miloŠ 1

8/3/2019 MILO 1

1/22

VELEUILITE U RIJECI

PROMETNI ODJEL

DARIAN KOLJAN,ERIK ELESKO,ARIAN MARI

INTELEKTUALNI KAPITAL U FUNKCIJI RAZVOJA

PROMETA U PRIMORSKO GORANSKOJ UPANIJI

SEMINARSKI RAD

RIJEKA, 2011.

8/3/2019 MILO 1

2/22

VELEUILITE U RIJECI

PROMETNI ODJEL

INTELEKTUALNI KAPITAL U FUNKCIJI RAZVOJAPROMETA U PRIMORSKO GORANSKOJ UPANIJI

SEMINARSKI RAD

Kolegij: Robno distribucijski centri i terminali

Mentor: dr. sc. Milo Ivan, prof.v.

Studenti: Darian Koljan-2429022014/09

Erik elesko-2429023027/09

Arian Mari-2429021496/09

Smjer: Cestovni promet

Rijeka,svibanj 2011

8/3/2019 MILO 1

3/22

SADRAJ

SAETAK............................................................................................................................4

1. UVOD...............................................................................................................................5

1.1. PREDMET, PROBLEM I OBJEKT ISTRAIVANJA..............................................5

1.2. RADNA HIPOTEZA I POMONE HIPOTEZE.......................................................5

1.3.SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA........................................................................51.4.STRUNE I ZNANSTVENE METODE...................................................................61.5 STRUKTURA RADA.................................................................................................6

2. TEORIJSKA ZAKONITOST PROMETA I INTELEKTUALNOG KAPITALA.........8

2.1.VANIJE ZNAAJKE O TRANSPORTU I PROMETU..........................................8

2.2. BITNA OBILJEJA INTELEKTUALNOGA KAPITALA......................................93.INTELEKTUALNI KAPITAL.......................................................................................11

3.1.PROMETNA INFRASTRUKTURA.........................................................................11

3.2.PROMETNA SUPRASTRUKTURA........................................................................11

3.3.PREDMET RADA.....................................................................................................11

3.4.INTELEKTUALNI KAPITAL..................................................................................12

4.ANALIZA I OCJENA STUPNJA RAZVIJENOSTI I PROMETA PRIMORSKO-

GORANSKE UPANIJE...............................................................................................13

4.1.POMORSKI PROMET.............................................................................................13

4.2.ELJEZNIKI PROMET.........................................................................................14

4.3.CESTOVNI PROMET..............................................................................................16

4.4.ZRANI PROMET...................................................................................................17

4.5.POTANSKI PROMET............................................................................................18

4.6.TELEKOMUNIKACIJSKI PROMET......................................................................19

4.7.CJEVOVODNI PROMET.........................................................................................19

5. ZAKLJUAK ...............................................................................................................21

6.LITERATURA................................................................................................................22

8/3/2019 MILO 1

4/22

SAETAK

Razvoj svake zemlje, a posebice razvoj njezinih regija prvenstveno ovisi o razvijenosti

prometnih grana. Primorsko-goranska upanija ima razvijenu obalu, ali i brdovito i umovito

zalee. Mogunosti razvoja brodogradnje, drvne industrije te drugih pokretaa razvoja

gospodarstva jo uvijek nisu dovoljno izraeni. Takoer nije dovoljno valoriziran strateki

poloaj rijeke luke Rijeke koja ima krucijalno znaenje ne samo za Primorsko-goransku

upaniju, nego i za cijelu zemlju. Ceste i eljeznice omoguuju povezivanje svih nacionalnih

gospodarskih subjekata, kao i stranih, postojeih potencijalnih partnera preko rijeke luke s

ostalim pomorskim zemljama. Od svih grana prometa najvie su zastupljeni pomorski, eljeznikii cestovni promet, a jo uvijek nije nedovoljno razvijen zrani promet. Meutim, zastarjelost

prometne infrastrukture i suprastrukture zahtjeva modernizaciju prometnica i prijevoznih

kapaciteta.

Osuvremenjivanje objekata prometne infrastrukture i suprastrukture potrebno je ne samo

zbog potreba domaeg transporta i prometa, nego i radi ostvarivanja konkurentnih prometnih i

gospodarskih prednosti u odnosu na sve jau konkurenciju koja okruuje RH.

Upravo zbog navedenih razloga naglasak treba staviti na intelektualni kapital kao

najznaajniji pokreta razvoja openito, a posebice kao pokreta razvoja svih prometnih grana,

jer intelektualni kapital predstavlja temeljni resurs i pretpostavku uspjenog i profitabilnog

poslovanja, te razvoja. Posebno mjesto zauzima intelektualni kapital podran kvalitetnim

informacijama i suvremenim informacijskim tehnologijama. Takav intelektualni kapital,

upotpunjen najnovijim spoznajama s globalnoga prometnog trita, vanjske trgovine, pedicije,

logistike, najnovije tendencije u ponudi i potranji na svjetskom tritu moe poveati, razviti ili

pridonijeti razvoju pojedinih grana prometa Primorsko-goranske upanije, a zatim i na razini

cijele zemlje.

8/3/2019 MILO 1

5/22

1. UVOD

Razvoj meunarodnog javnog prometa na rijekom prometnom pravcu predstavlja osobito

vanu komparativnu prednost za poticanje ulaganja svjetskog kapitala koji e osigurati input za

razvoj malog i srednjeg poduzetnitva na podruju cijele zemlje. Za realizaciju ovog stratekogprograma potrebno je koritenje usluga intelektualnog kapitala kao najvanijeg resursa bez kojeg

nije mogue uspjeno upravljati svim materijalnim i financijskim potencijalima

1.1. PREDMET, PROBLEM I OBJEKT ISTRAIVANJA

Najvei problem prometnog sektora jest to to ne postoji jasna strategija razvoja prometnog

sustava.Uz nedostatak jasne strategije sve prijevoznike grane suoene su s brojnim problemima,a meu najveima su im nelikvidnost, visoke cijene goriva i problemi s javnim natjeajima.

Uzmite da je udio cijene goriva u trokovima prosjene prijevoznike tvrtke izmeu 27 i 35

posto, onda nam je jasno s kojim smo tekoama suoeni kad cijene rastu kao sad.

1.2. RADNA HIPOTEZA I POMONE HIPOTEZE

Stavljanjem u funkciju postojeog prometnog intelektualnoga kapitala moe se,u najveoj

moguoj mjeri,ostvariti rast i razvoj prometnoga sustava Primorsko-goranske upanije te tako

izravno i bitno pridonijeti poveanju natjecateljstih sposobnosti svih aktivnih sudionika

prometnoga i gospodarskoga sustava iu uega i irega regionalnog okruja.

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA

Svrha i ciljevi istraivanja, u ovome radu, implicirani su problemom i predmetom

istraivanja i postavljenom radnom hipotezom te pomonim hipotezama.

8/3/2019 MILO 1

6/22

Ciljevi razvoja prometa jesu:

CILJ 1: Razvoj konkurentnog gospodarstva

CILJ 2: Kreiranje uvjeta za uravnoteen razvoj

CILJ 3: Razvoj ljudskih resursa

CILJ 4: Unapreenje kvalitete ivota

Fokus istraivanja prometa

-istraivanje prometa fokusirano je na:

a) obiljeja pojedinih vrsta putovanja

b) uestalost pojedinih vrsta putovanja

c) stvaranje baza podataka kao osnove za druga ciljana istraivanja

1.4. STRUNE I ZNANSTVENE METODE

Znaenje istraivane problematike te svrha i ciljevi ovih istraivanja implicirali su potrebu

uporabe slijedeih znanstvenih metoda: metode analize i sinteze, metode promatranja, statike

metode, metode indukcije i dedukcije, zatim generalizacije i specijalizacije, apstrakcije i

konkretizacije te metoda deskripcije, odnosno teorije sustava.

1.5. STRUKTURA RADA

Od iznimne vanosti i strateko znaenja za Republiku Hrvatsku i Rijeko podruje,

istraivanje problematike, bila je razlogom da je, ovaj rad, strukturiran u pet meusobno

interakcijski i sinergijskih povezanih dijelova ili poglavlja.

U prvom poglavlju, odnosno uvodu definirani su problem i objekt istraivanja, radna

hipoteza i pomone hipoteze, navedeni su svrha i ciljevi istraivanja, odnosno znanstvene i

strune metode.

Nakon uvoda, u drugom poglavlju pod naslovom teorijska znakonitost prometa i

intelektualnog kapitala govorimo o vanijim znaajkama o transportu i prometu,te o bitnijim

obiljejima intelektualnoga kapitala.

8/3/2019 MILO 1

7/22

U treem poglavlju, koji nosi naslov Intelektualni kapital-temeljni imbenik optimalne

proizvodnje prometnih usluga govorimo o prometnoj infrastrukturi.prometnoj

infrastrukturi,predmetima rada te intelektualnom kapitalu.

Analiza i ocjena stupnja razvijenosti prometa Primorsko-goranske upanije,naslov je

etvrtog poglavlja u kojem govorimo o najvanijim podacima i informacijama o najrazvijenim

granama prometa.

Na kraju u zakljuku je interpretirana sinteza rezultata istraivanja kojima je potvrena

radna hipoteza i pomone hipoteze sa poetka ovih istraivanja, s posebnim naglaskom na

Prometne potencijale Primorsko-goranske upanije,.

8/3/2019 MILO 1

8/22

2.TEORIJSKE ZAKONITOSTI PROMETA I INTELEKTUALNOGA

KAPITALA

Da bi se mogla dokazati hipoteza o utjecaju intelektualnoga kapitala na razvoj prometaPrimorsko-goranske upanije,potrebno je prouiti:

1) Vanije znaajke o transportu i prometu

2) Bitna obiljeja intelektualnoga kapitala

2.1. Vanije znaajke o transportu i prometu

Uvaavajui i drukija promiljanja pojmova transport i promet.ini se primjerenijim

navesti openito prihvaene definicije tih pojmova.Transport i prijevoz su sinonimi.Transport je

specijalizirana djelatnost koja pomou prometne i transportne suprastrukture i infrastrukture

omoguuje proizvodnju transportnih i prometnih usluga.Promet znai :

1) odnose meu ljudima

2) promet znai ekonomsku,odnosno ekonomskufinancijsku kategoriju

3) promet znai pravnu kategoriju

4) promet u vezi s transportom ili prijevozom

Temeljni elementi proizvodnje prometnih i transportnih usluga jesu:transportna iprometna infrastruktura,transportna i prometna suprastruktura,predmeti rada i rad,tj intelektualni

kapital.

Transport i promet mogu se klasificirat prema razliitim kriterijima:

-prema namijeni (javni transport i promet,promet i transport za vlastite potrebe..)

-prema teritorijalnom djelokrugu poslovanja (meunarodni i nacionalni promet i transport)

-prema predmetu prometovana (teretni,putniki.)-prema organizaciji (linijski,slobodni)

-prema mediju kojim se okoriste (vodeni,zrani,kopneni)

-prema specifinim karakteristikama prometovana (pomorski,cestovni,eljezniki.)

8/3/2019 MILO 1

9/22

2.2.Bitna obiljelja intelektualnoga kapitala

Menaderi i specijalizirani strunjaci u svakodnevnom se poslovanju susreu s

informacijama i podacima. Podaci su odreene injenice koje procesom obrade i interpretacije

postaju informacijama koje mogu biti od koristi zaposlenicima. Znanje je poznavanje ega ili

spoznaja o emu:injenica,zakon,zakonitost. Znanje je i skup iskustava,vjetina,dogaaja i

osjeaja zaposlenika u poslovnom sustavu. Znanje moe biti:implicitno(temelji se na iskustvima i

osjeajima),i eksplicitno znanije (temelji se na znanstvenim injenicama, zakonima) Sjedinjena

implicitna i eksplicitna znanja temeljna su pretpostavka pri upravljanju raspoloivim resursima i

ljudskim potencijalima. Procesom se uenja dolazi do znanja. Proces uenja ima 3 bitne

faze:prikupljanje podataka i informacija,interpretacija informacija i primjena znanja. Upravljanje

i rukovoenje znanjem moe biti strategijskog (odnosi se na dugoronoplaniranje,prikupljanje,stvaranje) i taktiko ili operativnog (odnosi se na

vjeto,uspjeno,uinkovito). I strategijsko i taktiko upravljanje i rukovoenje znanjem mora

se temeljiti na unaprijed osmiljenim programima uspjene i uinkovite transformacije znanja u

intelektualni kapital poduzea.

Intelektualni kapital openito je skup ljudi sa svim svojim znanjima,sposobnostima,

kreativnostima,iskustvima,kulturama,motivacijama;informatikih mrea kojima se prenosi znanje

i informacije,softvera,baze podataka,licenci,kultura poduzea,prava te informacijama o kupcima i

kvaliteti odnosa s tritem.

Intelektualni kapital ine 3 skupine fenomena:

1) Ljudski ili humani kapital-obuhvaa knowhow,sposobnosti,vjetine ,iskustvo

,kreativnost...Ljudski kapital ini pokretaku snagu intelektualnog kapitala,generator je svih

poetnih vrijednosti u inovativnom potencijalu poslovnih sustava. Ljudski kapital je inteligentna

tvornica koja proizvodi ideje,inovacije,projekte,informacije ,teorije,zakone, zakonitosti.

8/3/2019 MILO 1

10/22

Izvor:http://www.ekapija.ba/dokumenti/ljudski_resursi_kapital.jpg

2) Strukturalni ili organizacijski kapital-ini logistika infrastruktura ljudskoga

kapitala,primjerice:infrastruktura i suprastruktura ,informacijski sustavi,radni procesi,poslovne

tajne,patenti,intelektualno vlasnitvo

3) Potroaki kapitala (kapital klijenta ili kapital meuodnosa)-obuhvaa sve odnose i veze koje

postoje s kupcima,dobavljaima,poslovnim partnerima izvan poduzea,njihova lojalnost,trini

segmenti. Tako npr. marka proizvoda je oblik kapitala kupca:ime tvrtke zadrava i privlai

kupce. Potroaki kapital stvara temeljne pretpostavke o sposobnosti poslovnoga sustava,koji u

partnerskim odnosima s kupcima,dioniarima,i ostalim partnerima,potencira i stimulira stvaranje

bogatstva,istodobno poveavajui vrijednost i kvalitetu ljudskoga kapitala

8/3/2019 MILO 1

11/22

3. INTELEKTUALNI KAPITAL

Temeljni imbenici optimalne proizvodnje prometnih usluga.

U procesu proizvodnje prometnih usluga bitna su etiri temeljna imbenika:1) prometna infrastruktura,

2) prometna suprastruktura,

3) predmetni rad

4) intelektualni kapital.

3.1. Prometna infrastruktura

Prometna infrastruktura kao imbenik proizvodnje prometnih usluga predstavlja, uz

opskrbu s energijom, jezgru gospodarske infrastrukture. Nju ine prometni putovi, objekti i

ureaji stalno fiksirani za odreeno mjesto koji slii proizvodnji prometne usluge, reguliranju i

sigurnosti prometa. Infrastruktura svake grane prometa ima svoje specifine tehnike, tehnoloke

i eksploatacijske karakteristike.

3.2. Prometna suprastruktura

Prometnu suprastrukturu kao imbenika proizvodnje prometnih usluga ine transportna i

prekrcajna sredstva koja koristei prometnu infrastrukturu omoguuju proizvodnju prometnihusluga i reguliranje sigurnosnog prometa. To znai da prometnuh suprastrukturu ine pokretna

sredstva za rad koja slue za manipulaciju, prijevoz i prijenos predmeta rada u prometu, tj. Tereta

, putnika, vijesti, zvukova, slika, signala.

3.3. Predmet rada

Temeljna je svrha i cilj svakoga procesa proizvodnje prometne sluge manipulacija,

prijevoza, prijenos, premjetanje predmeta rada, odnosno predmeta prometovanja, koji se ne troe

tijekom toga procesa. Predmetom rada mogu biti razne stvari, tvari, tereta, roba, putnici, ive

ivotinje, palete, kontejneri, energija, vijesti.

8/3/2019 MILO 1

12/22

3.4. Intelektualni kapital

U drugoj polovici 20. Stoljea velike i uspjene transportne, odnosno prometne kompanije

poele su veu pozornost posveivati znanju, iskustvu, sposobnosti, vjetinama svojih

zaposlenika, pa ak i mjeriti njihov kapital. Znanje, sposobnosti, iskustvo, vjetina zaposlenika

kao nevidljiva, neopipljiva, skrivena i ne materijala imovina nazvala se Intelektualni kapital.

to je to prometni intelektualni kapital?

Uvaavajui i drukija promiljanja o pojmu prometnog intelektualnog kapitala moglo bi se rei

da je prometni intelektualni kapital skup zaposlenika mega, makro, mikro prometnog sustava sa

svojim unidiscipliniranim, interdisciplinarnim, pluridisciplinarnim, supradisciplinarnim i

multidisciplinarnim znanjima, sposobnostima, kreativnostima, inventivnostima, vjetinama,

iskustvima, motivacijama, transportnim tehnologijama, informacijskim mreama, kulturaprometnoga sustava, informacija o stvarnim i potencijalnim korisnicima transportnih i prometnih

usluga te kvaliteti odnosa na mega, makro, mikro transportnim i prometnim tritima.

Tri su bitne skupine elemenata prometnoga intelektualnoga kapitala kao temeljnoga imbenika

proizvodnje prometnih usluga:

1) ljudski-humani kapital

2) strukturni-organizacijski kapital

3) potroaki kapital-kapital meuodnosa.

8/3/2019 MILO 1

13/22

Izvor:http://arka.foi.hr/~maivankov/ljudski_kapital.jpg

4. ANALIZA I OCJENA STUPNJA RAZVIJENOSTI I PROMETA

PRIMORSKO-GORANSKE UPANIJE

Ogranieni prostor i namjena ove rasprave nametnuli su koncepciju i okvir analize i ocijenestupnja razvijenosti prometa Primorsko-goranske upanije. Sukladno tome navode se samo

najvaniji podaci i informacije o najrazvijenijim granama prometa: 1)Pomorskom prometu ,

2)eljeznikom prometu , 3)Cestovnom Prometu , 4)Zranom prometu , 5)Potanskom prometu ,

6)Telekomunikacijskom prometu , 7)Cjevovodnom prometu

4.1. Pomorski promet

U okviru Pomorski promet primjereno je navesti vanije podatke i informacije o:

1. Morskome brodarstvu. U zadnjih nekoliko godina plovni park Primorsko-goranske upanije,

koji je u funkciji pomorskog i obalnog prijevoza ini:oko 52 putnika broda i trajekta s oko 20

000 putnikih mjesta te oko 25 teretnih brodova s oko 130 000 DTW. U pomorskom i obalnom

prijevozu godinje se prevozi 6 500 000 putnika i oko 1 500 000 vozila, i uglavnom u

nacionalnom prijevozu (98%). U pomorskom i obalnom prijevozu godinje se prevozi 2 500 000

tona tereta u kojem meunarodni prijevoz sudjeluje s oko 50 %. I putniki i teretni brodovi su

zastarjeli ( u eksploataciji su brodovi i stariji od 20 godina).

2. Luka djelatnost. U zadnjih nekoliko godina u Primorsko-goranskoj upaniji postupno se

poveava luki promet. U lukama se prosjeno godinje ostvaruje promet putnika od oko 3 000

000 , i to gotovo u cijelosti nacionalni promet. Prosjeni godinji promet u lukama Primorsko-

goranske upanije iznosi oko 10 000 000 tona, u kojemu meunarodni promet sudjeluje s oko

80% ( izvoz oko 15% , uvoz oko 50% , a tranzit oko 15%). Promet robe u luci rijeka (tj. Rijeka,

Bakar i Kostrena-Urinj) iznosi godinje oko4 500 000 tona, u kojemu meunarodni prometni

sudjeluje s oko 70%. Luka infrastruktura i suprastruktura je zastarjela i nefunkcionalna, tako seluke Primorsko-goranske upanije ubrajaju u tkz.spore luke....

8/3/2019 MILO 1

14/22

3. Logistike djelatnosti. U funkcioniranju pomorskog dobra Primorsko-goranske upanije osim

djelatnosti morskoga brodarstva i luka posebno su znaajne ove logistike

djelatnosti:meunarodna pedicija (oko 50 malih i srednjih pediterskih poduzea), pomorske

agencije (oko 20 malih i srednjih pomorskih agencija), djelatnosti izvritelja ugovorne kontrole,

djelatnosti carinskih skladita, slobodnih zona, osiguravajuih kua,tijela dravne uprave

(tj.carinka sluba, veterinarski, sanitarni, fitosanitarni i trini inspektorati, luke kapitanije,

granina policija).

4.2. eljeniki promet

Premda je jo prije puno godina Rijeka eljeznikom prugom bila povezana saBudimpetom i Beom, danas po svim opim pokazateljima razvijenosti Hrvatske eljeznice

zaostaju za prosjekom drava EU i drava srednje i istone Europe. Taj je zaostatak posebno

izraen kada je u pitanju elektrificiranost mree te duljina dvokolosijenih pruga. Znatan je

zaostatak u pogledu eksploatacijskih znaajki (maksimalno doputena brzina).

Od 28 eljeznikih kolodvora Primorsko-goranske upanije najvei rad najvei rad ostvaruju

kolodvori Rijeka, Bakar i krljevo.

U zadnjih godina eljezniki promet se stabilizira i postupno poveava.

Razlozi toga poveanja nastali su uglavnom zbog 560.000 tona rudae

za Maarsku i SRJ. Tako je kolodvor Rijeka, zajedno s Rijekom Brajdicom, izmani-

pulirao 1.182.947 tona raznih stvari, kolodvor Bakar 580.500 tona (uglavnom rasutog

tereta) te kolodvor krljevo, zajedno s tovaritem oii, 525.000 tona od ega

470.762 tona naftnih derivata.

Broj preveenih putnika iz kolodvora Primorsko-goranske upanije u zadnjih

pet godina kree se iznad 400.000 godinje, a ono to je posebno znaajno teku

pripremne aktivnosti oko uvoenja eljeznice u rijeki javni gradski i prigradski

prijevoz. Predloeno je 48 (po 24 u svakom smjeru) trasa za gradske i prigradske

vlakove koji bi vozili od 4.00 do 21.00 sat. Ukupan dnevni kapacitet linije iznosio

bi 31.872 putnika mjesta (15.936 po smjeru), a u dvosatnim vrnim razdobljima

ponuda bi iznosila 5.312 mjesta (2.656 po smjeru).

8/3/2019 MILO 1

15/22

Izvor: http://image.dnevnik.hr/media/images/600xX/Aug2010/60347233.jpg

Za tako postavljenu organizaciju potrebne su tri garniture elektromotornih vlakova serije 6011

(Gomulka) koje bi vozile samo na relaciji krljevo-Rijeka-Jurdani, sa zadravanjem u kolodvoru

Rijeka samo radi izmjene putnika, a u krajnjim kolodvorima bi se zadravale oko 10 minuta u

vrnim razdobljima.

ini se primjerenim istaknuti da u petogodinjem razdoblju 2002.-2006.

Hrvatske eljeznice planiraju investicije od 10,8 milijardi kuna. Glavnina investicija

bit e usmjerena u kapitalni remont i modernizaciju glavne prune mree, u

izgradnju novih pruga, u rekonstrukciju i popravak kolosijeka, mostova i tunela,u elektrifikaciju pojedinih prunih dionica, u modernizaciju prune signalizacije i

postrojenja za daljinsko upravljanje prometom, u sustav za napajanje energijom,

u telekomunikacijsku infrastrukturu te u informatiku.

8/3/2019 MILO 1

16/22

Vie od polovine novca predvienoga za investicije bit e uloeno u infrastrukturno podruje, i to

u iznosu od 6,372 mlrd. kuna. Znaajan dio tih sredstava bit e utroen na podruju Primorsko-

goranske upanije. Izmijenit e se zastarjeli istosmjerni sustav elektrine

vue na dionici Moravice-Rijeka, dionici Rijeka-apjane i dionici krljevo-Bakar.

Uredit e se tunel izmeu Rijeke i Suak-Peina, zatim izmeu Suak-Peina i

Rijeka Brajdice i izmeu kolodvora Opatija Matulji i kolodvora Jurdani. Sanirat

e se dva mosta, jedan odmah na izlazu iz kolodvora Rijeka prema kolodvoru

Opatija Matulji u bivoj Industrijskoj ulici i drugi u Rijeka Brajdici koji

Premouje Rjeinu izmeu kolodvora i suake luke.

4.3. Cestovni prometDobar cestovni promet u Primorsko-goranskoj upaniji trai i dobro stanje

cestovne mree. Cestovnu mrea Primorske-goranske upanije pokazuje stalni rast

i ini ukupno 3.464 km. Od ukupne cestovne mree, dravne ceste ine 587 km,

upanijske 612 km, a lokalne ceste 330 km. Nerazvrstane ceste ini 1.935 km.

Gustoa cestovne mree Primorsko-goranske upanije iznosi 96,7 km cesta na 100

km2 kopnene povrine ili 11,3 km na tisuu stanovnika. Gustoa cestovne mree

je daleko povoljnija od one na razini drave koja iznosi 50 km cesta na 100 km2

povrine ili 5,8 km na tisuu stanovnika.

Gustoa cestovne mree je sasvim zadovoljavajua i kada se usporedi s gustoom cestovne mree

u razvijenim dravama srednje i zapadne Europe, a koja iznosi oko 90 km cesta na 100 km2

povrine. Glavni je problem razvitka cestovne mree u njezinoj fragmentiranosti, nedo-

vrenosti, nezaokruenosti, looj izradbi te u nedostatnoj razini odravanja cesta.

I tako, dok je pravac Rijeka Grobniko polje iskoriten svega 10%, rijeka zaobilaznica je

svijetli primjer i na dravnoj razini s optereenou od oko 70%. Stupanj motorizacije, ako ga se

promatra s brojem automobila na 1.000 stanovnika, iznosi 385, to je daleko iznad hrvatskoga

prosjeka koji je 1994. godine iznosio svega 158 vozila na 1.000 stanovnika. Ako ga se promatra s

pokazateljem broja osobnih automobila na km cesta, onda iznosi 29, to je, takoer,

zadovoljavajui podatak. Broj registriranih cestovnih vozila u petogodinjem razdoblju (1997-

8/3/2019 MILO 1

17/22

2001.) pokazuje kontinuiranu tendenciju rasta.

Najvei rast biljee mopedi, gotovo dvostruko u odnosu na 1997. kada ih je bilo registirano svega

2.961 i osobni automobili iji broj se, u odnosu na 1997. godinu, kada ih je bilo 85.297 poveao

za oko 20.000. Zadovoljavajui je i podatak da se je u promatrnom petogodinjem

razdoblju kontinuirano poveavao broj registriranih ostalih vozila (radni strojevi,

radna vozila i traktori) i to za oko 40% u 2001. u odnosu na 1997. godinu. Broj

prevezenih putnika u javnom cestovnom i gradskom prometu pokazuje stalnu i

znaajnu tendenciju pada, kao i broj autoubusa u javnom i gradskom putnikom

cestovnom prijevozu i broj prijeenih kilometara vozila.

Ohrabrujui je podatak da se je promet vozila krkim mostom i tunelom Uka u promatranom

petogodinjem razdoblju (1997-2001.) poveao za vie od 40%. Broj registriranih pravnih osobau prometu u promatranom petogodinjem razdoblju pokazuje tendenciju rasta, tako da ih je 2002.

godine bilo vie od 15% vie nego 1997., kada ih je

bilo 867. Prevlauje broj registriranih pravnih osoba u privatnom vlasnitvu (oko

95%). Glavnina prometnih poslovnih subjekata (oko 90%) nalazi se u rukama

domaega kapitala, dok se neto manje od 5% nalazi u rukama stranoga kapitala,

a ostatak predstavljaju tvrtke koje se nalaze u mjeovitome vlasnitvu.

4.4. Zrani promet

Deset meunarodnih aerodroma Hrvatske predstavlja gotovo 1% svjetske

infrastrukture, a prema realiziranom prometu putnika, hrvatske zrane luke i prista-

nitva participiraju svega oko 0,5 promila. U Primorsko-goranskoj upaniji nalaze

se zrakoplovna luka Rijeka na Krku i zrakoplovna luka Loinj, te portska luka

Grobnik. U 1999. godini uspostavljen je pilot program otone zrane linije Unije-

Mali Loinj-Unije, a od 2000. godine redovita zrana linija. Zrana luka Rijeka ima

uzletno-sletne staze koje mogu prihvatiti konvencionalne zrakoplove bez ogranienja.

U promatranom petogodinjem razdoblju (1997-2001.) broj otpremljenih zrakoplova

poveao se sa svega 39 u 1997. godini na vie od 2.000 u 2001. godini.

8/3/2019 MILO 1

18/22

Takoer je znaajan podatak da se je poveao broj domaih i stranih zrakoplova u meu-

narodnom prometu (sa svega 38 u 1997. na oko 400 u 2001. godini) kojima je u 2001.

godini optremljeno oko 9.000 putnika i oko 80.000 kg tereta.

U unutarnjem prometu otpremljeno je 2000. godine 1.561 zrakoplov, kojima je otpremljeno

5.890 putnika i 75.471 kg tereta. Oivljavanje zranoga prometa znaajan je imbenik oporavka

prometnoga i gospodarskoga sustava upanije, napose turizma.

Izvor: http://www.ezadar.hr/repository/image_raw/1398/large/

4.5. Potanski promet

Potanski sustavi u razvijenim, a poglavito tranzicijskim dravama suelili su

se s brojnim problemima poradi restrukturiranja svojega poslovanja. Restrukturiranje

potanskih sustava predstavlja odgovor pred privatizacijom i deregulacijom, koje euz procese globalizacije i regionalizacije obiljeiti posljednja dva desetljea XX.

stoljea i drugoga tisuljea. Prolazei kroz procese transformacije i homeostazije

najprije u razvijenim, a potom i tranzicijskim dravama potanski sustavi razdijelili

su se u dva zasebna dionika drutva, kako bi i jedno i drugo poveali efikasnost i

efektivnosti vlastitog poslovanja, odnosno postali moderni, korisniki orijentirani i

8/3/2019 MILO 1

19/22

fleksibilni poslovni pothvati.

Potanski sustav Primorsko-goranske upanije ini 107 pota, to predstavlja 10% od ukupnoga

broja potanskih ureda dravnoga poduzea Hrvatske pote. Grad Rijeka predstavljao je i u

budunosti e svakako predstavljati jedno od najvanijih potanskih sredita u Republici

Hrvatskoj. U 2000. godini odaslano je po stanovniku 75 pismonosnih poiljaka u unutarnjem i 23

u meunarodnom prometu. Paketnih poiljaka bilo je ukupno 68.061 u unutarnjem i 5.590

u meunarodnom, brzojava ukupno 197.271 u unutarnjem i 16.704 u meunarodnom

potanskom prometu i pruene su 22,4 usluge u novanom prometu po stanovniku,

od ega se 18 usluga odnosilo na novane uplate i 4,3 na novane isplate.

4.6. Telekomunikacijski promet

U promatranom petogodinjem razdoblju (1997-2001.) telekomunikacijskipromet Primorsko-goranske upanije nastavio je svoj brz i dinamian kvalitativni

razvoj. Broj telefonskih pretplatnika nepokretne mree premaio je brojku od

150.000, to predstavlja znaajno poveanje u odnosu na 1997. godinu, kada je broj

pretplatnika iznosio svega 131.355.

Broj telefonskih linija nepokretne mree na 1.000 stanovnika dostigao je brojku od 500 ime se

Primorsko-goranska upanija svrstava uz bok visokorazvijenih drava svijeta, iji je BDP (per

capita) vii od 9.000 USD. Analogna mrea je u cjelosti zamijenjena digitalnom tako da je

stvorena kvalitetna infrastruktura za konkuriranje u uvjetima nove (digitalne) ekonomije. Broj

mobilnih telefona (podacima nije obuhvaena VIP-net digitalna pokretna mrea) je, takoer,

u stalnom porastu i iznosi oko 80 na 1.000 stanovnika.

4.7. Cjevovodni promet

Sa svojim terminalima i drugim kapacitetima cjevovodni promet predstavlja

znaajan segment prometnoga sustava Primorsko-goranske upanije. Taj promet

najizravnije ukljuuje Hrvatsku ne samo u europske, ve i svjetske prometne i

gospodarske sustave. Da je tome tako, potvruju i sljedea dva projekta:

1.) Projekt Druba Adria projekt dopreme nafte kopnenim naftovodima iz ruskoga podruja

Samare kroz Rusiju, Bjelorusiju, Ukrajinu, Maarsku i JANAF-om do terminala u Omilju zbog

njenoga izvoza,

8/3/2019 MILO 1

20/22

2.) Projekta SEEL projekt transporta kaspijske nafte od luke Baku na Kaspijskom moru do luke

Supsa na Crnom moru i dalje tankerima do Constante, rumunjske luke na Crnom moru, kroz

Rumunjsku, Srbiju, Hrvatsku i Sloveniju do Omilja, odnosno Trsta.

Poradi toga treba razmisliti o paralenoj gradnji naftovoda i ceste prema Trstu.

Naftni terminal u Omilju zbog dovoljno dubokoga mora moe primiti i najvee svjetske tankere

te ima znaajne konkurentske prednosti i u odnosu na poznatu tankersku luku u Trstu. JANAF-

om je od 1979. do 2001. Godine transportirano vie od 110 milijuna tona nafte, i to, prije svega,

za korisnike u Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Sloveniji, Maarskoj, Slovakoj (...). Nakon viegodinje

stagnacije JANAF poveava transport nafte za kompanije u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, a sve se vie

osjea potreba ponovne uspostave prekinute suradnje s partnerima iz Maarske, Slovake i

eke. Suradnja je prekinuta jer im je nafta iz Rusije bila jeftinija nego dopremana iz Omilja.JANAF je projektiran za transport od 34 milijuna tona nafte godinje. U budunosti

e biti potrebno napraviti odreene preinake na postojeem naftovodu, kako bi nafta

mogla ii od Siska prema Omilju (zasad moe ii samo u suprotnom smjeru), a ukoliko

bude realiziran projekt SEEL, trebat e postaviti jo jednu cijev uz postojeu.

Analiza prometnoga sustava Primorsko-goranske upanije u promatranom razdoblju (1997.-

2001.) ukazuje na potrebitost daljnjega investiranja u prometni sustav upanije, izgradnju novih

prometnica, rekonstrukciju i modernizaciju postojeih te daljnje jaanje pojedinih prometnih

grana. Kako se, uglavnom, radi o projektima od nacionalne vanosti, moe se oekivati njihov

brz zavretak te znaajnije podizanje ukupne razine kvalitete prometnoga sustava Primorsko-

goranske upanije.

8/3/2019 MILO 1

21/22

ZAKLJUAK

S obzirom na gospodarske i drutvene funkcije,prometni sustav Primorsko-goranske

upanije ima izravan utjecaj na ivot njezinih graana.Prirodna obiljeja i geo-prometni poloajPrimorsko-goranske upanije,uinili su njezin prometni sustav znaajnim imbenikom

hrvatskoga i europskoga prometnog sustava.Prometni potencijali Primorsko-goranske upanije se

sastoje od 3 bitna imbenika:prometno-zemljopisnoga poloaja,prometne infrastrukture i

ljudskoga potencijala,koji se jo uvijek ne iskoritavaju na najprofitabilniji nain.Najvei

potencijal prometnoga sustava Primorsko-goranske upanije jesu ljudski potencijalim,tj

znanstveni i struni potencijali zaposlenih u prometu svih struka.Investicijska politika i programi

investiranja u prometnu infrastrukturu i suprastrukturu Primorsko-goranske upanije mogu se

pojaviti kao konica daljnjega razvoja,ako takvi zahvati ne budu usmjereni potrebama

multimodalnoga i integralnoga koritenja prometne mree,te uvaavanjem najnovijih znanja i

dostignua prometne znanosti,koja je u veoj ili manjoj mjeri,obuhvaa znanstvene spoznaje s

vie od tridesetak znanstvenih polja iz svih est znanstvenih podruja.

8/3/2019 MILO 1

22/22

LITERATURA:

[1] Sunda, D. Puli, A.: Intelektualni kapital, I.B.C.C., Rijeka, 1998.[2] Sunda, D. Zelenika, R.: Intelektualni kapital temeljni imbenik optimalne

proizvodnje prometnih usluga, Hrvatska gospodarska revija, Inenjerski biro, Zagreb, XVIII,

1999.,

[3] Zelenika, R. Pupovac, D.: Intelektualni kapital razvojni resurs logistikih

kompanija za 21. stoljee, Ekonomski pregled, Hrvatsko drutvo ekonomista, Zagreb, 52, 2001.

[4]Zelenika, H. Pavli, D. Pupavac

Intelektualni kapital u funkciji razvoja prometa Primorsko-goranske upanije

[5] Internet