2
3:30
Film
01:1
0 In
foka
nal
7.00
24
UR 8
.00
Dje�
ji pr
ogra
m -
crt
ani
� lm
ovi
10.0
0 Sm
ijeh
nije
grij
eh 1
0.25
Tv
prod
aja
10.5
5 Vi
ktor
ija, s
erija
11.5
0 O
svet
a,
serij
a 12
.45
Tv p
roda
ja 1
3.05
Ote
� , s
erija
14
.05
Opr
ah sh
ow 15
.00
Mar
ina,
serij
a 15
.55
Bise
r, se
rija
16.5
5 24
sata
17.0
5 Vi
ktor
ija, s
eri-
ja 1
8.00
Osv
eta,
ser
ija 1
9.00
24
sata
20.
00
Farm
a 20
.50
Tren
ja 2
2.25
24
sata
22.
40
Ekip
a za
o�e
vid,
ser
ija 2
3.40
Neu
stra
šiva
Jane
, se
rija
0.35
Prij
atel
ji, h
um.
serij
a 1.0
5 No
�na
pano
ram
a
6.20
Tv
prod
aja
6.25
Dje
�ji
prog
ram
11.2
0 Da
dilja
, hu
m.
serij
a 11
.50
Tv p
roda
ja 1
2.20
Sr
etna
lin
ija 1
3.25
Tih
i zlo
�in,
serij
a 14
.20
Film
16.
05 S
vije
t pr
ema
Jimu,
hum
. se
rija
16.3
5 Ha
nnah
Mon
tana
, hu
m.
serij
a 17
.05
Ekip
a za
o�e
vid,
ser
ija 1
8.00
Svi
jet
18.5
5 Re
beld
e, s
erija
19.4
5 Sv
ijet 2
0.00
Um
orst
va
u M
idso
mer
u, �
lm 2
1.50
Svin
geri
22.2
0 Je
r-ich
o, s
erija
23.
10 S
einf
eld,
hum
. ser
ija 2
3.40
O
bite
lj So
pran
o, se
rija
0.40
Film
10.0
0 TV
vod
i� +
turis
� �ka
sred
išta
Hrva
tske
15
.25
Konc
ert
16.0
5 Gl
azbe
na e
misi
ja 1
6.25
Ru
kom
et,
Duka
t pr
emije
r lig
a -
11.
kolo
, pr
ijeno
s 18
.00
Dok.
Pro
gram
18.
45 Z
abav
ni
prog
ram
20.
00 K
once
rt 2
2.00
Film
23.
40 U
do
brom
dru
štvu
00.
25 T
EST
07:5
5 Ba
ywat
ch, s
erija
08:
40 O
bite
lj, s
erija
09
:00
Sabr
ina,
se
rija
09:2
5 Ha
llo
Holly
09
:45
Mal
colm
u s
redi
ni, h
um. s
erija
10:
10
Staž
ist,
hum
. se
rija
10:3
0 SO
KO K
itzbü
hel
11:15
Die
Übe
r� ie
ger
11:5
5 M
oj u
jak
Char
lie,
serij
a 12
:15 B
ayw
atch
11:5
5 M
oj u
jak
Char
-lie
, se
rija
12:15
Bay
wat
ch,
serij
a 13
:00
Die
Schl
ümpf
e 13
:25
Der r
osar
ote
Pant
her 1
3:30
Tr
ollz
13:5
0 Di
sney
s Hot
el Z
ack
& C
ody
14:15
Sc
oote
r 14:
40 H
2O 15
:05
Sabr
ina,
serij
a 15
:30
Hallo
Hol
ly 15
:50
ZiB
Flas
h 15
:55
Obi
telj,
hum
.
serij
a 16
:20
Gilm
orice
, ser
ija 1
7:05
Mal
colo
m
u sr
edin
i, hu
m. s
erija
17:
30 M
oj u
jak
Char
lie,
serij
a 17
:50
ZiB
Flas
h 17
:55
Sim
pson
i, cr
tana
se
rija
18:4
5 St
ažist
, hum
. ser
ija 2
0:00
Vrij
eme
20:15
Dr.
Hous
e, s
erija
21.0
5 Ek
ipa
za o
�evi
d,
serij
a 21
.45
ZiB
Flas
h 21
.55
Wir
sind
Kaise
r 22
.40
Will
kom
men
Öst
erre
ich 2
3.40
Ja
sam
Ea
rl, h
um. s
erija
0.0
0 No
�ni p
rogr
am
07:5
5 Dv
a i p
ol m
uška
rca,
hum
. ser
ija 0
8:20
M
alco
lm u
sre
dini
, hum
. ser
ija 0
9:15
Sta
žist,
hum
. se
rija
10:10
Cha
rmed
11:0
0 Uv
od u
an
atom
iju,
serij
a 12
:00
SAM
14:
00 M
i sm
o ob
itelj!
15:0
0 U2
0 16
:00
Dein
e Ch
ance
! 17:
00
ta�
18:0
0 Vi
jes�
18:
10 S
imps
oni 1
9:10
Gal
ileo
20:15
Pop
star
s 21:1
5 Ja
na In
a &
Gio
vann
i 23:
15
Tv T
otal
00:
15 ta
lk ta
lk ta
lk
05:3
0 Ju
tarn
ji pr
ogra
m 1
0:00
Dvo
je k
od K
all-
was
sa 1
1:00
Sutk
inja
Bar
bara
Sal
esch
13:
00
Bri
14:0
0 Dv
oje
kod
Kallw
assa
15:0
0 Su
tkin
ja
Barb
ara
Sale
sch
16:0
0 Su
dac
Alex
ande
r Ho
ld
17:0
0 Ni
edrig
und
Kuh
nt 1
8:00
Len
ßen
&
Part
ner 1
8:30
K 11
19:3
0 M
agaz
in 2
0:00
Vije
s�
20:15
Plö
tzlic
h Pa
pa 2
1.15
Dr.
Mol
ly &
Kar
l, se
rija
22.15
Voj
na e
kipa
za
o�ev
id, s
erija
23.
15
Zako
n br
ojev
a, se
rija
0.15
No�
ni p
rogr
am
08:0
0 Iz
me�
u na
s 08
:30
Dobr
a, l
oša
vre-
men
a 09
:00
To�n
o u
9 09
:30
Fam
ilien
hilfe
m
it He
rz 10
:30
Moj
e di
jete
11:0
0 U
nser
e er
ste
gem
eins
ame
Woh
nung
11:3
0 Di
e Ki
nder
ärzt
e vo
n St
. Mar
ien
12:0
0 To
�no
u 12
14:0
0 O
liver
Ge
issen
Sho
w 1
5:00
Mi
en im
Leb
en!
17:0
0 Ei
ner g
egen
Hun
dert
17:3
0 Iz
me�
u na
s 18
:00
Expl
osiv
18:3
0 Ex
clus
iv 18
:45
Vije
s� 1
9:03
Vri-
jem
e 19
:05
Alle
s w
as z
ählt
19:4
0 Do
bra,
loša
vr
emen
a 20
:15 C
obra
11,
serij
a 21
:15 E
kipa
za
o�ev
id, s
erija
22.
15 K
os� ,
ser
ija 2
3.10
No�
ni
prog
ram
08:2
0 In
form
acije
09:
00 F
raue
ntau
sch
11:0
0 O
bite
lj 13
:00
Kick
ers
13:2
5 Po
kém
on 1
4:45
Yu
-Gi-O
h! 1
5:05
Pok
ito T
V 15
:15 D
rago
n Ba
ll GT
15:4
0 Na
ruto
16:0
5 Ta
kesh
in d
vora
c, h
um.
serij
a 16
:30
Puna
ku�
a, h
um.
serij
a 17
:00
Rodn
ey, h
um. s
erija
18:
00 S
vije
t pre
ma
Jimu,
hu
m.
serij
a 19
:00
Scha
u di
ch s
chla
u! 2
0:00
Vi
jes�
20:
15 Z
akon
i re
d: O
djel
za
žrtv
e, s
erija
21
:10 F
raue
ntau
sch
23:10
exk
lusiv
0.10
No�
ni
prog
ram
6.00
Pok
er 8
.00
Bund
eslig
a ak
tuel
l 11.3
0 Re
-kl
amni
pro
gram
15.
00 S
port
quiz
17.3
0 DS
F M
otor
20.
30 P
oker
22.
30 M
änne
r Tv
23.
00
Spor
tqui
z
8.30
Nog
omet
13.
15 S
kisp
ringe
n 15
.00
Kug-
lanj
e, p
rijen
os 1
9.15
Nog
omet
, em
isija
20.
00
Nogo
met
, prij
enos
22.
00 B
oks
23.0
0 No
gom
-et
, prij
enos
05.5
5 Ek
umen
a, re
ligijs
ki
kont
akt p
rogr
am06
.45
TV ka
lend
ar07
.00
Dobr
o ju
tro, H
rvat
ska
07.0
5 Vi
jes�
07.10
Do
bro
jutro
, Hrv
atsk
a07
.35
Vije
s� 07
.40
Dobr
o ju
tro, H
rvat
ska
08.3
5 Vi
jes�
08.4
0 Do
bro
jutro
, Hrv
atsk
a09
.10
Sve
�e b
i� d
obro
, te
leno
vela
10.0
0 Vi
jes�
10.0
9 Vr
ijem
e da
nas
10.10
Vi
jes�
iz ku
lture
10.15
Vr
huns
ka p
utov
anja
, dok
. se
rija
11.10
Op
rah
show
11.
55
Burz
ovno
izvj
eš�e
12.0
0 Dn
evni
k12
.13
Vrije
me
12.15
TV
kale
ndar
12.3
5 Op
ijeni
ljub
avlju
, te
leno
vela
13.2
0 Da
n za
dan
om, m
ozai
�no-
zaba
vna
emisi
ja14
.30
Vije
s� +
prij
evod
za gl
uhe
14.3
9 Vr
ijem
e su
tra14
.45
Tren
utak
spoz
naje
15.3
5 Ti
ho�it
je, d
ok. �
lm16
.10
Hrva
tska
uživ
o - V
ijes�
16.15
Hr
vats
ka u
živo
17.3
0 Hr
vats
ka u
živo
- Vije
s� 17
.35
Dana
s na
Zagr
eba�
koj
burz
i17
.37
HPB
� t17
.45
Najsl
abija
karik
a, kv
iz18
.27
Prom
et d
anas
18.3
5 Sv
e �e
bi�
dob
ro,
tele
nove
la19
.30
Dnev
nik
19.5
7 Sp
ort
20.0
2 Vr
ijem
e20
.15
1 pro
� v 10
0, kv
iz21
.20
doss
ier.h
r22
.10
Pola
ure
kultu
re22
.40
Burz
ovno
izvj
eš�e
22.5
0 Ot
vore
no23
.35
Poslo
vne
vije
s� 23
.40
Kultu
rni i
nfo
23.4
5 Dn
evni
k 300
.00
Vije
s� iz
kultu
re00
.10
Dosje
i X, s
erija
(12)
00.5
5 U
obla
ku d
ima,
(Ulo
ge:
Met
hod
Man
, Red
man
, Ob
ba B
abat
undé
, Lar
k Vo
orhi
es, C
huck
Dav
is,
Esse
nce
Atki
ns, J
e� re
y Jo
nes,
Hect
or El
izond
o,
Mike
Epps
; Sce
naris
t: Du
s� n
Abra
ham
; Re
date
lj: Je
sse
Dyla
n)02
.25
Spec
ijaln
a po
stro
jba,
se
rija
(12)
03.10
Op
rah
show
03.5
5 do
ssie
r.hr
04.4
0 Po
la u
re ku
lture
05.10
Op
ijeni
ljub
avlju
, te
leno
vela
06.4
0 TE
ST06
.55
Naja
va p
rogr
ama
07.0
0 Th
omas
i prij
atel
ji, cr
tani
� l
m07
.05
Nove
pus
tolo
vine
: Luc
ky
Luke
, crta
na se
rija
07.3
0 Br
a�a
Koal
e, cr
tani
� lm
07.4
0 Ob
an, c
rtana
serij
a08
.05
Na kr
aju
ulice
08.2
0 Da
nica
08.2
5 Vi
dri�,
dok
. � lm
08.3
5 U�
ilica
08.5
0 M
oji s
u ro
dite
lji
izvan
zem
aljci
, ser
ija za
dj
ecu
09.15
Be
verly
Hill
s, se
rija
09.5
7 Ki
no in
form
ator
10.0
0 Pr
ijeno
s sje
dnica
Hr
vats
kog s
abor
a13
.35
Gara
ža14
.05
Proc
es14
.35
Prija
telji
, hum
. ser
ija15
.05
Drag
i Joh
ne, h
um. s
erija
15.3
5 Cr
veni
pat
ulja
k, h
um.
serij
a16
.10
Zvje
zdan
e st
aze:
Dee
p Sp
ace
Nine
, ser
ija17
.00
Obi�n
i lju
di, T
V se
rija
17.5
0 Žu
pani
jske
pano
ram
e18
.10
Vrije
me
18.15
Vi
jes�
na
Drug
om18
.35
Inde
ks19
.10
Velik
i odm
or: K
okice
19.2
5 Ve
liki o
dmor
- te
ma
19.4
0 cr
tani
� lm
20.15
No
gom
etni
Kup
UEF
A -
emisi
ja20
.40
Nogo
met
ni K
up U
EFA:
Di
nam
o - S
parta
k, 1.
po
luvr
ijem
e21
.45
Nogo
met
ni K
up U
EFA:
Di
nam
o - S
parta
k, 2
. po
luvr
ijem
e22
.35
Nogo
met
ni K
up U
EFA
- em
isija
22.5
0 Pr
omet
dan
as23
.00
Vije
s� n
a Dr
ugom
23.12
Vr
ijem
e23
.20
Gara
ža23
.55
Šlja
m, h
um. s
erija
(18)
00.2
5 Ki
no in
form
ator
00.3
0 Sp
ecija
lna
post
rojb
a,
serij
a (12
)01
.15
TV ra
spor
ed
06.10
M
agnu
m, a
kcijs
ka se
rija
®07
.00
Spuž
va B
ob Sk
ocka
ni,
crta
na se
rija
07.5
0 Sa
m sv
oj m
ajst
or, h
um.
serij
a08
.15
Kora
k po
kora
k, h
um.
serij
a ®
08.4
5 Pu
na ku
�a, h
um. s
erija
®09
.15
U do
broj
form
i, em
isija
09.4
5 Ku
nolo
vac,
kviz
10.4
5 M
alco
lm u
sred
ini,
hum
. se
rija
®11.
10
Dadi
lja, h
um. s
erija
®11.
40
Reba
, hum
. ser
ija ®
12.0
5 Vi
jes�
, inf
orm
a� v
na
emisi
ja12
.10
Exkl
uziv,
mag
azin
®
12.2
5 Ve
�era
za 5,
life
styl
e em
isija
®12
.55
Puno
m p
arom
, kul
inar
ski
izazo
v ®13
.25
Mar
ina,
tele
nove
la14
.15
Cobr
a 11,
krim
i ser
ija
15.10
M
agnu
m, a
kcijs
ka se
rija
16.0
5 Ko
rak p
o ko
rak,
hum
. se
rija
16.3
5 Pu
na ku
�a, h
um. s
erija
17
.05
Mal
colm
u sr
edin
i, hu
m.
serij
a17
.30
Dadi
lja, h
um. s
erija
18.0
0 Re
ba, h
um. s
erija
18.3
0 Vi
jes�
, inf
orm
a� v
na
emisi
ja18
.55
Exkl
uziv,
mag
azin
19
.05
Ve�e
ra za
5, li
fest
yle
emisi
ja
19.3
5 Pu
nom
par
om, k
ulin
arsk
i iza
zov
20.0
0 Bi
g Bro
ther
, sho
w
14:10
Da
nas p
ogled
ajte..
.14
:13
Mali
oglas
i14
:15
Zov p
rirod
e, po
navlj
anje
14:4
5 Ve
geta
rijan
ska k
uhar
ica, p
onav
ljanj
e15
:15
Lola,
serij
ski �
lm16
:00
Slatk
a Vale
n� n
a, se
rijsk
i � lm
17:0
0 Vi
jes�
17:10
M
e�im
ursk
e ško
le, po
navlj
anje
18:10
Ob
zori,
emisi
ja o k
ultu
ri18
:40
Pylat
es &
Yoga
19:0
0 M
e�im
urje
dana
s19
:15
Voice
of A
mer
ica19
:30
Glaz
ba
20:0
0 Pu
šipel,
zaš�
�ena
mar
ka vi
na,
spon
zorir
ana e
misi
ja21
:00
Me�
imur
je da
nas,
info
rma�
vna
em
isija
21:20
Cu
re na
vrhu
, igra
ni �
lm23
:00
Zapi
sano
u zv
ijezd
ama,
kont
akt e
misi
ja00
:00
Poslo
vne v
ijes�
00:0
5 M
e�im
urje
dana
s00
:20
Voice
of A
mer
ica00
:30
Sutra
na pr
ogra
mu
08:5
8 NA
JAVA
PRO
GRAM
A09
:00
VEKE
RICA
juta
rnji p
rogr
am V
TV-a
11:00
KO
KTEL
SPEC
IJAL g
lazb
ena e
misi
ja13
:00
HR TO
P 20
glaz
bena
emisi
ja14
:00
TAJN
E USP
JEHA
dok
umen
tarn
i ser
ijal
14:4
0 VE
KERI
CA16
:40
VIJE
STI V
TV-A
16:4
5 EU
ROPA
TV m
agaz
in17
:30
KUTI
ONIC
A dj
e�ja
emisi
ja18
:35
IZ P
ROŠL
OSTI
TV ka
lend
ar18
:40
VIJE
STI V
TV-A
19:0
0 NE
WSF
LASH
- GL
ASA
AMER
IKE
19:10
GL
AZBE
NI IN
kont
akt e
misi
ja sa
SMS
poru
kam
a20
:00
VIJE
STI V
TV-A
20:0
5 OT
VORE
NI ST
UDIO
kont
akt e
misi
ja21
:00
LAKU
NO
HRV
ATSK
A za
bavn
a em
isija
21:3
0 X-
ICA
stude
ntsk
a em
isija
22:0
0 M
ETAL
EYE g
lazb
ena e
misi
ja23
:00
VIJE
STI V
TV-A
------
- IZ
PRO
ŠLOS
TI TV
kale
ndar
23:2
0 RA
ZODI
JEVA
NJE s
erijs
ki � l
m---
----
ODJA
VA P
ROGR
AMA
------
- VI
DEOS
TRAN
ICE
TV ku
�e im
aju
prav
o pr
omje
ne p
rogr
ama
05.0
0 VI
JEST
I (HR
�+ZG
); 05
.05
RADI
O DR
O-BI
LICA;
06.
30 G
LAS
AMER
IKE; 0
7.10
RADI
O
PLAC
; 08
.00
VIJE
STI
(ZG)
+HR�
AK I
NFO;
09
.00
VIJE
STI U
REDN
IKA; 0
9.03
TER
ENAC
; 09
.30 P
ROGR
AM U
BOJ
I; 10.
00 V
IJEST
I (HR�
+
ZG);
11.00
CNN
VIJE
STI;
11.42
RAD
IO P
LAC;
11.
53 H
ITOVI
TJED
NA; 1
2.00
PODN
EVNA
KRO-
NIKA
+ HR
�AK I
NFO;
13.0
0 CN
N VI
JEST
I; 13.0
3 TU
ŽIBAB
A; 1
4.00
VIJE
STI
ZA D
OBAR
TEK
; 15
.00 C
NN VI
JEST
I; 16.
00 VI
JEST
I U 16
+ HR
�AK
INFO
; 17.0
0 HI
T DA
NA; 1
7.03
KULT
URNJ
AK;
18.0
0 M
E�IM
URSK
A KR
ONIKA
; 18.
15 R
ADIO
PL
AC; 18
.25 CR
O TO
P 5; 19
.00
RADI
O PL
ANER
; 19
.30 P
HONE
BOX
& SM
S BO
X; 2
1.00
TOP
LISTA
SVIH
VRE
MEN
A; 22
.30 H
ITOVI
TJED
NA;
00.0
0 M
usic
Spec
ial:
NICK
ELBA
CK;
01.0
0 NO
NI P
ROGR
AM
21.0
0 Uv
od u
ana
tom
iju,
dram
ska
serij
a22
.00
Ku�a
nice
, dra
msk
a se
rija
(dvi
je e
pizo
de)
23.5
5 Vi
jes�
, inf
orm
a� v
na
emisi
ja00
.05
Vatre
ni d
e�ki
, dra
msk
a se
rija
00.5
5 Ku
nolo
vac,
kviz
02.5
5 De
xter
, krim
i ser
ija ®
03.5
0 Ko
s� , k
rimi s
erija
®04
.35
Grad
ura
gana
, krim
i ser
ija
®
05:15
Ru
žna
ljepo
� ca,
serij
a06
:05
�aro
bnja
ci, cr
tana
serij
a06
:30
Pow
er ra
nger
s, se
rija
07:2
0 To
mica
i prij
atel
ji, cr
tana
se
rija
07:4
5 Gr
adite
lj Bo
b, cr
tana
serij
a08
:00
Poco
yo, c
rtana
serij
a08
:30
Nova
lova
, TV
igra
10:4
5 Za
kon
ljuba
vi, s
erija
11:45
�u
var p
ravd
e, se
rija
12:4
5 Vi
jes�
13:0
0 Ni
kita
, ser
ija14
:00
Insp
ekto
r Rex
, ser
ija15
:00
Ravn
atel
j, (19
87.,
SAD,
akc
ija; R
edat
elj:
Chris
toph
er C
ain
; Glu
me:
Lo
uis G
osse
� , Ja
mes
Be
lush
i, Ra
e Da
wn
Chon
g,
Mich
ael W
right
, Esa
i M
oral
es)
17:0
0 Vi
jes�
17:15
Op
erac
ija Tr
ijum
f, re
ality
sh
ow18
:10
Zako
n lju
bavi
, ser
ija19
:15
Dnev
nik N
ove
TV20
:00
Istra
ga, k
rimin
alis�
�ki
mag
azin
21:15
Pr
ovje
reno
, inf
orm
a� v
ni
mag
azin
22:15
Na
vy C
IS, s
erija
23:2
0 Vi
jes�
23:3
5 Se
ks i g
rad,
serij
a00
:05
Sein
feld
, ser
ija00
:35
Živo
t na
sjeve
ru, s
erija
01:3
0 Vr
a� t
�e se
rode
, ser
ija02
:25
Ravn
atel
j, ig
rani
� lm
04
:10
Niki
ta, s
erija
04:5
5 Kr
alj Q
ueen
sa, s
erija
05:15
Kr
aj p
rogr
ama
12:58
NA
JAVA
PROG
RAM
A13
:00
ME
UNAR
ODNI
TURN
IR U
RI
TMI�
KOJ G
IMNA
STIC
I “VI
NDIJA
” sn
imka
16:0
0 PE
VECO
V KU
TAK e
misi
ja po
d po
krov
iteljs
tvom
16:35
VJ
ERA
I NAD
A vje
rski p
rogr
am17
:00
HRVA
TSKO
SRCE
OD
SJEV
ERA
DO
JUGA
EURO
PE pu
topi
sni s
erija
l18
:00
JUNA
CI H
RVAT
SKE S
LOBO
DE
doku
men
tarn
i ser
ijal
18:55
IZ
PROŠ
LOST
I TV
kalen
dar
19:0
0 ZL
ATNA
DOL
INA
emisi
ja o
poljo
privr
edi
19:30
VT
V TJ
EDNI
K uz k
omen
tar z
a slu
šno
ošte
�ene
osob
e20
:05
KULT
URNI
MAG
AZIN
emisi
ja o
kultu
ri21
:00
IGRA
JTE N
AM M
UŽIK
AŠI g
lazbe
na
emisi
ja22
:00
PRES
SICA
talk
show
23:0
0 IZ
PROŠ
LOST
I TV
kalen
dar
------
- OD
JAVA
PROG
RAM
A---
----
VIDE
OSTR
ANIC
E
PE
TAK
28. studeno
g 2008.
6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje�ni program 13.00
Vijes� 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hi-
dak 16.45 Vijes� 17.00 Divlja ma�ka, am
. seri-ja 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokum
entarna serija 18.30 Crtani � lm
19.00 Tv dnevnik 20.00 Am
eri�ki � lm 21.30 Hom
o turis� cus 22.15 Vijes� 23.00 Pono�ni klub 0.20 No�ni program
7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak
9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje�ji program
13.00 Videostranice 16.35 TV
prodaja 17.05
Dokumentarna
serija 18.00 Gradi� Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja
18.50 M
inijature 19.00
Videospo-tovi 20.00 Am
eri�ki � lm 21.30 Praksa, serija
22.15 Ameri�ki � lm
23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekograni�ne TV 3.20 Video-stranice
7.00 24 UR 8.00 Dje�ji program - crtani
� lmovi 10.00 Sm
ijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 O
sveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 O
te� , serija 14.05
Oprah
show
15.00 M
arina, serija
15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Vikto-rija, serija 18.00 O
sveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Farm
a 21.05 Ameri�ki � lm
23.15 24 UR 23.35 Bez traga, serija 0.30 Film
2.15 No�na panoram
a
6.20 Tv prodaja 6.25 Dje�ji program 11.20
Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20
Sretna linija 13.25 Tihi zlo�in, serija 14.15 Film
16.05 Svijet prema Jim
u, hum. serija 16.35
Obiteljsko bojište, hum
. serija 17.05 Ekipa za o�evid, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Pidžam
a party, � lm
21.45 Skins, serija 22.40 Luda zabava u Ham
ptonu 2, � lm 0.15 Hex, serija
10.00 TV vodi� + turis� �ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena em
isija 17.10 Em
isija za djecu i mlade 18.00 Dok. Em
isija 18.40 Glazbena em
isija 20.00 Koncert 21.40 Film
23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST
07:55 Baywatch, serija 08:40 O
bitelj, serija 09:00
Sabrina, serija
09:25 Hallo
Holly 09:45 M
alcolm u sredini, hum
. serija 10:10 Stažist, hum
. serija 10:30 SOKO
Kitzbühel 11:15 Die Über� ieger 11:55 M
oj ujak Charlie, serija 12:15 Bayw
atch 11:55 Moj ujak Char-
lie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die
Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30
Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15
Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30
Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum
. serija 16:20 Gilm
orice, serija 17:05 Malcolom
u sredini, hum
. serija 17:30 Moj ujak Charlie,
serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana
serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:00 ZIB
20 20:07 Vrijeme 20:15 Starm
ania 21.35 ZiB Flash 21.45 Starm
ania 23.00 Monk, serija
07:55 Dva i pol muškarca, hum
. serija 08:20 M
alcolm u sredini, hum
. serija 09:15 Stažist, hum
. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u
anatomiju, serija 12:00 SAM
14:00 Mi sm
o obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00
ta� 18:00
Vijes� 18:10
Simpsoni
19:10 Galileo 20:15 Jackie Chan, � lm 23.00
Galileo Mystery 23.50 Focus Tv 0.50 No�ni
program 05:30 Jutarnji program
10:00 Dvoje kod Kallw
assa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00
Bri 14:00
Dvoje kod
Kallwassa
15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen &
Partner 18:30 K 11 19:30 M
agazin 20:00 Vijes� 20:15 Aloha! 22.45 Sechserpack 23.15 M
annsbilder 23.45 No�ni program
08:00 Izme�u nas 08:30 Dobra, loša vre-
mena 09:00 To�no u 9 09:30 Fam
ilienhilfe m
it Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere
erste gem
einsame
Wohnung
11:30 Die
Kinderärzte von St. Marien 12:00 To�no u
12 14:00 Oliver Geissen Show
15:00 Mi en
im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30
Izme�u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv
18:45 Vijes� 19:03 Vrijeme 19:05 Alles w
as zählt 19:40 Dobra, loša vrem
ena 20:15 Tko želi bi� m
ilijunaš? 21.15 Die ul� ma� ve Chart
Show 23.05 Alles Atze 0.00 No�ni program
08:20 Inform
acije 09:00
Frauentausch 11:00
Obitelj
13:00 Kickers
13:25 Poké-
mon 14:45 Yu-Gi-O
h! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum
. serija 16:30 Puna ku�a, hum.
serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svi-
jet prema Jim
u, hum. serija 19:00 Hör m
al, w
er da hämm
ert! 20:00 Vijes� 20:15 Bra�a, � lm
22.15 Bu�enje mrtvih, � lm
23.55 No�ni program
6.00 Poker 10.00 Reklamni program
13.00 Bundesliga
aktuell 13.30
Reklamni
pro-gram
14.00 DSF Bike 15.00 Sportquiz 18.30 Bundesliga
aktuell 20.15
Boks, prijenos
22.20 Ha rick 23.45 Sportquiz
8.45 Nogomet 12.45 Eiskunstlauf, prijenos
14.15 Kuglanje, emisija 17.00 Skispringen,
prijenos 19.15 Eiskunstlauf 21.00 Kra� sport 22.00 Poker 23.00 Yoz Xtrem
e
05.55 Trenutak spoznaje
06.45 TV kalendar
07.00 Dobro jutro, Hrvatska
07.05 Vijes�
07.10 Dobro jutro, Hrvatska
07.35 Vijes�
07.40 Dobro jutro, Hrvatska
08.35 Vijes�
08.40 Dobro jutro, Hrvatska
09.10 Sve �e bi� dobro, telenovela
10.00 Vijes�
10.09 Vrijem
e danas10.10
Vijes� iz kulture10.15
La vie reveé des rats, dok. � lm
11.10 Oprah show
11.55 Burzovno izvješ�e
12.00 Dnevnik
12.13 Vrijem
e12.15
TV kalendar12.35
Opijeni ljubavlju, telenovela13.20
Dan za danom, m
ozai�no-zabavna em
isija14.30
Vijes� + prijevod za gluhe14.39
Vrijeme sutra
14.45 Glas dom
ovine15.10
Znanstvena pe� ca15.40
Drugo mišljenje
16.15 Hrvatska uživo - Vijes�
16.20 Hrvatska uživo
17.40 Hrvatska uživo - Vijes�
17.45 Danas na Zagreba�koj burzi
17.47 HPB � t
17.55 Iza ekrana
18.25 Prom
et danas18.35
Sve �e bi� dobro, telenovela19.30
Dnevnik19.57
Sport20.02
Vrijeme
20.15 High School M
usical 2., (Uloge: Zac Efron, Vanessa Hudgens, Ashley Tisdale, Lucas Grabeel, Corbin Bleu, M
onique Coleman, M
ark L. Taylor, Robert Cur� s Brow
n, Jessica Tuck; Scenarist: Peter Barsocchini; Redatelj: Kenny Ortega)
22.05 Dok. em
isija23.00
Lica nacije23.50
Poslovne vijes� 23.55
Burzovno izvješ�e00.00
Dnevnik 300.15
Vijes� iz kulture00.25
Dosjei X, serija (12)01.10
Filmski m
araton: Nam
ještaljka, igrani � lm02.40
Filmski m
araton: Rize, igrani � lm
04.15 Oprah show
05.00 Opijeni ljubavlju, telenovela
05.45 Skica za portret
06.40 TEST
06.55 Najava program
a07.00
Pingu, crtani � lm07.05
Nove pustolovine: Lucky Luke, crtana serija
07.30 I to je to, crtani � lm
07.40 Oban, crtana serija
08.05 Na kraju ulice
08.20 �arobna plo�a (u�im
o engleski)
08.35 U�ilica
08.50 M
oji su roditelji izvanzem
aljci, serija za djecu09.15
Beverly Hills, serija
14:10 Danas pogledajte...
14:13 M
ali oglasi14:15
Partymaker, ponavljanje
14:45 O
bzori, ponavljanje16:00
Lola, serijski � lm17:00
Vijes� 17:10
Pušipel, zaš� �ena marka vina,
ponavljanje
18:10 Boja novca, � nancijski m
agazin18:40
Pylates & Yoga
19:00 M
e�imurje danas, inform
a� vna em
isija19:15
Voice of America
19:30 Glazba
20:00 Ve�eras uživo..., zabavna em
isija21:00
Boži�ni kviz23:00
Sanjari, igrani � lm01:15
Poslovne vijes� 01:20
Me�im
urje danas01:45
Voice of America
01:55 Sutra na program
u
TV ku�e imaju pravo prom
jene programa
05.00 VIJESTI (HR�+ZG); 05.05 RADIO
DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10
RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PRO-GRAM
U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN
VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR�AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 M
OJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 M
USIC NEWS; 15.00 CNN
VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR�AK INFO; 18.00
ME�IM
URSKA KRONIKA;
18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX &
SMS BOX; 21.00 ELEC-
TRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special:
DIDO; 01.00 NONI PROGRAM
09.57 Kino inform
ator10.00
Prijenos sjednica Hrvatskog sabora
13.45 Slikovnica
14.15 Dokuteka - M
iroslav M
ikuljan: LJubav na kušnji, dok. � lm
14.45 Prijatelji, hum
. serija15.10
Dragi Johne, hum. serija
15.40 Crveni patuljak, hum
. serija
16.10 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija
17.00 Obi�ni ljudi, TV serija
17.50 Županijske panoram
e18.10
Vrijeme
18.15 Vijes� na Drugom
18.35 Drugi red partera, em
isija o kazalištu
19.20 Veliki odm
or: Glazbeceda19.35
Veliki odmor - tem
a19.50
Janko Striži�, crtani � lm20.10
Bez komentara
20.45 Vijes� na Drugom
20.57 Vrijem
e21.05
Eureka, serija21.50
Promet danas
22.00 Um
orstva u Midsom
eru, m
ini-serija (12)23.35
Nabrijani, serija (15)00.20
Transfer00.50
Kino informator
00.55 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija
01.40 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija
02.25 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija
03.10 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija
03.55 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija
04.40 TV raspored
05.20 Big Brother, show
06.10 M
agnum, akcijska serija ®
07.00 Spužva Bob Skockani, crtana serija
07.50 Sam
svoj majstor, hum
. serija
08.15 Korak po korak, hum
. serija ®
08.45 Puna ku�a, hum
. serija ®09.15
U dobroj formi, em
isija09.45
Kunolovac, kviz10.45
Malcolm
u sredini, hum.
serija ®11.10
Dadilja, hum. serija ®
11.40 Reba, hum
. serija ®12.05
Vijes� , informa� vna
emisija
12.10 Exkluziv, m
agazin ® 12.25
Ve�era za 5, lifestyle em
isija ®12.55
Punom parom
, kulinarski izazov ®
13.25 M
arina, telenovela14.15
Cobra 11, krimi serija
15.10 M
agnum, akcijska serija
16.05 Korak po korak, hum
. serija
16.35 Puna ku�a, hum
. serija 17.05
Malcolm
u sredini, hum.
serija17.30
Dadilja, hum. serija
18.00 Reba, hum
. serija18.30
Vijes� , informa� vna
emisija
18.55 Exkluziv, m
agazin19.05
Ve�era za 5, lifestyle
emisija
19.35 Punom
parom, kulinarski
izazov20.00
Big Brother, show22.15
Munjeni i zbunjeni,
(komedija, 1993.; Redatelj:
Richard Linklater; Uloge: Jason London, Rory Cochrane, W
iley Wiggins)
00.20 Vijes� , inform
a� vna em
isija00.30
Crvena rijeka, akcijski triler02.05
Kunolovac, kviz04.05
Munjeni i zbunjeni, igrani
� lm, kom
edija ®
05:40 Ružna ljepo� ca, serija
06:30 �arobnjaci, crtana serija
06:55 Pow
er rangers, serija07:20
Tomica i prijatelji, crtana
serija07:45
Graditelj Bob, crtana serija08:00
Pocoyo, crtana serija08:30
Nova lova, TV igra10:30
Kralj Queensa, serija11:00
Zakon ljubavi, serija12:00
�uvar pravde, serija13:00
Vijes� 13:15
Nikita, serija14:15
Inspektor Rex, serija15:15
Ne umri m
uški, komedija
17:00 Vijes�
17:15 Operacija Trijum
f, reality show
18:10 Zakon ljubavi, serija
19:15 Dnevnik Nove TV
20:00 M
oj tata je bolji od tvog tate, obiteljski show
21:20 Casper, (1995., SAD, obiteljski; Redatelj: Brad Silberling ; Glum
e: Chauncey Leopardi, Bill Pullm
an, Chris� na Ricci, M
alachi Pearson, Spencer Vroom
an, Cathy Moriarty)
23:15 Vijes�
23:30 Vrijem
e osvete, (1996., SAD, krim
inalis� �ki; Redatelj: Barry Levinson; Glum
e: Kevin Bacon, Robert De Niro,Vi� orio Gassm
an, Minnie Driver,
Dus� n Ho� man)
02:10 Žigolo, dram
a03:55
Nevina, triler05:35
Kralj Queensa, serija05:50
Kraj programa
SU
BO
TA 29. stud
enog
2008.
05.55 Slikovnica
06.25 Znanstvena pe� ca
06.55 Iza ekrana
07.20 TV kalendar
07.35 Nebeski vrt, dok. serija
08.00 Vijes�
08.15 Kinoteka - ciklus klasi�nog vesterna: �ovjek bez zvijezde, igrani � lm
09.40 Hrvatska kulturna baš� na
10.00 Vijes�
10.09 Vrijem
e danas10.10
Vijes� iz kulture10.15
Ku�ni ljubimci
10.50 Veterani m
ira, emisija za
branitelje11.55
Burzovno izvješ�e12.00
Dnevnik12.13
Vrijeme
12.15 TV kalendar
12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela
13.20 Prizm
a, mul� nacionalni
magazin
14.05 Duhovni izazovi
14.40 Reporteri
15.55 Eurom
agazin16.30
Vijes� 16.39
Vrijeme sutra
16.40 Hrvatska kulturna baš� na: M
otovun17.00
Svirci moji, glazbena
emisija
17.30 Prom
et danas17.40
Škrinja: Ježeva ku�ica18.35
TV Bingo show19.15
Loto 7/3919.30
Dnevnik19.57
Sport20.02
Vrijeme
20.15 Ples sa zvijezdam
a, 1. dio21.20
Ples sa zvijezdama, 2. dio
21.40 M
amu� ca, krim
i serija22.25
Burzovno izvješ�e22.30
Dnevnik 322.40
Vijes� iz kulture22.55
Ciklus Jamesa Bonda:
Casino Royale, (Uloge: Peter Sellers, Ursula Andress, David Niven, Orson W
elles, Joanna Pe� et, Kurt Kaszanar, W
oody Allen, Deborah Kerr, Barbara Bouchet, W
illiam Holden, John
Huston, Orson Welles;
Scenaris� : Wolf
Mankow
itz, Michael
Sayers, Val Guest, Ken Hughes (prem
a rom
anu Iana Fleminga);
Redatelji: Val Guest, Ken Hughes, John Huston, Robert Parrish, Joseph M
cGrath)01.15
Ciklus horora: Ispod površine, igrani � lm
03.00 Film
ski maraton:
Starkweather, igrani � lm
04.30 Film
ski maraton:
Mjese�ev m
a�, igrani � lm06.10
Opijeni ljubavlju, telenovela
06.55 Skica za portret
06.25 TEST
06.40 Najava program
a
06.45 Disneyjevi cr� �i: M
iki i prijatelji
07.05 Disneyjevi cr� �i: Kuzco - careva nova škola
07.30 Žutokljunac
07.55 Danica
08.00 �arobna plo�a
08.15 Ninin kutak
08.25 Pripovjeda�
08.55 Veliki odm
or: Brlog09.10
Veliki odmor: Kokice
09.25 Kino inform
ator09.30
Briljanteen10.20
Doctor Who, serija za
djecu i mlade
11.05 Hrvatski dje�ji fes� val, snim
ka12.35
Uhode u � grovoj prašumi,
dok. serija13.30
Filmski klasici - � lm
ovi Elizabeth Taylor: The Only Gam
e in Town, igrani � lm
15.25 KS autom
agazin15.55
Košarka (M), NLB liga:
Zadar - FMP, prijenos
17.50 Aspen: Svjetski SKI kup - veleslalom
(Ž), prijenos 1. vožnje
18.50 M
agazin Lige prvaka19.20
Lake Louise: Svjetski SKI kup - spust (M
), prijenos20.30
Sportska popuna20.55
Aspen: Svjetski SKI kup - veleslalom
(Ž), prijenos 2. vožnje
21.50 Brodovi hranitelji: Posljednji drveni autobusi, dok. serija
22.25 60 godina SKUD-a “Ivan Goran Kova�i�”
23.25 Prom
et danas23.30
Sportske vijes� 23.35
Kino informator
23.40 No� u kazalištu
01.40 TV raspored
05.30 Look, zabavna em
isija ®05.55
Najbolje godine, hum.
serija06.25
Ulica Sezame, crtana
serija07.30
Bikeri s Marsa, crtana
serija07.55
Transformeri, crtana serija
08.20 Lutrija života, dram
ska serija
09.15 Big Brother, show
®11.15
Vijes� uz ru�ak, inform
a� vna emisija
11.25 Annie, obiteljski m
juzikl13.45
Look, zabavna emisija
14.20 Rukom
et: Turnir �e� ri nacije, Egipat - Hrvatska, snim
ka15.55
Premier League: Aston
Villa - Fulham, prijenos
18.00 Zvijezde Extra: 50 zvjezdanih skandala (4. dio), zabavna em
isija 18.30
Vijes� , informa� vna
emisija
19.05 Exploziv, m
agazin19.30
Big Brother, show20.00
Rukomet: Turnir �e� ri
nacije, Austrija - Hrvatska, prijenos
22.00 Billy M
adison, (rom
an� �na komedija,
1995.; Redatelj: Tamra
Davis; Uloge: Adam
Sandler, Bridge� e Wilson,
Darren McGavin)
TV ku�e imaju pravo prom
jene programa
05.00 VIJESTI (HR�+ZG); 05.05 RADIO
DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10
RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR�AK INFO;
09.00 RECEPTI;
10.00 VIJESTI
(HR�+ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42
RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR�AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX &
SMS BOX;
14.00 VIJESTI (HR�+ZG); 15.00 LATINO
PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO
PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SM
S PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 HOT CHIP; 00.00 M
usic Special: COLDPLAY; 01.00 NONI PROGRAM
7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu
i m
ladež 11.45
Pono�ni klub
® 12.55
Vijes� 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri�ka
humoris� �na
serija 14.55
Caroline u
metropoli, serija 15.20 Em
isija TV Koper - Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes� 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, em
isija 17.35 O
zare 17.40 Doma�e viže 18.10 Sloven-
ski magazin 18.40 Crtani � lm
19.00 TV Dnevnik 20.05 Am
eri�ki � lm 21.40 Velika
imena m
aloga ekrana 22.45 Vijes� 22.55 Serija 23.40 No�ni program
7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni izbor 11.00 Dje�ji program
12.30 Film za
djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50
Tv prodaja
16.30 Videostranice
18.00 Gradi� Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 Am
eri�ki � lm 21.40 O
liver Twist, serija
22.30 Koncert subotnjih no�i 0.50 Dnevnik prekograni�ne TV 1.10 Videostranice
7.30 Tv prodaja 8.00 Dje�ji program 11.15
Živo� njski velikani, dok. serija 11.45 Duboko u džungli, dok. serija 12.50 As � tud not padu? 14.35 Ordinacija, serij 15.35 Zlo�ini pred ku�nim
pragom, serija 16.30 Valter
brani Sarajevo,
jugoslavenski � lm
18.20
Desetka 18.55 Vrijeme 19.00 24 sata 20.00
Uzmi ili ostavi 20.55 Zadnji praznici, � lm
23.20 Dexter, serija 0.20 Bolesnica, � lm
2.35 No�na panoram
a
7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. serija 9.00 Svi m
rze Chrisa, hum. serija
9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevenson-im
a, serija 10.20 Serije za djecu i mladež
11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s
obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Kralj Q
uennsa, hum. serija 14.25 Eloise i Boži�,
� lm 16.15 Gilm
orice, serija 17.10 Pobjeda, serija 18.10 Pazi kam
era 18.40 Povratak u Jericho, dok. serija 19.30 TV Tuba 20.00 Paulie, � lm
22.00 Las Vegas, serija 22.50 Nedovršena ljubav, � lm
0.45 Zvjezdana vrata, serija
10.00 TV
vodi� +
turis� �ka središta
Hrvatske 15.25
Koncert 16.05
Glazbena em
isija 17.10 Emisija za djecu i m
lade 18.00 Zabavni program
19.35 Dok. Emisija 20.00
Film 21.30 Koncert 23.30 U dobrom
društvu 00.20 TEST
6.10 Jutarnji program 7.25 Program
za djecu i m
ladež 12.30 Jamie O
liver 12.55
Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Fred-
die 14.45 Simpsoni 15.10 Sm
allville, serija 16:15 Što je sa Brianom
?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku�anice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 N
ewton 20:00 ZIB 20
20:07 Vrijeme 20:15 Tko želi bi� m
ilijunaš? 21.45 ZiB Flash 21.55 Transport, � lm
23.40 N
o�ni program
07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50
Simply the Best 10:45 Elton vs. Sim
on 11:45 sw
itch 12:15 Family Guy 12:45 Futuram
a 13:10 Am
erican High 13:40 American Cam
-pus 14:05 M
alcolm u sredini, hum
. serija 15:00
Stažist, hum
. serija
16:00 Deine
Chance! 17:00 U20 18:10 Sim
psoni, crtana serija 19:10 talk talk talk 20:15 Die große Tv Total Stock Car Crash, prijenos 0.15 M
e-hanika, � lm
1.45 No�ni program
08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, ujak
Doc! 12:00 Deal or no Deal 13:00 Best of Talk 14:00 Dvoje kod Kallw
assa 15:00 Sut-kinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexan-der Hold 17:00 autom
agazin 17:30 Lenßen &
Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30
Vijes� 18:40 Magazin 19:15 Deal or no Deal
20.15 Die Lego Show 22:05 Genial daneben
23:05 Die Wochenshow
0.00 No�ni pro-gram
08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Dobra, loša vrem
ena 12:00 Crtani � lmovi 13:50 Do-
kumentarni � lm
15:20 Die 90er Show 16:45
Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten Promi-
Pärchen 18:45 Vijes� 19:03 Vrijeme 19:05
Explosiv 20:15 Das Supertalent 21.15 Ab du-rch die W
and 23.25 No�ni program
07:10 Vodeni štakori, crtani � lm 09:00 X-
Factor 11:00 Oliver’s Tw
ist 12:30 Doru�ak, � lm
14:15 Mrtav kao ja 16:05 Sm
allville, serija 18:00 Das A-Team
20:00 Vijes� 20:15 Reine Nervensache 2, � lm
22.30 Inferno, � lm
0.30 No�ni program
6.00 Poker 10.15 DSF Bike 11.45 Normal
13.30 Sportquiz 17.00 DSF Bike 19.00 Skat 20.00 Poker 22.00 Sm
ackDown 23.00 Boks,
prijenos
8.30 Eiskunstlauf, prijenos 16.15 Skisprin-gen 11.00 Nord. Kom
bina� on, prijenos 11.45 Langlauf, prijenos 13.30 Nord. Kom
bina� on, prijenos 14.45 Skispringen, prijenos 16.45 Kuglanje 19.00 Abfahrt de Herren, prijenos 22.00 Boks, prijenos 0.00 Kuglanje
23.40 Tri kralja, (akcijski, 1999.; Redatelj: David O. Russell; Uloge: George Clooney, M
ark Wahlberg, Ice
Cube, Spike Jonze, Cli� Cur� s, Nora Dunn, Jam
ie Kennedy)
01.40 Kunolovac, kviz
03.40 Crvena rijeka, igrani � lm
, akcijski triler ®
05:50 Code lyoko, crtana serija
06:15 Yu-Gi-Oh GX, crtana serija
06:40 Superheroj Spiderm
an, crtana serija
07:10 Iron Kid, crtana serija
07:35 Dora istražuje, crtana serija
08:05 Bratz, crtana serija
08:30 Nova lova, TV igra
10:40 �arobnice, serija
11:40 Frikovi, serija
12:40 Casper, igrani � lm
14:35
Nad lipom 35,
humoris� �no-glazbeni
show
16:05 Ne zaboravi s� hove, glazbeni kviz
17:05 Vijes�
17:15 Kod Ane, kulinarski show
18:05 Trenutak is� ne, gam
e show
19:15 Dnevnik Nove TV
20:00 Opasnost iz dubine, (2004., SAD, akcija; Redatelj: Rex Piano; Glum
e: Doug Savant, Brandy Ledford, Larson M
cAllister, Jus� n Melvey,
John Novak)21:45
Mravi ubojice, (2005.,
SAD, akcija; Redatelj: Fred Olen Ray; Glum
e: C. Thom
as Howell, Stella
Stevens, Siri Baruc, Brent Hu� , Chick Vennera)
23:20 Zodijak, triler/horor
01:00 Nostradam
us, SF akcija02:35
Mravi ubojice, igrani � lm
(12)
04:05 R. Pilcher: Ljetna ljubav 2, m
ini serija05:35
Frikovi, serija06:10
Kraj programa
07:35 Danas pogledajte…
07:27 M
ali oglasi07:30
Dje�ja televizija11:30
Lola, ponavljanje 3 epizode14:00
Boja novca, ponavljanje14:30
Ve�eras uživo..., ponavljanje16:00
Slatka Valen� na, serijski � lm
17:00 Vijes�
17:10 Poljoprivredni savjetnik
18:00 Zagrljaj ljepote, em
isija o kulturi življenja
19:00 Vijes�
19:10 Vijes� iz policije
19:30 Glazba koja srce dira
23:45 Auto m
oto nau� c vision00:00
Vijes� 00:10
Sutra na programu
08:00 NAJAVA PROGRAM
A08:01
KOKTEL mozai�na em
isija09:00
ŠKOLSKA LIGA emisija o sportu
09:30 RIJE� ŽIVOTA duhovni program
10:00 DOKUM
ENTARNI PROGRAM snim
ka koncerta
12:00 GOSPODARSKI TJEDAN m
agazin12:30
NARODNO VESELJE zabavna emisija
14:00 DOKUM
ENTARNI PROGRAM15:00
KUTIONICA dje�ja emisija
16:00 OTVORENI STUDIO kontakt em
isija17:00
HR TOP 20 glazbena emisija
18:15 VJERA I NADA vjerski program
18:35 IZ PROŠLOSTI TV kalendar
18:40 VIJESTI VTV-A
19:00 PAT POZICIJA zabavna em
isija19:35
EUROPSKI DNEVNIK TV magazin
20:05 HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal
21:05 EUROM
AXX TV magazin
21:40 VIJESTI VTV-A
------- IZ PROŠLOSTI TV kalendar
22:00 NONA M
ORA kontakt emisija
------- VIDEOSTRANICE
08:00 NAJAVA PROGRAM
A08:01
OTVORENI STUDIO kontakt emisija
09:00 VEKERICA jutarnji program
VTV-a11:15
YU-GI-OH animirana serija
11:45 AUTO M
OTO NAUTIC VISION emisija o
automobilizm
u12:15
PULS TV magazin
12:45 ARTS 21 m
agazin o umjetnos�
13:15 LAKU NO HRVATSKA zabavna em
isija13:45
IGRAJTE NAM M
UŽIKAŠI glazbena emisija
14:40 VEKERICA
16:40 VIJESTI VTV-A
16:45 AUTO M
OTO NAUTIC VISION emisija o
automobilizm
u17:15
ZAGRLJAJ LJEPOTE emisija o s� lu života
18:35 IZ PROŠLOSTI TV kalendar
18:40 VIJESTI VTV-A
19:00 NEW
SFLASH - GLASA AMERIKE
19:10 GLAZBENI IN kontakt em
isija sa SMS
porukama
20:00 VIJESTI VTV-A
20:05 KOKTEL m
ozai�na emisija
21:00 BOŽINI KVIZ kontakt em
isija22:00
KVIZ23:00
VIJESTI VTV-A-------
IZ PROŠLOSTI TV kalendar23:20
RAZODIJEVANJE serijski � lm-------
ODJAVA PROGRAMA
------- VIDEOSTRANICE
Seoske zanimljivosti
Seoske zanimljivosti- Tamo vam je �re�an selo, Pjesma vas tamo vodi smjelo, V �re�an selo. Tako je to u pjesmi rekao Josip Vrhovski, ugledni hrvatski skladatelj i dirigent ro�en u �re�anu. I �re�an tako kao jedno od rijetkih malih sela ima svoju himnu. Tako bi se po tome reklo da �re�an�ari znaju pjevati. Žive oni u op�ini Nedeliš�e, a župi Macinec. Malo su se �udno podijelili, ali tako im ide. Ide im i proštenje koje imaju po�etkom svibnja na blagdan Uznesenja svetog Križa. Kapelica je lijepa, to�no usred sela. Kako i mora biti. Makar je teško odrediti sredinu sela �re�ana jer je selo u obliku osmice. I ono što je još zanimljivo, u znaku je �etiri mosta. Kroz selo protje�e Dragoslavec potok i na njemu su �etiri mala mosta. Onaj najpoznatiji, blizu središta, mjesto je sastanaka kao što ve� to biva u životu. Tako je �re�an mala Venecija. Samo što je u potoku ipak premalo vode.
grabe. Jer je sve više onih koji u �re-�an dolaze. Doma�i se tome vesele. Samo još da se dotepenci prilagode. Nekako im to sporo ide, a i doma�i se baš i ne otvaraju previše. Uostalom selo nikada nije bilo toliko veliko da se ne bi znalo tko se ženi i tko se doselio. Tako se uostalom i znalo tko je koliko rakije jabukova�e dobio. Šale se da se nekada najviše u �re�anu pila jabu�-nica. Po tome su bili poznati. A onda kad bi “trop“ sazrio selom bi se širio miris rakije. Pravo vino pili su samo na zabavama. Zato se i šale najstariji da su zabave uvijek i uspijevale. Tako se nadaju da �e i njihova vatrogasna zabava, kada �e slaviti devedeset go-dina Društva idu�e godine, biti prava. Kao nekada.
Se delamo po dvaput - za sigurnost
Kada su gradili dje�je igralište, napravili su odmah dva. Jedno u gor-njem dijelu, a jedno u donjem. Sada se gradi i tre�e. Gradi ga udruga Kneja. I to tamo kod ribnjaka. �im se s tim završi, odmah �e prije�i na djecu. Jer se ina�e ne�e imati tko igrati na igralištima. Ispalo je i dvaput kada su osnovali odbojkaški klub. Prvo su ga osnovali od prve. Onda je bila velika zabava koja �e se pamtiti. A kako je baš onda umro jedan politi�ar pa je bila “žalost“, platili su kaznu. Pa �e i po njoj pamtiti tu zabavu. Kažu da su za sve što su god gradili u selu do novca dolazili održavanjem zabava. Zato su uvijek bile i vesele. Jako se vo-le okupljati i vele da ih baš puno i ne mu�i jal. Ina�e, imali su prije Društvo Naša djeca. Kako je djece manje, sada imaju Udrugu žena. No jedna pri�a iz Društva Naša djeca pamti se i danas. Tako su jednom žene imale probu. A
bilo je baš Martinje. Mužeki pak su imali svoju probu u kr�mi. I žene su odlu�ile oti�i malo pokrstiti mošt. Že-na predsjednika MZ-a bila je najbliže pa je otišla po novac i dojurila vi�u�i: - Puce, stari me op�e nej �ul, tak ve� spi. A njezin stari je sjedio tu za dru-gim stolom. Da li zbog toga ili ne�eg drugog, uglavnom, �re�an�ari više nemaju kr�me u selu. Jednima fali, a drugima ne. Kad se dogovore, bit �e nešto. Jer �re�an�ari nikad ne žale za onim što je prošlo. Tako nisu žalili ni za svojim vatrogasnim vozilom koje su im Rusi odvezli 1945. godine. Iona-ko su poslije nabavili drugo.
Mi jako volimo skakati i jahati
Ska�i i jašu. Kažu to onako u šali, ali se misli na dvije stvari. �re�an-�arke tvrde za svoje muže da su jako dobri. I da �ak hodaju redovito u tr-govinu. Istina, na Pivski plac, ali idu. No, vratimo se mi skakanju. Rije� je ipak o odbojci. Njihov klub danas je u 1. ligi. I tako je �re�an središte me-�imurske odbojke. I još ne�ega. �re-�an postaje i centar me�imurskog konji�kog sporta. I ve� je i Konji�ki klub �re�an pred osnivanjem. U selu imaju �ak trinaest �istokrvnih grla. Vele da je to po glavi stanovnika više nego u Zagrebu. A na nekadašnjem nogometnom igralištu na Tratama sada ska�u konji. Vele doma�i de�ki da su samo �re�an�arke ljepše. No-gomet je ovdje izgubio bitku. �re-�an�ari sada vole otmjenije sporto-ve. Kažu da nije daleko dan kada �e dolaziti ovamo iz Londona na natje-canja. Mogu se dovesti i vlakom jer do željezni�ke stanice u Macincu i nije daleko. I kako bi �re�an�ari rekli: - To bi bilo sve, drugo pa ni�.
O selu …�re�an se nalazi op�ini Nede-
liš�e i župi Macinec. Smješten je u ravnici, to�no u podnožju bregova. Prema njihovom predanju, selo je dobilo ime po trešnjama koje se rasle u središtu sela. U selu imaju mjesni dom, vatrogasni dom, lijepo ure�enu kapelicu Uznesenja sve-tog Križa. Ima svu infrastrukturu, osim kanalizacije. Selo ima Odboj-kaški klub, a odbojku su sredinom pedesetih godina donijeli Zvonko Petran i Franjo Preložnjak. Klub je službeno osnovan 1971. godine, a vodio ga je Ivan Ladi�, a kasni-je su mu pomagali Franjo Dolar, Ivan Horvat - Furi, Marijan Kiri� i Dražen Horvat. Danas je Klub u 1.A nogometnoj ligi. Predsjednik je Mladen David, dopredsjednici Darko Posavec i Sre�ko Horvat, tajnik Jadranko Kiri�, rizni�ar Pejo Kova�evi�, �lanovi Izvršnog odbora Mladen Preložnjak, Marin-ko Posavec, Ivan Horvat - Pištek i Josip Treska. Po�asni predsjednik kluba je Davor Zidari� koji je ujedno s bratom Tihomirom glavni spon-zor kluba (Centrometal). Klub nosi naziv “Me�imurje Centrometal“ �re�an.
U selu djeluje i DVD �re�an koji je osnovan 1919. godine. Društvo okuplja 35 �lanova. Predsjednik je Goran Tiri�, Radovan Horvat je zamjenik predsjednika i blagaj-nik, Branko Borko je zapovjednik
i tajnik je Siniša Ivanuša. Najmla�e društvo u selu je Udruga žena �re-�an koja je osnovana 2005. godine. Predsjednica je Karolina Horvat, tajnica Radmila Kopa�evi� i blagaj-nica Jagoda Posavec. Udruga ima 130 �lanica, a djeluju kroz dramsku, sportsku i folklornu sekciju, a ne-davno su osnovale i pjeva�ki zbor.
O ljudima …Do 1789. �re�an je pripadao žu-
pi Nedeliš�e. Po�etkom 19. stolje�a u �re�anu je živjelo 148 žitelja, 1937. bilo ih je 395, 1981. 402 i 1991. 425. Prema popisu iz 2001., tu je živjelo 450 stanovnika u 127 ku�anstava i 146 stanova. Tako je �re�an me-�u rijetkim naseljima u Me�imurju gdje raste broj stanovnika. Iako za sada imaju još sedam praznih ku�a u selu, vidljivo je stalno naseljava-nje. Tome pogoduje i blizina �akov-ca. �re�an�ari se ponose svojim slavnim dirigentom i skladateljem Josipom Vrhovskim te domoljubom vl�. Jakobom Ladi�em.
Seoske zanimljivostiU �re�anu vrijedi pogledati dio
sela sa starim ku�ama, kapelicu Uznesenja svetog Križa i ribnjak. Tu je sada i Knejino dje�je igralište, tako da ih ukupno imaju tri u selu. Na nekadašnjem su nogometnom igralištu prepreke za preponsko jahanje jer je �re�an središte ko-nji�kog sporta u Me�imurju.
�lanice Udruge žena prilikom jednog nastupa
Maja i Damir Kiri� grade ribnjak. - U prolje�e �e biti ot-voren za ribolov, ali �e pružati
i druge sadržaje jer ovakvo tiho mjesto za odmor teško je
na�i, kaže Damir
Maja i Damir Kiri� grade ribnjak. - U prolje�e �e biti ot-voren za ribolov, ali �e pružati
i druge sadržaje jer ovakvo tiho mjesto za odmor teško je
na�i, kaže Damir
Dvanaestogodišnja Valentina Turek na vježbama u preponskom jahanju: -
Svi�a mi se ovdje jako
Antun Harambaši�, i na konju De la Rosa Dario Harambaši�: - Ja sam došao iz �akovca jer ovakav mir nema nigdje, a osim toga idealno je mjesto za
uzgoj konja i konji�ki sport
Luka Boj, Denis Harambaši�, Dina i Luka Blaževi� na dje�jem igralištu: - Mjesta za igru u našem selu ima jako puno
Sre�ko Horvat je potpredsjed-nik i trener Odbojkaškog kluba: - Selo živi za odbojku pa je i okosnica kluba od šest igra�a iz samog �re�ana. Odbojka je proslavila selo
ME\IMURSKE NOVINE 25. studenog 2008.16
Svjetska organizacija Super-brands i ove je godine superbran-dovima proglasila dvije marke najve�e hrvatske prehrambene industrije iz Varaždina.
1. Na uprili�enoj sve�anosti u zagreba�kom hotelu Regent Esplanade titulu prestižne hrvat-ske robne marke dobila je “Kvali-teta Vindija”, krovni brand tvrt-ke koji objedinjuje preko tisu�u Vindijinih proizvoda i ‘z bregov, prvi mlije�ni brand na ovim pro-storima koji datira još od davne 1977 godine.
- Širok asortiman zdrave i si-gurne hrane priskrbio nam je ve� �i-
Mali šminkeri, koji znaju što je dobar komad odje�e, sada mogu svoj istan�an ukus zadovoljiti u novootvo-renoj prodavaonici Original Marines u �akovcu. Original Marines nalazi
se u trgova�kom centru Mercator, na adresi Zagreba�ka 87 u prizemlju. Radi se o svjetski poznatom brendu, koji u svojoj ponudi ima asortiman dje�je, ženske i muške mode, a u �a-
OTVOREN ORIGINAL MARINES
Moderno i udobnokovcu je prisutan specijaliziranim du�anom dje�je garderobe. Ponudu Original Marinesa odlikuje visoka kvaliteta, udobni materijali, te ša-renilo mnogobrojnih modela koji doprinose atraktivnosti kolekcije. Modna linija namijenjena je djeci od ro�enja po do šesnaeste godine života. Posjetiti ih možete svakod-nevno od 8 do 20 sati. (SZ; ZV)
Vindija i ‘z bregov drugu godinu zaredom proglašeni hrvatskim superbrandovima
tav niz vrijednih me�unarodnih pri-znanja. Nagrada Superbranda ve� drugu godinu zaredom dodatna je potvrda �injenice da je Poslovni sustav Vindija simbol prehrambe-nih proizvoda premium kvalitete, izjavila je Ivana Kaplan, zamjenica voditelja marketinga Vindije. Ina�e, uz stru�ni žiri u sastavu od �ak 67 eminentnih stru�njaka iz najrazli-�itijih gospodarskih grana, u izboru vode�ih robnih marki u Hrvatskoj, ove su godine po prvi put sudjelo-vali i potroša�i, i to njih 10 tisu�a, koji su birali izme�u 780 finalista, od kojih samo prvih 100 dobiva i titulu Superbrands.
SEMPRE FIDELIS iz �akovca i Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) organiziraju
seminar i radionicuu �akovcu, 2. prosinca (utorak)
u Scheierovoj zgradi, Matice hrvatske 1s po�etkom u 10 sati
Predava�i: Franjo Lacko, dipl.iur, ravnatelj Agencije za zaštitu osob-nih podataka, Mr. Mirko Smilevski, na�elnik Odjela središnjeg regi-stra i in�ormati�kih tehnologija
Prijave:Kotizacija za seminar iznosi 790,00 kuna. Molimo Vas da svoj dolazak potvrdite najkasnije do petka, 28. studenog. Kontakt tele�oni: 040/363-969; 091/9400-158.
Zaštita osobnih podataka i obveze voditelja zbirki
Zakonom o zaštiti osobnih podataka ure�ena je zaštita osob-nih podataka o fizi�kim osobama, te nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka u Republici Hrvatskoj.
Svrha zaštite osobnih poda-taka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka.
S ciljem pomo�i u ispunja-vanju obveza pravnih subjekata - voditelja zbirki da dostave svoje evidencije o zbirkama osobnih podataka koje vode, kao i boljeg sagledavanja prava i obveza na podru�ju zaštite osobnih poda-taka.
Prošle srijede u posjetu naj-ve�oj prehrambenoj industriji Vindiji boravio je veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj Robert A. Bradtke te savjetnica za trgovi-nu pri ameri�kom veleposlanstvu Pamela Ward.
Tom prilikom �elnik ameri�ke diplomacije u pratnji generalnog direktora Vindije Dragutina Dr-ka obišao je proizvodne pogone varaždinskog proizvo�a�a te se, uz detaljna objašnjenja Vindijinih tehnologa, upoznao s proizvod-nim procesima i visokotehnološ-kim odlikama �arme za tov brojle-
ra, Industrije mesa Koka i Vindijinih novih pogona.
- Posebno su me se dojmili vi-soki proizvodni standardi, kao i �injenica da Vindijini proizvodi po-štuju najstrože europske i svjetske norme i uspješno se izvoze na za-padnoeuropsko i ameri�ko tržište. Kao veleposlanik SAD-a po�aš�en sam što su postrojenja opremljena
i visokokvalitetnim tehnološkim proizvodima ameri�kih proizvo-�a�a, istaknuo je Bradtke.
Nakon razgleda tvornice uzva-nici su imali prilike razgledati širok asortiman reprezentativnih pro-izvoda objedinjenih pod znakom Kvaliteta Vindija, nositelja najviših svjetskih certifikata kvalitete koji se uspješno izvoze.
Ameri�ki veleposlanik u posjetu modernim Vindijinim pogonima
Tijekom susreta s vode�im predstavnicima varaž-dinske prehrambene industrije, Robert A. Bradtke razgledao je proizvodne pogone Koke i Vindije te farmu za tov brojlera
Dragutin Drk rekao je: - Prije par godina krenuli smo s izvozom na zahtjevno ameri�ko tržište koji dodatno otežavaju visoki troškovi transporta. Rije� je o velikom isko-raku za Vindiju i op�enito hrvatsku prehrambenu industriju. Ameri�-ko tržište posebno je zaintere-sirano za naše sireve, na prvom mjestu ov�ji i kozji. Veleposlanik je zahvalio Drku i na iskazanoj po-dršci najpopularnijem ameri�kom sportu baseballu u Varaždinu te i sam iskazao želju za sudjelovanjem u nekoj baseball utakmici u “baro-knom gradu” idu�e godine.
Savez udruga s invaliditetom Me�imurske županije i ove godine, kao i niz prijašnjih, organizira okrugli stol u petak 28. studenog u 10 sati u zgradi “Scheier”. Okrugli stol na temu Prava osoba s invaliditetom održava se uz Me�unarodni dan osoba s invaliditetom, koji se obilje-žava 3. prosinca. U �etvrtak 12. prosinca u crkvi Svetog Nikole u �akovcu služit �e se sveta misa, a prethodit �e joj sveta ispovijed za sve koji osje�aju potrebu. (BMO)
Udruga “Zora” za nenasilje i ljudska prava organizira okrugli stol na temu rezultata CARDS projekta “Odgovor civilnog društva na korupciju” i posebno istraživanje sukoba interesa na razini lokalnih vlasti s naglaskom na Grad �akovec. Okrugli stol s temom istraživanja poslova-nja Grada �akovca koje je udruga provodila u 2008. godi-ni održat �e se u zgradi “Scheier” u �akovcu u 11 sati.
OKRUGLI stol
Prava osoba s invaliditetomUDRUGA “Zora” za nenasilje i ljudska prava
Istraživanje poslovanja Grada �akovca
25. studenog 2008. ME\IMURSKE NOVINE 19
Piše dr. med. Alija Mujezinovi�, spec. neurolog, psihijatar Piše mr. Jelena Klin�evi�, spec. klini�ki psiholog
Internet: www.mnovine.hr
e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr
urednik@mnovine.hrmarketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr
komercijala@mnovine.hroglasnik@mnovine.hr
Direktor: BOJAN HRKA� (tel. 311 788), glavni urednik: TOMISLAV NOVAK, zamjenik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, pomo�nici glavnog urednika: Božena MALEKOCI-OLETI", Dejan ZRNA, novinari i stalni suradnici: (tel. 31 23 33) Stjepan Mesari�, Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze�ar, fotogra�ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 31 23 33), gra�i�ka priprema: Blanša Blaževi�, Ivana Mihalinec, direktor marketinga: (tel. 31 31 33) Snježana Zorkovi�, komercijala: (tel. 31 31 33) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor�ec
ŽIRORA�UN: 2392007-1100000800 kod Me�imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 300 kn, polugodišnja 150 kn, tromjese�na 75 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo (+ poštarina za Europu 675kn; avio pošiljke 1575kn)DEVIZNI RA�UN: 2392007-1100000800 kod Me�imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X)Tisak: GLAS SLAVONIJE d.d., Ulica Republike Hrvatske 20, Osijek
Rukopise, fotogra�ije i CD-e ne vra�amo.
HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK
IZDAVA�:ME$IMURSKE NOVINE d.o.o.
Ivana Mažurani�a 2, 40000 �akovec
TELEFAX:040 311 699
S&'*�<
Piše dr. med. Damir Mamuzi�
Poglavarstvo op�ine Sveti Juraj na Bregu otvorilo je kod Me�imurske banke �akovec donacijski žirora�un za obnovu srušene crkve u Svetom Jurju na Bregu. Svi koji žele mogu svoj nov�ani prilog uplatiti na žirora-�un broj: 2392007-1500049231 swift Me�imurska banka �ako-vec MBCKHR2X. Do sada su ve� prikupljena zna�ajna sredstva, osobito po župama Varaždinske biskupije. Svaki iznos je dobro došao i bit �e korisno utrošen.
CRKVA u Svetom Jurju na Bregu
Donacijski žirora�un
Piše: Patricija Simov, Spa wellness terapeut
estetsko oblikovanje tijela aparatima tvrtke Oxiline . besplatne konzultacijei nutricionisti�ko pra�enje . SPA zona . masaže . njega ruku i nogu by Catherine nails
Strah od javnog na-stupa po�iva na uvjerenju da nas drugi više ili manje procjenjuju, da vrednuju našu izvedbu. To je, na-ravno, to�no. Drugi nas vide kao više ili manje uspješne performere u životu op�enito, pa zašto bi ovo bila iznimka? Ho�emo li stal-no strepiti zbog toga kako nas drugi vide?! Zašto se stalno zapli�emo u nepotrebne zavrzlame poput ove? Sliku o sebi ne treba rušiti ili graditi na tome koliko se naša samoprezen-tacija svi�a drugim ljudima, jer je taj pristup jako neizvjesnog isho-da. Stvarno im se ne moram svi�ati, bezbroj je razloga za takvu mogu�-nost. Pa jesam li ja zbog toga manje ja i vrijedim li manje?! Znate, ljudi dragi, nekako me zamara ta stalna potreba da vam se objašnjava kako nije bitno što su drugi oko vas više ili manje zlonamjerni. Neka su, pa što onda. Zar ste na svijetu zato da bi zadovoljili ne�ije tu�e kriterije? Koje i �ije? Ako imate nekom nešto za re�i, bilo da je to svakodnevna me�uljudska situacija ili radite takav posao da morate javno na-stupati, onda je to jedna od vaših zada�a tog trena, tog dana. Vi znate što treba re�i, zašto i kako. Vjerujte, za uspješan javni nastup nisu vam potrebne nikakve posebne komu-nikacijske vještine. Znate, smiješne su mi pomalo sve te silne radionice i seminari koje ste spremni skupo pla�ati jer ne prepoznajete elemen-tarne vrline dobre i uvjerljive komu-nikacije. Mislim, dobro je da se i tako mogu zara�ivati lijepi novci, ali što
se na takvim seminarima zapravo nau�i? Ono što bi svatko od nas mogao sam prepoznati u sebi, što ve� ima u sebi. Uspješna komunikacija po�iva na svemu onome što imamo u svakodnevnom govo-ru. Glavni cilj govora je
da slušatelji razumiju stajališta koja im prezentirate. Ajde budimo dobronamjerni dok se ovako �ita-mo, mene i vas valjda ne zanimaju oni ljudi i one situacije kad govor nema za svrhu sporazumijevanje ve� manipulaciju. Zna�i, cilj je da se razumijemo ako ve� govorimo. Slušatelji su ipak zainteresirani za to što imate re�i, a tek onda ih zani-maju vaše govorni�ke sposobnosti. Bolje je umjesto pristupa usmjere-nog na efektnu izvedbu prihvatiti komunikacijski pristup, koji po�iva zapravo na jednostavnom pravilu da je nama ljudima važno da mo-žemo shvatiti ne�ije poruke i vje-rovati im. Možete biti elokventni i visokostru�ni, ali ako slušatelji nisu razumjeli što želite re�i, vaš je nastup bio neuspješan, makar ste vi njime zadovoljni. Tako je mogu-�e da vrhunski stru�njaci i znalci imaju problem u prijenosu svojih poruka jer ne ostvare atmosferu u kojoj bi njihove poruke doprle do slušatelja. Ljudskost, jednostav-nost, bogat rje�nik koji slušatelji razumiju, kontakt o�ima, osmjeh... I nije tako jednostavno kao što se �ini, jer smo se iskvarili trude�i se da budemo druga�iji. Sre�om, sve ovo je lako (ponovno) nau�iti, jer negdje u sebi to imamo.
Ako ve� govoriš, budi to što jesi
Talasoterapija ( thallasso – gr�.-more) primjenjuje prirodne �initelje svojstvene moru i primorju u lje-kovite svrhe.Glavna odlika talasoterapije je upotreba „snage mora“ – gimnastika u morskoj vodi, zamatanje u alge, masaža mlazovima morske vode.Razlikujemo dvije vr-ste talasoterapije:Stru�nu – koja se koristi u posebnim zdravstvenim ustanovama i/ili drugim mjestima pod stalnim lije�ni�kim nadzorom, te samostalnu , koja se provodi izvan zdravstvenih ustanova, a po lije�ni�koj preporuci.Ciljevi stru�-ne talasoterapije su sprje�avanje i lije�enje razli�itih bolesti te opo-
ravak i rehabilitacija, a samostalne održavanje i unaprje�enje zdravlja, te poboljšanje kvalite-te življenja. Pojavljuje se kao vid rekreacije i u sklopu zdravstve-nog turizma. Nakon 3 do 12 dana boravka u morskim lje�ilištima može do�i do promjene
u ljudskom organizmu koju nazi-vamo talasoreakcija. Manifestiraju se kao umor, depresija, nesanica, prolazne smetnje i sl. te bolovi u bolesnim i/ili ošte�enim djelovima tijela. Upravo je talasoreakcija, re-akcija organizma na stres izazvan primjenom ljekovitih morskih �i-nitelja, pokazatelj njihove ja�ine i pomaže u doziranju.
Talasoterapija
U Zagrebu je od 13.do 16.stude-nog ove godine održan 1.Hrvatski kongres ginekološke onkologije. Zadnji dan 16.11. bio je posve�en raku dojke ,na kojeg �u se posebno osvrnuti. Voditelj predavanja o raku dojke bio je predsjednik Hrvatskog senološkog društva Prof.Dr.Ivo Drinkovi�.
S epidemiološkog aspekta rak dojke je proširen na sve zemlje svi-jeta i obzirom na broj slu�ajeva u stalnom je porastu. Ukupno je u svijetu prošle godine bilo 1,301867 novooboljelih žena i 464854 umr-lih od ove opake bolesti. Najve�a je u�estalost raka dojke u razvije-nim zemljama Europe i Amerike , a najniža u azijskim zemljama, što se dovodi u vezu s na�inom života i prehranom. Uvo�enjem probira-skrininga mamogra�ijom u ve�ini razvijenih zemalja od 1990. godine na ovamo došlo je do znatnog pada smrtnosti-mortaliteta prosje�no i više od 20 %.
U Hrvatskoj je tako�er došlo do znatnog porasta u�estalosti raka dojke. Tako se zadnjih 25 godina broj oboljelih udvostru�io. 2005 .godine oboljelo je u Hrvatskoj 2300 a 2006.godine umrlo 830. Mortali-tet-smrtnost je do nedavno bila u stalnom laganom porastu a sada stagnira.
Od listopada 2006 provodi se Nacionalni program skrininga ra-ka dojke. Pozvano je 560000 žena u dobi od 50-69 godina svake druge godine na mamogra�iju. Cilj ovog
programa je smanjiti smrtnost raka dojke za 25 %. Idealno bi bilo da su obuhva�ene žene ve� od 40.godine i da se mamogra�ija provodi svake godine, bar one koje imaju pozi-tivnu anamnezu i pozitivne gene za rak dojke. Zbog ograni�enih �i-nancijskih sredstava i nedovoljnog broja aparata kao i radiologa ovaj program je u stvari jedan kompro-mis. Za uspjeh programa potreban je odaziv od 70 % svih pozvanih žena.
Rezultati do sada nisu nažalost zadovoljavaju�i. Odaziv je bio na ra-zini države 55,8 % svih pozvanih. Samo u nekim županijama je izno-sio 70 % a u našoj varaždinskoj sve-ga 41 %.Time se nalazimo nažalost na zadnjem mjestu svih županija. Takav podatak ne krasi razvijena, kulturna podru�ja i kosi se s ostalim pokazateljima našeg grada i župani-je. Do sada je otkriveno ukupno 760 karcinoma u �itavoj državi.
I na kraju mogu samo naglasiti, ako ste dobili poziv na mamogra�i-ju, svakako se odazovite. Pretraga je brza, bezbolna, zra�enje je mini-malno, bezopasno. Napominjem, ako ste «odre�eni» da dobite rak dojke, jedina ,prava šansa je otkriti ga u ranoj fazi, a to je kad je tumor manji od 1 centimetra.
To se opet može samo posti�i ako radimo mamogra�iju i ultra-zvuk dojke u kombinaciji, redovito svaku godinu zapo�evši od 40.go-dine života,a u slu�ajevima rizika i ranije.
1. Hrvatski kongres ginekološke onkologije
Moj brat doživio je prometnu nesre�u u kojoj je došlo do ozljede glave. Nakon prometne nesre�e izgubio je svi-jest, a ubrzo iza toga došao je k svijesti. Jed-no kra�e vrijeme osje-�ao se dobro, nije imao nikakve smetnje ali je putem do bolnice osjetio slabost u ruci i ponovno izgubio svijest. Bio je hitno operiran i re�eno nam je da je imao prijelom kosti lubanje i moždano krvarenje. Interesira me zašto je došlo do ponovnog gubitka svijesti?
Prema opisu i na�inu nastanka simptoma kod vašeg brata se radilo o epiduralnom krvarenju. Epidural-no krvarenje je arterijsko krvarenje koje nastaje nakon prsnu�a srednje meningealne arterije i to naj�eš�e nakon loma ljuske sljepoo�ne kosti. Tom prilikom se nakuplja krv u epi-duralnom prostoru. Kao posljedica nakupljanja krvi u epiduralnom prostoru dolazi do pove�anja intra-kranijskog tlaka, pomicanja mož-danih masa, kompresije središnjih moždanih tvorbi i pritiska na mož-dano deblo, uklještenja mozga, de-cerebracije i do smrti ozlje�enog.
Kod epiduralnog krvarenja oz-lje�eni gubi svijest (potres mozga) i nakon toga se brzo osvijesti. Po-slije nekoliko minuta do nekoliko
sati opet uslijedi gubitak svijesti. Prisvjesno sta-nje, dakle stanje izme�u dva gubitka svijesti je bez neuroloških simptoma i njega nazivamo “slobod-ni interval”. Nakon toga “slobodnog intervala” slijedi razvoj tipi�nih
simptoma. Postupno se pojavljuju pomu�e-
nje svijesti, žarišni ispadi (djelomi�-na ili potpuna kljenut ekstremiteta na suprotnoj strani od ošte�enja). Zbog pove�anog intrakranijskog tlaka javljaju se glavobolje, mu�ni-ne, povra�anja, vrtoglavice, tinitus, bradikardije, ubrzano i površno disanje. Zbog uklještenja pod ten-torijum uncinatusa i potiskivanja moždanog debla nastane kljenut živca okulomotorijusa (Hutchinso-nova zjenica – proširena zjenice na istoj strani ozljede) a kasnije se jav-lja skretanje o�ne jabu�ice u stranu i spuštenost (ptoza) gornje vje�e.
Elektroencefalografski dobije se niskoniskovoltažni EEG preko zahva�ene regije. Na CT mozga vidi se hiperdenzna tvorba koja je oštro ograni�ena od mozga i nehomoge-ne je strukture. Jedino u�inkovito lije�enje je kirurško a to zna�i tre-panacija lubanje i hitno uklanjanje hematoma. Ishod operacije ovisi o vremenu kada je ona u�injena.
Epiduralno krvarenje
ME\IMURSKE NOVINE 25. studenog 2008.20
1. Opel 241 12,55%
2. Volkswagen 185 9,63%
3. Peugeot 168 8,75%
4. Renault 152 7,91%
5. Škoda 144 7,50%
6. Ford 123 6,40%
7. Mazda 118 6,14%
8. Citroen 110 5,73%
9. Honda 100 5,21%
10. Hyundai 84 4,37%
11. Toyota 84 4,37%
12. Chevrolet 77 4,01%
13. Seat 44 2,29%
14. Kia 42 2,19%
15. Fiat 35 1,82%
16. BMW 31 1,61%
17. Mercedes 31 1,61%
18. Suzuki 31 1,61%
19. Dacia 29 1,51%
20. Audi 24 1,25%
21. Nissan 18 0,94%
22. Volvo 14 0,73%
23. Mitsubishi 10 0,52%
24. Alfa Romeo 7 0,36%
25. Land Rover 4 0,21%
26. Lada 3 0,16%
27. Jaguar 2 0,10%
28. Jeep 2 0,10%
29. Mahindra 2 0,10%
30. SsangYong 2 0,10%
31. Great Wall 1 0,05%
32. Lancia 1 0,05%
33. Lexus 1 0,05%
34. Subaru 1 0,05%
UKUPNO 1921 100%
www.autostil.infoUre�uje: Dalibor Flajpan
info@autostil.info
Citroën Nemo Furgon 1,4 HDi
EKO KUTAK
Poredak voza�a nakon 14 od 15 utrka
SPORT
Eurosuper 95 7.32 7.32Super plus 98 7.37Super 100 BS 7.59Eurodizel 7,69 7.69Eurodizel BS 7.76LPG auto plin 3.35 3.35
Cijene goriva u RH
*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 13. studenog 2008.
Prodaja novih vozila u Me�imur-skoj županiji od 1.1. do 31.10.2008.
Izvor: Promocija Plus
ZA UPRAVLJA�EM
1. S. LOEB 1122. M. HIRVONEN 1023. D. SORDO 594. J. LATVALA 505. C. ATKINSON 506. P. SOLBERG 417. F. DUVAL 228. H. SOLBERG 229. G. GALLI 1710. M. WILSON 15
Poredak teamova nakon 14 od 15 utrka
1. CITROEN TOTAL WRT
175
2. BP FORD ABU DHABI WORLD RALLY TEAM
164
3. SUBARU WORLD RALLY TEAM
93
4. STOBART VK M-SPORT FORD RALLY TEAM
64
5. SUZUKI WORLD RALLY TEAM
28
6. MUNCHI'S FORD WORLD RALLY TEAM
22
Okretan i prakti�an• Nemo Furgon je inovativno vozilo, s modernim, prijateljskim i dinami�-
nim stilom. Kompaktan izvana i prostran iznutra, on je funkcionalan, robustan i ekonomi�an
Citroën Nemo od-l i � a n j e izbor reno-m i r a n o g francuskog p r o i z v o -�a�a koji predstav-lja start u bogatoj ponudi gospodarskih vozi-la. Glavne odlike Citroëna Nemo su kompaktne vanjske dimenzije koje mu omogu�uju jednostavno mane-vriranje u gradskoj vožnji. Iznutra ga karakterizira prostranost za vo-za�a i suvoza�a sprijeda te poseb-no prakti�an teretni prostor straga obujma 2,5 m3. Pristup do teretnog prostora jednostavan je kroz asime-tri�na dvokrilna stražnja vrata koja
se otvaraju pod kutem o d 1 8 0 stupnjeva, te kroz kli-zna vrata smještena na desnom boku Ne-ma.
Prakti�nost ovog vozila je upotpunjena još jednom bitnom ka-rakteristikom, a to je ekonomi�nost s ugra�enim pogonskim agregatom moderne dizelske tehnologije obuj-ma 1,4 litre. Izuzetno niska prosje�-na potrošnja od 4,6 litara goriva te niska emisija štetnih plinova (123 g CO2 po km) tako�er ga svrstavaju u izuzetno poželjno okretno i prakti�-no gospodarsko vozilo.
Tehni�ki podaci:Citroën Nemo Furgon 1,4 HDi
Snaga: 70 KS pri 4.000 o/min
Moment: 160 pri 1.750 o/min
Ubrzanje: 16.9 s
Najve�a brzi-na:
152
Potrošnja:
grad 5.7
otvoreno 3.8
mješovito 4.5
Cijena testira-nog modela:
82.478 Kn
Ove godine Peugeot slavi desetu obljetnicu eko projekta „Spremnici ugljika“. Projekt se odnosi na pošumljavanje gotovo 2.000 hektara šume na opustoše-nom podru�ju u Fazenda Sao Ni-colau u jugoisto�noj Amazoniji, na sjeveru brazilske pokrajine Mato Grosso. U deset godina zasa�eno je ukupno 2 milijuna stabala od 50 razli�itih lokalnih biljnih vrsta. U deset godina prikupljeno je uku-pno 51.000 tona CO2, ili 5.1 tona CO2 godišnje. Koli�ina prikuplje-nog CO2 varira od 2 do 12 t CO2 godišnje, ovisno o gusto�i sadnje i vrsti biljke. U rujnu 1998. godi-ne, Peugeot i francuski Nacionalni ured za šume (ONF) potpisali su ugovor za projekt pošumljavanja. 1999. godine brazilska podružni-ca ONF-a kupila je 10.000 hekta-ra zemljišta na desnoj obali rijeke Rio Juruena, dok Peugeot nije želio biti vlasnikom zemljišta. Brazil je odabran jer je amazonska šuma od velike važnosti kao prirodni „spremnik ugljika“. U po�etku je na projektu bio zaposlen tim od stotinjak ljudi. Uslijedila je reha-bilitacija podru�ja, sre�ivanje zemljišnih vlasni�kih papira, iza-biranje i ozna�avanje podru�ja za pošumljavanje, izgradnja infra-strukture i sistema navodnjava-nja, a sve to u teško dostupnom i
infrastrukturno slabo razvijenom podru�ju. Stoga je to bio veliki ljudski izazov. Ciljevi projekta su daljnje pra�enje spremnika uglji-ka raznim metodama, kreiranje privatnog prirodnog rezervata, te ja�anje socijalnog aspekta projek-ta. Projekt danas služi i kao baza za druga znanstvena i ekološka istraživanja. Peugeot je investirao 2.8 milijardi eura u kompletnu ob-novu svojih dizelskih i benzinskih motora u manje od 10 godina. U 2011. godini Peugeot namjerava prodati nekoliko stotina tisu�a vo-zila sa „Stop and Start“ sistemom, koji smanjuje potrošnju goriva i emisiju CO2 do 15%. Iste godine Peugeot �e komercijalizirati i pr-vo hibridno vozilo s 35% manjom potrošnjom goriva i pogonom na sva 4 kota�a.
10 godina Peugeotovog eko projekta
Cijena: Testni Nemo furgon ima cijenu
u osnovnoj izvedbi do registracije 84.668 kn, a od dodatne opreme ima paket Plus (sadrži elektri�ne podiza�e prozora sa sekvencijalnim pomicanjem i zaštitom od priklje-štenja na strani voza�a i suvoza�a, elektri�ne retrovizore s grija�ima i centralno zaklju�avanje daljinskim upravlja�em, zasebno zaklju�avanje kabine i prostora za teret te � pku za zaklju�avanje na armaturnoj plo�i) �ija je cijena 3.294 kn, ostaklejena stražnja dvokrilna vrata (915 kn), kli-ma ure�aj (7.686 kn) te preklopivo sjedalo suvoza�a (915 kn). Cijena ova-ko opremljenog testnog modela je 97.478 kn, a � jekom studenog vrijedi akcija u kojoj se ostvaruje popust od 15.000 kn što �ini primamljivu cijenu od 82.478 kn.
Alfa Romeo 159 - posebna ponuda
Tvrtka Autocommerce, ovlašte-ni uvoznik Alfa Romea za Hrvatsku odlu�ila je ponuditi svoje modele Alfa Romea 159 s posebnim popu-stima koji iznose od 14.000 kn do �ak 50.000 kn, a odnose se na nova vozila s lagera.
Fiat Sedici - prodajna akcija
Fiat i Autocommerce su odlu�ili napravi� prodajnu akciju na modelu Fiat Sedici. Nakon što je kompleti-rana ponuda sa svim motorima i pogonima koji se proizvode, krenula ja akcija ograni�enog karaktera sa isporukom odmah. U akciji su sve verzije: benzinski modeli dynamic 1,6 4x2 i 4x4 te dizelski modeli 1,9 JTD dynamic 4x2 i 4x4. Cijene su niže od cijenika i do 19.000 kuna a za najbrže je napravljena cijena od 99.999 kuna s PDV-om.
Peugeot Lavlje ludiloPeugeot Hrvatska i ovlaštena
mreža koncesionara za svoje su kli-jente pripremili posebne ponude za sve Peugeot modele. Posebno su atrak� vne ponude za model Peuge-ot 207, koji se nudi ve� od 79.900 kn s PDV-om, i Peugeot 308, koji je dostupan ve� od 99.900 kn s PDV-om. Ponuda vrijedi do isteka zaliha, a modeli su dostupni kod ovlaštenih Peugeot koncesionara.
Izvrsna prodaja Honde CR-V
U prvih deset mjeseci ove go-dine, atrak� vna Honda CR-V bilježi rast prodaje od 125% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Zbog jedinstvenog dizajna, prepoznatljive elegancije te njegovanog sportskog duha, Honda CR-V slovi kao jedan od najpoželjnijih automobila u Hr-vatskoj. Tome u prilog svakako idu i prodajni rezulta� , iz kojih se može iš�itati da je u prvih deset mjese-ci ove godine registrirano dvjesto osamdeset primjeraka Hondi CR-V prema sto dvadeset i pet registri-ranih primjeraka u istom razdoblju prošle godine. Za izvanrednu prihva-�enost Honde CR-V na našem tržištu, svakako su najzaslužniji jedinstven dizajn, iznimna elegancija te velika doza zadovoljstva u vožnji. Pri tom ne smijemo zaboravi� i atrak� vne uštede koje za ovaj model iznose �ak do 20.000 kn.
25. studenog 2008. ME\IMURSKE NOVINE 21
U ponedjeljak, 17. studenog pro-glašeni su rezultati izbora “Europe-an Car of the Year 2009.”. Žiri sastav-ljen od 59 novinara iz 23 eurposke zemlje me�u 37 kandidata odabrao je 7 �inalista te objavio pobjednika izbora europskog automobila godi-ne - Opel Insigniu. To je druga titula za Opel od 1964. godine od kada se održava izbor za europski auto godine. 1987. godine ovu je titulu osvojila Opel Omega. Rezultati: 1.
Europski auto godine je Opel Insignia
Opel Insignia 321, 2. Ford Fiesta 320, 3. Volkswagen Golf VI 223, 4. Citroën C5 198, 5. Alfa Romeo MiTo 148, 6. Škoda Superb 144, 7. Renault Megane III 121
ME\IMURSKE NOVINE 25. studenog 2008.22
Think big.www.dacia.hr
Vlasnici Dacie navikli su dobiti više.Dacia Sandero već od 55.555 kn
Dac
ia S
ande
ro. P
rosj
ečna
pot
rošn
ja g
oriv
a: o
d 6,
9 - 7
,2 l/
100
km.
Emis
ija C
O2:
od 1
66-1
70 g
/km
. Slik
a au
tom
obila
je s
imbo
lična
.
GODINE
ili 100 000 km*JAMSTVA
Autocentar Kos, Cehovska 18, Varaždin Tel: 042 403 311
TOP LISTA DOMA�IH
TOP 2001. DODIRI OD STAKLA - NINA BADRI
02. BLUES ZA MOJU MAJKU - STILLNESS
03. AKO TO SE ZOVE LJUBAV - TONY CETINSKI
04. U�INI NEŠTO DANAS - RAMIREZ
05. DIVOTA - SONGKILLERS � . Ivanka Mazurk.
06. NE KUNI SE - BORIS NOVKOVI
07. BALADA - MOR ROLL
08. INDIJA - MASSIMO
09. SANJA SAN JUTROS -
CIMA � . HELENA BASTI
10. VOLIM BITI ZALJUBLJENA - LANA
TOP LISTA DOMA�IH
TOP LISTA DOMA�IH
TOP LISTA RADIA ME�IMURJE
TOP LISTA DOMA�IH
TOP LISTA DOMA�IH01. LANA �
VOLIM BIT ZALJUBLJENA
02. JASMIN STAVROS � EMILIJA
03. TOŠE PROESKI � NESANICA
04. LUKA NIŽETI �
NA TREN I ZAUVIJEK
05. NINA � DODIRI OD STAKLA
06. DINO DVORNIK �
HIPNOTIZIRAN �RMX�
07. TONY CETINSKI �
AKO TO SE ZOVE LJUBAV
08. BORIS NOVKOVI � NE KUNI SE
09. BARUNI � DRAGA
10. ET � VARAT U TE
01. TOŠE PROESKI �
IGRA BEZ GRANICA
02. SMS � MOJA ULICA
03. COLONIA
POD SRETNOM ZVIJEZDOM
04. VLADO JANEVSKI
RUŽ SA TVOJIH USANA
05. KINGS � ZAKUNI SE
06. BORIS NOVKOVI � RUŽO SNENA
07. LUKA NIŽETI � SLOBODNO DIŠEM
08. ITD BAND � SAMO JE TVOJE LICE
09. LEO� DVIJE VATRE
10. BORIS BABAROVI
TI NISI VIŠE MALENA
TOP LISTA DOMA�IHFORMULA 13
TOP LISTA STRANIH
01. THE LOVERS ARE LOSING - KEANE
02. HUMAN - KILLERS
03. THIS IS THE LIFE - AMY MACDONALD
04. IF I WERE A BOY - BEYONCE
05. ANOTHER WAY TO DIE -
JACK WHITE & ALICIA KEYS
06. PJANOO - ERIC PRYDZ
07. MILES AWAY - MADONNA
08. LUCID DREAMS - FRANZ FERDINAND
09. LUCIA - MARQUESS
10. LIVE YOUR LIFE - T.I. feat RIHANNA
10. COLDPLAY � VIOLET HILL
09. MAROON 5 FEAT. RIHANNA
IF I NEVER SEE YOUR FACE AGAIN
08. MANIC STRET PREACHERS
UMBRELLA
07. CHRIS BROWN � WITH YOU
06. LEONA LEWIS � BETTER IN TIME
05. ALICIA KEYS � TEENAGE LOVE AFFAIR
04. MADONNA FEAT. JUSTIN TIMBERLAKE
4 MINUTES
03. USHER FT. YOUNG JEEZY
LOVE IN THIS CLUB
02. ONE REPUBLIC � STOP AND STARE
01. RIHANAN � TAKE A BOW
10. ET � PRAZAN STAN
09. MLADEN GRDOVI
RECI MI RECI ŽIVOTE
08. JASMIN STAVROS
ŠTO BI JA S TOBOM
07. NENAD VETMA � LJUBAV
06. MATE BULI � KADA PIJEM
05. ZAPREŠI BOYS � SAMO JE JEDNO
04. DAVOR BORNO � LJUDI
03. TONY CETINSKI
UMIREM 100X DNEVNO
02. ZDRAVKO ŠKENDER
POLETI SRCE
01. DRAŽEN ZE�I � IDI
TJEDNI KALORIFER
Brzopotezni razvod Madonne i Guya
Ono što je zapo�elo idili�nim vjen�anjem u škotskom dvorcu prije nešto manje od osam godi-na okon�ano je u petak na lon-donskom Visokom sudu u samo nekoliko minuta.
Bivši supružnici nisu se u petak ni pojavili na raspravi na Visokom sudu u Londonu koja je trajala tek nekoliko minuta. Par se odlu�io na “ekspresni” razvod nakon što su 15. listopada objavili da se razilaze. Prema sudskim do-kumentima, Madonna je zatražila razvod zbog suprugovog “nerazu-mnog ponašanja”. Madonna i Guy dogovorili su se da �e podijeliti skrbništvo nad sinovima, Roccom i posvojenim Davidom.
Guy se odrekao polovice nje-zinog 300 milijuna funti vrijed-
nog bogatstva, ali mu je Madonna navodno odlu�ila dati dva miliju-na funti kao poklon, što ne�e biti uneseno u sudske dokumente. Redatelj �e zadržati i ladanjsko imanje Ashcombe, na kojem se Madonna ne tako davno u Vo-gueu predstavila kao engleska nevjesta, te 2,5 milijuna funti vri-jedan pub u Londonu. �etiri ku�e koje par posjeduje u Londonu, procijenjene na 17 milijuna funti, prodat �e a novac podijeliti.
Što se ti�e ulaska u nove lju-bavne veze, oboje se navodno i te kako dobro snalaze. Madonna je navodno bila nevjerna još za vri-jeme braka s bejzbol zvijezdom Alexom Rodriguezom, dok Guy ljubi englesku televizijsku glumi-cu Kelly Reilly.
Sevka snimila spot za pjesmu “Tridesete”
“I sama se ponekad osje�am kao da sam na trapezu i da se mo-ram vinuti visoko u zrak iznad životnih neda�a, svih žonglera i klaunova, a i moj se život puno ne razlikuje od života u cirkusu: skoro se svaki dan selim iz grada u grad da bih nave�er zabavljala publiku”, rekla je Severina u razgovoru za Gloriju i tako objasnila zbog �ega se radnja videospota za njezin novi singl “Tridesete” odvija u cirkusu.
Radnju spota osmislili su producent Viktor Drago i redatelj Vanja Vascarac, a svoju videopre-mijeru imat �e sljede�i �etvrtak.
36-godišnja pjeva�ica promijenit �e u manje od �etiri minuta šest stylinga, a osim nje bit �e tu jedan muškarac,”stara” Severina i ne-koliko životinja. A njoj se upravo svidjela njihova simbolika: konj simbolizira snagu, pas prijatelj-stvo, krotitelj muškarca, glazbe-nici veselje.
Seve najavljuje i svoju turneju koju �e zapo�eti u zagreba�kom Domu sportova 21. prosinca, dok za Ljubljanu, Split, Sarajevo, Beo-grad i još neke gradove nema to�-nih datuma.
Foto: Folk Guru za Index
EXHIBITION EVENT u disco clubu “Dijana”
Dolazak Petra Dundova U petak 28. studenog u disco
klubu “Dijana” nastupit �e hrvat-ski Mozart elektronske glazbe Petar Dundov.
Nakon premijere clubing projekta s Martinom Eyererom te obavljenoga prvog koraka u na-stojanju vra�anja istinskog i kva-litetnog klupskog izbrijavanja u naše krajeve, Exhibition clubbing
publici sjeverozapadne Hrvatske predstavlja sljede�u zvijezdu, ovaj put, doma�e elektronske glazbe. Nakon dužeg izbivanja s naših pro-stora svojim dolaskom po�astit �e nas Petar Dundov, �ije najnovije remekdjelo žari i pali klubovima po cijelom svijetu. Osim Petra, nastupit �e Exhibition rezidenti Fibo& Nino te Vj-a Eyemolestera, a vatru �e
potpaliti, iz redova “Mlade snage“ Memories of the future. Po�etak je u 21 sat, dok cijena ulaznice iznosi 40 kuna.
Exhibition clubbing publici sjevero-zapadne Hrvatske predstavlja
jedno od najve�ih imena hrvatske glazbene scene - Petra Dundova
KimberlyKimberly
Alan
47��� ������ ���� ��
sport@mnovine.hr
U pretposljednjem kolu III. HNL-istok u veli�anstvenoj atmosferi ve� dugo nevi�enoj na me�imurskim nogometnim terenima u Prelogu pred više od 1.000 gledatelja odi-gran je me�imurski derbi izme�u doma�e Mladost i Nedeliš�a koji je završio bez pobjednika 1:1 (0:0). Završnica utakmice ponudila je istinsku dramu u kojoj su gosti u posljednjoj minuti utakmici pogot-kom Duman�i�a uspjeli poravnati rezultat na 1:1 i osvojiti bod. Prije toga u 70. minuti Mladosti je vode�i zgoditka donio najbolji njihov igra� Balent, ali Preložani prednost nisu uspjeli zadržati do kraja.
Uvod u utakmicu bio je veli�an-stven zahvaljuju�i u potpunosti is-punjenoj tribini preloškog stadiona. “Glava do glave”, kažu svi koji su to vidjeli iz daljine, da je to bio impre-sivni prizor u Prelogu, barem kad je nogomet u pitanju. Tako nešto nije se dogodilo ove sezone u III. HNL-istok, a vjerojatno ni ne�e. Isto vri-jedi i za me�imurske nogometne terene, posebice kad su hrvatske nogometne lige u pitanju. Nažalost isto ne vrijedi za sam teren koji je u Prelogu daleko od idealnog i vjero-jatno je ovaj put išao više na ruku gostima, jer doma�i nisu mogli svih 90 minuta igrati kombinatorno, po-
Utakmica je protekla u feno-menalnom ozra�ju dupkom pune tribine preloškog stadiona. Sve je bilo u “engleskoj atmosferi” koju možemo vi�ati na engleskim sta-dionima, koji su svi od reda puni. Nije bilo ni incidentnih situacija, istini za volju i na terenu su obje ekipe odigrale fer i korektno, s tek nekoliko žeš�ih situacija. Uglav-nom, sve je proteklo OK, kako bi
ina�e trebalo biti, a što nažalost u nekim prošlim vremenima po-sebice kad su rivalstva u pitanju nije bio slu�aj. Me�utim, to je bio putokaz i onima mla�ima kojih je tako�er bilo puno da vrijedi do�i na nogometnu utakmicu, ne samo zbog nogometa, nego i stvarno super-atmosfere koja se nažalost doga�a jako rijetko na našim no-gometnim stadionima.
Preloška Mladost u subotu za-jedno s brojnim navija�ima putuje u Vukovar. Nakon remija u derbi-ju, Preložani bi za zadržavanje pozicije u gornjem dijelu tablice trebali slaviti na ovom gostova-nju, a i bod bi bio zadovoljavaju�i. Me�utim, to ne�e biti nimalo lako. U Vukovaru �e imati i podršku, jer uz autobus s nogometašima, idu još dva busa koja �e posjetiti hrvatski grad-heroj i pokloniti se braniteljima me�u kojima je bilo i dosta Me�imuraca. Napunjen je jedan bus i do pola drugi, pa svi
zainteresirani mogu prona�i i svoje mjesto. Sastav bi trebao biti kompletan. S druge strane, Nede-liš�e posljednje jesensko kolo igra kod ku�e. Protivnik je zahuktala Slavija. Ali u kompletnom sastavu o�ekuje se pobjeda s kojom bi je-sen mogla biti ocijenjena kao vrlo dobrom isti�e trener Mar�ec.
U posljednje vrijeme se nešto govorkalo da bi tre�eligaši mo-gli odigrati i prvo proljetno kolo, ako posluže vremenski uvjeti, ali takve, de�initivne odluke još nema. (dz)
Ostali rezulta� : Marsonia – Croa� a 2:2; Križevci – Graf. Vodovod 1:1; Olimpija – Virovi� ca 4:2; Bjelo-var – Vukovar ‘91 2:1; Slavija – NAŠK 5:2; akovo – Mladost (C) 1:2; Grani�ar – Višnjevac 4:0.
TABLICA1. Graf. Vodovod 16 10 3 3 33:14 332. akovo 16 10 3 3 26:12 333. Grani�ar 16 9 4 3 27:22 314. Križevci 16 9 3 4 26:13 305. Vukovar ‘91 16 8 3 5 27:22 276. Slavija 16 8 2 6 24:17 267. Bjelovar 16 8 2 6 27:22 268. Virovi� ca 16 7 4 5 26:17 259. Mladost (P) 16 7 4 5 28:25 2510. Nedeliš�e 16 7 2 7 22:25 2311. NAŠK 16 6 1 9 30:31 1912. Olimpija 16 5 4 7 22:28 1913. Mladost (C) 16 5 4 7 12:20 1914. Koprivnica 16 5 3 8 24:26 1815. Višnjevac 16 6 0 10 15:27 1816. Beliš�e 16 5 1 10 25:26 1617. Croa� a 16 4 3 9 16:26 1518. Marsonia 16 1 2 11 12:51 5Parovi 17. kola: Koprivnica – Grani�ar; Mladost (C) – Beliš�e; Virovi� ca – akovo; NAŠK – Olimpi-ja; Nedeliš�e – Slavija; Vukovar ‘91 – Mladost (P); Graf. Vodovod – Bjelovar; Croa� a – Križevci; Višnjevac – Marsonia.
DEKOR
Za �istu desetku
Duman�i� u posljednji trenutak za podjelu bodova
ME�IMURSKI DERBI III. HNL-istok odigran u sjajnoj atmosferi u Prelogu
sebice u drugom dijelu, kad je teren dodatno “izoran”.
Na kraju pak su naravno puno zadovoljniji bili u redovima gostiju. Trener Mar�ec govorio je o velikom zna�enju boda iz ovog derbija za ne-deliš�anski klub:
- Pretpostavljao sam da nas �eka iz više razloga težak zada-tak, prvenstveno jer je preloška ekipa u puno “nogometnijem” ri-tmu nego moja. Sre�om, ovu uta-kmicu odigrali smo kompletni, imao sam puno širi igra�ki izbor nego na prethodnim utakmicama i to nam je puno zna�ilo, posebice u trenucima kad smo morali lo-viti rezultat u kojima smo uspjeli napraviti pritisak i na kraju se po-kazalo da Duma nije zaboravio zabijati važne golove, iako u ovom trenutku je više posve�en možda su�enju, nego nogometu.-
Nogomet je igra u kojoj se ne smiješ opustiti niti na trenutak. Preložani kao da su pomislili da je ve� sve gotovo, jer je kako se uta-kmica približavala kraju, pritisak gostiju jenjavao, pa su pokušali pri kraju utakmice sti�i i do drugog zgoditka. Kao da su zaboravili malo na obranu, što ih je na kraju koštalo pobjede. Trener Ba�ari nije mogao prežaliti dva izgubljena boda:
- Kad si tako blizu osvajanju sva tri boda, onda je još teže pri-
bice u prvom dijelu. Smatraju da suda�ka trojka nije bila na nivou derbija. Posebice ih boli poništeni zgoditak Jari�u, iako je pomo�ni sudac odmah po upu�ivanju lopte u kazneni prostor gostiju signa-lizirao zale�e. Naravno, to bi sve vjerojatno zaboravilo da je ostalo 1:0, ovako je naravno bilo teško prihvatiti �injenicu da si ostao bez dva boda doslovce pred posljednji su�ev zvižduk.
Ipak, kad se sve zbroji i oduz-me, svakome po bod je najrealnije. Naravno, ako u uzvratu u prolje�e neka od ekipa slavi pobjedu onda �e to biti OK, me�utim, ako bude ponovno neriješeno, onda je možda bolje da svatko uzme tri boda npr. kao doma�in. Me�utim, zbog toga je nogomet najvažnija sporedna stvar na svijetu, jer se ne može predvidjeti što i kako �e se odvijati doga�anja na terenu, pa sigurno u ovom tre-nutku je najmanje bitno što �e biti na prolje�e. Iako, u drugom dijelu sezone, ove dvije ekipe �ekaju �ak dva sudara. Najprije na po�etku sezone u kupu, a na kraju ponovno u prvenstvu. O�ito �e biti ponovno dosta razloga da se pogleda trenu-ta�no dva najbolja me�imurska kluba nakon Me�imurja.
(Dejan Zrna, foto: Zlatko Vrzan)
hvatiti realnost jer si izgubio dva. Mi bi s ovom pobjedom prakti�ki završili svoj zadatak za ovu jesen, posljednje kolo u Vukovaru bilo bi za nas bonus i sve što bi tamo uradili bio bi veliki plus za pro-lje�e.
Iako je sezona pri kraju, a jedna i druga ekipa nisu u punom trenaž-nom procesu, utakmica je imala vrlo dobar tempo. Pri same uzbudljive završnice koja je donijela golove, bilo je prilika na jednoj i drugoj strani. Doma�i su imali više od igre, nekoliko izglednih situacija, dobrih šuteva, ali su odli�ne prilike, možda �ak i bilje imali gosti. Doma�ima je nedostajalo više koncetracije u za-vršnici, Krznar nije bio pravi (opet
ga je minuli tjedan po�elo zezati ko-ljeno op.a.), iako je on imao najbolje šanse za doma�e. U redovima gostiju najopasniji je bio Baksa. Golubi�a se prakti�ki nije vidjelo na terenu, je-dino što je promašio prvu, a možda i najve�u priliku na utakmici, osim naravno zapucanog penala Jageca u 74. minuti. U dvije dobre prilike bio je i Baksa i nije loše pucao, jednom pri kraju prvog dijela nogom, a u drugom navratu u nastavku glavom, ali je Mar�ec odli�no reagirao.
Trener Mar�ec je zadovoljan kako je reagirala njegova mom�ad tijekom svih 90 minuta..
- Doma�i su nametnuli ri-tam u prvom dijelu i jedino što nam je preostalo da pokušamo biti opasni iz kontranapada i to nam je uspijevalo. Posebno sam zadovoljan što nismo pali u na-stavku, dapa�e, mislim da smo u drugom dijelu bili ravnopravan protivnik, imali svoje prilike, za-pucali penal, ali opet mislim da smo zaslužili taj bod, jer se nismo predali do zadnje minute.
U doma�im redovima nisu pak krili razo�aranje su�enjem, pose-
Nedeliš�anski napada� Baksa opasno je prijetio doma�em vrataru Mar�ecu, ali je ovaj oba puta izašao kao pobjednik
POSLJEDNJE kolo jeseni
Nedeliš�e sa Slavijom, Preložani u Vukovaru
MLADOST (P) – NEDELIŠ�E 1:1 (0:0)
PRELOG. Stadion Mladosti. Sudac: Vrabec - 6 (Sl. Brod). Pomo�nici: Radi� i Sudari�.Strijelci: 1:0 Balent (71), 1:1 Duman�i� (90).MLADOST: Mar�ec 7, Radikovi� 6, Ba�ari 6, Vutek 6,5, Jari� 6, Habuš 6, Krznar 6 (od 87.
Hižman - ), Kralji� 6, Vuk 6 (od 63. Bukal 6), Balent 7,5, Sabol 6,5 (od 81. Rogina -). Trener: Zlatko Ba�ari.
NEDELIŠ�E: Posavec 6,5, Golubi� 6, Celinger 6, $ukes 6, Vibovec 6,5, Zavrtnik 6, Bujani� 6, Belovi� 6,5, Zanjko 6 (od 61. Perko 6), Baksa 7 (od 68. Periši� -), Jagec 6 (od 76. Duman�i� 7). Trener: Nenad Mar�ec. Igra� utakmice: Davor Balent.
16. rujna 2008.44 �� ������ ������
Me�imurje je odradilo prvi od dva za-crtana cilja na završetku prvog dijela sezo-ne. Kako bi se na kraju mogla izre�i ocjenja +3 za kompletnu jesen, posebice s obzirom da je klub bez uprave i bio pun turbulencija potrebna je pobjeda u posljednjem jesen-skom kolu u Žrnovnici protiv Mosora, jer samo s njom �e Me�imurje zadržati bodov-ni zaostatak za vode�om �etvorkom koji nudi izglede da se u nastavku može zauzeti jedno od prva �etiri mjesta koje izravno vodi u I. HNL. I peto mjesto nudi kvalifika-cije za prvoligaško društvo, ali bilo bi ipak ljepše da se bez dodatnih trauma ponovno izbori prvoligaški status. To �e se ove se-zone mo�i u�initi “nikad jednostavnije”, ali ostaje za vidjeti ho�e li se prilika isko-ristiti. Ina�e, utakmica protiv Vinograda-ra ponudila je jednu rekli bismo rutinsku pobjedu Me�imurja. Iako tako nešto nije izgledalo na po�etku kad su gosti dobili izvrsnu priliku da povedu. Sre�om posla
oko izvo�enja jako sumnjivo dosu�enog jedanaesterca za goste (ina�e sudac Sušac bio je iznimno slab op.a.) primio se vratar gostiju (!?) i isti nije iskoristio.
Naime, Vinogradarov vratar Kopri� pucao je najstrožu kaznu u 9. minuti uta-kmicu, no njegov udarac obranio je Bano-vi�.
Ubrzo su gosti kažnjeni. Pet minuta kasnije Lima je pokušao ubaciti, ali loptu skre�e netko od igra�a u zelenom dresu i lopta je u mreži. Zakucao ju je za svaki slu-�aj Vuka, iako nije trebalo kažu službene osobe, lopta je bila ve� preko crte.
Drugi gol nakon toga “visio je u zra-ku”, a gostuju�i vratar Kopri� odli�nim se intervencijama donekle “izvadio”. Ipak, u 34. minuti nije mu bilo spasa. Bio je to potez utakmice. Darmopil je sjajno opalio lijevom nogom i pogodio neobranjivo s više od 25 metara. Opet je sjajno radila njegova ljevica, iako mu je “prirodna” desna noga. I
tu je utakmici više-manje bio kraj.Do kraja poluvremena jedino uzbu�e-
nje priredio je doma�i vratar koji je umalo nespretno u vlastitu mrežu propustio po-vratnu loptu svog suigra�a.
U nastavku se kona�no u nekoliko na-vrata “probudio” o�ito ve� lagano uspa-vani Leo kojem izgleda ne pašu ove niske temperature. Odli�no je mladi Brazilac probio stranu i onda idealno naciljao Vuku za kona�nih 3:0.
Ostaje nakon ova tri boda sve isto kao i uo�i ove utakmice, jer nije bilo kikseva, osim što je u derbiju Istra deklasirala Karlovac. Ostaje tako�er pitanje mogu li Karlov�ani u proljetnom nastavku održati nivo �orme od jeseni. Bilo kako bilo, Me�i-murju trebaju sva tri boda u posljednjem kolu. Za tako nešto trener Kova�evi� bi u subotu trebao imati na raspolaganju sve igra�e.
(D. Zrna, �oto: Vjeran Žganec Rogulja)
II. HNL - Nakon pobjede protiv Vinograda, Mosor “ocjenjuje” jesen
Utakmica jeseni u ŽrnovniciOstali rezulta� : Istra 1961 – Karlovac 2:0; Hrvatski dragovoljac – Pomorac 3:1; Lokomo� va – Solin 4:2; Imotski – Mosor 2:0; Trogir – Slavonac CO 0:1; Suhopolje – Segesta 0:1; Moslavina – Junak 0:2.
TABLICA1. Slavonac CO 14 10 4 0 25:9 34
2. Istra 1961 14 9 3 2 21:7 30
3. Karlovac 14 9 2 3 23:13 29
4. Lokomo� va 14 9 1 4 30:19 28
5. Me�imurje 14 7 2 5 35:19 23
6. Solin 14 6 2 6 20:17 20
7. Junak 14 6 2 6 20:27 20
8. Segesta 14 5 4 5 20:22 19
9. Imotski 14 5 2 7 17:19 17
10. Hrv. Dragovoljac 14 4 4 6 17:23 16
11. Pomorac 14 4 3 7 13:21 15
12. Mosor 14 4 3 7 9:17 15
13. Vinogradar 14 3 5 6 15:24 14
14. Suhopolje 14 3 3 8 16:23 12
15. Moslavina 14 2 4 8 11:25 10
16. Trogir 14 1 6 7 14:21 9
Parovi 15. kola: Junak – Trogir; Segesta – Moslavina; Mosor – Me�imurje; Solin – Imotski; Pomorac – Lokomo� va; Karlovac – Hrvatski dragovoljac; Slavonac CO – Istra 1961.
ME�IMURJE – VINOGRADAR 3:0
�AKOVEC. Stadion Mladosti. Sudac: Sušac (Novi Mikanovci). Pomo�nici: Antolovi� i Gradi-štanac. �etvr� sudac: Novak. Delegat: Šokovi�.
Strijelci: 1:0 Cicero Lima (14), 2:0 Darmopil (33), 3:0 Vuka (63).
ME�IMURJE: Banovi�, Pintari�, Georgijevski (od 60. Miatovi�), Para�, Cicero Lima, Žuljevi�, Darmopil, Miši�, Vuka, Slunjski (od 46. Ba�eli�-Grgi�), Eliomar (od 88. Vru�ina). Trener: Mario Kova�evi�.
VINOGRADAR: Kopri�, Badrov, Povrženi� (od 78. Verhas), Zore, Babi� (od 46. Maroslavac), Pinherio (od 46. Domjani�), Biškup, Makarun, Brgles, Kuli�, Peraica. Trener: Damir Mužek.
Žu� kartoni: Ba�eli�-Grgi�, Miši�, Pinherio, Pintari�.
Igra� utakmice: Mario Darmopil.
Brazilac Lima odigrao je još jednu vrlo dobru predstavu ove jeseni i postigao zgoditak
���������� ����� ��
Najvažnija vijest za hrvatsku javnost, posebice sportsku i gi-mnasti�ku organizacija Prvenstva Hrvatske i završnice Hrvatskog gi-mnsti�kog kupa sigurno je upozna-vanje s vrhunskim gimnasti�kim centrom koji danas ima Me�imurje u SGC Aton Nedeliš�e i kojem su se svi divili i govorili “da je nama barem nešto sli�no”. Me�imurje i Hrvatska su dobili uvjete kakve se poželjeti može i brige za daljnji ra-zvoj gimnastike posebice u našem kraju ne bi trebalo biti. Drugo je pi-tanje ho�e li se “roditi” novi gimna-sti�ki šampioni ili pak može li Filip Ude ponoviti uspjeh kao što je to ove godine bilo osvajanje olimpijskog srebra.
To ne ovisi samo o formi i “for-muli za uspjeh” koju su napisali i ve� realizirali na temu “Filip Ude” naj-odgovorniji ljudi GK Marijan Zadra-vec Macan �akovec, ve� i ponešto o sre�i, sportskoj formi itd. Me�utim, da se uz daljnje ulaganje u ovaj sport i potporu kako sponzora, tako i sve-kolike zajednice, kako na državnom nivou, tako i lokalnom, mogu o�eki-vati nove uspjehe i potvrdu odra�e-noga na višesatnim treninzima po-tvrdilo je i ovo državno prvenstvo koje je SGC Aton poslužilo samo kao uvodna proba u ono što klub i ovaj centar žele organizirati 2010. - na-tjecanje u Svjetskom kupu.
PRVENSTVO HRVATSKE u gimnastici na veliku scenu izbacilo novog me�imurskog gimnasti�kog “dragulja”
Nikola Dudek osvajanjem sedam seniorskih medalja najavio velike stvari
Uz veliki broj doma�ih uzva-nika, posebni gosti natjecanja su dosadašnji olimpijci u gimnastici: Slovenac Miroslav Cerar, najtrofej-niji olimpijac našeg doba, global-na gimnasti�ka ikona i sportski slovenski idol, kao i velika imena hrvatske gimnastike Ivan �aklec,
Erna Hawelka Ra�enovi� i Marcel Markulin. Svi oni ostali su odušev-ljeni vi�enim u Nedeliš�u i kazali da svi oni koji se bave ovim spor-tom sada imaju odli�ne uvjete u kojima mogu provoditi sate i sate kako bi usavršili vježbe, što nije bio slu�aj nekad.
Ministarstvo znanosti, obra-zovanja i športa uru�ilo je u po-nedjeljak tri nagrade za životno djelo te dvanaest dobitnika godiš-njih Državnih nagrada za šport “Franjo Bu�ar” u 2008. godini.
Nagradu za životno djelo do-bili su: Ivo Cipci, Željko Mataja i Jo-sip Modri�, dok su 12. ravnoprav-nih godišnjih nagrada dobili: Bra-nimir Budeti�, Igor Koprivnikar, Darko Kralj, Boško Lozica, Matej Mami�, Vlatko Markovi�, Snježa-na Pej�i�, Mirna Rajle-Bro�anac, Sandra Šari�, Filip Ude, Martina Zub�i� i Hrvatska udruga zdrav-stvenih djelatnika u košarci.
Po pravilniku svakom do-bitniku nagrade za životno dje-lo dodijelit �e se povelja i zlatna medalja s likom Franje Bu�ara te nov�ani iznos od 50.000 kuna neto, dok �e svaki dobitnik godiš-nje nagrade (pojedinc, ekipa ili udruga) dobiti povelju i medalju s likom Franje Bu�ara te nov�ani iznos od 20.000 kuna neto.
Nagrade i priznanja dodijelje-na su dobitnicima 25. studenoga na dan ro�enja oca našeg olim-pizma Franje Bu�ara. (dz)
Prigodnim rije�ima obratili su se predsjednik kluba doma�ina mr. Stevo Tkal�ec i predstavnici lokalne zajednice, a natjecanja je otvorenima proglasio Ivan Škoro, predsjednik Hrvatskog gimnasti�-kog saveza. U prigodnom progra-mu nastupile su navija�ice skupine Livi i KUU Selja�ka sloga Nedeliš�e. Natjecanja je pratio i srebrni olim-pijac iz Pekinga Filip Ude, dok je Tina Erceg, koja se tako�er natje-cala na OI u Pekingu, sudjelovala u ocjenjivanju u redovima sudaca.
Predsjednik GK Marijan Za-dravec Macan Stevo Tkal�ec isko-ristio je priliku da uru�i skromne poklone našim ovogodišnjim olim-pijcima Tini Erceg i Filipu Udeu te im poželio još mnogo sportskih uspjeha u budu�nosti, a svim natje-cateljima poželio puno sportskog uspjeha.
Gimnasti�ke legende u Atonu
Dudek pokorio konkurenciju
I dok hrvatski mediji slave Aton (kak bi rekli mi v Me�imurju nig-dor ne znaš tko te tapša jer zaista tak misli, a tko drži �igo v žepo, ali ovaj put Stevica more biti stvarno sretan, jer su oni koji su došli sa strane ostali zadivljeni op.a.), a gimnasti�ke legende s divljenjem opisuju kako je to bilo nekad, a kako danas, gimnastika ide dalje. Kad je tako nešto u pitanju, onda u redovima �akove�kog kluba mogu biti itekako zadovoljni. Naime, Filip Ude o�ito dobiva itekako ozbiljno konkurenciju za odlazak na OI u London. Kako stoje stvari, tamo �e mo�i vježbati samo 1 hrvatski gimnasti�ar kad je u pitanju izra-van plasman iz višebojskog dijela natjecanja. Svi drugi �e mo�i oti�i u London 2012. jedino ako na SP po spravama koje �e biti godinu dana ranije osvoje neku od medalja. I to navodno ne�e biti dovoljno, jer bi i oni mogli dobiti neke dodatne uvje-te. Zaista prokleto težak zadatak, jer teško je o�ekivati da hrvatska gimnastika može imati gimnasti�-ku vrstu koja može ostvariti pla-sman na OI u Londonu.
Koliko god gimnasti�ka specija-lizacija u Hrvatskoj imala medijski odjek jer su neki poput Seligmana i
Možnika, naravno uz višebojca Udea po�eli postizati svjetski zapažene rezultate, ipak se vidi da Svjetska gi-mnasti�ka federacija nije sklona toj ideji i da je višeboj i dalje najcjenjeniji u ovom sportu. Stoga je velika stvar što nakon Filipa Ude, me�imurska gimnastika ima još jednog aduta za olimpijsku utrku - Nikolu Dudeka.
Novi �akove�ki gimnasti�ki dragulj Nikola Dudek pokorio je konkurenciju na 17. prvenstvu Hrvatske u gimnastici koje je odr-žano u Atonu u Nedeliš�u. U prvom nastupu u seniorskoj konkurenciji slavio je pobjedu u višeboju i sku-pio najve�i broj medalja po sprava u srazu sa svim najboljim hrvatskim gimnasti�arima osim srebrnog olimpijca Filipa Ude koji se oporavlja od operacije ramena. Dudek je s vr-lo solidnim zbirom bodova 82,850 slavio pobjedu u višeboju dok je i na svakoj spravi osvojio medalju. Zlato mu je pripalo na ru�ama i karikama, srebro na konju s hvataljkama, pre�i i tlu, a bronca na preskoku. Šteta što je u drugom skoku na preskoku lo-še dosko�io jer bi vjerojatno i na toj spravi osvojio zlato.
Sa 17 godina na 17 državnom prvenstvu Dudek je najavio velike stvari.
Tijana Tkal�ec i Tanja Delladio pokupile su brdo medalja kod seni-orki, ali bez konkurencije. Oba dvije su tek u fazi povratka u vrhunsku gimnastiku, tako da prave vježbe
tek trebaju usvojiti. Medalje za GK Marijan Zadravec Macan �akovec osvajali su u svojim uzrasnim ka-tegorijama još: Stella Petran, Mari-jana Petri�, Alen Vinko i Matija Vin-ko. Ukupno je osvojeno 29 medalja i time je me�imurska gimnastika potvrdila talent i vrijednost.
Sportski direktor Vukoja bio je zadovoljan kako je sve prošlo, iako vremena za odmor gotovo da nema. Stvari se odvijaju filmskom brzinom i taj ritam treba slijediti. Ipak rekao nam je važnost ovog natjecanja za SGC Aton i GK Marijan Zadravec Macan.
- Po�eli smo se kaliti i u orga-nizacijskim poslovima velikih natjecanja, a ako je suditi po pr-vim reakcijama i u tome �e imati puno uspjeha. Gimnastika je u Atonu potvrdila da je tu njezin sportski dom na nacionalnoj ra-zini. Više od 400 natjecatelja u muškoj i ženskoj konkurenciji pod budnim okom sudaca pred-vo�enih vrhovnom sutkinjom Dunjom Lederer, me�unarodnom sutkinjom 3. kategorije ostalo je impresionirano mogu�nostima koje imamo. Naravno, to je samo prvi korak, ve� sljede�e godine organizirat �emo puno ja�a, me-�unarodna natjecanja i pokazati da možemo organizirati najve�e priredbe poput Svjetskog kupa kojeg želimo ovdje 2010. godine, zaklju�io je Vukoja.
(D. Zrna, foto: Z. Vrzan)
NAJVE�A godišnja nagrada za sport
Filipu Ude najviše državno sportsko priznanje
Ude u gledalištu, Erceg u ulozi sutkinje
Novi me�imurski gimnasti�ki dragulj Nikola Dudek uzeo je 7 seniorskih medalja
Tijana Tkal�ec je u odsustvu Tine Erceg osvojila najviše ženskih
seniorskih medaljaI u ženskoj gimnastici �akove�ki klub ima nadarene klinke
���������� ������
Rukometaši Perutnine Pipo IPC i dalje ne znaju za pobjedu u gosti-ma. To nije promijenilo ni 10. kolo Premijer lige i gostovanje u Metko-vi�u. Put doline Neretve �akov�ani su krenuli u okrnjenom sastavu bez Baloga i Turka te od prije ozlije�e-nih Vidakovi�a i Lesjaka, ali i sam autobus je više li�io na ambulantu. Na ozljede su se žalili "avar, Lon�ar, Pažin, a Arnaudovski je putovao s temperaturom. Najzaposleniji �o-vjek u me�imurskoj ekspediciji pre-ma jugu Hrvatske bio je fizioterape-ut Boris Klari� koji je uspio koliko toliko skrpati mom�ad za utakmicu u �etvrtak.
U gradu mandarina u odboru za do�ek bila su dva poznata lica; Luka Rakovi� i Igor Kara�i� – jedan bivši igra� Perutnine Pipo IPC, a drugi na posudbi u Metkovi�u.
Politika je pomogla da se Met-kovi� nakon što je proglašen ste�aj ipak zadrži u najelitnijem rangu Hrvatskog rukometa. Igra�i koji su svoje angažmane našli po ostat-ku Hrvatske, pred sam po�etak prvenstva doslovce su se morali preko no�i vratiti u svoj bivši klub. Jedan od takvih je bio i Kara�i�. Uz to, Metkovi�u je ruku spasa pruži-lo i Croatia Osiguranje preko sive eminencije hrvatskog rukometa Zorana Gopca koji je bez previše okolišanja ustupio nekoliko igra-�a. Uz jednu bitnu naznaku – i da-
lje su na platnoj listi zagreba�kog kluba.
No, ostavimo sada pri�u o to-me kako i zašto Metkovi� ipak igra Premijer ligu. Metkovi� se kroz po�etak prvenstva isprofilirao kao jedan od najozbiljnijih kandidata za osvajanja titule viceprvaka, redovi-to pobje�uje kod ku�e, u gostima se gubilo jedino od Croatia Osiguranja, a mali kiks bio je remi u Našicama. Uz sve navedeno, a dodaju�i ozlje-de, Perutnina Pipo IPC je bila veliki autsajder. Me�utim, po�etak dvo-boja sugerirao je sasvim suprotno, motivirani �akov�ani zapo�eli su lavovsku bitku i vodili sve do 12. minute i 7:7. U tom dijelu ni jedan ni drugi vratar nisu napravili ništa spektakularno, ali 6-0 obrambena varijanta Me�imuraca djelovala je bolje. Doma�i trener umjesto Uvo-di�a na vrata šalje Grani�a i ovaj mu uzvra�a na ukazano povjerenje serijom �enomenalnih obrana, do kraja utakmice sakupio ih je 17.
Bio je tu još jedan bitan �imbenik koji je skrojio tijek susreta – suda�ki par Lovri�-Petkovi� iz Zagreba koji je za doma�ina navijao i pred “tv-svje-docima”. Nisu pomogli ni prigovori trenera Borkovi�a, za svoje glasno tuma�enje rukometnih pravila igre bio je nagra�en žutim kartonom.
Nakon što je Metkovi� u 19. minuti poveo s 11:10 do kraja polu-vremena uspjeli su iskoristiti ve�i
broj tehni�kih pogrešaka gostiju i za završiti ga velikim vodstvom od 21:15.
I poslije predaha stvara su se nastavile odvijati kao i pri kraju drugog dijela. Goste iz �akovca i dalje je mu�ila velika neefikasnost, ziceri su se i dalje promašivali kao na teku�oj traci. Sva sre�a da je Sla-doljev u svom drugom izlasku na parket proradio pa je koliko toliko držao zaostatak. U 50. minuti Bor-kovi�ev tim kre�e na sve ili ništa i stiže sa na tri gola zaostatka kod 30:27. Više od toga nije išlo i Metko-vi� na kraju slavi sa 37:30.
Upisan je još jedan poraz, a uta-kmica je bila posebno emotivna za jednog u pobjedni�kom sastavu, Igora Kara�i�a. - Bilo mi je jako �ud-no igrati, sve de�ke poznam i na�i se na suprotnim stranama zaista nije bilo lako. De�kima iz �akovca treba �estitati, svaka im �ast, borili su se, igrali muški, �ak i zaprijetili, ali Metkovi� je ove sezone prejak da bi mogao gubiti bodove kod ku-�e. Ovdje (na posudbi) je dobro, na ništa se ne žalim, ali na godinu se vra�am u Perutninu Pipo IPC. Dao sam rije� predsjedniku Kavranu i mislim je održati.
Najbolji pojedinac je bio zagre-baš na posudbi u Metkovi�u, Marko Kopljar sa 14 pogodaka, dok su kod gostiju Pažin i Arnaudovski zabili po 8, a Sladoljev je dodao 13 obrana.
- Uz sve ozlje�ene i bolesne igra-�e te protiv iznimno jakog doma�ina nismo mogli bolje. De�ki su umorni i sada je najvažnije da se posvetimo onome što je pred nama, a to su dvije doma�e utakmice protiv Moslavine i Karlovca. Iskoristit �emo razdoblje od skoro dva tjedna da se odmori-mo i zalije�imo, a onda kvalitetnim treningom stvorimo pobjedni�ku �ormulu za utakmice gdje moramo uzeti bodove. Povla�imo pouke iz Metkovi�a i idemo dalje, rekao je trener Borkovi�.
Razdoblje koje slijedi bit �e iznimno bitno jer se nakon Karlov-ca prvenstvo po�inje igrati u ritmu srijeda subota i tek tu �e do izražaja do�i fizi�ka pripremljenost.
(tj)
TABLICA1. Croa� a Osig. 9 9 0 0 355:206 182. Metkovi� 10 8 1 1 314:311 173. Siscia 10 5 3 2 276:250 134. EMC-Split 9 5 2 2 247:242 125. Varteks DC 9 5 1 3 255:253 116. Pore� 9 4 3 2 233:236 117. Karlovac 8 4 2 2 218:204 108. Medveš�ak KM 9 4 2 3 241:236 109. Nexe 9 3 3 3 260:262 910. Pipo IPC 10 4 0 6 282:293 811. Zamet 10 3 1 6 268:286 712. Moslavina 10 3 1 6 280:304 713. Osijek EM 11 3 1 7 272:307 714. Bjelovar 10 3 0 7 262:283 615. Umag 9 2 0 7 247:268 416. Dubrava 10 1 0 9 283:354 2
Preložani “izravnjavani” i “de-setkovani” nisu uspjeli zabilježiti na gostovanju u Kaštel Starom poziti-van rezultat, iako nisu bili daleko. Izgubili su utakmicu 31:28 (15:13). O�ito �e se preloški sastav tijekom stanke morati posložiti igra�ki, ali i na klupi, kako bi se u nastavku sa-�uvao status. Naime, nakon prekida protiv Solina Prelog je ostao bez tre-nera Peteka koji je kažnjen sa �etiri utakmice kazne, a vrlo vjerojatno više se ni ne�e vratiti na prelošku klupu. Naime, sve glasnije se pri�a da bi se na trenersku poziciju trebao vratiti Saša Ku�ek nakon što se ovaj razišao s Nexe. Tako�er je utakmi-ca registrirana 10:0 Solin, a Prelog kažnjen s oduzimanjem jednog bo-
da. Nakon 9 odigranih kola Prelog je stigao na pretposljednje mjesto tablice s 5 bodova i ima samo bod više nego zadnji Trogir. Što se ti�e kazni u vezi utakmice sa Solinom kad se zbroje sve nov�ane kazne na kraju ispada da �e HRS kasirati oko 1.000 eura, naravno u kunama. Od igra�a kažnjen je samo Martinjak, a što se ti�e službenih osoba najgore je prošao $uro Ujlaki kao mjeritelj vremena koji tu dužnost ne smije obavljati narednih 6 mjeseci. Bez obzira na sve probleme Prelog ne bi smio propustiti priliku i predstoje-�e subote 29. studenog na doma�em terenu svladati Slatinu. Utakmica se igra u preloškoj sportskoj dvorani od 19 h. (dz)
Težak poraz od 36:12 ruko-metašice �akovca doživjele su u $ur�evcu od Nature Agro, vode-�eg sastava lige i �avorita za na-slov prvaka u utakmici 9. kola II. HRL za žene sjever. �akov�anke ni u jednom trenutku nisu uspjele nametnuti svoju igru, tako da se pobjednik znao ve� na kraju pr-vog poluvremena. U $ur�evcu su za �akovec igrale: Kolak, Križai�, T. Horvat, Šulj, Gudlin(3), Modri� (5), Hegeduš, Jurkovi� (6), Cerovec (2), Veble, I. Horvat (2), Mar�ec, Vu-grinec (4), Sklepi�. Trener: Stjepan Golik.
REZULTATI 9. KOLA: Natura Agro-�akovec 36:22, Podravka Li-no-Darda 46:20, Pan $akovo-Brod Gymnasium 21:22, Dragovoljac-Pitoma�a 25:30, Vinkovci-Bjelovar 30:28, Zelina-Ivanec 47:26.
POREDAK: Natura Agro 18, Podravka Lino 16, Zelina 14, Brod Gymnasium 12, Pitoma�a 11, Vin-kovci 8, Bjelovar7, Darda 6, �akovec 6, Pan $akovo 4, Dragovoljac 4, Iva-nec 2 bod(a)ova.
U subotu �akovec do�ekuje Ivanec. Utakmica �e se igrati u dvo-rani Graditeljske škole �akovec od 17 sati. (sm)
PREMIER HRL – O�ekivani poraz Perutnine Pipo IPC
I dalje bez pozitivnog rezultata u gostima
PRVA HRL - muški
Poraz Preloga u Kaštelu, Solin dobio 10:0 prekinutu utakmicu!
II. HRL ZA ŽENE - sjever
U raljama favoritkinja za prvaka
Minule subote u odli�noj or-ganizaciji KK Nedeliš�a održano je državno prvenstvo za uzrast juniora i juniorki do 17 godina starosti u kareteu. Prvenstvo je održano u �akove�koj dvorani GŠ. Doma�ini i organizatori iz Ka-rate klub Nedeliš�e nisu sve samo organizirali za pet, ve� su osvoji-li isto toliko medalja – pet: jedno zlato dva srebra i dvije bronce.
Zlatom se okitio Nikola Horvat u lakoj (-55 kg) katego-
riji. Srebro je osvojila Damira Sutnjak u srednjoj (-53 kg) ka-tegoriji, iako je nominalno još kadetkinja.
Broncu je pak osvojio Stje-pan Bešeni� u srednjoj (-61 kg) kategoriji nakon dvije pobjede i jednog poraza. U ekipnom dijelu još dvije medalje za Nedeliš�e. U muškoj konkurenciji srebro, a u ženskoj bronca. Tako je Nedeli-š�e ukupno tre�i klub Hrvatske u juniorskoj konkurenciji.
Za našim odbojkašima težak je tjedan, koji im je donio jedno razo-�aranje ali i jedan lijep rezultat. U Kupu su naime teško poraženi od Karlovca, da bi mnogo bolji bili protiv nešto slabijeg protivnika u Šibeniku. Hrvatski odbojkaški kup, 2. kolo:
Me�imurje Centrometal – Kar-lovac 0:3 (16:25, 12:25, 14:25); I. hrvatska odbojkaška liga, 7. kolo: Šibenik – Me�imurje Centrometal 0:3 (23:25, 18:25, 20:25).
Karlov�ani su opet gostovali u Atonu i nakon svega tri dana ubilje-žili i drugu pobjedu nad mom�adi Me�imurje Centrometala. Susret je od prve lopte u zraku pokazao da su Karlov�ani nau�ili lekciju iz pr-venstva i da sada znaju kako s Me�i-murcima ne mogu s pola gasa.
Rezultat govori o teškom porazu naših odbojkaša, a on to i jest bio, pri-znaje i trener Sre�ko Horvat: “�ini se da smo se ovim susretom oprostili od Kupa, Karlov�ani su nabili toliku poen razliku da bi nam u uzvratu trebalo �udo. No, ne žalim za ni�im, jer smo odigrali bez cijele standardne sred-nje linije, pošto je Kova� bio bolestan a Marin Posavec poslovno odsutan. Improvizirali smo s Marciušom i Pe-tranom na tim mjestima, nije to bilo to i jasno je kako smo izgubili.”
Bez problema do pobjede u ŠibenikuNakon poraza u kupu, Cen-
trometal je nastavio prvenstvenu
utrku.U 7. kolu I. HOL otputovali su u Šibenik s titulom �avorita. Šiben-�ani su naime još od prošle sezone u odre�enim problemima, ove su ubilježili samo jednu pobjedu, pa je bilo logi�no pretpostaviti da �e naši uzeti barem bod.
Uzeli su me�utim sva tri boda, i to s �istih 3:0. Otpor su doma�i pru-žili tek u prvom setu, nakon �ega su parket prepustili Me�imurcima, ko-ji drugi i kona�no tre�i set osvajaju glatko.
Treba re�i da je Centrometal i u Šibeniku bio bez Kova�a, koji je još uvijek bolestan, dok su Tomica Posavec i Petran bili lagano bolesni. Utjecalo je to na igru, pa utakmica nije pokazala ono najljepše od od-bojke, no naši su odigrali koliko je trebalo za ukupno 11 bodova i peto mjesto prvenstvene ljestvice. Najbolju je svoju rolu u toj utakmici odigrao bivši Šiben�anin, sada igra� Centrometala, tehni�ar Mario Gru-biši�.
“Pred nama je uzvrat Kupa, kojeg odlazimo odraditi, i zatim još jedno gostovanje, mnogo teže no u Šibeniku. Idemo u Sisak, koji je na po�etku sezone jasno obja-vio svoje pretenzije za vrhom lje-stvice, poja�ali su se i imaju zbilja kvalitetnu ekipu, No, mi �emo im se maksimalno suprotstaviti, a možda do�emo do boda”, rekao je trener Horvat.
(Ivana Strahija)
DRŽAVNO karate juniorsko prvenstvu
Organizacija za pet, kao i osvojeni broj medalja
OK CENTROMETAL – odigrao dvije utakmice
U Kupu slabo, u prvenstvu odli�no
«Pun�ecovi» 13-godišnjaci na posljednjem su turniru sezo-ne potvrdili sjajne ovogodišnje rezultate i najavili blistavu 2009. Na Pozivnom turniru izbornika za dje�ake do 13 godina, pozna-tijem kao Masters, na kojem su se okupila 16-orica najboljih, Karlo Škvorc osvojio je drugo, a Marin Šuica tre�e mjesto.
Prvog dana, 15. studenog, igrane su kvalifikacije po round robin sistemu. Karlo je bio po-stavljen kao drugi nositelj te je u svojoj grupi nanizao pobjede nad Serdaruši�em iz Umaga 6/2,6/1, Brankom Lon�arevi�em iz Zagre-ba 7/6,6/4, i Draženom Vukom iz Splita, šestim nositeljem, 6/4,6/4, dok je Marin kao osmi nositelj svladao Filipa Kraljevi�a iz Rije-ke 6/0,6/1, Damjana Peterlina iz Zagreba 6/2,6/1, te najzna�ajnije Dinu Hadžali�a iz Zagreba, ina�e �etvrtog nositelja kvalifikacija, sa 2/6,6/1,6/0.
Time su se plasirali u glavni turnir u kojem su osmorica naj-
boljih igrali na ispadanje. Karlo je u prvom kolu bio bolji od �ubeka iz Zagreba 6/3,6/3, a Marin od Franka Mio�i�a iz Splita 7/6,6/3. U polufinalu Karlo je nastavio niz protiv Dine Hadžali�a i pobijedio s 4/6,7/6,6/2, dok je Marin išao na prvog nositelja "ori�a iz Splita, te izgubio 2/6,0/6.U finalu je sli�no prošao i Karlo. "ori� je slavio sa 6/1,6/0, i time potvrdio da je naj-bolji ove sezone. Ipak, tako U su-sretu za tre�e mjesto Marin je još jednom bio bolji od Hadžali�a.
U konkurenciji djevoj�ica na-stupila je Iva Mekovec, no unato� poziciji sedme nositeljice kvali-fikacija nije se plasirala u glavni turnir. Nakon uvjerljive pobjede nad Barbarom Ba�i� iz Splita 6/0,6/1, i poraza od druge nosi-teljice Marijane Vlahini� iz Du-brovnika 6/4,1/6,0/6, za prolaz joj je trebala pobjeda protiv Ane Konjuh, tako�er iz Dubrovnika. Nažalost, izgubila je nesretno u dva tie-breaka, 6/7,6/7, i time se oprostila od borbe za naslov. (g)
MASTERS Hrvatskog teniskog saveza U-13
Škvorc drugi, Šuica tre�i
Nadarena me�imurska trojka
KOŠARKA A 2 LIGA SJEVERGospodarska školaVladimira Nazora 38
�akovec
Projekt“Organiziranje gospodarskog klastera za ruralni
prostor za bivše i sadašnje u�enike i studente KŠG Novo Mesto i Gospodarske škole �akovec”,
ili kako se udoma�ilo kroz provo�enje projektnih aktivnosti “Projekt Pušipel”
Gospodarska škola �akovec kao nositelj projekta, partnerska škola iz Slovenije, Redea i Me�imurska županija, privode kraju provedbu projekta iz pretpristupnog programa Phare 2006, u sklopu programa INTERREG IIIA-Program za susjedstvo Slovenija-Ma�arska-Hrvatska 2004-2006. pod gore spomenutim naslovom.
Ukupna vrijednost projekta je iznosila 160.883,37 EUR, od �ega je 74,9% fi-nancirano iz pretpristupnog programa Phare 2006, a preostali dio Me�imurska županija i Gospodarska škola �akovec.
Edukacijskim ciljnim skupinama (bivši i sadašnji u�enici i polaznici te�ajeva iz prethodnog razdoblja, uglavnom poljoprivrednih zanimanja i poljoprivredni pro-izvo�a�i koji su izvaninstitucionalno obrazovani) smo željeli osigurati kvalitetne predava�e i voditelje radionica kako bi ih uveli u procese cjeloživotnog u�enja, željeli smo ih upoznati s novim trendovima u proizvodnji, pou�iti o mogu�nostima razvoja obiteljskog seoskog turizma i marketinškim nastupima.
U tim aktivnostima je ukupno održano:• 15 stru�nih predavanja na koja se prosje�no odazivalo 22 polaznika;• 2 te�aja u trajanju 20 i 30 sati sa po 26 polaznika , • 1 te�aj za vinogradare-vinare u trajanju 80 sati sa 27 polaznika koji su stekli
diplomu što �e im omogu�iti dobivanje geogra�skog porijekla vina;• 1 me�unarodna kon�erencija sa na Vo�arskom sajmu u Donjem Kraljevcu sa
4 eminentna inozemna i 4 doma�a predava�a, sa preko 50 sudionika;• 6 nastupa na doma�im sajmovima na kojima smo predstavili me�imurska
vina, posebno Pušipel;• 3 ocjenjivanja vina naših sudionika na najvažnijim doma�im i me�unarod-
nim mani�estacijama;• 17 radio-emisija na lokalnim i 3 na nacionalnim radiopostajama s marke-
tinškom i in�ormativnom tematikom;• 5 marketinških objava u stru�no-popularnim mjese�nicima i 6 u lokalnim
tiskovinama;• 370 sati savjetovanja eminentnih doma�ih stru�njaka na terenu kod obitelj-
skih gospodarstava;• 1 stru�na studija „Stvaranje Me�imurske robne marke vina“;• 32 dizajna-1 dizajn etikete za me�imursku robnu marku vina, 1 logo za me-
�imursku kvalitetu, 1 dizajn oglasa u stru�nim tiskovinama, dizajn letaka za 29 gospodarskih subjekata koji su sudjelovali u projektu;
• 1 TV emisija o projektu na lokalnoj televiziji;• zapo�eta pozitivna selekcija sorte moslavac (vizualna ocjena i odabir i 320
analiza mošteva i 30 analiza vina);• 20 DVD-a za promociju obiteljskih gospodarstava u trajanju 12-15 minuta;
Na kraju kao rezultat svih aktivnosti: -stvorena je Me�imurska robna marka vina; -odre�en je vizualni i tehnološki identitet i zaštita toga na Zavodu za intelek-
tualno vlasništvo RH; -izra�en je pravilnik o postupanju i korištenju Me�imurske robne marke
vina; -obavljen je prijenos autorskih i vlasni�kih prava Gospodarske škole na Me-
�imursku županiju koja �e dalje voditi komercijalno korištenje robne marke “Pušipel”;
Za zaklju�ak možemo re�i da su sredstvima Phare programa znatno poma-knuti nazori svih sudjeluju�ih, da je iz toga proizašla velika materijalna i društve-no-ekonomska korist, da je u Gospodarskoj školi �akovec stvorena kadrovska jezgra koja je s ovim iskustvom spremna participirati sli�ne natje�aje u EU i domovini.
�akovec preuzeo vrh!Nakon 6 odigranih kola još je je-
dino �akovec bez poraza. Vjerni dosa-dašnji pra� telji (Me�imurje, Podravac,
TABLICA:1. �AKOVEC 7 7 0 14/ +228
2. ME�IMURJE 7 6 1 13/ +183
3. Podravac 7 6 1 13/ +141
4. Petar Zrinski 7 6 1 13/ +133
5. ŠK VIndija 7 5 2 12/ +106
6. Gra� �ar 7 4 3 11/ +48
7. Prima pivo Ivan�ica 7 3 4 10/ -30
8. NEDELIŠE 7 2 5 9/ -29
9. Bjelovar 7 2 5 9/ -130
10. Radnik 7 1 6 8/ -161
11. Mladost 7 0 7 7/ -142
12. MODEKS 7 0 7 7/ -347
Poraženo je Nedeliš�e, pomalo neo�ekivano kod slaboga Bjelovara. Dobro su se gosti držali do posljed-njega quartera, onda jednostavno potonuli u poraz s kojim su se lagano približili opasnoj zoni, a to nikako nije bila ideja nastupa u A 2 ligi!
Svaka utakmica s «lakšim» pro� v-nicima Modeksu stvara pri� sak prve pobjede, a pisac ovih redaka smišlja naslov – Kona�no i Modeks pobije-dio! No, to nikako da se desi. Protiv Ivan�ice na po�etku obe�avaju�i re-zultat – 22:23! Samo 5 minuta kasnije – 25:49!? (bh)
KUP KREŠIMIR �OSI�
�akovec osvojio Kup regije Sjever!U � nalu Kupa za regiju Sjever �ako-
vec je pobijedio Podravac u Virju, pa �e u slijede�em susretu igra� pro� v pobjed-nika regije Istok – VROS Darde. (bh)
B LIGA SJEVER
Prelog ja�i u derbiju!U petom kolu najnižega ranga ko-
šarke u našoj regiji Prelog je kao gost svladao Donji Kraljevec u lokalnom der-biju, dok je u drugom Dubrav�an nadja-�ao Me�imurje Globetku u �akovcu, te i dalje drži vrh zajedno s Križevcima. (bh)
TABLICA:1.Križevci 5 5 0 10/ +94
2. DUBRAV�AN 5 5 0 10/ +72
3. PRELOG 5 4 1 9/ +132
4. Podravski list 5 3 2 8/ +31
5. Lepoglava 5 3 2 8/ -15
6. KOTORIBA 5 2 3 7/ -25
7. ME�. GLOBETKA 5 1 4 6/ -33
8. DONJI KRALJEVEC 5 1 4 6/ -40
9. Ces� ca 2000 5 1 4 6/ -79
10. Gra� �ar 2 5 0 5 5/ -137
JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER – SKUPINA A
Tri me�imurska kluba imaju juniore!Po istim «pravilima ponašanja»
prema kakvima igraju kade� (93. godi-šte), takvima vrlo sli�nima igraju i juni-ori (91. godište). Dakle, 5 mom�adi (?!) igra u našoj skupini (samo 3 me�imur-ska ?!), pa u daljnje takmi�enje idu prva 3, pa se spajaju s 3 podravska kluba, pa igraju Ligu 6, me�usobne se utakmice
REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI
Mladost Ivanovec slobodna
ŠK Varaždin- Ivan�ica 103:66
do tada priznaju, pa na državno idu prva dva (u kade� ma samo jedan). (bh)
LIGA PRETKADETA REGIJE SJEVER – SKUPINA A
Natje�e se 14 klubova! Milina je gleda� tablicu i utakmice lige za najmla�e (igra 95. godište i mla�i). Liga broji �ak 14 klubova – 10 me�imurskih i 4 «zagorska» - iz Varaždinske županije.
Petar Zrinski) otpadaju jedan po jedan, iz kola u kolo. Posljednji koji je poražen je Me�imurje u direktnom dvoboju kod ku-�e pro� v Podravca. Za najlošiju utakmicu dosadašnjeg dijela sezone Me�imurje je odabralo upravo do sada najja�ega pro� vnika. Ništa, ali baš ništa nije pola-zilo za rukom doma�im košarkašima u ovom derbiju koji je odmah od po�etka i rezultata 0:10 o� šao na stranu gos� ju iz Virja. Što je još gore – nitko od igra�a koji su izlazili na parket u dresu Me�i-murja nije zaslužio ocjenu – 2 (ocjene su od 1-5). Bilo je svega – fulanih zicera, fulanih penala, prodanih lop� , smuše-nos� u obrani, dopuštanje ofenzivnoga skoka pro� vniku nakon njihovog rijetko promašenog pokojega šuta, itd...No, da odmah napišemo – davno je re�eno da prvo mjesto u A 2 ligi Sjever ove sezone nije cilj, igra se s vlas� tom djecom plus nekoliko iskusnih, ali doma�ih igra�a, pa dokle se dogura. Vlastita proizvodnja igra�a je prioritet!
�akovec na gostovanju kod solidnog Gra� �ara nije imao nikakvih rezultatskih problema – postavivši se kao izrazi� fa-vorit u ovoj utakmici nije dao doma�ini-ma ni� grama šanse.
REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI
ŠK Varaždin – Cestica 2000 126:13
Ivan�ica – Lepoglava 38:27
Me�imurje – Me�imurje Globetka 121:23 (28:7, 21:1, 33:6, 39:9)
ME�IMURJE: Žvorc 10, Štefok 12, Novak 11, Glu-mac 12, Agi� 10, Jambrovi� 9, Franin 14, Mom�ilovi� 15, Kocijan 4, Farkaš 14, Car 10.
ME�IMURJE GLOBETKA: Hamer 6, Ma� 2, Ti�i�, Žini� 2, Mihinja�, Kova�i�, Zorkovi�, Vrus 6, Beriša, Kapelari, Keresteš 5, Rajter 2.
Modeks- Dubrav�an 41:65 (10:16, 11:14, 12:22, 8:13)
MODEKS: Bilas 6, Hasanovi�, Škvorc 2, Roši�, Vinko- Novak 8, Matoša, KOrbelj, Balaž 17, Ben�ek 2, Repalust, Breglec 6.
DUBRAV�AN: Orehovec 10, Šte� � I., Horvat, Duho-vi�, Šte� � N. 14, Matotek, Hani� 3, Blažeka 5, Poljanec, Balog F. 20, Ribi� 10, Varga 1.
Donji Kraljevec – Prelog 77:17 (21:7, 23:0, 10:7, 23:4)
DONJI KRALJEVEC: Pozderec 2, Sinkovi� G. K. 17, Pintar, Me�imurec 13, Špoljar 2, Ivanovi� 14, Bergovec 21, �avlek, Vadlja 8, Mesari�, Setnik, Švenda, Sabol, Sinkovi� G. L.
PRELOG: Hraš�anec 1, Strbad 3, Kalšan, Budiša 1, Mihoci, Ma� ja�i� 3, Podvezanec 9, Bermanec, Golubi�, Naran�a.
Mladost Ivanovec – Kotoriba 107:16 (31:10, 28:0, 24:4, 24:2)
MLADOST IVANOVEC: Hamer 6, Kameni� 6, Bujan 4, Šajnovi� 7, Medlobi 1, Bjelobrk 3, Kranj�ec J. 50, Jan�ec 22, Habjan 2, Blajda 6.
KOTORIBA: Tišler 4, Zvošec A., Žini�, Zvošec V. 11, Igrec, P� �ek, Fuš 1, Sabol, Ujlaki, Mar�etko.
�akovec – Nedeliš�e 107:26 (31:9, 28:8, 19:6, 29:3)
�AKOVEC: Žižek 6, Žuna 6, Vibovi� 18, Škrobar 16, Franji� 32, Sklepi� 2, Lepen 27.
NEDELIŠE: Pintari� 7, Kocijan 13, Novak 1, Kova-�i�, Golik 5, Mihol�ek, Zorkovi�, Ledi�.
Me�imurje – Modeks 87:60 (20:19, 16:8, 31:13, 20:20)
ME�IMURJE: Podvezanec 17, Vuruši� 3, Voni� 3, Jeleni�, Habuš 10, Leva�i� 3, Halusek 23, Turk 2, Blažeka, Hor�i�ka 10, Šopar 16.
MODEKS: Varga 13, Brodar 4, Radikovi� 5, Leva�i� 2, Bedi 18, Vrbani�, Dodlek 11, Bogdan 8.
REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA
Lepoglava – Grafi�ar 2 73:54
Podravski list – Križevci 62:74
Donji Kraljevec – Prelog 75:79 (23:14, 16:6, 20:21, 16:38)
DONJI KRALJEVEC: Bašnec, Borovi� 6, Vuk, Zrna 6, Belovari, Glavina, Pogorelec 10, Švenda 24, Balent 7, Ruži� 22, Ivanovi�.
PRELOG: Ciglar M. 18, Hajdinjak, Pus� � 2, Blažona 3, Šari� 9, Jankovi�, KLinec 8, Šopar 2, Ciglar D., Jam-broši� 12, Poredoš 21, Blažeka 4.
Me�. Globetka – Dubrav�an 48:59 (13:13, 16:14, 10:11, 9:21)
ME�IMURJE GLOBETKA: Markovi� 7, Belovi� 6, Serdarevi� 2, Gomzi 5, Turk 15, Šantl, Franji�, Ben�ik, Vuruši� 10, Jaluši� 3.
DUBRAV�AN: Me�imurec 15, Rusak 3, Lukša, Ha-ramija 9, Lukša R. 12, Brljak I. 8, Horvat 2, Majcen 6, Orehovec, Tišler, Balog, Šte� � 4.
Cestica – Kotoriba 55:59 (9:8, 20:18, 20:22, 6:11)
KOTORIBA: Mlakar 3, Fuš, Habuš 10, Zvošec A. 23, Sušec, Munka 5, Zvošec F. 10, Pogorelec 4, Seli�anec 4, Zvošec B.
Podravac – �akovec 58:63 (22:11, 4:16, 22:24, 10:12)
�AKOVEC: Novak Mat. 3, Feher, Megla 2, Mudri 16, Zaspan 9, Juras 5, Ostoja 11, Biševac 2, Stani� 9, Novak N., Lenar� �.
REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA
Petar Zrinski – Radnik 111:78
Vindija – Mladost 98:83
Grafi�ar – �akovec 63:87 (14:18, 15:26, 18:24, 16:19)
�AKOVEC: Mudri 20, Novak Mat. 20, Zaspan 17, Biševac 11, Megla 9, Lenar� � 4, Novak N. 2, Ostoja 2, Stani� 2, Radinovi�.
Me�imurje – Podravac 52:80 (11:20, 14:15, 15:24, 12:21)
ME�IMURJE: Podvezanec, Terek M. 2, Novak Ma-rek 12, Vugrinec, Habuš 3, �aji�, Hrka� N. 12, Drk 2, Leva�i� 2, Novak Mario 19, Capek, Mar� novi�.
Bjelovar – Nedeliš�e 77:66 (14:16, 21:19, 18:17, 24:14)
NEDELIŠE: Gospo�i� 1, Marcijuš, Golubi� A. 18, Murk 5, Mikolaj, Šegovi�, Hrga J., Golubi� N. 4, Kranj-�ec 20, Valkaj 18.
Modeks – Prima pivo Ivan�ica 64:96 (19:23, 16:32, 13:24, 16:17)
MODEKS: Varga 11, Brodar 4, Leva�i� M. 5, Veh-tersbah 2, Radikovi� 2, Leva�i� T., Cilar 9, Bedi 5, Bog-dan 4, Fran�i� 6, Dodlek, Srnec 16.
��������� ���� ��
Naš mali kaj • Naš mali kaj
za velike i male
Moji sosedi
Soseda BaraVe� je leto dni kak so hmrli,
Kak ga ih ni,A meni se �ini kak da so iš�e f�era
Pred hižom cvetje sadili.
Dobri so bili naša soseda Bara:Navek su za nas slatke cukore meli
I za lepo re� re�i �asa si zeli.
Navek so bili v nekvi sili, navek v poslo,V njivom vr�aku se je lepo zraslo.
Deca su im bila v davkomu sveto,Z njimi su se vidli sam jemput na leto.
Jenoga dneva samo su hmrli,Kad da so v zemljo prepali.Njihova hiža još prazna stoji
I to jako žalosno zgledi.
Fali mi njihov glasŠteroga se zmislim
S �asa na �as.
… i ne ga ve� naše sosede Bare,I nema mi ve� što mesto njih
Da� slatke dare…
… i ve� je leto dni kak so hrmli,A meni se �ini da su iš�e f�era
Pred hižom cvetje sadili…
Ivana Šavora, 6.aOŠ GORI�AN
Mentor: Kris� na Sisek
Sosed MiškaPrek puta nas, v jeni veljki hiži,
Živeli so naš sosed Miška.
Dok smo još bili mali,Deda Miškec smo ih zvali.
Radi so si radi zbijali šale,Re� so meli i za veljke i za male.
Za se su meli komentara –Za to so meli posebnoga dara!
Znali so vika� i bi� glasni,Al’ niš�i im je ne zamerivJer znali smo da je sosed
Fakin špajsni!
Stari so bili naš sosed Miška,Al’ su se sejeno dobro držali.
Živeli su jeno vreme negdi drugdi,Kam so dišli posle rata
I tam im se rodila jedina k�er – Kata.
Dobri so bili naš sosed Miška,Makar se negda jako vikali.
Dok so hmrli, žalosni smo biliI za njimi smo se fejst plakali.
Ivana Šavora, 6.aOŠ GORI�AN
Mentor: Kris� na Sisek
TaligeDve ru�ke, jen kota�,
Prek ceste ravno v dra�.
Po dra�u i koprivaj,Po jarko i po jivajTiram sem pak toKaj niš�e zno naj.
Si � kve natovarim iMom se dimo spravim.
Talige ja v garažo pospravimI nekaj � noga za v želodec zbavim.
Sarah Žunek, 6.rOŠ G. MIHALJEVEC
Mentor: Lidija Novak, prof.
HižaNa krajo sela
Stara hižica stojiI dok neš�e prejde
Ni� je ne pogledne.
Stara hiža nema sre�e,Niš�e je obnovi� ne�e.
To je hiža negdaLepa bila,
Sima se je dopala.
A ve pakObloki so spotr� ,
�rep doli visi,Dež� po joj curi
Tu ve� niš�eNe živi.
Marin Bogdani�, 4.bMla�a literarna grupa
OŠ STRAHONINECMentor: Jelena Prepeli�
Ljubav vu srcuLjubav vu mojemu srcu,
Naš mali kaj
5. SUSRET mladih literata
“NAŠ MALI KAJ”Mursko Središ�e, 20. studenog 2008.
Kak tožno jesensko listje žu� I na mrzlo zemljo curi.
Gda pak sonce svoje duge zrake pus� ,V mojemu se srcu nekaj zbudi.
Ljubavne iskrice, male, � etne i veselePo� ho su ples� štele.
Tihi je veter naglo � juknulI moju je ljubav mirno odnesel
Vu daleki široki svet.
Emina Conar, 5.rOŠ IVANOVEC
Mentorica: Maja Milovanovi�, prof.
KruhPšenica se ve�V melin pela,Vun pak seKadi mela.
Pe� je vro�a,Testo se iš�e mesi…
Beli, �rni, doma�i…Sikak je � ni.
Friško pe�eniZ pe�i vun zvle�eni.
Doris Marciuš, 5.bOŠ DR. IVANA NOVAKA
MACINECVoditeljica: Kris� nka Vugrinec
JesenJesen dohaja i se je tmurno.Moje selo pod bregom spi,
Vjutro z jegaSiva megla se kadi.
Listje je scurelo dol z grana,Kak strasilo naše drevo stoji.
Ne �uje se � �a glas,Se je � ho i pusto.
A moje selo pomalen spi,Z jega siva megla se kadi.
Melanija Konc, 5.aMentorica: Ana Špoljari�
OŠ SELNICA
Jesen je…Siva megla po seli se vle�e
I pomalem drevjo kiklico sle�e.Jesen je…
Sonce na nas ve� slabo glediI jedva �eka kaj zaspi.
Dauko doli v jarkima koruze se nušejoKak da nam nekaj velijo.Poslušajte, �ujete i vi?
Jeni � i�i pomalem popevlejo,A oni drugi leno zevlejo
Kak milo dete dok v zipki spi.
Tam na polo traktori brujijo,V goricaj pak mušice koli mošta zujiju.
Jesen je, jesen je…
Jana GrabarOŠ KURŠANEC
U�iteljica: Anamarija GrabarMenotorica: Mateja Horvat Duh
�rešjaNavek na svoji mes� stoji
I lju�e me,Lju�e �es kitje i listje.
V jesenSkup z vetrom
Popevle vesele pesme.
V zimi,Bez jenog listaTožno zgledi
Kaj da se plo�e.F� hla je i ve� ne popevle,
Sigurno spi.Sneg ji se na kitaj drži.
A unda na jo � i�i dojdoI protuletne pesme zapopevlejo.
�rešjo so zbudiliI pak je vesela.
Cela se rascvela!
V le� se š� ma:�udo �rlenih ringlini ima,
K sej me zove, zdalka maše.Viš, leto ji rom paše!!!
Ana Horvat, 5.rOŠ OREHOVICA
U�iteljica: Ivanka Novak
Kak je negda bilo“Negda se, deca droga,za mobitele i Internet
neje ni� znalo,a jena televizina je bila
v zadružnom domu za celo selo.Mesto pice i hamburgeraKuruzni žganci so se jeli,
Zato su vam ljudi bili bolje veseli”
Tak prepoveda moja mamicaŠtera je bosa v školu hodila
I po plo�ici pisala.Pak dok je deš� pal na zada�o
Štero je pri sve�i napisala,Bi joj se saka re� zbrisala.
Iš�e mi mamica velijuDa so staroga kruha jeli,
Bar da su ga meli!Krave je morala saki den
Na pašo gna� ,Ne vam je mogla v jutro
Do deset vur spa� !
Ali teško joj je ne bilo!To je rada delala jer je tam zbo�ke
Mojeg dedeka gledala.
Mela vam je �uda pajdašiciŠtere su ji bile jolne…
Bila je moja mamica fajnaI rada si je de�ke zbirala.
Na kraju vam je skoromStara puca ostala –
Da je mojega japico neZadnjim cugom pobrala!
Ma� ja Juras, 8.bOŠ PODTUREN
U�iteljica: Tajana Gašpari�
Žalosna jesenJesen prihaja,
Za sobom meglu vle�e.A veter zdigne to plahto
I � �e ploši.Pavu�inom mokrom nam lice briše.
Tu je negda cirkveni turen oblake do� -kaval,
A sve� križ se sve� l dalko.Golobi i drugi � �eki
tu su si gnezda delali.Za Valen� novo su se v njemu ženili,
Mlode splesovali.Odslušal je Sve� Juraj Breg koncer� � �jih
�udaj!Nega denes turna, se zrušil.Z megle vun glediju kroveki.
Grabice su skrite.Ve mi se sam �ini
Da �ujem pesmico:Bam, bim-bam, bam-bim, bom.
Dvanaest je vur!
Ida Perko, 5.aOŠ I. G. KOVA�I
SV. JURAJ NA BREGUU�iteljica: Vera Mun�ar
Pod mojim oblokom
Pod mojim oblokom pijsanaBreza stoji.
V zijmi je sauma i zmržjeniSnejg ž je visij.
Na protuletje se rasvete,Oživi.
Lejpo senco i glod v le� Dilij.
Elena Gori�anec, 7.aOŠ SV. MARTIN NA MURI
U�iteljica: An�elka Klemen�i�
FusekTam doli, za potokom, kre Mure stoji,
Fusek se zove, kak raj zgledij.
Stezica mala, �ez njega bežij,Kre pota gizdavo trs� ka visij.
A Mura te�e i Fuska gledij.I tak joj je lepo kaj se ne žurij.
Pomalem kre vrbi se še�eI sitha v megli šepe�e:
“Rada bi tu ostala,ali moram dale te�i.
Kak si Fusek lepi,O�em svetu re�i!”
Lea Zadravec, 5.bOŠ MURSKO SREDIŠE
Mentorica: Sonja Vrši�, prof.
SonceSako me jutro budijI prek obloka gledij.
Z o�imi stalno mige�eI po cejlom tejlu me žige�e.Poplona doli z mene hi� –Moram se sta� i vum i� .
Ono me �eka, pa se smejeI se me bole i bole greje.
Igra se z menom, pleše sko�e,Za oblakom negda igra se skrivo�e.
I v školi me prek obloka pe�e,
Žige�e i maše – vun me vle�e.I tak smo mi skupa dok ne dojde vurica,
Na po�inek ga s� ra sestrica kmica.
Tea Žganec, 5.cOŠ MURSKO SREDIŠE
Mentorica: Sonja Vrši�, prof.
Jesen v goricajJesen se zbudi,Gorice pozla� ,
Hitro se žuriKaj v pesmo se s� sne
I pole� .
Bobica do bobiceSe zori.
Da jo v roki držiš,Ž nje se
Slatki sokCedi.
Lucija Šajnovi�, 7.rOŠ ŠTRIGOVA
Voditeljica: Sanja Jerosimi�-Puklavec, prof.
GOSTI IZ SLOVENIJE
Zveizda lübaviSakši ve�er poglednen v nebo,
Pa vijdin zveizdo,Štera mi želei lejko nou�.
Samo jes neš�en spa� ,Š�en k njemi zbeiža� .
�iglij oba gledava v isto zveizdo,Un misli na njo,
A jes si želin,Ka pozaba bi jo;Pa spreglednu,
Kak lüibin ga jes mo�no.
Sigdar ga boun lüibila,�iglij mi srce gu�i:
“Lübav na konci sigdar bolij”.
Urška Hozjan, 9.bOŠ MIŠKA KRANJCA
VELIKA POLANAMentorica: Mateja Horvat Duh
Ne obüpajNe püs� drügin,
Ka vodijo tvoje misli.Boj svoboden,
Ne henjaj vörva� v svoje senje –Spuni jih,
Ka da gratale is� nske.
�i de te ka potrlo,Ne obüpaj!
�iglij ne de sigdar fse tak,Kak bi šteu,
Nikaj je nejmugau�e,Zatou ne obüpaj.
�i ostaneš san na svei� ,Ne obüpaj!
�iglij napraviš ka naupak,Nigdar je nej prekesno
za nauvi za�ejtek,Samo ne obüpaj.
Vüpaj si, vörvli v sebe,Pokaži, ka lejko napraviš.
Prepüs� se toki,Boj tau, ka si,
Nigdar ne obüpaj.
Alja Kotnjek, 9.aOŠ MIŠKA KRANJCA
VELIKA POLANAMentorica: Mateja Horvat Duh
25. studenog 2008.50BRZO I KVALITETNO rješavamo kredite. Mob. 098/918-2083 ili 099/592-5816RJEŠAVAMO SVE VRSTE KREDITA u najkra-�em roku, bez gledanja C.L. i HROK-a. Za zaposlene i mirovine od 1.000 kuna. Mob. 099/798-5887, DarkoTREBA VAM KREDIT? Nazovite s povjere-njem. Bankovni nenamjenski krediti, novi krediti na ostatak pla�e i mirovine. Tel. 042/321-144 ili 091/881-9931, gosp. Josip
NEKRETNINE
PRODAJE SE OBITELJSKA STAMBENA KUA s garažom i pomo�nom zgradom, površina dvorišta 193�hv. Mala Subo-tica, Augusta Šenoe 5, Me�imurska županija, tel. 098/315-957
NUDIMO I PRONALAZIMO ATRAKTIV-NA ZEMLJIŠTA, te ostale nekretnine na Jadranu. Mob. 091/2177-558
NEKRETNINE „KTB“T. Gori�anca 6, �akovec-Jug
(preko puta Betex-a)Tel: 040/363-030; 098/242-279
www.nekretnine-ktb.hrPRODAJEMO KUE, STANOVE, VIKEN-DICE, POSLOVNE PROSTORE na cijelom podru�ju Me�imurja, te na otoku Krku, Kvarneru i Dalmaciji.POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina za naše cijenjene kupce s podru�ja Me�i-murja i šire. Velik broj stanova u ponudi svih veli�ina na cijelom podru�ju �akov-ca i Me�imurja.
SMS NEKRETNINE�akovec, R. Boškovi�a 21
(preko puta suda)tel/fax: 040/390-766, mob: 099/325-5230
www.sms-nekretnine.hrsms.nekretnine@ck.t-com.hr
PRODAJEMO: ku�e, stanove, vikendice, poslovne prostore, gradilištaPOTRAŽUJEMO: sve vrste nekretnina na podru�ju Varaždinske i Me�imurske županije
PRODAJE SE KUA U ŠENKOVCU, M. Tita 76, tel. 343-746IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u obitelj-skoj ku�i u �akovcu, tel. 395-936PRODAJEM GRADILIŠTE u Sv. Križu, na gl. ces� za Prelog, izgra�eni temelji i podrum, izveden priklju�ak vode, vrlo povoljno. mob. 091/5636-323IZNAJMLJUJE SE garsonijera u Zagrebu na Trešnjevci. Mob. 098/446-988.UNAJMLJUJE SE soba ili stan u Grazu. Mob. 098/446-988. TREBATE DVOSOBNI STAN – topao, svijetli, s vlastitim brojilom, a pri tom možete pri-premiti «Ve�eru za 5» - iznajmljujem! tel. 091/973-2577ATRAKTIVNO GRA�EVINSKO ZEMLJIŠTE za trgova�ku i uslužnu namjenu u �akovcu, kraj gl. ceste, od 3600 m2, mob. 091/507-0683IZNAJMLJUJE SE 3-sobni komforni namje-šteni stan u Varaždinu, studentima, za-poslenim samcima, na duže vrijeme. Tel. 091/547-0069 PRODAJE SE GRADILIŠTE od 249 �hv, Pribisla-vec, ul. F. Kuhari�a. Tel. 098/951-8993UNAJMLJUJEM STAN u �akovcu na duže vri-jeme. mob. 098/9207-923
PVC STOLARIJA – SALAMANDER « KOZAR d.o.o. «
Prozori, vrata - ulazna i balkonska, s� jene i zimski vrtovi, rolete , grilje (pvc, aluminij).
Brza isporuka, montaža i demontaža stare. Garancija 5 godina.
Telefon 098/493-150, 091/493-1500, 040/396-056
GRADITELJSTVO « KOZAR d.o.o. « Gra�evinski radovi: NOVOGRADNJA, ADAPTACIJE I REKONSTRUKCIJE, KRO-
VOPOKRIVA�KI RADOVI, POSTAVA TLAKAVACA
Završni radovi: GLAZURE, FASADE I ŽBUKE svih vrsta (strojno i klasi�no),
SOBOSLIKARSKI RADOVI. MOGUNOST GRADNJE «KLJU� U RUKE»
Telefon: 098/493-150, 091/493-1500, 040/396-056
BIOTERAPEUT USPJEŠNO POMAŽE kod migrena, Alzheimerove bolesti, o�ne mrene, bolesti uha, sinusi, štitnja�a, astma, crijeva, želudac, žu�, jetra, kolesterol, bubrezi, dijabetes, ki�ma, giht, išijaz, alergije, tumori i vene. Mob. 098/1347-031
OBAVLJAM KOMBI PRIJEVOZ na relaci-ji �akovec – Osijek ponedjeljkom. Mob. 098/290-102«STRIPTIZ» - atrak� vne strip� zete za mo-ma�ke ve�eri, ro�endane, moto susrete… Tel. 099/6299-299GLAZBENIK – sam, u duetu ili trio svira svad-be, fešte, domjenke, može i radnim danom. Tel. 098/535-158OBAVLJAM usluge peglanja, povoljno. Na-zva� na 098/938-7532POSTAVLJAM ANTENE za prijem digital-nih programa zemaljske televizije. tel 099-598-3968PODUKE iz njema�kog i engleskog jezika, mob. 099/723-6664OBAVLJAM MANJI PRIJEVOZ ljudi i stvari na relaciji �k-Zenica, te nudim skladišni prostor za razno, mob. 098/463-502PREVODIM sa/na ENGLESKI JEZIK, sve vrste tekstova, e-mail: prijevod@net.hr ili na mob. 098/681-063, 091/253-2748DIPL. U�ITELJICA daje instrukcije iz njem. je-zika, mob. 091/9222-998 ili 098/173-9083PROF. HRVATSKOG jezika daje poduke iz hrv. za u�enike osnovnih i srednjih škola, a mogu-�a je i pomo� pri u�enju s osnovnoškolcima. mob. 091/180-5588PODUKA IZ SVIRANJA klavira i sintesajzera, mob. 099/577-1915
NAMJEŠTENJA
�akove�ka poslovnica me�udržavne tvrtke traži komunika� vne i inteligen-tne OSOBE ZA MARKETINŠKI RAD (rad i na terenu), INFORMATI�ARA I ADMI-NISTRATIVCE. Životopise s fotogra� jom molimo dostavi� na e-mail adresu: vlat-kam17@yahoo.com
KERAMI�AR s dugogodišnjim iskustvom tra-ži posao polaganja kerami�kih plo�ica. Tel. 098/626-876TRAŽIM OZBILJNU ŽENU za pomo� pri �iš�enju stambenog prostora u �akovcu, tel. 311-015TRAŽIM BILO KAKAV POSAO – �uvanje dje-ce u svom stanu, pomo� gla�anja, �iš�enja nekog objekta ili pomo� starijoj osobi, mob. 099/592-9418TRAŽIM dvije mla�e osobe za uhodan i dobro pla�en posao, mogu�nost stalnog radnog odnosa ili honorarno. mob. 091/336-0005OSOBE ZA HONORARNI POSAO, rad i organi-zacija u vlas� tom domu. mob. 098 257 398.
KREDITI
OVLAŠTENA ZALAGAONICA bez puno papi-rologije daje pozajmice temeljem zaloga �e-kova gra�ana i automobila. Tel. 040/390-560 ili 099/213-6279
OPEL CORSA 1.2 16V COSMO oprema 2005.g, 1.vlasnica, 34.000km, reg do 7/09.g, autom. klima, servisna, garažiran, besprijekoran, 7.400EUR, mob. 095/8948-116FORD ESCORT 1.8TD karavan 1998.g., cen-tralno, radio, maglenke, abs, + 4 zimske gu-me, mob. 095/862-7462OPEL CORSA 1.0 1998., plava, reg. do 7./09., 3vr., cijena 3.300 eur, te opel corsa 1.4 1997.g., plava, 4vr., cijena 2.850 eur. Mob. 098/744-960PRODAJEM AUTO � at punto 1995. god., tel. 543-882PEUGEOT 306 1994.g., reg. do 4./09., za 1.350eur, te kupujem auto ispod cije-ne, i iznajmljujem auto 150kn/dan. Tel. 098/777-095OPEL VECTRA CD 1991.g, 1.vl., sa�uvana, ne-registrirana, mogu�a zamjena za razno. Tel. 098/463-502PRODAJE SE PEUGEOT 406 2.0HDI 110KS 2003.g., 92tkm, reg. do 15.11.2009., na-pravljen servis, ful oprema osim kože, mob. 091/568-9914PRODAJEM LANCIA DEDRA 1.8ie i asconu 1.6D komplet ili za dijelove, cijena veoma povoljna, mob. 095/910-2082
POLJOPRIVREDA
KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus, Zetor – može i neispravno. Tel. 01/2067-370 ili 092/110-7110PRODAJEM TREBLJA�ICU ZA KUKURUZ i dva kardana. Tel. 337-003 ili 098/97-67-123KUPUJEM TRAKTORSKU PRIKOLICU kipe-ricu od 2-3T s papirima, 1-osovinka, mob. 098/9979-102PRODAJE SE TREBLJA�ICA za kukuruz, povolj-no. Tel. 099/524-3488PRODAJEM: pokretne ljestve na kota�ima 12m, traktorski mal�er 175cm, 3-brazdni plug Ebernhardt, 10cola i pauk za sijeno Fela 4,20m. Info: 091/1120-244PRODAJE SE TRAKTOR IMT, 540, 80. godište. Tel. 861-259KOMBAJN za va�enje krumpira, sortira�, ogrija�, tanjura�e 24 diska, u dobrom stanju kupujem. telefon: 091/384-3341PRODAJEM dvoredni bera� kukuruza SIP tor-nado 80, prvi vlasnik, u odli�nom stanju. tel. 091/1688-679 ili 040/895-086KUPUJEM KOTAO za rakiju, inox ba�vu i kabi-nu za IMT 533/539, tel: 098/899-364PRODAJEM sijeno i slama u balama, telefon 343 289PRODAJEM elektri�ni pas� r i kupujem sijeno (drugi otkos) telefon: 040/853-066PRODA JE SE ve�a koli�ina rakije! TEL. 865-027P R O D A J E S E S T O � N A R E P A . m o b . 098/693-400
USLUGE
PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI R ADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», �akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru�no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI�AR-SKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino
OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG
FLEX/HILTI/HITACHI/B&DMETABO/REMS/FEIN/DEWALT..
ROTORI/MOTORI/STATORI/PREMATANJE«RODIKOMM» d.o.o.,
K. Tomislava 37, �AKOVEC , Tel. 040/395-180, 091/5005-128
�AKOVEC, USKA BB, TRŽNICAwww.nekretnine-maras.hrinfo@nekretnine-maras.hr
RADNO VRIJEME: Pon-Pet 08:00-16:00Sub 08:00-13:00
Prodajemo i potražujemo ku�e, stanove, apar-tmane, zemljišta, poslovne prostore u Me�i-murju i šire.
TREBATE NOVACA KREDITNO STE NESPOSOBNI!
• Na crnoj lis� ste • Prezaduženi ste • Radite na odre�eno vrijeme • Obrtnik ste • Trebate sudužnika za kredit
Mi imamo rješenje za vašu situaciju pa �ak i kredit na ovjeru kod javnog bilježnika!
Realizacija kredita na tel. 060-654-328Od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati.
Agencija «Posrednik», I. Mažurani�a 5, Karlovac, MBO 92544665
MOTORNA VOZILA
OGLASNIK
sign & multimedia
FOLIJE ZA STAKLA
gra�evine automobili sigurnost
Buzove�ka 77 . 40000 �akovec . HrvatskaT 040 364 270 . F 040 364 944 . www.eltel .com
zaštita od UV zra�enja, temperaturna zaštita (hla�enje - gri janje), bl ještanja, nepoželjnih pogleda, provala i ozl je�ivanja, vizualni izgled vozila i objekata
Kompletna usluga, prodaja fol i ja, opreme i postavljanje.
Agencija za promet nekretninama�AKOVEC , Tome Masaryka 21.
tel. 040 /313 - 655; Mob. 098 /698- 369; 098/211 - 084
www. PANADRIA.hrNAJVEA PONUDA NEKRETNINA
u MEIMURJU i DALMACIJI
www.mn-nekretnine.comO. PRICE 34 �AKOVEC
TEL: 391-373 MOB: 098 426-917PRODAJEMO: KUE, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE, ZEMLJIŠTARJEŠAVAMO STAMBENE KREDITE ZA KUPNJU NEKRETNINE!
AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat S� lo 1.6 16V 2002.g., registriran; Ford Focus 1.8 TDDI 2002.g.; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2005.g, reg. do 5/09; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g.; Opel Astra G 1.4 16V 2006.g., reg. do 11/08.; Peugeot 206 1.4 12./02.g.VOZILA SU S DOMAEG TRŽIŠTA. GA-RANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U�E-ŠA I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODI-NA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889
AUTO CENTAR VLAH d.o.o., Globetka 4, �akovec, prodaje:AUDI A-6 3.0 TDI QUATRO mod. ‘05.; BMW 320D ‘03., karavan; TOYOTA RAV-4 2.0D 4D ‘03.; JEEP CHEROKE sport 2.8CRD ‘03.; REN. LAGUNA 1.9 DCI ‘02., karavan; REN. LAGUNA 1.9 DCI ‘02.; REN. CLIO 1.5 DCI ‘03.; REN. MEGANE 1.9 DTI ‘01.; MAZDA 626 2.0 DITD ‘99.; VW GOLF 1.9 SDI ‘00., karavan; OPEL CORSA 1.0 ‘02.; OPEL ASTRA 1.7 TD ‘98.; ROVER 400 2.0D ‘98.; REN. LAGUNA 1.8 ‘96.; BMW 318i ‘96.; VW POLO 1.4 ‘96.; VW GOLF 1.9 TD ‘95.; VW GOLF 1.9 TDI ‘95.; BMW 525 ‘90.Uvoz iz Njema�ke. Garancija na sva vozila 6 mjeseci. Kredit 3-7 godina, bez u�eš�a, jamaca i kasko osiguranja uz kamatu od 7,20%. Tel. 040/329-444, 098/242-445, www.ac-vlah.hr
PRODAJE SE BMW 525 TDS 1999.g., registr. do 2./09., 205 tkm, kasko, u dobrom stanju, mob. 091/435-7455 ili 095/4400-444FIAT TEMPRA 1.6 ie SX (klima, el. podiza�i stakla, alufelge), 1994.g., reg. do 1./09., u odli�nom stanju, bijela, cijena 2.000 eura. Mob. 091/510 7261.PRODAJEM DIJELOVE za � at � po i tempru, alfu 33, lanciu deltu, jugo, regatu i autogume 13’’, 14’’ i 15’’ – zimske, ljetne i cijelogodišnje, mob. 091/549-2721AUDI A4 1.6 1996.g., ful oprema osim ko-že, zeleni, serv. knjiga, cd changer, alarm, mul-t- lock, 190 tkm, 5.800 eur. Mob. 098/638-334OPEL KADETT 1.3LS 1989.g., reg. do 3./09., garažiran, ispravan. Tel. 098/9436-382FORD SIERA 2.3 dizel 1989.g., reg. do 10./08., u dobrom stanju, cijena po dogovoru. Tel. 092/11-67-815REN. LAGUNA 2.2D karavan 1996.g., plavi, klima, cijena 3.700 eur i golf 1.6D 1988.g., cijena 1.200 eur. Mob. 099/330-400REN. TWINGO 1.2 2003., dosta opreme, reg. do 7./09., uš�uvan, 70.000 km, serv. knj. Mob. 098/537-787VW GOLF IV 1.9TDI 7mj./04.g., metalik sre-brni, alu felge 16’’, climatronic, 98tkm, serv. knj., veliki servis, cijena 12.000 eur, mob. 091/520-9505
PRODAJU SE �ELI�NE FELGE 16cola 5x100, mob. 098/9020-632F O RD E S C O R T 1 .3 C 19 95 . g . , r e g . d o 24.10.2009., crvene boje, u dobrom stanju, povoljno, mob. 091/8955-447PEUGEOT PARTNER 190C 1.6HDI, klima, 1.vl., 2007.g., reg. do 5./09., 62.000 kn sa pdv, mob. 091/511-40-57REN. LAGUNA 1.6 16V 2001.g., reg. do 9./09., ful oprema, nova linija, cijena 7.350 eur, mob. 095/90-77-062TOYOTA RAV-4 2.2 D-4D execu� ve+, 2006.g., 1.vl., servisna, u sustavu pdv-a, 49tkm, mob. 091/511-40-57PRODAJEM �ELI�NE FELGE 14cola, 4x114,3, suzuki, honda, mitsubishi, 4kom, za 350kn, mob. 098/573-069, može i SMSREN. CLIO 1.9 dizel 1999.g., 5vr., tel . 098/373-091MAZDA 323F 1995., reg. do 7./09., el. šiber, alu, metalik crnoplava. Cijena 3.750 Eur. MOB. 098/705-409Honda SH150 2007.g., 7.300 km, reg do 4/09., serv. knj., 1.vl., garažirana, jako uš�u-vana. telefon: 098/235-989SKUTER PEUGEOT speedfight 2, 2006.g., reg do 4 ./0 9. , c i jena 8 . 20 0 kn . te l : 095/877-8927RENAULT TWINGO 1.2 1998g., registr. do 9/09, cijena 2.200 eur, mob. 098/962 93 99VW POLO 1.4 16V HIGHLINE, novi model 2003.g., 1.vl., 66.000km, klima, alu naplaci, maglenke i ostalo, odli�an, 7400EUR telefon: 091/525-2616VW PASSAT 1.9TDI 2000.god., 175.000km, reg do 10/09, o�uvan, odli�an, 8.200 eur, telefon: 099/211-5763CITROEN C3 HDI, 2005.g., 1.vl., izvrsno sta-nje, potpuno opremljen, garažiran, 7600EUR 091/576-2982FIAT PUNTO 1.2 FRESCO 2005.g., 1,vlasnica, 24.000 km, klima + oprema, besprijekoran, 6.600 EUR, mob. 091/895-6573PRODAJEM OPEL CORSA 1.2 16V,el. stakla, cent. zaklj., 2xairbag, servo, radio te OPEL ASTRA F 1.6 1998. klima, servo, 2x airbag, abs, dalj. centr. zaklj., maglenke, radio Pi-onner cd. Povoljno. zva� poslije 14h na tel. 095/817-8226PRODAJEM ZIMSKE GUME s felgama za ford fiesta ili ford escort dim. 165/70/13 cola, mob. 099/673 94 89.FORD ESCORT 1.3 karavan 1996.god, 2.vl., nova limarija, servisiran, registr. do 12mj, povoljno, mob. 098/9580-727GILERA RUNNER 50 SP, 2008. god, 450 km, reg. do 7./09, prvi vlasnik, 15.900 kn, mob. 099/518-73-85FORD ESCORT CL 1.4 52kw, 85.000 km, reg. do 3/09., prvi vlasnik, u izvrsnom stanju, 8.000 kn, tel: 098/171-9382PRODA JEM ZIMSKE R ABL JENE GUME 185-65-R14 i CD MP3-auto radio marke Ke-nwood. mob. 099/693-2263GUME GOODYEAR 195/60x15, M+S, dubi-na profila 7mm, 2 komada za 250 kn. Tel: 360-602.DAEWOO LANOS 1.6SX, 78 kW, 2000.g., reg. do 12./08., full oprema. Tel: 091/722-9172
PRODAJE SE KUA (dvojna) od 8,80x11,30m2, prizemnica u Nedeliš�u, nedavno adap� rana kompl. iznutra, svi priklju�ci, tel., central-no, podrum, tavan, mogu�a nadogradnja, oku�nica, cijena 68.000 eur. Samo ozbiljne ponude na tel. 099/796-9541KUPUJEM LIVADU ili oranicu oko 400�hv na podru�ju od Šenkovca do Slemenica, Ksajpe ili Knezovca, tel. 098/258-480KUU u M. Središ�u od 160 m2, 2 stana, 2 garaže, 2 podruma, spremište, ljetna kuhinja, vo�njak, sve na zemljištu od 2018 m2, svi pri-klju�ci, prodajem ili mijenjam za dva manja stana. Ponude sla� na e-mail: dusanka.fric@ck.t-com.hr ili mob. 095/863-1441PRODAJE SE ŠUMA u Selnici, kraj ribnjaka, od 512m2, cijena po dogovoru, hitno. Mob. 098/9024-767 ili 099/6940-253PRODAJE SE ILI IZNAJMLJUJE TROSOBNI STAN od 56,8 m2, I. kat, Kolodvorska 1, no-voure�en. Tel. 098/361-401PRODAJE SE KUA VARAŽDINU od 110 m2 stamb. prostora + 289 m2 oku�nice, svi pri-klju�ci. Mob. 098/163-6488PRODAJEM VINOGRAD i vikendicu sa svim inventarom i 850 �okota, struja, voda, asfalt, plin, udaljeno 10km od �k, tel. 312-597PRODAJE SE POLOVICA KUE u �akovcu, s garažom i oku�nicom. Upitati u �akovcu, Travnik 5, Golubi�IZNAJMLJUJE SE polunamješteni stan 60 m2 u �akovcu, Travnik na duži rok. Informacije na telefon 098/426-707TOPLICE SVETI MARTIN - gra�evinsko zemlji-šte 2000m2 u neposrednoj blizini toplica prodajem. mob. 099 673-7919STARA KUA u Dunjkovcu na glavnoj promet-nici povoljno prodajem. mob. 099 673-7919
25. studenog 2008. 51
PRODAJE SE KUA u Murskom Središ�u, s ve-likom oku�nicom, vrtom, vo�njakom, garaža-ma... Odmah useljiva. mob: 098/632-235MURSKO SREDIŠE ku�u u Marinskoj 38 pro-dajem, cijena dogovor, tel. 040-543-825KUPUJEM GRADILIŠTE S DOZVOLOM, blizi-na �akovca, može i manja parcela... Zva� na mob. 095/845-9746IZNAJMLJUJE SE polunamješten dvosoban stan. mob: 098-134-2090 ili 091-556-9091PRODAJEM GRADILIŠTA u S. Vesi od 530 m2 i u Mihovljanu (Šafran) od 1180 m2, mob. 091/1395-244PRODAJEM DVOSOBNI STAN u �akovcu. mob. 098 1846 898ZEMLJIŠTE u Lopa� ncu na lijepoj i mirnoj lo-kaciji uz mogu�nost gradnje obiteljske ku�e, 3744m2, priklju�ci do zemljišta, 15.000EUR, mob. 098/210-886PRODAJEMO DVIJE GRA�EVINSKE PARCELE 934 m2 i 940 m2 u Šenkovcu predjelu Dolec. telefon: 098/241-126PRODAJEM KOMFORNI 4-sobni stan u �akov-cu F. Pun�eca, 2 kat, novogradnja. telefon: 098/241-126KUU u Šenkovcu na glavnoj ces� , atrak� vna lokacija za trgovinu i sl., te VIKEND KUU za stanovanje u Dragoslavcu, prodajem. tele-fon: 098/700-126KUA U NIZU, �akovec Jug, 200m2 stambe-nog prostora, komunalno opremljena, dvo-rište, garaža s tavanom. Super prilika. Cijena za dogovor! mob. 098-393-170IZNAJMLJUJU SE DVIJE SOBE s upotrebom kuhinje i kupaone, blizina Pedagoške akade-mije. tel. 390-094PRODAJEM POSLOVNI PROSTOR od 500 m2 i gradilište sa temeljima za ku�u povoljno, mob. 098 9400 272IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR od 600-1000 m2 u �akovcu, za proizvodnju ili skladište. Mob. 095/666-2-669VARAŽDINSKE TOPLICE (500m od Minerve) – prodaje se ku�a od 110 m2 i cca 2000 m2 oku�nice, svi priklju�ci, cijena 46.000 eur. Mob. 099/215-1379PRODAJE SE STAN NA JUGU �akovca od 70 m2, sa terasom i malim dvorištem, nanovo preure�en. Nazva� na mob. 091/587-3684GRA�EVINSKO ZEMLJIŠTE, stambeno-po-slovna zona južne zaobilaznice, 6500 m2, u cjelini ili pojedina�no prodajem, mob. 099/405-2029TRAŽIM CIMERA/ICU, 2 sobni ve�i stan, za-sebne sobe, privatna ku�a, poseban ulaz, �akovec. Tel. 098/642-456IZNAJMLJUJE SE KUA sa tri sobe, cen-tralno plin-dr va, u M. Subotici, mob. 091/5960-202IZNAJMLJUJE SE STAN od 80 m2, namješte-no, pogodno za 4 studenta, može i posl. pro-stor, kod hotela Park, cijena 300 eur + režije, garantni polog 600 eur. Tel. 091/955-8865PRODAJE SE KUA KATNICA u Vra� šincu sa garažom, gosp. zgradama i velikom oku�ni-com. Tel. 091/5811-358PRODAJE SE ATRAKTIVNA novogradnja sa dvorištem od 120m2 u Strahonincu, mob. 098/749-131KUPUJEM JEDNOSOBNI STAN ili garsonijeru, a može i manja ku�ica, mob. 098/9698-975PRODAJE SE GRADILIŠTE u Ivanovcu, Kalni�-ka 22, mob. 098/136-3827PRODAJE SE STARA KUA s oku�nicom od 400�hv, struja, plin, Brezje 110, mirna i slijepa ulica. Tel. 390-032PRODAJE SE KUA s velikom oku�nicom i gosp. zgradama + oranica u Ivanovcu, po-godno za poljoprivrednike i obrtnike, tel. 337-893 ili 099/671-9445IZNAJMLJUJE SE SOBA s upotrebom kuhinje i kupaonice. Zva� u Depadansu na tel. 395-711, ku�ni 315, ŠantekIZNAJMLJUJE SE POSL. PROSTOR, novograd-nja, 1.kat, 74m2, centar �k, dva vlas� ta par-kirna mjesta. Tel. 364-093, iza 16 sa� IZNAJMLJUJE SE POSL. PROSTOR od 45m2 u centru Preloga, mob. 098/241-251PRODAJE SE MANJI DVOSOBNI stan u centru �k od 39m2 na drugom katu, cijena 46.000 eur, mob. 099/331-5350STAN od 63m2 + garaža + parking, ispod Ša-frana, novogradnja, kredit, prodajem, mob. 098/241-559
ŽIVOTINJE
POKLANJAJU SE PSII malog rasta, stari 2mj., u � pu pin�a, mob. 091/783-3259
FILATELISTI�KI KLUB «MARIJA HUNJAK» poziva sve koji se žele priklju�iti radu kluba da se slobodno jave na broj tele-fona 099/590-6808, Darko Hunjak
TAROT VAM OTKRIVA VAŠU SUDBINU – ljubav, posao, budu�nost. Molimo na-zovite za dogovor 098/1347-031
PRODAJE SE ŠTENE PEKINEZERA (m) za 600 kn. Mob. 098/944-3339ŠARPLANINCI – muška štenad bez rodovnice, cijena 800 kn/kom, mob. 098/560-985PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma�-ke. Tel. 363-445PUDLICE – sive i bijele, stare 2mj. Upita-ti u Nedeliš�u, �akove�ka 83a ili na mob. 098/939-4637PRODAJU SE BARNARDI (konkuri), zelene aleksandre, rozenkolisi. Tel. 098/944-3338PRODAJU SE NJEMA�KI OV�ARI odli�nih rodi-telja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upita� na tel. 363-445PRODAJEM PAPIGE � grice, nimfe, rozekolise, personate, pjevaju�e, rozele, aleksandre, sre-brne, zlatne, dijamantne i pla� naste fazane, mob. 098/912-3938NJEMA�KI BOKSERI – žu� i � gras� štenci, ci-jepljeni i tetovirani, s rodovnikom, pareno u Italiji. Tel. 042/641-417 ili 098/258-552PRODAJU SE ŠTENCI MOPSA stari 2 mj., mob. 098/488-236TELE, muško, 2 kom, 150 kg, ekološki uzgoj, mob. 098/220-743POKLANJA SE MA�AK star 3mj. i psi� mješanac, manjeg rasta, star 3mj. mob. 095 851 38 99PRODAJEM SVINJE za klanje od 100-150kg, mogu�nost klanja, mob. 091/519-1122
ELEKTRONIKA
PRODAJEM DVD player, Samsung P 355B, novi, neraspakirani, te DVD player Sony DVP NS 333, star 3g., uš�uvan. Sve vrlo povoljno! telefon: 098/235-989MIKSETA Soundcra� Spirit, 24 kanala, u kofe-ru, cijena 1800 EUR. Tel. 098/198-9410KUPUJEM DIGITALNI SLR fotoaparat Olym-pus E-330, po mogu�nos� samo � jelo. Mob: 098-305-965PRODAJEM TELEVIZOR marke Schneider por-tabl ekran 38cm, cijena prava sitnica - 250 kn, tel: 099 216 51 45PRODAJEM MOBITELE: samsung u900, i8510 innov8, k800, htc diamond itd., povoljno, zamjena, mob. 095/8766-048KUPUJEM novi ili rabljeni HDD-80gb ili ve�i, mob. 091/908-2329PRODAJEM RA�UNALO AMD 2 Ghz, komplet za 900 kuna. telefon: 092 1297 541
RAZNO
USLUGA OŠTRENJA LANACA motornih pi-la, cirkulara, vidia pila, noževa za blanjali-ce, te obavljamo uslužno piljenje trupaca. Tel. 040-660-353, Pilana Šlibar
PRODAJE SE NOVA STOLARIJA INDUSTRO-GRADNJE -BALKONSKA VRATA 120 X 220 =2000 kna; -STAKLENE STIJENE 120 x 180 = 1500 kna. Tel: (091) 507-0683ULJA NA PLATNU raznih majstora, tržnica u Murskom Središ�u, tel. 040-543-825KUPUJEM RABLJENE EURO PALETE. Mob. 099-5722-002PRODAJE SE PE za centralno grijanje drvo/plin sa opremom, mob. 095/808 6050PRODAJU SE DRVA, sušena 4g. jasen, debljine 5cm... telefon: 098-636 946PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žu� te ambalaža za pivu i mine-ralnu vodu, vrlo povoljno. Tel. 098/632-494PRODAJE SE Graco autom. dj. ljulja�ka na bate-rije, malo korištena, luksuzna, 6 brzina, muzika, vrtuljak s igra�kama, više položaja sjedala. Kon-takt: 098 260 764JABUKE DOMAE nešpricane, plinsku pe� MA-JA 8, PE na kruta goriva za kupaonicu, rabljena ostakljena prozorska krila, prodajem povoljno. telefon: 343-557PRODA JEM uramljene goblene. mob. 091/763-6571PRODAJEM 250 vrhunskih dokumentarci za 200 kuna, bbc, national, mili� itd. mob. 095/8766-048PRODAJU SE kupaonski ormari�i s ogledalima – sve novo i nekorišteno, mob. 091/435-7455 ili 095/4400-444PRODAJE SE perilica su�a INDESIT, malo kori-štena, povoljno, mob. 098 306 676PRODAJE SE: protupožarna vrata, produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. mašina za štemanje Kango, drvena vrata, el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, pe� na ugljen i drva, alat za savijanje bakrenih cijevi i ru�na pumpa za lož ulje, crni pisa�i stol. Tel. 858-424KUPUJEM STABLA ili trupce hrasta i oraha, pla-�am odli�no, mob. 098/807-511PRODAJE SE VRLO POVOLJNO I JEFTINO gar-derobni regal dim. 180x230x55, 2 garderobna ormara dim. 105x175x55, te kau� na razvla�e-nje. Mob. 091/158-5598PRODAJEM KOTAO za rakiju, elektromotor 1,1kW, staru pisa�u mašinu, bajunetu (i dr. sta-rine), te knjige, mob. 098/981-3709THUJE - smaragd i kolumne, kvalitetan doma�i uzgoj. Tel. 091/547-0069
OGLASNIK
690
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI
ŽELJEZNI�KI KOLODVOR �AKOVEC tel. 384-333AUTOBUSNI KOLODVOR �AKOVEC tel. 313-947LJEKARNA �AKOVEC, V. Morandinija 1 tel. 310-651POLICIJSKA UPRAVA ME�IMURSKA tel. 373-111ŽUPANIJSKA BOLNICA �AKOVEC, I.G. Kova�i�a 1e tel. 375-444DOM ZDRAVLJA �AKOVEC, I.G. Kova�i�a 1e tel. 372-300ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova�i�a 1e tel. 311-790HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE tel. 311-755HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE �AKOVEC tel. 372-900HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE �AKOVEC, Bana J. Jela�i�a 1 tel. 396-800ME�IMURSKA BANKA �AKOVEC tel. 340-000ME�IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 tel. 395-199ME�IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 tel. 373-700ELEKTRA �AKOVEC, Ž. fašizma 2 tel. 371-700- prijava kvara na tel. 371-600GKP �AKOM, Mihovljanska 74 tel. 372-466AMBULANTA ZA KUNE LJUBIMCE �AKOVEC, R. Steinera 7 tel. 390-859MATICA HRVATSKA �AKOVEC, Park R. Kropeka 1 tel. 314-080ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70 tel. 396-294REDEA – Regionalna razvojna agencija (R. Boškovi�a 2, zgrada županije) tel. 374-090ME�IMURSKA ŽUPANIJA �AKOVEC tel. 374-111HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA �AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000HRVATSKE TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 tel. 0800-9000MUZEJ ME�IMURJA �AKOVEC, Trg Republike 5 tel. 313-499SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH �akovec, Trg Republike 1 tel. 312-331ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 tel. 390-977MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 tel. 313-114HRV. GOSPODARSKA KOMORA �AKOVEC, I.G. Kova�i�a 2 tel. 311-160OBRTNI�KA KOMORA ME�. ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 tel. 313-971FINA �AKOVEC, O. Keršovanija bb tel. 371-000CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, �AKOVEC V. Nazora 16 tel. 391-920HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644
INSPEKCIJEDRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava �akovec, Zrinsko-frankopanska 9 tel. 391-970SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi�a 2 (zgrada županije) tel. 374-229; 374-121; 374-106
POREZNA UPRAVAIspostava �AKOVEC, O. Keršovanija 11 tel. 371-200Ispostava PRELOG tel. 379-730Ispostava MURSKO SREDIŠE tel. 370-790
URED DRŽAVNE UPRAVEMa� �ni ured �AKOVEC tel. 374-111Ma� �ni ured PRELOG tel. 645-125Ma� �ni ured M. SREDIŠE tel. 543-600Ma� �ni ured M. SUBOTICA tel. 631-112Ma� �ni ured NEDELIŠE tel. 821-806Ma� �ni ured ŠTRIGOVA tel. 851-012Ma� �ni ured KOTORIBA tel. 682-136Ma� �ni ured DEKANOVEC tel. 849-017
UDRUGA “PRIJATELJI” - “AZIL ZA NAPUŠTENE ŽIVOTINJE
MEIMURSKE ŽUPANIJE” POKLANJA PSE I MA�KE
�lanovi i simpa� zeri Udruge “Prijatelji”
POSAO - Ponuda 1. 164106 :AGENCIJA potražuje ve�i broj punoljetnih djelatnika oba spola bez ob-zira na godine, za uredski posao u podruž-nicama diljem RH. Edukacija uklju�ena, pla�a 12 000 kn. Tel. 091/675-1315. 2. 164188 :AMBICIOZNE DJELATNIKE bez obzira na godine, za poslove � nancijskog savjetovanja traži ugledna � nancijska ku-�a, pla�a 12 000 kn i više. Šifra:164188. Tel. 060/523-641. 3. 130602 :BRODOVI, ribarice, jahte, mari-ne, pla� orme, na� ovodi, predstavništva u inozemstvu, potražuju ve�i broj mornara, NKV, KV radnika, tehni�ko i bijelo osoblje i �asnike. Šifra:130602. Tel. 060/523-641. 4. 162796 :DJELATNICU za rad u lokalu tražim. Tel. 091/794-5757. 5. 164648 :DJELATNIKA, za rad kod ku�e, poslovi pakiranja koverti, zarada 1500 kn tjedno, tražim. Šifra:164648. Tel. 060/523-641. 6. 164656 :DODATNI posao trebate, mogu�nost zarade od 300-1000 E. Ši-fra:164656. Tel. 060/523-641. 7. 153023 :KOMUNIKATIVNE i ambicio-zne djelatnike, dob i stru�na sprema nisu važni, odli�na pla�a, za rad s kreditima, tražim. Šifra:153023. Tel. 060/523-641. 8. 164653 :OSOBE za rad kod ku�e, traži-mo. Šifra:164653. Tel. 060/523-641. 9. 163732 :OZBILJNE SURADNIKE za novu poslovnu mogu�nost tražimo. Odli�na za-rada s tendencijom rasta. Isplata u eurima. Tel. 052/741-479, 098/937-6447. 10. 164623 :POSLOVNE SURADNIKE, za veliki unosan posao trenutno tražen u Hr-vatskoj, može se po�e� odmah, kao osobni ili honorarni posao, zarada odli�na. Tel. 095/822-9490. 11. 125423 :STALNI I PODSEZONSKI PO-SLOVI U EU.Radnike, ugos� telje NKV, KV, majstorska zanimanja, branje vo�a, po-vr�a, njegovateljice, �uvari, hostese i sl. Šifra:125423. Tel. 060/523-641. 12. 164645 :ZARADITE radom kod ku�e do 1500 kn tjedno, tražimo osobe iz svih župa-nija. Šifra:164645. Tel. 060/523-641.
TURIZAM - Ponuda 13. 8054 :AKO IZNAJMLJUJETE apartman ili sobu na Jadranu ili želite da se Vaš oglas �ita diljem Hrvatske, iskoristite mogu�-nost oglašavanja u 12 listova i na Internetu, pozivom na samo jedan broj. Šifra:8054. Tel. 060/523-641. 14. 90902 :NAJVEA TURISTI�KA PONU-DA privatnih smještaja u DALMACIJI i šire. www.dimb.hr, Tel. 060/523-641.
STANOVI - Ponuda 15. 164647 :CAVTAT, stan 145 m2 + 200 m2 + dva parkirna mjesta, kompletno ure�en s centralnim grijanjem, cijena 1500 E/m2, vlasnik, prodajem. Tel. 091/447-8690. 16. 90533 :NAJVEA BURZA NEKRETNI-NA!!! Ako prodajete- kupujete ku�u, stan, apartman ili neku drugu nekretninu, po-tražite potrebnu informaciju bez provizije na www.dimb.hr. Tel. 060/523-641.
PRODAJE SE BRAVARSKI ALAT, šiva�a mašina Bagat, polunova, galge i razni elektromotori. Tel. 333-253SOBNI BICIKL – malo korišten, povoljno proda-jem, mob. 091/520-2576DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaše-vi�, Him, Gnr, Nirvana, B. Jovi, Eminem, Korn, Rhcp, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Ze-ppelin, Purple, P. Floyd, D. Straits i dr. Telefon: 091/2518-371PRODAJEM elektrociklin i dva bicikla, cijena po dogovoru, i prodajem rakiju tropicu 30lit. Tel. 390-976, �k, S. Radi�a 13, Kedmenec Mar-garetaPRODAJU SE KUPINE i vino od kupine. Tel. 098/191-6659PRODAJE SE više plinskih boca, škrinja od 400 lit., vrlo povoljno i ugost. roš� lj, te hladnjaci, mob. 098/849-030 ili 098/1660-757PRODAJE SE DRVENA VITRINA sa staklenim vratima, ru�ni rad, puno drvo, kvalitetno, potpuno novo i nekorišteno – povoljno. Tel. 098/408-049NUDIM uslugu �iš�enja i peglanja u �akovcu, te prodajem pl. pe� za kupaonu, novi bide i kupujem crijep Kikinda 272, stariji. mob. 098/185-4043PRODAJEM elektromotor Elektrokovina 7,5kW; kabel 5-žilni od 100m; �eki�ar klip-zr-no, motorna sje�kara, kardan i trajnožare�a pe�. Tel. 363-813PRODAJE SE TRA�NA PILA (banzek) radni stol 110x90cm, te stroj za izradu brodskog poda i lamperije. Tle. 543-882PRODAJEM trosjed na razvla�enje, 2 fotelje, stoli� za dnevnu sobu, 2 manje vitrine za dnev-nu sobu i kau� na razvla�enje, tel. 364-881STUPOVI BETONSKI za vo�arstvo i vinogradar-stvo duž. 2.7m i 3.6m, pocin�ana žica 3.1mm, cijev za navodnjavanje sistem «kap po kap». Tel. 098/9830-368POKLANJAM DJE�JA KOLICA i stolac za hranje-nje djeteta, tel. 629-048 ili 099/693-1854PRODAJE SE: regal, kau� + fotelje, kuhinja + ure�aji, ležaj, tapec. garnitura, stoli�, dvosjed, ormari�, vitrina, muzi�ka komoda i ostalo iz ku�e, tel. 099/3361-032PRODAJE SE trosjed, dvosjed, fotelja i dj. sto-lica za hranjenje – vrlo povoljno. Tel. 822-283 ili 098/1811-750PRODAJEM kau� trosjed star 2g. za 800kn, pe� za centralno, bojler, plinske pe�i za sobu, mob. 098/463-502PRODAJE SE VRLO POVOLJNO nova sobna plin-ska pe� Maja 8, tel. 098/241-251
POKLANJAJU SE ŠTENCI stari 2 mjeseca, vrlo umilja� , samo u dobre ruke. Mob. 091/567-8718
25. studenog 2008.52 INFORMAC<JE
IZ MATI�NOG UREDA
RO�ENI:LUK�S T�ST� ��K, sin >irjane i �oberta; VIKT��I�� GL�VI[�, k�i >artine i Darka; LU[I�� ŠI>U I", k�i >artine i �leksandra; IV� >UST��, k�i ede i Ivice; L�� ��Š�Š, sin Sa-mirke i Sla�ana; L�� ��D� B�L�G, sin ovele i Dejana; �� �� G�T�L, k�i >aje i Gorana; �L� � H��V�T, k�i Božene i �n�elka; VIT� V��SK, sin Svjetlane i Zdravka; �� ���H�-V�[, sin >arine i >ladena; D�>�G�� >�LT��, sin >artine i Danijela; L�-V�� P��� [, sin Željke i Siniše; �� �V�K, sin Ines i Ivana.
VJEN�ANI:Spomenka Sabol i Igor Salaj; Ivana Korbelj i Denis Hoblaj (�akovec). >onika Domini� i Damir Pascuttini (Kotoriba).
UMRLI:�ugustin �uras, ro�. 1928.; >irko >esari�, ro�. 1938.; >arija �am-brovi�, r. Vuruši�, ro�. 1933.; Zora >arciuš, r. Kiri�, ro�. 1927.; �osip Pti�ek, ro�. 1940.; �udolf Gori�a-nec, ro�. 1928.; Ivan Sabo�anec, ro�. 1949.; Ljiljana �esen, r. Bedi�, ro�. 1960.; >arija Korbelj, r. Bu-�ek, ro�. 1933.; >ilena >adžar, r. Hamer, ro�. 1924.; Ivan >arunica, ro�. 1969.; Biserka Žganec, ro�. 1966. (�akovec). �ozina Dodlek, r. Brzuhalski, ro�. 1940. (Dekano-vec). �elena Vrtari�, r. >un�ar, ro�. 1929. (>ursko Središ�e). >agda-lena Držani�, r. Srpak, ro�. 1921.; Stjepan Šte�i�ar, ro�. 1948. (>ala Subotica). >arija >ejaš, r. Lesinger, ro�. 1938. (Prelog).
SLOBODNA RADNA MJESTA
1. RESTORAN “TRATORIA RUSTICA”, I. G. Kova�i�a 6, �akovec, 1 KV KONOBAR na neodre�eno, javi� se na adresu ili na 311-207. do 30.11.2. Ca� e bar THERAPIA �AKOVEC, I. G. Kova�i�a 30, traži 1 KONOBAR-ICA na neodre�eno vrijeme, pola radnog vremena, javi� se osobno ili na tel,. 310-219. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.3. TERMO SMOLEK d.o.o. HODOŠAN, traži MONTERI CEN-TRALNOG GRIJANJA, VODOINSTALATERI, PLINOINSTALATERI - više izvršitelja na neodre�eno vrijeme, javi� se na 098-241-943. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.4. Kerami�arski obrt vl. Vladimir Žuni�, �AKOVEC, Dr. I. Novaka 38, traži KV, PKV KERAMI�ARE - više izvršitelja na ne-odre�eno vrijeme, javi� se na 098-167-1048. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.5. ELEKTROING GRABAR d.o.o., �k, M. Bu�i�a 8, traži 5 ELEKTROINSTALATERA na odre�eno vrijeme uz mog. stal-nog radnog odnosa, radno iskustvo 5g., rad u Zg, �k i okolici. Dostavi� pismene ponude na gornju adresu ili mail: elektro-ing-grabar@ck.tel.hr do 30.11.6. Autoprijevoznik Milovan Todorovi�, PEKLENICA, traži 1 VOZA� C i E kat. na neodre�eno vrijeme, javi� se na 099-3502-344. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.7. Caffe bar PADOVA �AKOVEC, K. Tomislava 45, traži 1 KONOBARICA na odre�eno vrijeme, javi� se osobno ili 098-426-344. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.8. MT� Tvornica rublja d.d. �AKOVEC, M. Hrvatske 10, traži 1 KROJA� UZORAKA; 2 ŠIVA�A UZORAKA, KV, SSS teks� lnog usmjerenja, 1-2 godine radnog iskustva, na odre�eno uz mogu�nost stalnog radnog odnosa, javi� se na tel.638-423. Natje�aj otvoren do 29.11.2008.g.9. “KERAKAM” d.o.o. ŠENKOVEC, J. Bedekovi�a 2, traži 1 SSS GRA�EVINSKI TEHNI�AR - POSLOVO�A na odre�eno vrijeme uz mogu�nost stalnog radnog odnosa, 1 godina radnog iskustva, javi� se na 343-677 do 28.11.2008.g.10. GRADNJA POSEDI d.o.o. BREZJE 142, traži 1 KV TESAR, 1 POMONI RADNIK na neodre�eno vrijeme, javi� se na 855-403, 098-257-450. Natje�aj otvoren do 29.11.2008.g.11. POSAVEC d.o.o. NEDELIŠE, A. Šenoe 4, traži 2 MONTERA CENTRALNOG GRIJANJA na neodre�eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, a može i pripravnik, javi� se na 098-426-500. Natje�aj otvoren do 29.11.2008.g.12. BA�I d.o.o. G. Hraš�an, Varaždinska 45, traži 1 ZIDAR, GRA�EVINSKI RADNICI-više izvršitelja na neodre�eno vri-jeme, poželjno radno iskustvo, javiti se na 098-132-1096. Natje�aj otvoren do 29.11.2008.g.13. MARING d.o.o. NEDELIŠE, Livadarska 53, traži 2 BRAVA-RA-STROJOBRAVARA; 2 ZAVARIVA�A; 1 STROJARSKI INŽENJER na neodre�eno vrijeme, javi� se na 098-313-455 ili dostavi� pismene zamolbe do 30.11.2008.g.14. TID-EXSTRA d.o.o. M. Središ�e, Sla� ne 6, traži 1 SERVI-SERA PNEUMATIKE (preciznog mehani�ara), na neodre�eno vrijeme uz probni rad, zamolbe sa životopisom dostavi� na e-mail: � d-extra@ck.t-com.hr di 30.11.2008.g.15. PLASTEX vl. Baksa Nenad, Strahoninec, traži DJELATNIKE ZA POSTAVLJANJE ŽI�ANIH OGRADA na neodre�eno, javi� se osobno ili na 333-488. Natje�aj otvoren do 30.11.16. SLK d.o.o. �AKOVEC, ZAVNOH-a 16, traži 1 VOZA� E kate-gorije za doma�i prijevoz na neodre�eno vrijeme, javi� se na 099-215-1846. Natje�aj otvoren do 15.12.2008.g.17. AQUAINST d.o.o. VRATIŠINEC 328, traži 5 VODOINSTA-LATERA, MONTER CENTR. GRIJANJA, PLINOINSTALATERI na neodre�eno vrijeme, javi� se na 867-108, 099-605-2248. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.18. PIRAMIDA d.o.o. LOPATINEC, V. Nazora 18a, traži VIŠE DJELATNIKA METALNE STRUKE na neodre�eno vrijeme, javi� se na 856-060. Natje�aj otvoren do 03.12.2008.g.19. Ustanova za zdravstvenu njegu u ku�i Živkovi�, �AKOVEC, ZAVNOH-a 45, traži 2 MEDICINSKE SESTRE na neodre�eno vrijeme, radno iskustvo 1 godina, položen stru�ni ispit, poželjno vlas� to vozilo, javi� se na 098-463-525. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.20. Auto servis-auto prijevoz Josip Dobrani�, M. Središ�e, R. Kon�ara 71, traži 2 KV VOZA�A C i E kategorije na neo-dre�eno vrijeme, javi� se na 543-010. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.21. JB-MODELARIJA BLAŽEKA, �EHOVEC 81, traži STOLAR, TOKAR, GLODA� na neodre�eno vrijeme, javi� se na 646-545, 098-241-646. Natje�aj otvoren do 02.12.2008.g.22. MEI d.o.o. K. P. Krešimira, KOTORIBA, traži 1 INSTALATER GRIJANJA I KLIMATIZACIJE na neodre�eno vrijeme, javi� se na 098-905-1948. Natje�aj otvoren do 02.12.2008.g.23. I-KONG d.o.o. M. Središ�e, Poljska 43, traži 4 ŠIVA�A TEKSTILA na neodre�eno vrijeme, javiti se na 543-022, 098-95-95930, rad u jednoj smjeni. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.24. KI-MI SJAJ d.o.o. UKOVEC 21, traži 1 KONOBAR na ne-odre�eno vrijeme, mjesto rada Donja Dubrava, javi� se na 099-27-177-16. Natje�aj otvoren do 05.12.2008.g.25. “INTERIJERI-HORVAT” vl. Dražen Horvat, KNEZOVEC 119, traži SOBOSLIKARI - KV, PKV na neodre�eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, rad na terenu, javi� se na 865-593,099-2865-593. Natje�aj otvoren do 15.12.2008.g.26. MTK, NEDELIŠE, Žarkovice 15, traži DJELATNICE ZA RU�-NO PAKIRANJE RIBE na odre�eno vrijeme, javi� se na 822-250. Natje�aj otvoren do 04.12.2008.g.27. Restoran MALA HIŽA MA�KOVEC 107, traži 1 KUHAR na neodre�eno vrijeme, 8 satno radno vrijeme, � mski rad, javi� se na 098-241-666. Natje�aj otvoren do 03.12.2008.g.
28. GRAWE HRVATSKA d.d. �AKOVEC, V. Morandinija 4, traži ZASTUPNICI OSIGURANJA na neodre�eno vrijeme, voza�ka dozvola “B” kat., rad na ra�unalu, komunika� vnost, inova� v-nost, � mski rad, javi� se osobno ili dostavi� pismene zamolbe na gornju adresu do 05,12.2008.g.29. VIG d.o.o. STRAHONINEC, P. Miškine 72 , traži 2 MONTERA CENTRALNOG GRIJANJA, VODOINSTALATERA, PLINOINSTALATERA na neodre�eno vrijeme uz probni rad, javi� se na 098-273-460. Natje�aj otvoren do 03.12.2008.g.30. DIVAL d.o.o. �AKOVEC, I. Pl. Zajca 13, traži 5 KV, PKV SO-BOSLIKARA na neodre�eno vrijeme, javi� se na 098-354-197. Natje�aj otvoren do 06.12.2008.g.31. GRADITELJSTVO SAŠKO d.o.o. ZASADBREG 17A, traži 2 ZIDARA, 2 TESARA, 1 GRA�. RADNIK na neodre�eno vrijeme uz probni rad, javi� se na 098-179-0151. Natje�aj otvoren do 04.12.2008.g.32. KNAUF-FAL NOVO SELO ROK, Školska 24, traži MONTERI SUHE GRADNJE, ŠPAHTLERI, POM. RADNICI na neodre�e-no vrijeme, javi� se na 098-9244-510. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.33. AC-instalacije PRIBISLAVEC, Radni�ka 21, traži 2 MONTE-RA CENTRALNOG GRIJANJA, VODOINSTALATERA, PLINOIN-STALATERA na neodre�eno vrijeme, javi� se na 098-303-764. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.34. MIDA d.o.o. �AKOVEC, K. Zrinski 2, traži 1 PRODAVA� U PEKARI, 1 POMONI RADNIK KOD PROIZVODNJE U PEKARI,1 �ISTA�ICA na neodre�eno vrijeme, javi� se na 091-582-8639. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.35. STROJOMETAL FAI d.o.o. MA�KOVEC 293 A, traži 1 SSS, VŠS EKONOMIST na neodre�eno vrijeme, 5 godina radnog iskustva za poslove knjigovodstva, informa� �ka znanja.; BRA-VARI - KV više izvršitelja; ZAVARIVA� MIG, MAG - 2 izvršitelja, na neodre�eno, 5 godina radnog iskustva. Natje�aj otvoren do 30.11.36. Pekara HIT-PEK �AKOVEC, K. Tomislava 46, traži 1 PRODA-VA� PEKARSKIH PROIZVODA na odre�eno vrijeme, javi� se na 395-694. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.37. Ca� e bar THERAPIJA �AKOVEC, I. G. Kova�i�a 30, traži 1 KONOBAR na neodre�eno vrijeme, javi� se osobno ili 310-219. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.38. KOZAR d.o.o. �AKOVEC, I. Mažurani�a 28, traži ZIDARI, TESARI, KROVOPOKRIVA�I, SOBOSLIKARI, RADNICI U GRA-�EVINARSTVU-više izvršitelja na neodre�eno vrijeme, javi� se na 098-493-150. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.39. SUŠARA I TRGOVINA SILADI d.o.o. KOTORIBA, R. Boš-kovi�a 61, traži 2 VOZA�A POLJOPRIVREDNIH STROJEVA na neodre�eno vrijeme, javi� se na 682-538, 098-915-8006. Natje�aj otvoren do 05.12.2008.g.40. ALU TEHNIKA d.o.o. DONJI VIDOVEC, traži 1 GRA�EVINSKI TEHNI�AR na neodre�eno vrijeme, javi� se na 098-180-3139. Natje�aj otvoren do 05.12.2008.g.41. Acapulco d.o.o. IVANOVEC, J. Broza 101, traži 1 KONOBAR na neodre�eno vrijeme, javi� se osobno ili 337-035. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.42. STOLARIJA PURI �EHOVEC 77, traži 1 RADNIK U STOLAR-SKOJ RADIONICI na neodre�eno vrijeme, javi� se na 645-517, 098-242-764. Natje�aj otvoren do 05.12.2008.g.43. RADIKOVI-Postavljanje bet. Elemenata PRELOG, JUG II 32, traži 2 RADNIKA NISKOGRADNJE na neodre�eno vrije-me, javi� se na 646-609, 091-506-7891. Natje�aj otvoren do 06.12.2008.g.44. ALLIANZ ZAGREB d.d. �AKOVEC, traži 3 SAVJETNIKA/SAVJETNICE ZA PRODAJU OSIGURANJA najmanje SSS, vlas� � auto, poznavanje rada na ra�unalu, nazovite na mob.098-460-294, 099-3133-729, e-mail; ivan.sinovic@allianz.hr s naznakom “za natje�aj-SAVJETNIK”. Natje�aj otvoren do 06.12.2008.g.45. DOMEX-ID DOMAŠINEC, Glavna 238, traži 1 PRODAVA� MJEŠOVITE ROBE na odre�eno vrijeme, javi� se na 863-444 ili osobno. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.46. HOI-HOZMEC d.o.o. LOPATINEC, E. Kardelja 24, traži 1 KV, PKV MONTER GRIJANJA na neodre�eno vrijeme, radno iskustvo 2 godine, javi� se na 855-490, 098-632-284. Natje�aj otvoren do 11.12.2008.g.47. GIV-MONT d.o.o. PRELOG, Dravska 64, traži VIŠE MON-TERA CENTRALNOG GRIJANJA I VODOINSTALATERA na neo-dre�eno vrijeme, rad u Sloveniji, stan i hrana osigurani, javi� se na 646-088, 098-626-834 do 05.12.2008.g.48. HAIX-OBUA d.o.o. �AKOVEC, Zagreba�ka 93, traži 2 SKLADIŠTARA na neodre�eno vrijeme uz probni rad, poželjno ispit za voza�a viljuškara i znanje njema�kog jezika, znanje rada na ra�unalu, dostavi� pismenu zamolbu ili se javi� osobno ili tel. 384-950 do 30.11.2008.g.49. COMPLEX d.o.o. PRIBISLAVEC, Dr. A. Star�evi�a, traži MONTERI CENTRALNOG GRIJANJA-više izvršitelja na neo-dre�eno vrijeme, javi� se osobno ili 098-210-166. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.50. Soboslikarsko-li�ila�ki obrt “GANZER” NEDELIŠE, Vrtna 16, traži 5 SOBOSLIKARA, 5 FASADERA na neodre�eno vrijeme, javi� se na 098-910-9407, do 30.11.2008.g.51. Tomatane d.o.o. ZAGREB, Bosutska 31, traži 2 DOSTAVLJA-�A NOVINA, LETAKA, REKLAMA na odre�eno vrijeme, voza�ki ispit “B” kat., javi� se na 091-388-7524. Natje�aj otvoren do 31.11.2008.g.52. STIL-MONT Cirkovljan, Brestek 25, traži MONTER PVC STOLARIJE na neodre�eno vrijeme, javi� se na 641-170, 098-948-0197. Natje�aj otvoren do 10.12.2008.g.53. Autoprijevoznik MEZNARI VLADIMIR �AKOVEC, K. Ra-cina 5, traži 1 VOZA� C I E KATEGORIJE ZA DOMAI PRIJEVOZ na neodre�eno vrijeme, 2 godine radnog iskustva na šleperu
ili kamionu sa prikolicom, javi� se na 098-426-840. Natje�aj otvoren do 18.12.2008.g.54. MEDIC PRO d.o.o. �akovec, Dr. R. Horvata 48, traži 1 VSS ADMINISTRATORA za prodaju, prezentaciju medicinskih pro-izvoda; farmaceut, � zioterapeut, medicinskog, biokemijskog ili zdravstvenog usmjerenje, na odre�eno uz mog. Stalnog radnog odnosa, skra�eno radno vrijeme, znanje engleskog jezika, znanje rada na ra�unalu, voza�ki B kat., javiti se na 091/137-2756. Natje�aj otvoren do 30.11.55. “36”d.o.o. STRAHONINEC, Kalni�ka 7, traži 1 SSS TRGO-VA�KI PUTNIK za prodaju telekomunikacijskih usluga na ne-odre�eno vrijeme uz probni rad, rad na podru�ju Županije Me�imurske i Varaždinske, voza�ki ispit “B” kat., komunika-� vnost, dostavi� pismenu zamolbu na gornju adresu. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.56. Cvje�arnica RUŽA M. SUBOTICA, Glavna 23, traži 1 DJE-LATNIK ZA ODRŽAVANJE ZELENIH POVRŠINA na odre�eno vrijeme, rad na podru�ju Op�ine Male Subo� ca, javi� se na 099-6631-007. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.57. KERA-TIM d.o.o. NEDELIŠE, M. Gupca 1, traži 3 KV, PKV KERAMI�ARA neodre�eno vrijeme, javi� se na 099-234-1590. Natje�aj otvoren do 13.12.2008.g.58. MILENA SHOP d.o.o. HLAPIINA 1, traži 1 ZIDAR, 1 GRA�. RADNIK na neodre�eno vrijeme, javi� se na 091-502-3933. Natje�aj otvoren do 15.12.2008.g.59. Obiteljski dom za djecu s mentalnom retardacijom VRATI-ŠINEC, Crkvena 32, traži 1 MEDICINSKA SESTRA na neodre�eno vrijeme, pola radnog vremena, javi� se osobno ili 866-900. Natje�aj otvoren do 15.12.2008.g.60. “ESTRA” d.o.o. NOVO SELO ROK, R. Kon�ara 39, traži 1 VOZA�/RADNIK NA OTPREMI ROBE na odre�eno vrijeme uz mogu�nost stalnog radnog odnosa, poželjno “C” kategorija ali nije uvjet, javi� se na 098-241-282. Natje�aj otvoren do 08.12.2008.g.61. Instalacije “MARTI-MONT” NEDELIŠE, B. Radi�a 37, traži 2 MONTERA CENTRALNOG GRIJANJA, PLINOINSTLATERA na neodre�eno vrijeme, javi� se na 092-125-8002. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.62. STOLARIJA CEGLEC Strahoninec, Ž. Fašizma 139, traži 6 POMONIH RADNIKA NA POSTAVLJANJU OPTI�KIH KABLOVA na odre�eno vrijeme uz mogu�nost stalnog radnog odnosa, javi� se na 098-903-5278. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.63. Trgova�ki obrt MAVRICA PODBREST, S. Vojvode 20, traži 1 PRODAVA� MJEŠOVITO-PREHRAMBENE ROBE na odre�eno vrijeme, poželjno radno iskustvo ali nije uvjet, okolica Podbre-sta, javi� se osobno ili na 099-681-7744 do 30.11.2008.64. ELEKTROINSTALACIJE PIN d.o.o. PRELOG, N. Tesle 17, traži 1 KV ELEKTROINSTALATER na neodre�eno vrijeme,2 godine radnog iskustva, poslovi voditelja, javi� se na 098-173-5981. Natje�aj otvoren do 18.12.2008.g.65. MEDIA-SOFT d.o.o. �AKOVEC, Bra�e Graner 14, traži 1 VŠS, VSS PROGRAMER SQL BAZA PODATAKA na neodre�eno vrijeme, znanje stranog jezika, voza�ki ispit, dostavi� pismene zamolbe ili se javi� 638-111, e-mail:katarina@media-so� .hr. Natje�aj otvoren do 01.12.2008.g.66. Ca� e bar BACARDI �AKOVEC, Mihovljanska 49, traži 1 KONOBARICA na neodre�eno vrijeme, javi� se na 098-1867-118. Natje�aj otvoren do 03.12.2008.g.67. Ugostiteljski obrt ARCUS �AKOVEC, traži 1 KONOBAR na neodre�eno vrijeme, javi� se na 310-572, 091-314-6080. Natje�aj otvoren do 15.12.2008.g.68. Autoservisni centar SINIŠA d.o.o. �AKOVEC, Zagreba�ka 14, traži 1 AUTOMEHANI�AR/AUTOELEKTRI�AR na neodre�eno vrijeme uz probni rad, poželjno radno iskustvo, javi� se osobno ili 386-000, 098-351-964. Natje�aj otvoren do 20.12.2008.g.69. Ugostiteljski obrt “�APA” �AKOVEC, R. Boškovi�a 32, traži 1 KONOBAR/ICA na neodre�eno vrijeme, na pola rad-nog vremena, javi� se na 098-241-767. Natje�aj otvoren do 03.12.2008.g.70. MONTMING d.o.o. �AKOVEC, R. Boškovi�a 16, traži PLINOINSTALATERI, MONTERI CENTRALNOG GRIJANJA, VO-DOINSTALATERI - više izvršitelja na odre�eno vrijeme, javi� se osobno ili 390-845. Natje�aj otvoren do 07.12.2008.g.71. SJAJ COLOR d.o.o. �AKOVEC, Dr. V. Žganca 18, traži 4 KV, PKV SOBOSLIKARA na neodre�eno vrijeme, javi� se na 098-749-169. Natje�aj otvoren do 20.12.2008.g.72. PARTNER PROJEKT d.o.o. �AKOVEC, Putjane 15, traži ZIDARI, TESARI, GRA�EVINSKI RADNICI- više izvršitelja na odre�eno vrijeme, javi� se osobno ili 364-699. Natje�aj otvo-ren do 20.12.2008.g.73. ŽIŽEK d.o.o. SVETA MARIJA, Trg B. J. Jela�i�a 11, traži 5 DJELATNIKA ZA RAD U RASADNIKU na odre�eno vrijeme, javi� se na 098-632-158. Natje�aj otvoren do 19.12.2008.g.74. KAVANA DADA MIKLAVEC bb, traži 2 KONOBARICE na ne-odre�eno vrijeme, javi� se na 098-1922-144. Natje�aj otvoren do 15.12.2008.g.75. Bukal elektronika d.o.o. �AKOVEC, N. Pavi�a 4, traži 3 KV, SSS PRODAVA�A NA ODRE�ENO VRIJEME uz mogu�nost stalnog radnog odnosa, javi� se na 098-502-400, mjesto rada �akovec, Varaždin. Natje�aj otvoren do 27.11.2008.g76. Kroja�ki obrt ZANOS ŠENKOVEC, V. Bukovca 14, traži 1 ŠI-VA� TEKSTILA S RADNIM ISKUSTVOM na neodre�eno vrijeme uz probni rad, rad u jednoj smjeni, nazva� na 343-581. Natje�aj otvoren do 30.11.2008.g.77. TERMO BEK M. Središ�e, A. Šenoe 29, traži 2 INSTALA-TERA GRIJANJA, PLINA, VODE I KLIME na neodre�eno vrije-me, javi� se na 098-242-899, 543-896. Natje�aj otvoren do 31.12.2008.g.78. Poljodiskont AGROTIM d.o.o. GORI�AN, Murska 3, traži 1 VSS, VŠS AGRONOM-VODITELJA POLJOAPOTEKE na neodre-
�eno vrijeme, javi� se na 098-180-4881. Natje�aj otvoren do 20.12.2008.g.79. KIKI d.o.o. GORI�AN, Kalni�ka 47, traži 5 LIMARA, 5 IZO-LATERA na neodre�eno vrijeme, rad na terenu, javi� se na 643-205. Natje�aj otvoren do 20.12.2008.g.80. Mesna industrija VAJDA d.d. �AKOVEC, Zagreba�ka 4, traži 1 STRU�NJAK ZAŠTITE NA RADU I ZAŠTITE OKOLIŠA, VŠS tehni�kog smjera (poželjno kemijskog ali nije uvjet), stru�ni ispit za stru�njaka zaš� te na radu, radno iskustvo na poslovima zaš� te na radu i zaš� te okoliša, poznavanje rada na ra�una-lu, znanje jednog stranog jezika, voza�ka dozvola “B” kat., dostavi� pismene zamolbe na gornju adresu sa naznakom “ponuda za natje�aj”, kontakt:372-588. Natje�aj otvoren do 28.11.2008.g.81. JUR�EC TRANSPORTI d.o.o. PRELOG, F. Glada 1, traži 1 VOZA� KAMIONA S PRIKOLICOM za me�unarodni promet na neodre�eno vrijeme, javi� se na 098-241-479. Natje�aj otvoren do 20.12.2008.g.
IZVOR PODATAKA:HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE
PODRU�NA SLUŽBA �AKOVECISPOSTAVA �AKOVEC: 396-802ISPOSTAVA PRELOG: 646-740
ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200
RADNA MJESTA VARAŽDIN:
1. UGOSTITELJSKI OBRT “MISTER X”, Gornji Knegi-nec, Topli�ka 180, traži 3 KONOBARICE, posluživanje jela i pi�a, na neodre�eno, OŠ, PKV, KV, SSS bez obzira na školu i radno iskustvo, ženske osobe, mog. zaposlenja iz bilo koje županije RH – poslodavac osigurava smještan, najava na 099/215-1325 (Vladimir Kefelja) do 31.12.2. ŠAR�EVI d.o.o. Žigrovec, V. Nazora 16, traži 1 OSO-BU ZA POSLUŽIVANJE PIA, na odre�eno (mogu�nost na neodre�eno), ženska osoba bez obzira na zvanje i dosadašnje radno iskustvo, ako je iz udaljenog podru�ja postoji mogu�nost smještaja u prostorima poslodavca, mjesto rada Ca� e bar “Mimoza”, Žigrovec, najava na 091/723-2351 (Tomislav Barulek) do 17.12.3. UGOSTITELJSKI OBRT DIJANA, Dravska 88, B. Trnovec, traži 1 KONOBARICU- posluživanje pi�a, na neodre�eno, OŠ, PKV; KV, mla�a ženska osoba, za kandi-date s udaljenih podru�ja postoji mogu�nost smještaja, najava na 042/683-980, 091/202-2860 (Verica Videc) do 31.12.4. LUCATELLA CO d.o.o., Varaždin, A. Štera 23, traži 1 OSOBU ZA IZDRADU KLIMATIZACIJSKIH SUSTAVA I SUSTAVA GRIJANJA, na neodre�eno, VŠS, SSS-strojarski inž., ak� vno poznavanje njem. Jezika u govoru i pismu, poželjno radno iskustvo; 1 PREDRADNIKA na izradi kli-ma� zacijskih sustava i sustava grijanja, na neodre�eno, VKV varioc – majstor, ak� vno poznavanje njem. Jezika u govoru i pismu, poželjno radno iskustvo; VIŠE VARI-OCA-CJEVAR na neodre�eno, KV, SSS, poželjan ATEST (mogu�nost doškolovanja za dobivanje ATESTA), najava na 042/214-601 (Smiljana Jambrovi�) ili 098/9832-138 (Josip Jakopec), radi se u Njema�koj (osiguran smještaj) do 14.12.5. MAKO-TRANS d.o.o., Stjepana Radi�a 92, Vidovec, traži 1 VOZA�A TERETNOG VOZILA u doma�em prijevo-zu, na neodre�eno, KV, SSS, potrebno radno iskustvo, voza�ki C kat., najava na 098/822-295 (Vlado Kova�i�) do 1.12.6. PIVNICA PARTY, Madžarevo bb, traži 1 KONOBAR/ICU na neodre�eno, OŠ, KV, SSS bilo koje struke, radno iskustvo nije važno, rad u dvije smjene, nema mogu�nost smještaja, najava na 091/611-9010 (Karmela Šmentanec) do 31.12.7. INEL-ELEKTRO d.o.o. Ivanec, Trg Hrvatskih Ivano-vaca 9/A, traži 10 ELEKTROINSTALATERA, pomo�ni radnik (na štemanju, uvla�enju žica, dubljenju zidova i sl.) na odre�eno, pismene zamolbe na adresu, najava na 042/771-701, 091/343-4082 (Gordana Ernoi�) do 31.12.8. UGOSTITELJSKI OBRT SANDA, Tuhovec 2a, traži 1 KONOBARICU na odre�eno (mogu�nost na neodre�e-no), najava na 042/676-025, 095/888-3187 (g�a. Neda Branovi�) do 31.12.9. VULKANIZER BRANKO GEIGER, Varaždin, Zagre-ba�ka 254, traži 2 OSOBE ZA poslove vulkanizera, rad na op� ci, na neodre�eno, KV, SSS, poželjno radno iskustvo (2 godine) na takvim poslovima, voza�ki B kat., osobno na adresu, najava na 042/242-042, 098/467-760 (Bran-ko Geiger) do 29.11.10. TISAK d.d. Zagreb, Slavonska Avenija 2, traži 1 VODI-ELJA ODRŽAVANJA – vodi i koordinira poslove održava-nja, sudjeluje u prikupljanju ponuda i izboru dobavlja�a za vršenje usluga održavanja, sudjeluje u izradi plana održavanja i prati njegovu realizaciju; na odre�eno, VŠS, VSS gra�evinske ili strojarske struke, 2 god. Radnog iskustva, znanje eng. Jezika, izvrsno znanje MS O� ce-a, voza�ki B kat., iznimno u obzir dolazi i SSS is� h struka uz potrebno radno iskustvo i dodatna znanja, mjesto rada Varaždin, najava na 01/364-1114 (Anita Vrvilo) do 27.11.11. Dje�ji vr� � �IRA �ARA, Varaždin, Anina 27, traži 1 ODGOJITELJA predškolske djece, na odre�eno, VŠS, može i apsolvent, najava na 091/250-9052 (Žaklina An-toli�) do 29.11
TEHNI�KA, INDUSTRIJSKA IOBRTNI�KA ŠKOLA �AKOVEC
tel. 328-522
Temeljem odluke Školskog odbora Tehni�ke, industrijske i obrtni�ke škole �ako-vec, Športska 5, objavljuje se
N A T J E � A J
o prikupljanju pismenih ponuda za davanje u zakup
poslovnog prostoraI. PREDMET PONUDE - KANTINA PROSTOR ZA POSLUŽIVANJE TOPLIH I HLADNIH JELA I NAPITAKA TE
BEZALKOHOLNIH PIA – ukupno 58 m2 Prostor za posluživanje toplih i hladnih jela i napitaka te bezalkoholnih pi�a
(u nastavku: kan� na) daje se u zakup u vi�enom stanju uklju�uju�i i inventar (ukupno 10 komada opreme prema popisu).
U kan� ni zakupac može izvodi� gra�evinske zahvate i vrši� dodatno opre-manje prostora. Prije pristupanja radovima na ure�enju kan� ne, najpo-voljniji ponu�a� s kojim �e se sklopi� ugovor o zakupu dužan je pribavi� suglasnost Škole na „Elaborat ure�enja kantine“ za koji mora imati sve zakonom propisane suglasnos� .
Sve troškove oko ure�enja kan� ne radi privo�enja namjeni u cijelos� snosi zakupnik, a za troškove kojima se pove�ava gra�evinska vrijednost objekta Škole zakupnik može potraživati kompenzaciju sa zakupninom koju �e pla�a� zakupodavcu. Pove�anu gra�evinsku vrijednost objekta zajedni�ki �e utvrdi� zakupnik i Škola.
II. Po�etni iznos mjese�ne zakupnine iznosi 50 kuna po m2. Uz mjese�ni iznos zakupnine po m2, u dogovoru sa najpovoljnijim ponu�a-
�em odredit �e se mjese�ni paušalni iznos za troškove energenata - ovisno o apara� ma koje bi zakupnik koris� o.
III. Predmetni prostor daje se u zakup na odre�eno vrijeme od 4 godine. IV. Ponuda mora sadržava� : - osnovni podaci o ponuditelju - prvenstveno reference u dosadašnjem
obavljanju pružanja usluga u ugos� teljstvu i trgovini, asor� man roba koje namjerava nudi� u školskoj kan� ni (sa cijenama u trenutku davanja ponu-de)
- dokaz o hrvatskom državljanstvu - izvadak iz obrtni�kog registra odnosno izvod iz registra trgova�kog suda - rok u kojem �e pristupi� eventualnom ure�ivanju kan� ne, - rok u kojem �e po�e� obavlja� djelatnost posluživanja toplih i hladnih jela i
napitaka te bezalkoholnih pi�a - ponu�ena mjese�na zakupnina izražena u kunamaV. Nepotpune i zakašnjele ponude ne�e se uze� u razmatranje.VI. Najpovoljnijom ponudom smatrat �e se ona ponuda koja uz ispunjene uvjete
iz natje�aja sadrži i najviši iznos zakupnine.VII. Sudionici natje�aja bit �e pismeno obaviješteni o izboru najpovoljnije ponu-
de.VIII. Najpovoljniji ponu�a� dužan je u roku 8 dana od pismene obavijes� sklopi�
ugovor o zakupu i preuze� prostor.IX. Najpovoljniji ponu�a� dužan je na dan sklapanja ugovora o zakupu, a to je
dan ovjere potpisa i solemnizacije ugovora kod javnog bilježnika (koji dan je ujedno i dan preuzimanja prostora kan� ne) položi� na žiro-ra�un Škole broj 2392007-1100041533 poziv na broj 02 ili MB/JMBG trostruki iznos izlici� ra-nog iznosa mjese�ne zakupnine koji ostaje na ra�unu Škole u beskamatnom depozitu za cijelo vrijeme trajanja zakupa.
X. Ponude se podnose u roku 10 dana po objavi natje�aja, u zatvorenoj kuver� , s naznakom “Natje�aj za zakup prostora kan� ne - NE OTVARAJ” na adresu Tehni�ka, industrijska i obrtni�ka škola �akovec, Športska 5.
XI. Provo�enje natje�aja i zasnivanje zakupa provest �e se po odredbama Zakona o zakupu poslovnog prostora /NN br. 91/96, 124/97, 174/04./ i Odluke Me�i-murske županije o cijenama prostora i opreme u školskim ustanovama.
Obavijes� o prostoru koji je predmet zakupa mogu se dobi� na telefon 040/328-522 ili na mobitel 098/241-278 svakim radnim danom od 8 – 15 sa� , a razgledavanje se može vrši� u isto vrijeme uz prethodnu najavu.
Ravnatelj: Dražen Blažeka, dipl. ing.
Pozamanterija-mt� d.o.o.Josipa Broza 88
40315 Mursko Središ�e
t r a ž i :
1. TERENSKI KOMERCIJALIST- VŠS ekonomskog smjera- poznavanje engleskog jezika- radno iskustvo poželjno- mogu�nost napredovanja- voza�ka B kategorije
2. ING. TEKSTILNO-KEMIJSKE TEHNOLOGIJE- poznavanje engleskog jezika- rad na najmodernijim strojevima- radno iskustvo poželjno- mogu�nost napredovanja MJESTO RADA: MURSKO SREDIŠE
MOLBE SA POTREBNIM DOKUMENTIMA POSLATI NA GORNJU ADRESU
MEIMURSKA ŽUPANIJA, OPINA STRAHONINECJEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL OPINE
OBJAVLJUJE OGLAS O
JAVNOJ RASPRAVIo prijedlogu Urbanis� �kog plana ure�enja sjeverozapadnog
dijela naselja Strahoninec uz južnu �akove�ku obilaznicu
Na temelju �lanka 84. Zakona o prostornom ure�enju i gradnji (NN br. 76/07), u daljnjem tekstu Zakona, Poglavarstvo Op�ine Strahoninec na svojoj 27. sjednici održanoj 21.11.2008. godine utvrdilo je prijedlog Urbanis� �kog plana ure�enja sje-verozapadnog dijela poslovne zone u Strahonincu uz južnu �akove�ku obilaznicu za javnu raspravu.
Javna rasprava o prijedlogu UPU u trajanju od 30 dana po�et �e 8 dana od dana objave, tj. trajat �e od 02.12.2008. do 02.01.2009. godine.
Javni uvid u Prijedlog UPU, mogu� je u prostorijama Op�ine Strahoninec radnim danom u vremenu od 8,00 do 15,00 sa� .
Javno izlaganje održat �e se dana 10.12.2008. godine u 11,00 sa� u prostorijama Uprave Op�ine Strahoninec.
Pisana o�itovanja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog UPU dostavljaju se do zavr-šetka javne rasprave na adresu nositelja izrade UPU – Jedinstveni upravni odjel Op�ine Strahoninec, Dravska 1, 40000 �akovec.
25. studenog 2008. 53INFORMAC<JE
na hrvatskog branitelja
FRANJU TARADIJA27.11.1991. - 27.11.2008.
Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata �akovec
IN MEMORIAM
poginulom hrvatskom branitelju
FRANJI TARADIJU27.11.1991. - 27.11.2008.
Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata
Me�imurske županije
IN MEMORIAM
poginulom hrvatskom branitelju
BRANKU MARIN�I�U28.11.1991. - 28.11.2008.
Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me�imurske županije
IN MEMORIAM
poginulom hrvatskom branitelju
ŽELJKU �UN�UŠU 28.11.1995. - 28.11.2008.
Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me�imurske županije
IN MEMORIAM
na našu dragu
MARIJU MESARI� ro�. Deban
iz >erhatovca22.11.2001. – 22.11.2008.
Život prolazi, ali sje�anje ostaje zauvijek.
Hvala svima koji te se sje�aju.
Sin Stjepan s obitelji i unuka Marija s obitelji
SJE�ANJE
na voljenu suprugu
MARIJU MESARI� ro�. Deban
iz >erhatovca22.11.2001. – 22.11.2008.
Sje�anje na tebe bolno je,vrijeme koje prolazi tužno je,
život bez tebe težak je,ali ljubav prema tebi vje�na je.
Zauvijek tvoj suprug Ivan
BOLNO SJE�ANJE
MESNA INDUSTRIJA – VAJDA d.d.Zagreba�ka 4, �AKOVEC
raspisuje
N A T J E � A Jza popunu radnog mjesta
STRU�NJAK ZAŠTITE NA RADU I ZAŠTITE OKOLIŠA
– 1 izvršitelj1. VŠS tehni�kog smjera (poželjno kemijskog, ali nije uvjet)2. stru�ni ispit za stru�njaka zaš� te na radu3. radno iskustvo na poslovima zaš� te na radu i zaš� te okoliša4. poznavanje rada na ra�unalu 5. poznavanje jednog svjetskog jezika6. voza�ka dozvola B kategorije
Ponude sa životopisom posla� u roku od 8 dana od objave natje�aja na adresu :MESNA INDUSTRIJA – VAJDA d.d. �akovec, Zagreba�ka 4, 40000 �AKOVEC, s naznakom „ponuda za natje�aj“.
Kontakt telefon: 040/372-588
Temeljem Odluke Upravnog vije�a Ljekarne �akovec, od 11.11.2008. godine, Broj: 10/08 – 01-150/2008,
Ljekarna �akovec raspisuje
N A T J E � A J
ZA DODJELU STIPENDIJA STUDENTIMA
FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKOG FAKULTETA SMJER FARMACIJA
I. Ljekarna �akovec odobrava do 5 s� pendija studen� ma Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, smjer farmacije.
II. Na ovaj Natje�aj mogu se javi� redovi� studen� viših godina studija FBF-a smjer farmacija, i to tre�e (3), �etvrte (4) godine te 9 semestra.
III. S� pendija se dodjeluje pod uvjetom da �e korisnici s� pendije nakon zavr-šetka studija, sukladno ugovoru koji �e potpisa� , zaklju�i� radni odnos u Ljekarni �akovec. Nakon obavljenog pripravni�kog staža u Ljekarni �akovec i položenog stru�nog ispita u obvezi su proves� na radu u Ljekarni �akovec najmanje dvostruko duže vrijeme od onog vremena za koje su dobivali s� pendiju.
IV. Pravo na sudjelovanje na ovom Natje�aju imaju studen� sukladno uglavku I. i II. ovog Natje�aja uz dodatne uvjete:
- da su državljani Republike Hrvatske- da imaju prebivalište ili boravište na podru�ju Me�imurske županije
V. Mjese�ni iznos s� pendije iznosi 1.000,00 kuna. S� pendija se ne prima za vrijeme ljetnih mjeseci odnosno za vrijeme mjeseca srpnja i kolovoza.
VI. Dokumen� potrebni za dodjelu s� pendija:- molba za dodjelu s� pendije - domovnica- preslika osobne iskaznice- potvrda fakulteta o redovnom upisu u akademsku godinu 2008./2009. u
svrhu ostvarivanja prava na s� pendiju- prijepis ocjena položenih ispita � jekom sutdijaVII. Ako se na Natje�aj javi ve�i broj studenata od broja odobrenih s� pendija
prednost imaju studenti s boljim prosjekom ocjena na osnovi prijepisa ocjena položenih ispita � jekom studija.
VIII. Student kojem bude dodjeljena s� pendija dužan je prilikom sklapanja po-sebnog ugovora preda� jednu bjanko zadužnicu na iznos ukupnog iznosa s� pendije kao osiguranje povrata sredstava u slijede�im slu�ajevima odno-sno u slu�ajevima kada je dužan vra� � cjelokupno primljen iznos s� pendije uve�an sukladno odredbama posebnog ugovora:
- ako prekine studij - ako prestane ima� status redovnog studenta- ako odbije zaposlenje u Ljekarni �akovec- ako mu prestane radni odnos u Ljekarni �akovec prije okon�anja roka iz
uglavka III. ovog Natje�aja IX. Nepotpune i nepravodobne ponude ne�e se razmatra� .X. Molbe kandidata se dostavljaju na adresu: Ljekarna �akovec, �akovec,
Valenta Morandinija 1, s naznakom za “Natje�aj za dodjelu s� pendija”.XI. Ljekarna �akovec �e na osnovi zaprimljenih molbi utvrdi� listu reda prven-
stva za dodjelu s� pendija te �e podnositelje molbi studente obavijes� � o rezulta� ma natje�aja u roku 30 dana od proteka roka za dostavu molbi.
XII. Rok za dostavu molbi je 15 dana od dana objave Natje�aja.XIII. Na temelju kona�ne odluke o dodjeli s� pendija student skalapa poseban
ugovor o korištenju s� pendije kojim se pobliže reguliraju prava i obveze korisnika i davatelja s� pendija sukladno Odluci Upravnog vije�a Ljekarne �akovec.
XIV. Sve dodatne upute i obrazloženja ovog natje�aja možete dobi� � jekom redovnog radnog vremena Uprave Ljekarne �akovec, na adresi �akovec, Valenta Morandinija 1, ili na telefon 310-651.
REPUBLIKA HRVATSKA - MEIMURSKA ŽUPANIJAOPINA PODTUREN - OPINSKO POGLAVARSTVO
Na temelju �lanaka 4. odluke o s� pendiranju studenata, Op�insko poglavar-stvo Podturen raspisuje
N A T J E � A J
Za dodjelu stipendija za akademsku 2008./09. godinu
redovitim studentima 1. Op�ina Podturen za akademsku godinu 2008./09. raspisuje natje�aj za
dodjelu 10 (deset) studentskih s� pendija za bilo koju vrstu studija.2. Studentske s� pendije se dodjeljuju za studente od druge godine pa nadalje
za studij u Republici Hrvatskoj.3. Uvje� da dodjelu studentskih s� pendija su slijede�i: - hrvatsko državljanstvo, - �iji roditelji i skrbnici imaju prebivalište na podru�ju op�ine Podturen najma-
nje 6 godina prije objave natje�aja, - prosjek ocjena minimalno 2,5 za proteklu godinu studija, 4. Kriteriji za dodjelu studentskih s� pendija: - socijalno-imovinski status - uspjeh na studiju 5. Odre�uje se visina studentskih s� pendija u iznosu: - 700,00 kn mjese�no za studij na podru�ju Zagreba ili udaljenih gradova, - 500,00 kn mjese�no za studij na podru�ju Varaždina, - 300,00 kn mjese�no za studij na podru�ju �akovca, 6. Dokumen� potrebni za dodjelu studentskih s� pendija su: - zamolba za dodjelu s� pendije s kratkim životopisom, - uvjerenje o redovitom upisu na drugu godinu studija, - potvrda fakulteta o prosjeku ocjena ili ovjerena preslika indeksa, - izjava studenta da ne prima ni� jednu drugu s� pendiju, - domovnica, - izjava o broju �lanova zajedni�kog doma�instva, - potvrda poslodavca o prosjeku pla�a za posljednjih šest mjeseci prije raspi-
sivanja, natje�aja za sve �lanove doma�instva koji su u radnom odnosu, - preslika Rješenja Porezne uprave o razrezanom porezu u godini prije raspi-
sivanja, natje�aja po bilo kojem osnovu, - uvjerenje fakulteta o statusu redovnog studenta �lana zajedni�kog doma-
�instva, - potvrda o visini mirovine, - potvrdu Zavoda za zapošljavanje (ukoliko je netko od �lanova doma�instva
nezaposlen), - izjava za djecu bez jednog ili oba roditelja, djecu poginulih i nestalih branitelja,
te za djecu samohranih majki i o�eva, - u slu�aju potrebe od podnositelja molbe može se zatraži� i dopuna doku-
menata.
Rok podnošenja molbi je do 5.12.2008. godine. Molbe se podnose na adresu: OPINA PODTUREN, OPINSKO POGLAVARSTVO,
Ivana Grš�i�a 5, 40317 PODTUREN s naznakom „natje�aj-s� pendije“. Imena kandidata kojima �e bi� dodijeljene studentske s� pendije bit �e pismeno
obaviješteni u roku 15 dana od dana zaklju�enja natje�aja. Za sve dodatne informacije možete se obra� � osobno u ured Op�ine Podturen
ili na telefon 847-260, uredovnim danom od 7,00 do 15,00 sa� .(srijedom 7,00 – 19,00 sa� ).
POGLAVARSTVO OPINE PODTUREN
REPUBLIKA HRVATSKA - MEIMURSKA ŽUPANIJAOPINA ŠENKOVEC, J. Bedekovi�a 11
Op�insko poglavarstvo raspisuje
N A T J E � A J
za dodjelu stipendija za akademsku godinu
2008./2009.1. Kriteriji za dodjelu s� pendija:
- socijalni status - prebivalište na podru�ju Op�ine Šenkovec - uspjeh u u�enju
2. Dokumen� potrebni za dodjelu s� pendija: - zamolba s kratkim životopisom - potvrda o redovnom upisu na fakultet - preslika svjedodžbe 3. i 4. razreda (za studente prve godine studija) - izjava da ne prima ni� jednu drugu s� pendiju - izjava o broju �lanova zajedni�kog doma�instva - potvrda fakulteta o redovnom studiju za �lana uže obitelji (ako ima) - potvrda o prosjeku pla�e roditelja za zadnja 3 mjeseca.
Zahtjevi se podnose u roku 15 dana od dana objave natje�aja, na adresu:Op�ina Šenkovec, J. Bedekovi�a 11, 40 000 �akovec, s naznakom «za natje�aj – s� pendije».
25. studenog 2008.54 INFORMAC<JE
I. Obavještavaju se zainteresirane � zi�ke i pravne osobe da Grad �akovec prodaje gra�evinsko zemljište:
A/ DPU Martane – Istok �akovec, Zona male privrede „I 2“
dana 03.12.2008.godine, srijeda, s po�etkom u 12,00 sa� održat �e se usmene javne dražbe za prodaju gra�evinskog zemljišta na licu mjesta, Zona male privrede „I 2“, uz Južnu obilaznicu �akovca izme�u poduze�a Tim – P d.o.o. �akovec i Kavrana, (u blizini ulice Putjane na potezu izme�u Travni�ke ulice i Ulice Domovinskih žrtava u �akovcu), i to zemljišta upisanog u:
zk.ul.br.7291, k.o. �akovec,
1.) �est.br.536/1/1, pašnjak od 2724 m2 i oranica od 204 m2, ukupno 2928 m2, (ident. s k�br.4150/1, k.o. iste),
zk.ul.br.6224, k.o. �akovec,
2.) �est.br.1135/4/1/1/6/1/1/10, pašnjak površine 2832 m2, (ident. s k�br.4128/23, k.o. iste),
3.) �est.br.1135/4/1/1/6/1/1/2, pašnjak površine 3923 m2 (ident. s k�br.4128/15, k.o. iste ),
4.) �est.br.1135/4/1/16/1/1/3, pašnjak površine 4120 m2 (ident. s k�br.4128/16, k.o. iste),
5.) �est.br.1135/4/1/1/6/1/1/4, pašnjak površine 4310 m2 (ident. s k�br.4128/17, k.o. iste),
6.) �est.br.1135/4/1/1/6/1/1/9, pašnjak površine 2745 m2 (ident. s k�br. 4128/22, k.o. iste),
zk.ul.br.7211, k.o. �akovec,
7.) �est.br.58/C/4/2/1, pašnjak površine 47 m2 (ident. s k�br.4128/22, k.o. iste), pro-daje se istovremeno i zajedno sa �est.br.1135/4/1/1/6/1/1/9, ident. s k�br.4128/22, k.o. �akovec, kao jedna parcela (spajanje kupac vrši naknadno),
8.) �est.br.58/C/4/2/2, pašnjak površine 29 m2 (ident. s k�br.4128/23, k.o. iste), pro-daje se istovremeno i zajedno sa �est.br.1135/4/1/1/6/1/1/10, ident. s k�br.4128/23, k.o. �akovec, kao jedna parcela (spajanje kupac vrši naknadno).
Po�etna visina cijene zemljišta je 70-EUR/m2 (u protuvrijednos� kuna po sred-njem te�aju HNB na dan javnog nadmetanja).
B/ DPU Martane – Istok �akovec, višestambena izgradnja „S“
dana 03.12.2008.godine, srijeda, s po�etkom u 13,00 sa� održat �e se usmene javne dražbe za prodaju gra�evinskog zemljišta, na licu mjesta u novoj ulici Ivana Meštrovi�a (preko puta dje�jeg vr� �a Masla�ak) u �akovcu, i to zemljišta upisanog u:
zk.ul.br.6817, k.o. �akovec,
1.) �est.br.460/1/50/58, livada površine 637 �hv, (ident.s k�br.3274/58, k.o. iste, površine 2.291 m2),
2.) �est.br.460/1/50/59, livada površine 654 �hv, (ident.s k�br.3274/59, k.o. iste, površine 2.354 m2),
3.) �est.br.460/1/50/60, livada površine 545 �hv, (ident.s k�br.3274/60, k.o. iste, površine 1.960 m2).
Po�etna visina cijene zemljišta je 105-EUR/m2 (u protuvrijednosti kuna po srednjem te�aju HNB na dan javnog nadmetanja).
i
C/ DPU Martane – Istok �akovec, za obiteljsku ku�u „S“
zk.ul.br.6817, k.o. �akovec,
-�est.br.460/1/50/77, livada površine 192 �hv, (ident.s k�br.3274/77, k.o. iste, po-vršine 689 m2).
Po�etna visina cijene zemljišta iznosi 175,-EUR/�hv, (u protuvrijednos� kuna po srednjem te�aju HNB na dan javnog nadmetanja).
Napomena za zemljište pod to�kom C/:
Zemljište se kupuju prema stanju na dan održavanja javnog nadmetanja. Gra�evna �es� ca je formirana prema Detaljnom planu ure�enja, DPU Martane-Istok �akovec, (Službeni glasnik Grada �akovca broj 6/2000).
Gra�evinsko zemljište ne ispunjava u cijelos� uvjete za trenutno dobivanje dozvole za gradnju prema propisima iz Zakona o prostornom ure�enju i gradnji. Ova �injenica ne utje�e na obvezu pla�anja izlici� rane kupoprodajne cijene pod uvje� ma i u roku odre�enim javnim natje�ajem.
Navedene okolnos� sastavni su dio Javne objave prodaje zemljišta, Zapisnika o provo�enju javne dražbe, bit �e i sastavni dio Ugovora o kupoprodaji nekretnine, a Grad �akovec ne snosi nikakvu odgovornost za dužinu roka �ekanja na dobivanje dozvole za gradnju.
Uplata jam�evine i pristupanje javnoj dražbi smatra se prihvat svih javno objavljenih uvjeta te pristanak da ovo gra�evinsko zemljište nema nedostataka.
II. Uvje� prodaje gra�evinskog zemljišta
-u cijeni je sadržana samo vrijednost zemljišta,
-zemljište se kupuje po na�elu „vi�eno – kupljeno“, bez komunalne infrastruktu-re, što isklju�uje naknadne prigovore kupaca na materijalne i pravne nedostatke nekretnina.
III. Uvje� pristupanja javnoj dražbi
Javnoj dražbi, kao kupci, mogu pristupi� i u njoj sudjelova� samo osobe koje su prethodno upla� le jam�evinu za svaku pojedinu zemljišnu �es� cu za koju se nadme�u. Smatra se izvršenom i valjanom samo ona uplata koja je vidljiva na ra�unu Grada �akovca na dan održavanja javne dražbe do 10,00 sa� ; jedini dokaz o tome koji �e se uvaži� je izvod iz platnog prometa sa ra�una Grada �akovca izlistan u 10,00 sa� na dan 03.12.2008.godine, kao dan održavanja javnih dražbi, i koji dokaz �e bit predo�en svim dražbovateljima, ako to budu zah� jevali; drugi dokazi uplate, na�ini ili naknadne uplate ne�e se uvažava� i prima� ni� �e se mo�i pristupi� javnoj dražbi.
Jam�evina iznosi:
-za zemljišnu �es� cu pod brojem I.A/1.) - 149.000,00 kn (slovima: sto�etrdese-tdeve� su�a kuna),
-za zemljišnu �es� cu pod brojem I.A/2.) - 142.000,00 kn (slovima: sto�etrdese-tdvije� su�a kuna),
-za zemljišnu �es� cu pod brojem I.A/3.) - 196.000,00 kn (slovima: stodevede-setšes� su�a kuna),
-za zemljišnu �es� cu pod brojem I.A/4.) - 206.000,00 kn (slovima: dvjestoše-s� su�a kuna),
-za zemljišnu �es� cu pod brojem I.A/5.) - 216.000,00 kn (slovima: dvjestošesna-es� su�a kuna),
-za zemljišnu �es� cu pod brojem I.A/6.) - 137.000,00 kn (slovima: stotrideset-sedam� su�a kuna),
-za zemljišnu �es� cu pod brojem I.A/7.) - 2.400,00 kn (slovima: dvije� su�e�e-� risto kuna),
-za zemljišnu �es� cu pod brojem I.A/8.) - 1.450,00 kn (slovima: � su�u�e� risto-pedeset kuna),
-za zemljišnu �es� cu pod brojem I.B/1.) - 175.000,00 kn (slovima: stosedamde-setpe� su�a kuna),
-za zemljišnu �es� cu pod brojem I.B/2.) - 180.000,00 kn (slovima: stoosamde-se� su�a kuna),
-za zemljišnu �es� cu pod brojem I.B/3.) - 150.000,00 kn (slovima: stopedese� -su�a kuna),
-za zemljišnu �es� cu pod I.C/ - 25.000,00 kn (slovima: dvadesetpe� su�a ku-na).
Uplata jam�evine se vrši na ra�un Grada �akovca br. 2392007-1806000006 poziv na br. 21/22-7757-MB/JMBG, sa svrhom doznake - jam�evina za kupnju zemljišta u �akovcu.
�es� ce se dražbuju i prodaju pojedina�no po redoslijedu iz ovog natje�aja, dražba se zaklju�uje nakon proteka pet minuta neposredno poslije stavljanja najpovoljnije ponude, a kupcem se utvr�uje dražbovatelj koji je ponudio najvišu cijenu. Nakon zaklju�enja dražbe voditelj prodaje pisanim Zaklju�kom utvr�uje koji je ponuditelj ponudio najve�u cijenu i da je ispunio uvjete da mu se proda nekretnina. Svi sudionici javne dražbe potpisuju Zapisnik o provo�enju javne dražbe koji sadrži Pravila dražbovanja i Zaklju�ak o prodaji nekretnine.
IV. Uz navedeno utvr�uju se i slijede�i uvje� kupoprodaje
1. Kupac koji uspije na javnoj dražbi dužan je ukupnu kupoprodajnu cijenu zemlji-šta u cijelos� pla� � Gradu �akovcu u roku od 8 dana od dana održavanja javnog nadmetanja, u pro� vnom gubi jam�evinu i pravo na kupnju. Ponu�a�ima �ija ponuda nije prihva�ena, ili koji su odustali od dražbe, ili koji nisu dražbovali, vra� t �e se jam�evina bez kamata u roku od 15 dana nakon zaklju�enja javne dražbe.
2. Kupcu se jam�evina ura�unava u cijenu zemljišta. Kupac koji potpiše Zapisnik i Zaklju�ak o prodaji nekretnine, a kasnije odustane od kupnje, jam�evina se ne vra�a, a Grad �akovec ima pravo na naknadu štete i troškova postupka. Ako ku-pac u roku iz to�ke 1. ne pla� ukupnu kupovninu i ne sklopi ugovor o prodaji Grad �akovec �e utvrdi� gubitak prava kupnje, prodaju oglasi� nevaže�om i odredi� novu prodaju, a iz položene jam�evine uz navedeno u prethodnoj re�enici namirit �e se svi troškovi.
3. Nakon što kupac u cijelos� ispla� cijenu zemljišta, pristupit �e se sklapanju ku-poprodajnog ugovora izme�u Grada �akovca i kupca. Kupac snosi sve troškove u vezi sklapanja ugovora, sudske pristojbe, porez na promet nekretnina te naknadu za promjenu namjene zemljišta iz poljoprivrednog u gra�evinsko.
4. Grad �akovec ima pravo izabra� onu ponudu za koju ocijeni da odgovara svrsi ovog natje�aja; tako�er nije obvezan prihva� � nijednu ponudu i ima pravo poniš� � natje�aj pri �emu nije dužan dava� posebna obrazloženja i pri svemu tome ne snosi nikakvu odgovornost prema ponu�a�ima.
5. Pravo sudjelovanja na javnoj dražbi uz naprijed utvr�ene uvjete imaju sve do-ma�e � zi�ke i pravne osobe te gra�ani pojedinci (iden� tet se utvr�uje uvidom u obrtnicu, registraciju poduze�a, osobnu iskaznicu). U slu�aju da sudjeluje strana pravna osoba (ili osobe) dužna je najkasnije 1 (jedan) dan prije dana javnog nad-metanja preda� Gradu �akovcu izvornik izvoda iz sudskog registra o osnovanom trgova�kom društvu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje kupuje nekretninu.
6. Svi zainteresirani mogu informacije u vezi predmetnog natje�aja i uvid u po-stoje�u dokumentaciju dobi� u Upravi Grada �akovca, K. Tomislava 15, �akovec, soba broj 204, II kat, svaki radni dan od 8,00 do 13,00 sa� .
Gradsko Poglavarstvo Grada �akovca
ZAVOD ZA KONTROLU KVALITETE I CONZULTING d.o.o.Park Rudolfa Kropeka 2, 40000 �AKOVEC
ZAŠTITA NA RADU – ZAŠTITA OD POŽARA – ZAŠTITA OKOLIŠAzbog pove�anog obima posla
OGLAŠAVA
potrebu za zapošljavanjem na neodre�eno vrijeme
- DIPLOMIRANOG INŽENJERA STROJARSTVA – 1 izvršitelj- DIPLOMIRANOG INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE – 1 izvršitelj
UVJETI:- VSS- poznavanje rada na ra�unalu- prednost �e ima� kandida� sa 5 godina radnog iskustva u struci od �ega dvije
godine na poslovima zaš� te na radu te položenim stru�nim ispitom stru�-njaka zaš� te na radu, položenim ispitom iz andragogije i stru�nim ispitom iz podru�ja zaš� te od buke.
- uz kratak životopis priloži� preslike diploma i uvjerenja u koliko ih kandidat posjeduje.
Rok za podnošenje ponuda je 14 dana od dana objave dostavom na nave-denu adresu. Kandida� �e o izboru bi� obaviješteni u roku 30 dana od dana zaklju�enja oglasa.
GRAD �AKOVEC�akovec, Kralja Tomislava 15,
temeljem Zaklju�aka Gradskog Poglavarstva Grada �akovca od 15.05.2008., 10.07.2008., 03.05.2007., 28.02.2008. i 25.09.2008. objavljuje
PRODAJU GRA�EVINSKOG ZEMLJIŠTA U �AKOVCU USMENOM JAVNOM DRAŽBOM
Temeljem �lanaka 23. Statuta Centra za kulturu, Trg Republike bb, 40000 �AKOVEC, ravnatelj raspisuje
N A T J E � A Jza radno mjesto
KINOOPERATER – ODRŽIVA� OBJEKTA I OPREME
- 1 izvršitelj na odre�eno radno vrijeme s pokusnim rokom od 2 mjeseca
Uvje� : - srednja stru�na sprema tehni�kog usmjerenja- položen voza�ki ispit B kategorije- poznavanje rada na ra�unalu Uz prijavu priloži� : - svjedodžbu o završenoj školi- životopis- domovnicu Rok za podnošenje prijava je petnaest dana od dana objave natje�aja.Prijave posla� na adresu: CENTAR ZA KULTURU, Trg Republike bb, 40000 �akovec
REPUBLIKA HRVATSKA - MEIMURSKA ŽUPANIJAOPINA SVETI JURAJ NA BREGU
Na temelju Odluke s 22. sjednice Op�inskog vije�a Sve� Juraj na Bregu raspisuje se
JAVNI NATJE�AJ ZA PRODAJU GRA�EVINSKOG ZEMLJIŠTA U
PODUZETNI�KOJ ZONI U BREZJU1. Op�ina Sve� Juraj na Bregu u vlasništvu gra�evne �es� ce u Poduzetni�koj zoni Brezje, koju �ini kat. �est. br. 6518/5 k.o. Zasadbreg, upisana u zk.ul.br. 1876 k.o Slakovec, veli�ine 3031 m² ili 843 �hv-a, upisana u 1/1 djela na ime Op�ine Sve� Juraj na Bregu, objavljuje njezinu prodaju.2. Namijenjena gradnji poslovne gra�evine koja je u potpunos� u skladu s lokacijskim uvje� ma i odredbama prema važe�em Detaljnom planu ure�enja Gospodarske zone u Brezju te sa svim ostalim Zakonima i propisima. 3. Po�etna cijena iznosi 35€/1�hv (u protuvrijednos� kuna po srednjem te�aju HNB na dan pla�anja ).4. Prodaja nekretnine iz to�ke 1. ovog natje�aja bi� �e obavljena na na�in da se podnesu pisane ponude.5. Ponuda mora sadržava� :- ime, prezime i adresu ponu�a�a, odnosno naziv i adresu tvrtke pravnog subjekta i naznaku odgovorne osobe,- domovnicu za � zi�ke osobe, odnosno važe�u registraciju za pravne osobe,- izjavu o planiranoj gradnji na kupljenoj �es� ci i njezinu namjenu.6. Sve troškove kod sklapanja kupoprodajnog ugovora, te porez na promet nekretnine snosi kupac.7. Nepravodobne i nekompletne ponude, kao i ponude sa cijenom nižom od po�etne cijene smatrat �e se nepotpunima i ne�e se razmatra� .8. Odluku o izboru ponude donosi Op�insko poglavarstvo Sve� Juraj na Bregu i ista �e bi� dostavljena svim ponuditeljima u roku od 10 dana od dana njezinog donošenja.9. Op�insko poglavarstvo Sve� Juraj na Bregu zadržava pravo poništenja ovog natje�aja i neprihva�anja ponuda bilo kojeg ponuditelja, bez posebnog obrazloženja.10. Ponude se mogu dostavi� poštom ili u ured Jedinstvenog upravnog odjela Op�ine Sve-� Juraj na Bregu na adresu: Op�ina Sve� Juraj na Bregu, Pleškovec 25, 40311 Lopa� nec.11. Rok za podnošenje prijave je 8 dana od dana objave natje�aja.
OPINA SVETI JURAJ NA BREGU
25. studenog 2008. 57RAZBIB\IGA
PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA ŠALA mala
Minuli tjeden, to�no pred tjeden dni, se obilježavala
obletnica i to 344. otkak je divlja svija, štero zovemo vepar, restr-gala našega Mikloša �rinskoga z conom zvanoga �akove�ki. Spo-menek na Mikloša je biv organize-rani vu #ornjemo Kuršanco, jerbo je tam divja svija i naprajla to kr-voproli�e. Morem vam re�i gda se zišev lepi broj ljudi šteri poštuvlejo �rinskoga: bilo je tu hajdig naših, a dostik je dojšlo i Ma�arov, šteri isto tak poštuvlejo našega Mikloša �rinskoga. Verjem gda znate gda so jedinoga spomenika �rinskima vu �akovco naprajli Ma�ari pred 104. leti, a to je Orel na glavnomo �akoskomo placo. Ovoletošji spo-menek je organizerala �akoska Matica Hrvacka skupa z našom Me�imorskom županijom. Vse je to lejpo i dobro, jerbo so vsi šteri so tam bili položili vence i vužgali sve�e, kaj zna�i gda poštuvlejo Mi-kloša �rinskoga, ali vam moram re�i gda je niš�i nej biv od �ako-skih grackih ocov. ]rz�as so nej meli �as, a prešparali so i sve�o i venca. To nej bilo nikaj tak straš-noga gda se �akov�ari nebi falili kak so oni grad �rinskih, a jempot
na leto nemajo �as kajbi dojšli do Kuršanca.
Vu zadje vreme se dostik pripo-veda o temo kak bode �akoska
�rinska garda ipak postajla spome-nika Miklošo �rinskomo Sigecko-mo i to do jegovoga godovna, štero nam je �istam blizo, jerbo je Mikloš godovnjak, vsako leto, šestoga de-cembra. �akoski gardisti so šteli spomenika postajti vu vulici Katice �rinski, �istam blizo gracke vure, ali so ga �akoski prostornjaki zri-vali nekam vu park, kajbi tetec Miš-ka rekli, ]ožeko za hrbet. Nebrem to nikak razmeti zakaj se �akovec – #rad �rinskih srami Mikloša �rin-skoga, kak ovoga Sigeckoga, tak i jegovoga prevnuka �akove�koga? To te ja pitam?
� nej sam to. �stoga dneva gda je biv spomenek na Mikloša �rin-
skoga vu Kuršanco, vu �akoskoj cirkvi Svetoga Mikloša je služena meša za vse poginule vu minulom Domovinskom ratu, a posebno za poginule vu Vukovaro, jerbo se 18. novembra obilježavala i obljetnica pada herojskog grada Vukvara. Nej znati kaj je to z nami �akov-
�anci, jako malo nas je dojšlo k meši, a još meje je vužgalo sve�e pre spomeniko poginulim hrvac-kim herojima z Me�imorja ili pak osvetlilo Vukovarsko vulico. Najte me krivo razmeti, ali nekak �letno smo pozabili na vse one šteri so dali svoje živote kaj bi mi denes mogli živeti vu miro, slobodi, vu svojoj neovisnoj državi Hrvackoj. � jedne strane delamo stisko i vu-žižemo cele kupe sve�i na grobjo za Vse Svece gda je vu pitanjo na-ša rodbina: japice, mamice, tateki, mamike…, a dok tre našim poginu-lim vitezovima vužgati sam jeno sve�o ili pak zmoliti par o�enaši za jive dušice i zafaliti jim za vse kaj so nas naprajli i zafaliti jim kaj so nej šparali niti svoje živote, unda nejve�pot zabimo ili pak nemamo �as. To je nej mala sramota.
Još je nekaj meje od pet meseci cajta do novih izborov, a �ako-
ski politi�ari so ve� po�eli deliti gracke fotelje. Kuliko sam mev za �uti, drugo leto vu �akovco bodo na vlasti vse stranke i niš�i nebode vu opoziciji, tak gda bode �akovec mev jenoga gradona�elnika i nej-meje pet zamjeniki. Takša je, bar
za ve situacija, jerbo vsi šteri idejo vu koalicijo z esdepeom o�ejo meti zamjenika na�elnika, a kak se nej smeti zameriti niti jednomo par-tnero nejbole je vsima vse obe�a-ti. � posle izborov bo se vidlo �ija ma�ka �rno vuno prede.
�itam vu novinaj i nebrem dojti k sebi, jeli je to mogo�e kaj �ako-
ske apoteke iš�ejo, kak to lejpo pi-še, strateškoga partnera. Nebi vam znauv to�no re�i kakši je to partner, ali brz�as je to isto kak i bota štero moj tetec Miška nuca otkak je po-�ev šepljati. Ve glejte, vse privatne apoteke jako dobro poslujejo, a apotekari so kulaki, jedino �ako-ske apoteke, tobož, nebrejo zvezati kraj z krajom i furt poslujejo z gu-bi�kom. Nebrem to veruvati, jerbo so te gracke apoteke furt pune onih šteri kupuvlejo leke i jako je �uda onih kaj te leke kupuvlejo z kešom i zato nej znati što i kam pospravla te peneze gda navek falijo. �nate kaj, gda nej falili nebi trelo niti stra-teškoga partnera. Kak zgledi i tu si bode neš�i omastiv musta�e i tej neš�i, najbrž, nebode z �akovca, a niti pak z Me�imorja. Mi Me�morci smo nej te sre�e.
Zakaj se grad �akovec srami Zrinskih? PovišicaDirektor se obra�a novom zapo-
sleniku:- Vaš prethodnik je otišao u za-
služenu mirovinu nakon 40 godina staža u ovoj �irmi. ]io je najbolji rad-nik kojeg smo imali.
- Onda �e ga biti teško zamije-niti.
- Ne�e. Možete biti kao on, nikad nije tražio povišicu, a ja mu je nikad nisam ponudio.
Upozorenje- Sje�aš li se dragi kako je grmilo
i sijevalo kada smo se upoznali?- �tekako! � ja kreten nisam oz-
biljno shvatio upozorenje prirode!
NeboMuž se vra�a s pogreba svoje že-
ne. �znenada s krova jedne ku�e pred noge mu padne cigla. On pogleda u nebo i kaže:
- Opa, ve� si stigla gore.
Mogu�nostProlazi plavuša parkom i primi-
jeti djeda na klupi. Pri�e mu i upita ga:
- Djedice, koliko imate godina?- Mislim da imam 88. - Da budem iskrena, ne bih vam
dala.- � kad smo kod toga, ne bih ja
ni mogao...
Posljednja željaRazgovaraju dva pijanca.- Štef, kad vumrem, buš mi na
grobeka zalil jen gemišt?- ]um, �mbra bum, ali prije ga
bum provlekel kroz bubrege!
SkijanjePita Haso Muju:- Kako ti se Fata skija? - Kao grom, svaki put udari u
drugo drvo.
Kava�austavi policajac voza�a zbog
prebrze vožnje i zatraži prometnu i voza�ku dozvolu.
Voza� mu da nov�anik, policajac ga uzme i otvori a unutra plasti�na žlica.
- Što je ovo? - za�u�eno upita policajac.
- To ti je za kavu - odgovori vo-za�.
ArheologRazgovaraju dvije prijateljice:- Jesi li sretna što si se udala za
arheologa?- Jesam. �amisli što sam starija
njemu sam zanimljivija.
Europska unija- Što se dogodi kad naš politi�ar
lupi malim nožnim prstom u stol?- Vidi zvijezde pa misli da je Hr-
vatska ve� u EU.
IstovarDošao poslodavac u Crnu #oru
po radnu snagu i treba 18 Crnogora-ca. Kada su se sakupili u kamion je ušlo njih 22, bilo je 18 Crnogoraca i �etiri ]osanca. Poslodavac upita:
- Što �e vam još ta �etiri ]osan-ca?
Crnogorci �e na to:- � tko �e nas istovariti?!
GazdaDo�e muž ku�i, udari šakom po
stolu i vikne:- Pa dobro tko je gazda u ovoj
ku�i?Žena ga pogleda, opali mu ša-
mar�inu a muž �e pomirljivo:- �ar ne smijem ni pitati?
GlavoboljaDolazi baka u ljekarnu i kaže:- ]oli me glava dajte mi dva pa-
keta antibebi pilula.- �li bako, to su kontracepcijska
sredstva.- Ma nemojte vi meni, ja to dam
mojim unukama i više me ne boli glava.
Plja�kaLopov presretne prolaznika na
ulici i povi�e:- Ovo je plja�ka! Dajte mi sav
novac!- Žao mi je. Jedan vas je kolega
ve� preduhitrio. - Koji kolega?- Moja žena! Maloprije mi je uze-
la cijelu pla�u - odgovori skrušeno prolaznik.
Hitna intervencija
Dolazi vodoinstalater nakon hit-nog poziva i kaže:
- Oprostite što kasnim. Nadam se da ste se u me�uvremenu nekako snašli.
- Da, nau�ili smo djecu plivati.
RazlikaU�iteljica kaže �vici:- Prije nego što krenemo dalje s
programom reci koja je razlika izme-�u Crkve i Vlade.
- Ne znam kako da vam kažem - odgovori �vica - Crkva propovijeda siromaštvo, a Vlada ga realizira.
25. studenog 2008.58
VREMENSKA SLIKA: Ciklona Domagoj još �e i danas djelomiice utjecati na vrijeme u Me�imurju. No, od sutra o�ekujemo ja�anje an-ticiklone pa �emo nekoliko dana imati suho i stabilno vrijeme. Zbog vedrijih no�i jutra �e biti hladna s mrazom. Približavanje nove ciklo-ne i pad tlaka osjetit �emo u petak, a njen utjecaj trebao bi nas zahvati-ti tijekom vikenda kad �e ponovno biti oborina.VREMENSKA PROGNOZA: Danas o�ekujemo pretežno obla�no vri-jeme. Povremeno može biti slabih oborina na granici kiše i snijega, no napominjemo da �e oborina biti vrlo malo ili nimalo. Ciklona �e se premještati južnije pa glavninu kiše i snijega o�ekujemo u gorskim kra-jevima i Posavini, stoga svima koji putuju savjet neka se informiraju o stanju na cestama. U Me�imurju �e puhati slab do umjeren sjeve-roisto�njak. Jutarnja temperatura zraka izme�u 0 i 3, a najviša dnevna do 5 Celzijevih stupnjeva.
Ve� u no�i na srijedu moglo bi se djelomi�no razvedriti pa �e jutro biti hladnije, mjestimice s mrazom i kratkotrajnom maglom. Danju dje-lomi�no sun�ano uz slab do umje-ren sjeverni vjetar. Najniža jutarnja temperatura zraka izme�u -3 i 0, a najviša dnevna oko 5 Celzijevaca.
U �etvrtak ujutro o�ekujemo umjeren i jak mraz s temperaturom koja bi se mogla spustiti i na minus pet Celzijevih stupnjeva. Može biti i magle, osobito u Donjem Me�imurju. Danju �e prevladavati sun�ano vrije-me sa slabim jugozapadnim vjetrom. Temperatura �e u popodnevnim sa-tima biti izme�u 2 i 5 stupnjeva.
Petak nam nosi pad tlaka zraka i laganu južinu kao predznak pribli-žavanja nove ciklone iz Sredozemlja. Vrijeme �e još uvijek biti sun�ano, povremeno uz umjerenu naoblaku, osobito krajem dana. Puhat �e slab do umjeren vjetar južnih smjerova. Jutro hladno s mrazom, mjestimice
i maglom, a najviša dnevna tempe-ratura oko 5 Celzijevaca. U no�i na subotu uz daljnje ja�anje naoblake ve� bi moglo biti slabe kiše.
Sredozemna ciklona �e nam u subotu donijeti ve�inom obla�no vrijeme, povremeno s oborinama. Po sadašnjim prognosti�kim mate-rijalima izgleda da �e oborine najpri-je biti u obliku kiše, ali s postupnim padom temperature zraka snijega bi mjestimice moglo biti i u nizina-ma. Zasad je teško re�i ho�e li u ni-zinama do�i do stvaranja snježnog pokriva�a pa savjetujemo da pratite naša izvješ�a i sljede�ih dana. Zapu-hat �e umjeren sjeveroisto�njak, a
temperatura zraka cijelog �e dana biti malo iznad nule.
U nedjelju bi ciklona trebala od-maknuti što �e nam donijeti razve-dravanje i dulja sun�ana razdoblja. Ujutro mjestimice mraz i kratko-trajna magla.
Južinu bismo ponovno mogli osjetiti u ponedjeljak. Prognosti�ki modeli upu�uju na stvaranje ciklo-ne u Biskajskom zaljevu što bi u naš dio Europe dovuklo topliji zrak s jugozapada. Temperatura zraka bi s jugozapadnim vjetrom sredinom dana mogla porasti i do 10 Celzije-vih stupnjeva. (prognoza izra�ena 24.11. u 10h)
Osim u ekonomskim izvješ�i-ma minusa je prošlog tjedna bilo i u meteorološkim. Ponedjeljak, 17. studeni, donio nam je promjenji-vo vrijeme. U jutarnjim je satima prolazila hladna fronta pa je bilo kratkotrajne kiše i pljuskova. Po-podne se razvedrilo uz ugodnih 10 Celzijevaca. No, vedra i tiha no� bili su uzroci jutarnjeg mraza u utorak kad se živa u termometrima diljem Me�imurja spustila ispod nule, a ponegdje i do minus �etiri stupnja! Sunce je ipak sredinom dana ugri-jalo na 6°C. Mraza je bilo i u srijedu, ali je jugozapadni vjetar dnevnu temperaturu povisio do 10°C. Tlak je po�eo padati što se nastavilo i u djelomi�no sun�an �etvrtak. Jak jugozapadni i zapadni vjetar mno-gima je donio glavobolju, a tempe-ratura se zaustavila na 14 Celzijevih stupnjeva. Nagli pad tlaka nastavio se i u petak – popodne smo mjerili samo 996 hektopaskala. Krajem
dana stigla nam je hladna fronta s kišom i grmljavinom, a u dijelovima Gornjeg Me�imurja bilo je i susnje-žice. Jak sjeverozapadnjak donio je pad temperature pa je u subotu ujutro ponovno bilo mraza. Danju nas je pratilo djelomi�no sun�ano, vjetrovito i prohladno vrijeme. Vje-tar se nave�er uglavnom smirio pa se temperatura do nedjeljnog jutra spustila i do -5°C. Ostatak dana bio je uglavnom sun�an, a nova ciklona stigla nam je u ponedjeljak.
�AKOVEC - S obzirom na našu prometnu (ne)kulturu, i nije na odmet prisilnim mjerama upo-zoravati promet na frekventnim mjestima gdje se kre�e puno pje-šaka kao što su blizine vrti�a, ško-la i autobusni kolodvor. No svaka-ko da je potrebno voditi ra�una i o sigurnosti vozila i voza�a, kako barijere ne bi dovodile do neželje-nih nezgoda ili ošte�enja.
Iz ŽUC-a, odakle je inicirano usporavanje prometa uzdignutim pješa�kim prijelazima, na prve kritike o visini hupsera reagira-li su korekcijom. Ona se izvodi ure�enjem kolnika od rotora kod pošte do Macanovog doma, �ime �e uzdignuti pješa�ki prijelazi biti
denivelirani na sedam do devet centimetara. Uz to �e se izvesti i kompletna sanacija odvodnje obo-rinskih voda, a koliko �e naknadni radovi koštati, izra�unat �e se po njihovu završetku. Zoran Šari�, ravnatelj, odlu�an je u namjeri da pješake štiti i ovakvim barijerama od nesavjesnih pješaka.
- Ne želim se dovoditi u si-tuaciju da o njihovoj zaštiti raz-mišljamo nakon što padne koja žrtva, kao nedavno kod Kopriv-nice gdje su stradale djevoj�ice. Jednako tako je naveo da u Japanu zbog bolje sigurnosti u prometu ni jedan pješa�ki prijelaz ne smije biti izgra�en u razini kolnik, ve� povišen.
U�enici Osnovne škole Mursko Središ�e, predvo�eni svojom rav-nateljicom Marijom Trstenjak, u utorak 18. studenog satom povije-sti obilježili su sje�anje na poginule branitelje i na grad Vukovar.
Pro�itano je nekoliko školskih literarnih uradaka, te na kraju za-jedno otpjevana “Moja domovina”. Zapaljene su i svije�e na lukobranu. Skupu su nazo�ili Ivan Le�ek, pred-sjednik Gradskog vije�a, Josip Do-
brani�, središ�anski gradona�elnik, i njegov zamjenik Dražen Srpak, koji su kod spomen - obilježja “Pirami-da” zapalili svije�e.
Bila je ovo prva organizirana priredba središ�anskih u�enika uprili�ena povodom sje�anja na žrtve srpske agresije na Hrvatsku, posebno na Vukovar i njegove bra-nitelje, me�u kojima su bili i Sredi-š�anci.
(S. Mesari�)
Udruga oboljelih od leukemi-je i limfoma organizira još jednu humanitarnu boži�nu prodaju umjetni�kih djela. Izložba na kojoj je zastupljeno preko 30 umjetni-ka amatera i akademskih slikara u zgradi Scheier u �akovcu ostaje otvorena do 3. prosinca.
UOLL ve� deset godina stalno vodi brigu o osobama oboljelim od najtežih malignih bolesti. Od kako su osnovani, zahvaljuju�i donacijama pomažu u kupnji li-jekova, transplantata ili medicin-skih pomagala koje ne �inancira HZZO, provode studije, ispitivanja i istraživanja u suradnji s bolni�-kim centrima, pomažu u smješta-ju roditeljima djece koja se lije�e izvan mjesta stanovanja...
U svrhu pomo�i oboljelima organiziraju i razne humani-tarne akcije i likovne radionice, nakon kojih umjetni�ka djela iz svog bogatog fundusa prodaju kako bi olakšali život oboljelima. Zato se održava i ova izložba u Scheierici, a osim te prodajne se izložbe mogu posjetiti i u Reiffe-isen stambenoj štedionici u �a-kovcu i u Varaždinu u restoranu Garestin.
Ovom prilikom svi su pozva-ni na sudjelovanje u ostvarenju
još jedne Boži�ne pri�e. Naime, volonteri Udruge svake godine za Boži� obilaze oboljele �lanove u akciji “Pokažimo oboljelima da nisu sami” te ih prigodno daruju paketima koje doniraju razni do-natori. Ako se i vi odlu�ite na do-naciju, volonteri �e se pobrinuti za transport i proslijediti darove onima kojima su napotrebniji.
Ud r u z i mož et e pomo -�i i uplatom bilo kojeg izno-sa na žiro-ra�une UOLL-a (ŽR: 2392007-1100010602 Me � i mu r s k a b a n k a ; Ž R : 2489004-1120004636 Vaba; ŽR: 2360000-1101874242) ili sudje-lovanjem u bilo kojoj akciji koju provode. (mn)
U utorak 25. studenog u prostorija-ma SDP-a u �akovcu (Strossmayerova 9) s op�etkom u 12 sa� obilježit �e se Me-�unarodni dan borbe pro� v nasilja nad ženama. O aktualnim temamam govorit �e Nadica Jelaš, saborska zastupnica i Roberta Barat.
Da se prisjetimo, 25. studeni je odabran kao Me�unarodni dan
borbe protiv nasilja nad ženama u znak sje�anja na sestre Mirabel koje je 1960.godine u Dominikanskoj re-publici brutalno dao ubiti diktator Trujillo. Odluka o tome datumu je pala na prvom sastanku feministki-nja La� nske Amerike i Kariba (Femi-nist Encuentro) održanom u Bogo� 1981.godine.
V\*�*�^� P\�`��{PROGNOZA VREMENA za idu�ih 7 dana
Idu�ih dana jutarnji mrazPREGLED VREMENA od 17. do 23. studenog
Vikend donio minuse
Studio Vivona organizator je “Best model’s & dancer’s” te obavlja zadnje probe i dogovore s u�esnicima za tre�e izdanje ovog izbora koji �e se održati predsto-je�e subote 29. studenog s po-�etkom u 16 sati u dvorani II. OŠ �akovec. Svi su spremni i rješava se posljednji zadatak – styling koji tako�er ima važnu ulogu.
Natjecat �e se 14 manekenki lima�ica i 14 tinejdžerki, dok �e plesa�a biti 15.
Odje�u za manekene osigurali su Soccy & Friends, modna marke Original Marines i Bellezza, kao i dizajnerica Tanja Polanec.
Za beauty styling pobrinut �e se Kozmeti�ki salon Kristina, Studio ljepote Lemine i Frizerski salon Simple.
U sklopu programa nastupit �e i manekeni Vivone koji su zavr-šili školu manekenstva, a odje�u
za njihovu prvu reviju osigurala je modna dizajnerica Danijela Kre-slin, dok styling prire�uje Gospo-darska škola �akovec.
Nagrade osigurava Ori�lame Swedish Cosmetics DC �akovec, te sponzori i organizatori.
Razglas �e osigurava Music Centar, a voditeljica programa je najpoznatija me�imurska mane-kenka Branka Prišli�, dok �e DJ Mikac “ravnati” glazbenim dije-lom programa. U stru�nom žiriju bit �e najpoznatije me�imurske manekenke i plesni koreogra�i koji �e izabrati najbolje kojima �e lente predati Dejan Zrna u ime me-dijskog pokrovitelja Me�imurskih novina, te prošlogodišnje pobjed-nice Fara Filipan i Lana Treska.
Svi ste pozvani u sportsku dvoranu II. OŠ �akovec predsto-je�e subote 29. studenoga s po�et-kom u 16 sati.
VIVONA predstoje�e subote organizira
Tre�e natjecanje plesa�a i manekena!
OSNOVNA ŠKOLA Mursko Središ�e
Satom povijesti sjetili se branitelja i Vukovara
U�enici pale svije�e za žrtve Vukovara
Hupseri da, ali ipak malo sniženi
UDRUGA OBOLJELIH od leukemije i limfoma
Boži�na humanitarna prodaja umjetni�kih djela
U humanitarnoj prodajnoj izložbi UOLL-a zastupljeno je preko 30 umjetnika amatera i akademskih
slikara
PROSTORIJE SDP-A, utorak 25. studenog u 12 sati
Obilježavanje Dana borbe protiv nasilja nad ženama
www.mnovine.hr
Taman se jedan tjedan �ako-ve�ki špiceri odlu�e na malo življe i šarenije kombinacije, a kad evo opet ovaj tjedan sve po starom. Najpopularnije su, naravno, crne i bijele kombinacije, iako malo za�u-�uje da je ovaj put više upravo ovih potonjih.
U iš�ekivanju bijelih pahulja no-se se bijeli kaputi�i, kapice, šalovi, a apsolutni je hit skoro do koljena duga bijela jaknica u kojoj dame s
noge na nogu še�u centrom grada. Neke špicerice dane krate uživaju�i u šetnjama s omiljenim ljubimcima, a druge pak toliko žure da i koju sit-nicu moraju prigristi u hodu.
Što se dodataka ti�e, nekako se sve �eš�e mogu uo�iti krzneni detalji. Krzno oko vrata, na jaknici ili �ak i �izmicama ... dobro je sve dok nije pravo, da ne bi i naš �ako-vec preplavili opsjednuti PETA-ini aktivisti.
KUD Žiškovec u nedjelju je bio doma�in 5. smotre me�imurske narodne nošnje na kojoj su prika-zani odjevni predmeti nošeni za svagdašnje prigode, najviše uz rad i odlazak na posao.
Sudjelovalo je �ak 12 KUD-ova, koji su prikazali velik broj razli�itih odjevnih predmeta, obu�e te alata koji su u odre�enim prigodama koristili. Uz mnoge stare i dobro uš�uvane odjevne predmete, obu�u
i predmete za rad, posebne vrijed-nosti smotre bile su vrlo dojmljivo opisivanje odje�e i prigoda, te velik broj mladih koji su o njima govorili i nosili ih.
Na lijepu ure�enu pozornicu Doma kulture u Žiškovcu, gdje je tijekom �itave smotre na cimbula-ma svirao Neven Kolari� iz �akovca, redom su izlazili: KUD Podtruren, HKUU “Sveti Martin” iz Svetog Mar-tina na Muri, KUU Zasadbreg, KUD
Kotoriba, KUD “Katruže” Ivanovec, KUD Ma�kovec, KUD “Ivan Musta� Kantor” Sveta Marija, KUD “Veseli Me�imurci”, HKUD Gori�an, Druš-tvo žena Gornji Kraljevec, KUD Žiš-kovec i KUD Strahoninec.
Odje�u, predmete i obi�aje opi-sivali su: Marija Jambroši�, Stanko Trstenjak, Josip Krnjak, Dragutin Matotek, Marija Horvat, Ivan Ujlaki, Milica Karažinec, Martina Kureti�, Ivan Posedi i Viktorija Sršan.
Smotru su pratili dr. Stjepan Hranjec i Smiljana Petr - Mar�ec kao prosudbena komisija, a uz brojnu publiku nazo�ni su bili zamjenik �akove�kog gradona�elnika Nenad Hranilovi�, predsjednik VMO-a Žiš-kovec Dragutin Vugrinec, predsjed-nik Zajednice HKUU-a Me�imurske županije Dejan Buva�, predsjednica Turisti�ke zajednice MŽ-a Sandra Herman, te predstavnici KUD-ova i sponzora. (Stjepan Mesari�)
SMOTRA ME�IMURSKE narodne nošnje u Žiškovcu
Sagdašnje obleke prošlog stolje�a
Opet sve po starom ...
Kotorip�ani korpe z šibe pleteju
Ma�kov�ani v polje kuruzu sejat ideju
Sagdašnja obleka Zasdbrežanov
U SJAJNOJ ATMOSFERI ODIGRAN ME�IMURSKI DERBI III. HNL-SJEVER
Mladost i Nedeliš�e remizirali u Prelogu pred više od 1.000 ljudi
PRVENSTVO HRVATSKE U GIMNASTICI ODRŽANO U ATONU NAJAVILO
Nikola Dudek - novo me�imursko gimnasti�ko “�udo”
ZAVRŠNICA PRVOG DIJELA II. HRVATSKE NOGOMETNE LIGE
Mosor “ocjenjuje” Me�imurju jesenski dio sezone
top related