mobilne komunikacije 2. dio 2x1
Post on 30-Oct-2015
265 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
-
16.4.2012.
1
GSM podatkovne usluge: CSD i HSCSD
GSM je u poetku prijenos podataka predvidio samo kao Circuit Switched Data (CSD) Ideja je da se preko kanala umjesto govora prenesu podaci, za prijenos se koristi jedan govorni kanal Brzina prijenosa od 9.6 kb/s (uz napredno kodiranje mogue i 14.4 kb/s) Koristi komutaciju linija (kanal stalno zauzet, isto kao i za prijenos govora)
Najee se koristi za uslugu slanja fax a Najee se koristi za uslugu slanja fax-a
Prvo proirenje kod prijenosa podataka u GSM-u bilo je HSCSD (High-Speed Circuit-Switched Data) U naelu samo softverska nadogradnja postojee mree Jo uvijek koristi komutaciju linija Moe spojiti vie kanala (i to samo vremenskih slotova) da bi se ostvarila vea brzina (teoretski mogue
spojiti 8 vremenskih slotova) Maksimalna mogua brzina (teoretska) je 8x14.4 kb/s = 115.2 kb/s Jo uvijek ima primjenu kod dial-up pristupa Internet mrei
Karakteristike pristupa komutacijom linija u mobilnoj mreiJedan (ili vie kanala) stalno zauzet za svakog korisnika
Hrvoje Dujmi, FESB 107
Jedan (ili vie kanala) stalno zauzet za svakog korisnika Nije pogodno za tipini Internet promet (osim eventualno za dial-up pristup) Plaanje na bazi vremena (za razliku od komutacije paketa gdje je naplaivanje na bazi prometa) U pravilu skuplje od prijenosa komutacijom paketa, CSD se obino naplauje kao 1 govorni kanal, a HSCSD
onoliko koliko je kanala zauzeto U pravilu sporije i skuplje od GPRS Prednost je da osigurava stalnu vezu konstante kvalitete (obino operateri daju vei prioritet komutaciji linija)
to je korisno kod usluga u realnom vremenu (npr. videokonferencija)
GSM podatkovne usluge: GPRS
Nakon CSD i HSCSD, slijedei korak u razvitku GSM podatkovnih usluga bio je GPRS (General Packet Radio System)
Standardi iran 1998 komercijalno koritenje poelo 2001 Standardiziran 1998, komercijalno koritenje poelo 2001 Koristi komutaciju paketa pa je pogodniji za prijenos podataka Koristi kanale samo ako ima podataka za slanje Isti kanal moe koristiti vie pretplatnika Omoguava operaterima da implementiraju arhitekturu temeljenu na IP-u Predstavlja korak prema 3G mrei (UMTS-u) pa se obino smatra mreom 2.5G Naplaivanje po prometu Nedostatak je da zahtijeva investiranje ne samo u softver nego i u hardver
Hrvoje Dujmi, FESB 108
Omoguava brzine od 9.6 do 171 kb/s Uvoenjem GPRS mree, kanali rezervirani za prijenos podataka koriste se i za
prenoenje SMS-a (umjesto signalizacijskih kanala)
-
16.4.2012.
2
GPRS mreni elementi U GSM mrei, postojei MSC-ovi se temelje na komutaciji linija i ne mogu
upravljati s paketima. Stoga je potrebno dodati dva nova vora koja podravaju GPRS i koja se zovu GSN (GPRS support nodes): Serving GPRS support node (SGSN) Gateway GPRS support node (GGSN)
SGSN ima funkciju slinu MSC u GSM mrei. SGSN brine o isporuci paketa mobilnim postajama u njenom podruju. SGSN detektira novu GPRS mobilnu postaju i alje zahtjev prema HLR (Home Location Register) kako bi dobio profil GPRS pretplatnika. SGSN je povezan na BSS (Base Station Subsystem) preko veze prema PCU (Packet Control Unit) koji se mora nadograditi u BSC.
Hrvoje Dujmi, FESB 109
GGSN je suelje prema vanjskoj IP mrei kao to je Internet ili druga GPRS mrea (vanjska mrea GGSN vidi kao IP ruter).
Svi GSN-ovi su povezani preko IP mree
Arhitektura GPRS mree
BSS
PSTN
NSS
AE PSTNAbis
2G MS (samo govor)
SS7BTS
BSC MSCVLR
HLR AuC
GMSCCD
B
H
MS
IP
2G+ MS (govor & podaci)
PSDNGi
SGSN
Gr
Gb
Gs
GGSN
Gc
Gn
Hrvoje Dujmi, FESB 110
BSS Base Station System
BTS Base Transceiver Station
BSC Base Station Controller
NSS Network Sub-System
MSC Mobile-service Switching Controller
VLR Visitor Location Register
HLR Home Location Register
AuC Authentication Server
GMSC Gateway MSC
SGSN Serving GPRS Support Node
GGSN Gateway GPRS Support Node
-
16.4.2012.
3
Packet Control Unit (PCU)
BSC GSNBTS BSC GSNBTS
Abis GbPCU
Komutacija
Hrvoje Dujmi, FESB
Segmentiranje, desegmentiranjemultipleksiranje
Komutacijapaketa
GPRS Backbone mree
U GPRS mrei podaci i signalizacijske poruke se tuneliraju izmeu vorova koji podravaju GPRSj p j
Postoje dva tipa GPRS backbone mree Intra backbone mrea: IP mrea koja vee GSN-ove unutar iste
mree (istog PLMN) Inter backbone mrea: IP mrea koja vee GSN-ove iz razliitih
mrea (razliitih PLMN- Public Land Mobile Network)
Hrvoje Dujmi, FESB 112
( )
Izmeu razliitih PLMN-ova paketima upravlja Border Gateway (BG).
-
16.4.2012.
4
Rutiranje u GPRS mrei
Hrvoje Dujmi, FESB 113
Prije nego mobilna postaja moe koristiti GPRS uslugu, mora se registrirati u SGSNMrea autorizira korisnika, kopira korisniki profil iz HLR i dodijeli mu Packet Temporary Mobile Subscriber Identity (p-TMSI)
Rutiranje u GPRS mrei II
Na prethodnoj slici ilustrirana su tri tipa rutiranja u GPRS mrei: Tip 1: Mobilna postaja je u matinoj mrei i inicira poziv, poziv poinje u
GPRS mobilnoj postaji i zavrava u host-u. Ti 2 M i i i i bil j t ji k j j ti j i Tip 2: Mrea inicira poziv prema mobilnoj postaji koja je u matinoj mrei, poziv poinje u hostu i zavrava u mobilnoj postaji.
Tip 3: Mrea inicira poziv prema mobilnoj postaji koja nije u matinoj mrei (dakle, potreban je roaming). U tom sluaju koristi se inter-operatorska mrea.
GPRS operateri dozvoljavaju roaming preko inter-operatorske backbone mree na koju se spaja preko Border Gateway (BG).
Hrvoje Dujmi, FESB 114
Osnovna ideja inter-operatorske mree je izbjegavanje koritenja javne paketske mree (Internet-a). Naime, ako je mobilna postaja u drugoj mrei, tada matini host (prema kojem mobilna postaja upuuje zahtjev) alje pakete preko svog GGSN, a ne preko GGSN u kojem mobilna postaja gostuje. Da bi host slao pakete preko svog GGSN treba puno manje resursa javne mree ako bi slao nego preko gostujueg GGSN koji moe biti jako udaljen od matinog hosta.
-
16.4.2012.
5
Slanje e-maila u GSM i u GPRS mrei
Modem Modem
Email Server
Auth. Server
User
Email via GSM
InternetGSM PSTN
Email via GPRS Email Server
User
Auth. Server
Hrvoje Dujmi, FESB 115
GPRS
User
Internet
Authenticated path to Email server
Virtual GPRS Data Tunnel
Nadogradnja mree GSM u GPRS
Elelement Softver Hardver
MS Nadogradnja NadogradnjaMS Nadogradnja Nadogradnja
BTS Nadogradnja Bez promjene
BSC Nadogradnja Potreban PCU (Packet Control Unit)
VLR Nadogradnja Bez promjene
HLR Nadogradnja Bez promjene
SGSN (Serving GPRS support Novo Novo
Hrvoje Dujmi, FESB 116
SGSN (Serving GPRS support node)
Novo Novo
GGSN (Gateway GPRS support node)
Novo Novo
-
16.4.2012.
6
Nadogradnja mree GSM u GPRS II
Hrvoje Dujmi, FESB 117
Modovi mobilnih postaja
Class A: Mobilna postaja moe koristiti istovremeno i komutaciju paketa i komutaciju linijapaketa i komutaciju linija
Class B: Mobilna postaja moe koristiti ili jednu ili drugu vrstu komunikacije Najuobiajenije za dananje rune ureaje
Class C: Mobilna postaja moe raditi samo komutaciju paketa Na primjer kod laptopa
Hrvoje Dujmi, FESB 118
-
16.4.2012.
7
Location management
Hrvoje Dujmi, FESB 119
Da bi se paketi mogli isporuivati potrebno je pratiti trenutni poloaj mobilne postaje (korisnika) tako da mobilna postaja alje informaciju o poloaju svom SGSN Preesti slanje poloaja troi baterije i kapacitet kanala Pre rijetko slanje poloaja implicira da se mobilna postaja mora pozivati (paging),
to uzrokuje kanjenje
Location management IIIdle state
Mobilna stanica se ne moe dosei Ne radi se osvjeavanje trenutnog poloaja Mobilna postaja nema svoju IP adresu Sa zahtjevom GPRS Attach prebacuje se u Ready state Sa zahtjevom GPRS Attach prebacuje se u Ready state Moe primiti samo multicast poruke (namijenjene svim GPRS ureajima)
Ready state Mobilna postaja informira SGSN o svakoj promjeni elije Sa zahtjevom GPRS Detach vraa se u Idle state Samo u ovom modu podaci se mogu slati Mrea zna gdje je mobilna postaja, nije potrebno slati zahtjev (paging) Prelazi u Standby state nakon definiranog perioda neaktivnosti
Standby state
Hrvoje Dujmi, FESB 120
Standby state Obavjetava SGSN samo kada se promjeni Routing Area (RA) (RA se sastoji od vie elija koje
definira operater, to je podruje manje od Location Area (LA), odnosno LA se sastoji od nekoliko RA)
Da bi se pronala mobilna postaja potrebno je poslati zahtjev (paging) mobilnim postajama u odgovarajuem Routing Area
Slanjem paketa vraa se u Ready state Prelazi u Idle stanje nakon definiranog perioda neaktivnosti
-
16.4.2012.
8
Kapacitet GPRS mreeStvarna brzina na raspolaganju GPRS korisniku se mijenja i znaajno ovisi o
Dobi dana Ukupnom broju aktivnih korisnika Trenutnom poloaju, ...
Tehnika ogranienja kapacitetaTehnika ogranienja kapaciteta Alokacija vremenskih slotova izmeu GSM i GPRS Ogranienja u terminalima Raspoloivost kodnih shema
Kodne sheme Razlikuju se po nainu korekcije greke Vee brzine znae manje bita za korekciju greaka i zahtijevaju jai signal U stvarnosti, velike brzine se uope ne moraju ostvariti (npr. operater ne koristi kodnu
shemu CS-4)
Hrvoje Dujmi, FESB 121
Channel Codingscheme
Data bits in radioblock
Data rate per time slotin kb/s on radio layer
Max data rateper 8 slots kb/s
CS-1 181 9.05 72.4CS-2 268 13.4 107.2CS-3 312 15.6 124.8CS-4 428 21.4 171.2
EDGE
EDGE (Enhanced Data rates for GSM Evolution) EDGE je nadogradnja GPRS mree. EDGE koristi drugi tip modulacije koji bolje koristi pojasnu irinu od
Gaussian Minimum Shift Keying (GMSK). Ta modulacija je 8 Phase Shift Keying (8PSK). Modulacija je teoretski tri puta bolja od GMSK, to znai da je mogue imati tri puta vie korisnika od GPRS ili istom broju korisnika ponuditi tri puta veu brzinu. EDGE koristi standardno vremensko i frekvencijsko multipleksiranje kao i GSM i GPRS.
Zbog razliite modulacije potrebna je nadogradnja primopredajnog dijela na svakoj baznoj postaji. P t b i bil t j
Hrvoje Dujmi, FESB 122
Potrebne su i nove mobilne postaje. Ponekad se smatra 2.75G mreom jer je korak dalje prema
kapacitetima 3G mree. Omoguava brzinu potrebnu za glazbu i video, ali ne i za videokonferecniju.
Ima vie kodnih shema, slino kao i GPRS.
-
16.4.2012.
9
Nadogradnja mree GSM/GPRS u EDGE
Hrvoje Dujmi, FESB 123
EDGE: Kodne sheme i brzine prijenosa
EDGE moe teoretski najvie prenijeti 473.6 kb/s (kodna shema MCS-8 + koritenje 8 vremenskih slotova)
Hrvoje Dujmi, FESB 124
-
16.4.2012.
10
UMTS
UMTS (Universal Mobile Telecommunications System)
Jedan od sustava koji zadovoljava IMT-2000 (International Mobile Jedan od sustava koji zadovoljava IMT 2000 (International Mobile Telecommunications 2000) zahtjeve za 3G mreom
Zahtjevi na brzinu Minimalna brzina u ruralnim podrujima: 144 kb/s (cilj 384 kb/s) Minimalna preporuena brzina u suburbanim podrujima: 384 kb/s (cilj 512
kb/s) Do 2 Mb/s u zatvorenim prostorima
Kvaliteta govora usporediva s onom u fiksnoj telefoniji Koegzistencija s 2G mreama (GSM)
Zadra a s a postojea dostign a mrea (npr globalni roaming)
Hrvoje Dujmi, FESB 125
Zadrava sva postojea dostignua mrea (npr. globalni roaming)
Osnovna razlika u odnosu na postojee mree je koritenje kodnog multipleksiranja.
Usluge u UMTS mreiUMTS mrea je sa stajalita kvalitete usluge (QoS Quality of Service)
predvidila etiri klase prometa Conversational class govor, video telefonija Streaming class multimedija, video na zahtjev, webcast
Interactive class Web browsing network gaming database access Interactive class Web browsing, network gaming, database access Background class E-mail, short message service (SMS), file downloading
UMTS podrava slijedee kategorije usluga i aplikacija: Pristup Internetu Messaging, video/music download, voice/video over IP,
mobile commerce (e.g., banking, trading), travel and information services Pristup Intranet/extranet Enterprise application such as e-mail/messaging,
travel assistance, mobile sales, technical services, corporate database access, fleet/warehouse management, conferencing and video telephony Customized information/entertainment Information (photo/video/music
Hrvoje Dujmi, FESB 126
Customized information/entertainment Information (photo/video/music download), travel assistance, distance education, mobile messaging, gaming, voice portal services
Multimedia messaging SMS extensions for images, video, and music; unified messaging; document transfer
Location-based services Yellow pages, mobile commerce, navigational service, trading
-
16.4.2012.
11
Problemi prelaska iz 2G u 3G mreu
Visoke cijene licenci u veini Europskih zemaljaIzgradnja nove pristupne mree potrebni novi ureaji zbogIzgradnja nove pristupne mree, potrebni novi ureaji zbog
drugaije modulacije, potrebno poveati broj baznih postajaPotrebne nove mobilne postajeNedostatak sadraja koji bi potaknuo korisnike da prijeu na 3G
mreu
Hrvoje Dujmi, FESB 127
Frekvencije u IMT-2000
IMT-2000
1850 1900 1950 2000 2050 2100 2150 2200 MHz
MSS
ITU allocation(WRC 1992) IMT-2000
MSS(WRC 1992)
Europe
China
Japan
UTRAFDD
UTRAFDD
TDD
TDD
MSS
MSS
DECT
GSM1800
IMT-2000 MSS IMT-2000MSS
GSM1800
cdma2000W-CDMA
MSS
MSS
cdma2000W-CDMAPHS
Hrvoje Dujmi, FESB 128
UTRA - UMTS Terrestrial Radio Air interfaceMSS Mobile Satelite System
NorthAmerica
1850 1900 1950 2000 2050 2100 2150 2200 MHz
MSS
MSSPCS rsv.
-
16.4.2012.
12
UMTS arhitektura
PLMN (Public Land Mobile Network) opisana u UMTS Rel. 99 ukljuuje tri glavne kategorije mrenih elemenata GSM faza 1/2 elemente jezgrene mree (core network): MSC
(Mobile Switching Center), VLR (Visitor Location Register), HLR (Home Location Register), AC (Authentication Center) i EIR (Equipment Identity Register
GSM faza 2+ nadogradnje: GPRS (SGSN - Serving GPRS Support Node, i GGSN Gateway GPRS Support Node); GPRS je preduvjet za UMTS mreu jer uvodi komutaciju paketa u mreu to je nuno i za UMTS
Hrvoje Dujmi, FESB 129
mreu to je nuno i za UMTS UMTS specifini mreni elementi: korisnika oprema (UE - User
equipment) i UTRAN (UMTS Terrestrial Radio Access Network)
UMTS koristi GSM/GPRS mreu i dodaje novo radio suelje.
UMTS arhitektura II
UTRAN (UTRA Network) Cell level mobility Radio Network Subsystem (RNS) Radio Network Subsystem (RNS) Encapsulation of all radio specific tasks
UE (User Equipment)CN (Core Network)
Inter system handover Location management if there is no dedicated connection between UE
and UTRAN
Hrvoje Dujmi, FESB 130
UTRANUE CN
IuUu
-
16.4.2012.
13
UMTS arhitektura III
Hrvoje Dujmi, FESB 131
UMTS jezgrena mrea i korisnika opremaUMTS jezgrena mrea se temelji na GSM/GPRS mrenoj arhitekturi. Osigurava rutiranje, transport,
prospajanje korisnikog prometa. Jezgrena mrea sadri i elemente komutacije linija (MSC, VLR, GMSC), elemente komutacije paketa (SGSN and GGSN) kao i elemente koji podravaju oba naina komutacije (EIR, HLR, AuC).
UMTS korisnika oprema (UE User Equipment) je, slino kao i kod GSM mree kombinacija dva elementa Mobile Equipment (ME) UMTS subscriber identity module (USIM)
USIM kartica ima sline fizike karakteristike kao i GSM/GPRS SIM kartica i ima slijedee funkcije Viestruki korisniki profili na USIM Osvjeavanje USIM informacija preko zranog suelja Autentikacija korisnika, sigurnost,
Veina identifikatora UMTS mree je uzeta direktno iz GSM/GPRS mree kao to je International Mobile Subscriber Identity (IMSI) Temporary Mobile Subscriber Identity (TMSI)
Hrvoje Dujmi, FESB 132
Temporary Mobile Subscriber Identity (TMSI) Packet Temporary Mobile Subscriber Identity (P-TMSI) International Mobile Station Equipment Identity (IMEI)
UMTS korisnika oprema moe, slino kao i kod GPRS raditi u tri moda rada: PS/CS mod Istovremeno koritenje komutacije paketa (Packet Switched PS) i komutacije linija (Circuit
Switched CS) PS mod koritenje samo komutacije paketa CS mode Koritenje samo komutacije linija
-
16.4.2012.
14
UMTS Terrestrial Radio Access NetworkUTRAN (UMTS Terrestrial Radio Access Network)
Glavna razlika GSM/GPRS i UMTS mree je zrano suelje. Za razliku od GSM i GPRS mree koje koriste vremensko i frekvencijsko multipleksiranje (TDMA i FDMA), UMTS koristi kodno multipleksiranje i to WCDMA (Wide-band Code Division Multiple Access ). WCDMA ima dva osnovna naina rada: Frequency Division Duplex (FDD) i Time Division Duplex (TDD)(TDD).
Nova metoda pristupa (zranog suelja) zahtijeva izgradnju nove radio pristupne mree (RAN -Radio Access Network) koja se zove UTRAN (UTMS terrestrial RAN, UMTS Terrestrial Radio Access Network). Jezgrena mrea treba samo manje promjene kako bi UTRAN mogao funkcionirati.
U UTRAN su uvedena dva nova mrena elementa RNC - Radio Network Controller Node B
Hrvoje Dujmi, FESB 133
UTRAN se sastoji od vie RNS-ova (Radio Network Systems) a svakog od njih kontrolira jedan RNC (Radio Network Controller). RNC je spojen na jedan ili vie Node B elemenata. Svaki Node B element moe biti zaduen za vie elija.
RNC (Radio Network Controller) iz UMTS mree odgovara BSC (base Station Controller) u GSM/GPRS mrei. Isto tako Node B iz UMTS mree odgovara BTS (Base Transceiver Station) u GSM/GPRS mrei (mogu biti i fiziki na istom mjestu). Time se zadrava djelomina kompatibilnost sa starijim sustavom to znai i najmanje mogue promjene s najmanjom moguom cijenom.
UMTS Terrestrial Radio Access Network II
Node B IubUE1
RNS
I
RNC: Radio Network ControllerRNS: Radio Network Subsystem
Node B
Node B
RNC
ub
Node B
1
MSC
Iur
UE2
UE3
Iu SGSN
Hrvoje Dujmi, FESB 134
UTRAN sadrava nekoliko RNS-ovaNode B podrava FDD ili TDD ili obje metodeRNC je odgovaran za prekapanjeelije nude FDD ili TDD
Node B
Node B
RNC
Iub
Node B
Node B
-
16.4.2012.
15
HSPA
HSPA (High-Speed Packet Access)HSDPA (High-Speed Downlink Packet Access)
HSUPA (High Speed Uplink Packet Access)HSUPA (High-Speed Uplink Packet Access)
HSPA je integracija dva protokola HSDPA i HSUPA,
HSDPA+HSUPA = HSPA .
Prvi korak je nadogradnja UMTS-a sa HSDPA (downlink) te potom i s HSUPA (uplink). Obino se smatra 3.5G mreom
Brzine do 14.4 Mb/s po eliji u downlink i 5.76Mb/s po eliji u uplink
Hrvoje Dujmi, FESB 135
Evolucija UMTS-a i to tako da je obino potrebna samo softverska nadogradnja UMTS-a
ViPnet je u Hrvatskoj prvi uveo HSDPA u travnju 2006. i ponudio brzinu od 1.5Mb/s.
HSPA+ (Evolved High-Speed Packet Access) 168 Mb/s downlink i 22Mb/s uplink(alternativa LTE-u za mreu 4G jer, za razliku od LTE, ne zahtijeva novo radio suelje)
LTE
LTE (3GPP Long Term Evolution) marketinko ime 4G LTE.
Temelji se na GSM/EDGE i UMTS/HSPA tehnologijama na kojima jo dodatno koristi novu modulaciju.j
14.12.2009. prva komercijalna LTE mree (Oslo i Stockholm).
23.03.2012. i HT i VIP objavili da su u rad pustili 4G LTE mreu (Zagreb, Osijek, Split i Rijeka) (HT nudi 3GB za 175kn mjeseno i 20GB za 250kn mjeseno brzina do 75Mb/s)
Brzina 299.6Mb/s (downlink) i 75.4 Mbit/s (uplink) za 4x4 antene i 20MHz podruje
Koristi multipleksiranje OFDMA (Orthogonal frequency-division multiple access) za downlink i SC-FDMA (Single-carrier FDMA) za uplink
Moe koristiti u FDD i TDD
Hrvoje Dujmi, FESB
Koristi QPSK, 16QAM i 64QAM modulacije.
Nije mrea 4G (iako to ima u svom imenu)
LTE Advanced je mrea koja e najvjerojatnije zadovoljiti uvjete da bi bila mrea 4G (za sada je to 3.9G mrea) -
-
16.4.2012.
16
LTE
Hrvoje Dujmi, FESB, FSR
T-HT pokrivenost GSM mree u Hrvatskoj
Indoor - dobra kvaliteta signala u zatvorenim prostorima Outdoor- dobra kvaliteta signala na otvorenim prostorima
Hrvoje Dujmi, FESB 138
www.t-mobile.hr, oujak 2012.
-
16.4.2012.
17
Hrvoje Dujmi, FESB 139
simulacija je provedena na raunalu
T-HT pokrivenost UMTS mree u Hrvatskoj I Indoor - dobra kvaliteta signala u zatvorenim prostorima Outdoor- dobra kvaliteta signala na otvorenim prostorima
Hrvoje Dujmi, FESB 140
www.t-mobile.hr, rujan 2006. www.t-mobile.hr, svibanj 2009.simulacija je provedena na raunalu i odnosi se na govornu uslugu
-
16.4.2012.
18
T-HT pokrivenost UMTS mree u Hrvatskoj II
Hrvoje Dujmi, FESB
www.t-mobile.hr, travanj 2010.
T-HT pokrivenost UMTS mree u Hrvatskoj III
Hrvoje Dujmi, FESB
www.t-mobile.hr, oujak 2011.
-
16.4.2012.
19
T-HT pokrivenost UMTS mree u Hrvatskoj IV
Hrvoje Dujmi, FESB, FSR
www.t-mobile.hr, travanj 2012.
Eronet pokrivenost GSM mree u BiH
Hrvoje Dujmi, FESB 144
www.eronet.ba, rujan 2006. www.eronet.ba, svibanj 2007.
-
16.4.2012.
20
Eronet pokrivenost GSM mree u BiH II
Hrvoje Dujmi, FESB 145
www.eronet.ba, svibanj 2008.
Eronet pokrivenost GSM mree u BiH III
Hrvoje Dujmi, FESB
www.eronet.ba, travanj 2010.
-
16.4.2012.
21
Eronet pokrivenost GSM mree u BiH IV
Hrvoje Dujmi, FESB, FSR
www.eronet.ba, travanj 2012.
Eronet pokrivenost EDGE signalom u BiH
Hrvoje Dujmi, FESB 148
www.eronet.ba, svibanj 2007.
-
16.4.2012.
22
Eronet pokrivenost EDGE mree u BiH II
Hrvoje Dujmi, FESB 149
www.eronet.ba, svibanj 2008. www.eronet.ba, travanj 2010.
Eronet pokrivenost EDGE mree u BiH III
Hrvoje Dujmi, FESB, FSR
www.hteronet.ba, travanj 2012.
-
16.4.2012.
23
DECT standardizacija DECT je standard koji opisuje zrano suelje izmeu bazne postaje
i mobilnog telefona Rad na DECT standardizaciji zapoeo je 1988. u okviru ETSI
(European Telecommunications Standards Institute)(European Telecommunications Standards Institute) ETSI je 1992. objavio prvi DECT standard (ETS 300 175 i ETS 300
176) Prvi DECT ureaj napravio je Olivetti pod imenom NET3, drugi
DECT ureaj napravio je Siemens pod nazivom Gigaset 900 telephone, te je ta serija (Gigaset) postala najprodavaniji DECT ureaj
1999 je ITU (International Telecommunication Union) prihvatio DECT kao IMT-2000 radio tehnologiju ime je otvorena mogunost
Hrvoje Dujmi, FESB 151
DECT kao IMT 2000 radio tehnologiju ime je otvorena mogunost primjene DECT-a za 3G aplikacije u zatvorenom prostoru
DECT je razvoj poeo kao Digital European Cordless Telephone, da bi kasnije zbog elje za probitkom na meunarodno trite ime promijenjeno u Digital Enhanced Cordless Telecommunication
Jedini iz IMT-2000 grupe za iji rad ne treba licenca
DECT triteDanas je DECT najrairenija tehnologija u svojoj domeniPrihvaen je u vie od 120 zemalja
Hrvoje Dujmi, FESB 152
http://www.dect.org, travanj 2010
-
16.4.2012.
24
Primjena DECT-a Beina telefonija (zapravo cordless, za razliku od wireless) Lokalne centrale s podrkom za beinu telefoniju (zamjena za fiksno kabliranje) Prijenos podataka Beini senzori, alarmi, zatita
Hrvoje Dujmi, FESB 153
Karakteristike DECT-a
Frekvencijski spektar: 1880-1990 MHz (ovisi o zemlji) Mehanizam dupleksa: TDD (Time Division Duplex) s okvirima dugakim
1010 ms multipleksiranje: FDMA s 10 noseih frekvencija,
TDMA s 2x12 vremenskih slotova Broj kanala: 120 full duplex (ukupno 2x120) modulacija: digitalna, Gauss Minimum Shift Key (GMSK) snaga: prosjeno 10 mW (max. 250 mW) domet: priblino 50 m u zgradama, 300 m na otvorenom
Single/multi cell arhitektura (jedna ili vie povezanih elija)
Hrvoje Dujmi, FESB 154
Single/multi cell arhitektura (jedna ili vie povezanih elija) Dynamic Channel Selection (DCS) za ponovnu upotrebu spektra i
izbjegavanje interferencije, slotovi i frekvencije nisu unaprijed dodijeljene i svaka veza automatski izabere kanal s najboljom kvalitetom. Kanal se moe u vremenu (dinamiki) mijenjati i to ne samo na razini jedne elije nego i na razini vie elija (praktino prekapanje)
-
16.4.2012.
25
Karakteristike DECT-a II
10 ms
Hrvoje Dujmi, FESB 155
Mogue 120 telefonskih razgovora istovremeno
DECT-a vremenski slot
Normalni DECT vremenski slot je 417s dugaak i sadri 420 bita. Od toga je 16 bita zaglavlje (uta boja) 16 bita sinkro rije (plava boja) j (p j ) 64 bita A polje (crveno polje). A polje definira to e biti sadraj B polja 324 bita B polje (zelena boja). B polje sadri stvarne korisnike podatke: govor ili
podatke.
DECT definira vie razliitih vremenskih slotova (B polje) ovisno o zatiti. Primjerice: Za govornu vezu koristi se B polje s 320 bitova korisnikih podataka i 4 bita za
zatitu. (Govor se prenosi brzinom 32 kb/s kao valni oblik (ADPCM)) Podaci ( DECT Packet Radio Service) se prenose tako da se u B polju za
k i ik d k 2 6 bi i 68
Hrvoje Dujmi, FESB 156
korisnike podatke uzme 256 bita, a za zatitu 68.
-
16.4.2012.
26
Proirenja osnovnog DECT standardaPostoji nekoliko DECT Application Profiles koji definiraju pojedine korisnike
scenarije GAP (Generic Access Profile) standardiziran 1997
Osigurava povezivanja izmeu DECT ureaja razliitih proizvoaa (minimalni zahtjev je govorna komunikacija)je govorna komunikacija)
Cordless Terminal Mobility (CTM), napredno upravljanje DECT/GSM Interworking Profile (GIP): veza prema GSM ISDN Interworking Profiles (IAP, IIP): veza prema ISDN Radio Local Loop Access Profile (RAP): usluga javne telefonije CTM Access Profile (CAP): podrka korisnikoj mobilnosti DECT/UMTS Interworking Profile
Razmjena podataka definirana je preko DPRS (DECT Packet Radio Service)
Hrvoje Dujmi, FESB 157
Za osnovni DECT (koji koristi Gaussov MSK) maksimalna brzina je 552 kb/s (svi korisnici jedne bazne postaje dijele ovu brzinu)
Ako se koristi poboljanje u vidu 8PSK modulacija, mogua je korisnike brzina do 2.5 Mb/s
Ako se koristi poboljanje u vidu 64 QAM, brzina do 15Mb/s
TETRATrunked radio sustavi
Vie razliitih radio nositelja Pridrui jedan nositelj kratki vremenski period jednom korisniku odnosno grupi korisnika
(automatsko alociranje kanala naziva se trunking) profesionalna mobilne komunikacije Taksi, upravljanje vozilima, spaavanje Glasovne i podatkovne usluge Vrlo pouzdane, brzo uspostavljanje veze, lokalno djelovanje Osim TETRA-e postoje i drugi trunked sustavi (npr. digitalni sustav APCO25 u SAD) Prihvaen u preko 120 zemalja
TETRA (Terrestrial Trunked Radio) - ETSI standard prije: Trans European Trunked Radio Mogua veza toka-toka (point-to-point, privatna veza dva korisnika) ili toka-vie toaka
(point-to-multipoint)
Hrvoje Dujmi, FESB 158
ifriranje (s kraja na kraj, zrano suelje), provjera autentinosti ureaja, korisnika i mree Grupni poziv, razailjanje (broadcast), poziv u nudi (emergency call), pozivi razliitih
prioriteta ad-hoc (direct mode), koritenje infrastrukture tj. baznih postaja call queuing with pre-emptive priorities Digitalni sustav (prijelaz na digitalne profesionalne mobilne komunikacije ide puno sporije
nego je to bilo kod javnih (GSM) iako analogne profesionalne komunikacije postoje due od javnih)
-
16.4.2012.
27
TETRA korisnici
Hrvoje Dujmi, FESB 159
PSS (Public Safety Sector)PAMR (Private Access Mobile Radio)Prihvaen u preko 120 zemaljahttp://www.tetramou.com, stanje prosinac 2005.
TETRA mrena arhitektura
switchNMS
PSTN, ISDN,Internet, PDN
AI: Air Interface
BS
BS
switch switch
BS
drugeTETRA mree
Hrvoje Dujmi, FESB 160
BS: Base StationDMO: Direct Mode OperationISI: Inter-System InterfaceNMS: Network Management
SystemPEI: Peripheral Equipment
Interface
-
16.4.2012.
28
TETRA direktni mod I
Individualni poziv
Dual Watch naizmjenino praenje ad-hoc mree i infrastrukturne mree
network
Hrvoje Dujmi, FESB 161
Direktni mod omoguava ad-hoc rad (to je znaajno za podruja gdje nema pokrivenosti signalom bazne postaje) i jedna je od najznaajnijih razlika u odnosu na mree kao to su GSM ili UMTS. Vano i u izvanrednim situacijama; kada su svi kanali bazne postaje zauzeti mogue je ostvariti direktnu vezu.
Grupni poziv
TETRA direktni mod II
network
Direktni mod s Gateway-omDirektni mod s repetitorom
network
Hrvoje Dujmi, FESB 162
Dodatni repetitori mogu poveati domet (npr. policijsko auto)
Direktni mod s Repetitorom/Gateway-om
-
16.4.2012.
29
Karakteristike TETRA sustavaUsluge
Voice+Data (V+D), prijenos govora i podataka na temelju komutacije linija Packet Data Optimized (PDO), prijenos podataka na temelju komutacije paketa
Si l k d j bil ih t j b k it j Simpleksna govora veza dvaju mobilnih postaja bez koritenja mree (infrastrukture)
Frekvencije, modulacija i multipleksiranje Dupleksna: FDD (Frequency Division Duplex) Modulacija: DQPSK (Differential Quaternary Phase Shift Keying) Multipleksiranje: TDMA, 4 vremenska slota po svakom nositelju, pojasna irina
nositelja je 25kHz E ( MH ) /TETRA k i titi bil k j f k ij i d 1000MH
Hrvoje Dujmi, FESB 163
Europa (u MHz) /TETRA moe koristiti bilo koju frekvenciju ispod 1000MHz, konkretni raspored se vri na nacionalnoj osnovi/
380-390 UL / 390-400 DL; 410-420 UL / 420-430 DL, 450-460 UL / 460-470 DL; 870-876 UL / 915-921 DL
Druge zemlje 380-390 UL / 390-400 DL; 410-420 UL / 420-430 DL, 806-821 UL / 851-866 DL
TETRA brzine prijenosa
Infrastrukturni mod, V+D u kb/sBroj vremenskih slotova 1 2 3 4Broj vremenskih slotova 1 2 3 4Bez zatite 7.2 14.4 21.6 28.8Niska zatita 4.8 9.6 14.4 19.2Visoka zatitia 2.4 4.8 7.2 9.6
TETRA Release 2 Podrava vee brzine
Hrvoje Dujmi, FESB 164
TETRA Release 2 Podrava vee brzine TEDS (TETRA Enhanced Data Service) do 100 kb/s Kompatibilan unazad
-
16.4.2012.
30
Povijest satelitskih sustava
1957 - Prvi satelit SPUTNIK (promjer 58 cm, 84 kg, orbitirao 21 dan)1960 prvi komunikacijski (pasivni, reflektirajui,veliki metalizirani balon)
satelit ECHO1962 prvi aktivni komunikacijski sateliti Relay 1 i Telstar 1 (Telstar 1 TV
prijenos uivo preko Atlantskog oceana) 1963 prvi geostacionarni satelit SYNCOM 3 (1964 prenosio uivo Olimpijske
igre iz Tokija u SAD, prvi prijenos preko Tihog oceana)1965 prvi komercijalni geostacionarni satelit Intelsat 1 (poznatiji kao Early
Bird), 240 dupleksnih telefonskih kanala ili 1 TV kanal, trajao 1.5 godina(1967 i 1969 Intelsat 2 i Intelsat 3)
1976 - tri MARISAT geostacionarna satelita za potrebe pomorskih komunikacija (prve mobilne satelitske komunikacije, velike antene 1.2 m, velika snaga 40W)
1982 - INMARSAT-A, prva mobilna satelitska telefonija (veliki telefoni i velika potronja)
Hrvoje Dujmi, FESB 165
p j )1988 - INMARSAT-C, prvi satelitski sustav koji osim govorne komunikacije
ukljuuje i podatkovnu)1993 prvi digitalni satelitski sustavi1998 - Global satellite systems for small mobile phones (Iridium, Globalstar),
LEO Low Earth Orbit
Sputnik
Primjene satelitskih sustavaVremenske prognoze
Monitoring (infracrveno, vidljivo podruje, )
TV/radio razailjanje (broadcast) Zemaljske stanice alju signal satelitima Sateliti regeneriraju/pojaaju signal i alju ga na zemlju Obino oko 500 TV/radio kanala po satelitu Korisnici primaju signal preko VSAT (Very Small Aperture Terminal) (parabolini tanjuri u
promjeru nekoliko 10-tak cm)
Vojne primjene pijunaa (praktino prva aplikacija) Povezivanje udaljenih jedinica
Navigacija/pozicioniranje
Hrvoje Dujmi, FESB 166
Navigacija/pozicioniranje GPS (Global Positioning System) Ameriki sustav
Prvobitno vojni sustav, danas dostupan svima 24 satelita Globalno praenje i pozicioniranje, Brojne primjene
GLONASS (Global Orbiting Navigation Satellite System) Ruski sustav primarno vojni, bez znaajne civilne primjene
GALILEO Europski sustav primarno civilni, jo nije operativan (puna operativnost se predvia 2008), imat e 30 satelita
-
16.4.2012.
31
Primjene satelitskih sustava IIGlobalna telefonska osnovna mrea (backbone)
Veza toka-toka (point-to-point) izmeu nacionalnih telekom operatera (bre je uspostaviti satelitsku vezu nego stavljati kabele na veliku udaljenost)
Problem je veliko kanjenje (zemlja-satelit-zemlja) oko 0.3 s to je kritino za lik ijgovorne aplikacije
Praktino zamijenjeno s optikim kablovima (manje kanjenje i vei kapacitet)
Pristup na udaljenim lokacijama Pristup javnoj mrei (Internet, telefonija) na udaljenim podrujima (polovi, divljina,
mjesta bez infrastrukture)
Privatne poslovne mree
Hrvoje Dujmi, FESB 167
p Globalna povezanost zemljopisno rasprenih multinacionalnih kompanija
Rezidencijalni pristup Internet mrei Modem + parabolina antena
Arhitektura satelitskog sustavaInter Satellite Link (ISL)Reducira kanjenje, ali sloeno rutiranje
Bazna
Mobile User Link (MUL) Gateway Link
(GWL)
Male elije(spotbeams)
GWL
MUL
Hrvoje Dujmi, FESB 168
postaja iligatewayPodruje
pokrivanja (footprint)
Podaci za praenjekorisnika, slino
VLR i HLR
PSTNISDN GSM
PSTN: Public Switched Telephone Network
-
16.4.2012.
32
Frekvencijski spektar satelitskih komunikacija
Hrvoje Dujmi, FESB 169
MSS (Mobile Satellite Service): satelitski telefoni, 3G integracija,..FSS (Fixed Satelitte Service): javni/privatni satelitski linkovi, pristup s udaljenih lokacijaBSS (Broadcast Satellite Service): TV/radio razailjanje (distribucija, broadcasting)
Osnove fizike satelitskih komunikacija
Sateliti mogu kruiti u Krunoj orbiti Eliptinoj orbiti
Kruna
Sateliti u krunoj orbiti Privlana slia Fg = m g (R/r) Odbojna sila Fc = m r m: masa satelita R: radijus Zemlje (R = 6370 km) r: odaljenost od centra Zemlje g: akceleracija gravitacije (g = 9.81 m/s) : kutna brzina ( = 2 f, f: frekvencija rotacije)
Eliptina
Hrvoje Dujmi, FESB 170
Stabilna kruna orbita Fg = Fc
32
2
)2( fgRr =
-
16.4.2012.
33
Odnos perioda kruenja, brzine i udaljenosti
24
20
period [h]brzina [ x1000 km/h]
16
12
8
4 Sinkrona udaljenost35,786 km
Hrvoje Dujmi, FESB
Odravanje konstantne udaljenosti satelita od ZemljeManja udaljenost od Zemlje zahtijeva veu brzinu
10 20 30 40 x106 mradijus
35,786 km
Inklinacija
Orbita satelita
Ravnina kruenja satelita
inklinacija
Perigej
Ekvatorijalna ravnina
Hrvoje Dujmi, FESB
InklinacijaKut izmeu ekvatorijalne ravnine i ravnine kruenjaAko je inklinacija 0 stupnjeva tada je satelit postavljen tono iznad ekvatora
Ako je period kruenja satelita jednak periodu okretanja zemlje tada je satelit postavljen uvijek u istoj toki
PerigejToka najmanje udaljenosti od Zemlje(ima smisla samo za eliptine putanje),
-
16.4.2012.
34
Elevacija
Elevacijakut e izmeu centra zrake i horizontaKritino za dobar prijemMinimalna elevacija potrebna za
komunikaciju je 10 stupnjeva
Izoblienja signalaApsorpcija (atmosfera kia magla )
Hrvoje Dujmi, FESB
Apsorpcija (atmosfera, kia, magla, )Elevacija odreuje koliko signal dugo prolazi
kroz atmosferuShadowing (zgrade, planine, )
Satelitske komunikacije zahtijevaju optiku vidljivost
Suneva zraenja, toplina zemljeElektrini um
Atmosferska atenuacijaprimjer satelitskog sustava na 4-6 GHz
Atenuacijasignala u %
50
Primljenu snagu (osim vremenskih prilika
20
30
40 Apsorpcija uslijed kie
Apsorpcija uslijed magle
Hrvoje Dujmi, FESB
j g ( pi elevacije) odreuje:
Snaga kojom je signal emitiranDobitak odailjake anteneUdaljenost izmeu satelita i prijemnikaDobitak prijemne antene
elevacija5 10 20 30 40 50
10
Apsorpcija uslijed atmosfere
-
16.4.2012.
35
Orbite satelitaS obzirom na oblik orbite i udaljenost od Zemlje postoje 4 razliita tipa
orbita GEO (Geostationary Orbit), geostacionarna orbita, oko 36000 km iznad
i Z ljpovrine Zemlje TV/radio distribucija, istraivanje, vrijeme, navigacija, backbone
LEO (Low Earth Orbit): niskoorbitirajui sateliti, oko 500 - 1500 km iznad povrine Zemlje
Satelitska telefonija, udaljeni pristup, kombinacija s elijskom telefonijom
MEO (Medium Earth Orbit) ili ICO (Intermediate Circular Orbit), srednje orbitirajui sateliti, oko 6000 - 20000 km iznad povrine Zemlje
Iste primjene kao i LEO
Hrvoje Dujmi, FESB 175
Iste primjene kao i LEO Ova vrsta satelita nije uobiajena
HEO (Highly Elliptical Orbit), eliptike orbite Udaljenost variraju izmeu MEO i LEO Perigej iznad gusto naseljenih gradova ili drugih zanimljivih podruja
Orbite satelita II
LEO
HEO
Unutranji i vanjski
MEO (ICO)
GEO (Inmarsat)
earth
km35768
10000
1000
(Globalstar,Irdium)
j jVan Allen pojas
Van-Allen radijacijski pojasevi: Pojas ioniziranih estica
Hrvoje Dujmi, FESB 176
Pojas ioniziranih estica Negativan uinak na komunikacijsku opremu Vanjski Van-Allen-ov pojas
2000 - 6000 km iznad povrine Zemlje Unutranji Van-Allen-ov pojas
15000 - 30000 km iznad povrine Zemlje
-
16.4.2012.
36
Geostacionarni sustaviOrbita na 35,786 km od povrine Zemlje, u ekvatorijalnoj ravnini (inklinacija 0)
Rotacija tono jedan dan, sinkrono s rotacijom Zemlje Prijemna antena je fiksna Sateliti tipino imaju veliko podruje pokrivanja (do 34% povrine Zemlje) Sateliti tipino imaju veliko podruje pokrivanja (do 34% povrine Zemlje) Loa elevacija za zemljopisne irine iznad 60 Potrebna velika snaga emitiranja (oko 10W) Veliko kanjenje zbog velike udaljenosti (oko 275 ms) Nije prvenstveno prikladno za mobilnu telefonije (iako postoji Inmarsat, Thuraya),
tipino se koristi za radi i TV distribuciju Loa pokrivenost polova Slabo iskoritenje frekvencijskog pojasa (jer se zapravo ne radi o elijskom
pristupu)
Hrvoje Dujmi, FESB 177
p p )Primjeri
INMARSAT (11 satelita) u startu namijenjen pomorstvu i avijaciji, ali sada prua i komercijalne telekom usluge (prijenos
podataka do 492kb/s i video streaming do 256 kb/s i govora) Ne pokriva polove (iznad 82 stupnja
Thuraya (3 satelita, osniva konzorcij iz UAE) 9600 b/s
LEO sustavi I
Orbita oko 500-1500 km iznad povrine Zemlje Pojedinani sateliti vidljivi oko 10-20 min
Period rotacije 1 5 2 sata Period rotacije 1.5-2 sata Mogua globalna pokrivenost Kanjenje usporedivo sa zemaljskim vezama na veliku udaljenost (5-10 ms) Mala (pojedinana) pokrivenost, bolje iskoritenje frekvencijskog pojasa
(praktino elijski pristup) Potreban jako dobar mehanizam prekapanja Potrebna mala snaga (oko 1W) Potrebnu puno satelita za globalno pokrivanje Sloen sustav zbog relativnog pomicanja satelita
Hrvoje Dujmi, FESB 178
Satelite potrebno relativno esto mijenjati (svako 5-8 godina)
-
16.4.2012.
37
LEO sustavi IILEO mobilne mree
Iridium (pokrenut 1998, 66 satelita, 780km) amerikim DoD najvei korisnikom (25%) (ukupno korisnika oko
500.000)) Jedini ima pokrivenost cijele zemlje (polovi)
Globalstar (pokrenut 1998, 1414km, 48 satelita, nema inter-satelitsku vezu, ovisi o zemaljskim postajama pa zapravo nema globalnu pokrivenost, do 70 stupnjeva, bez dijelova oceana)
Oko 300.000 korisnika Orbcomm (29 satelita na 775km)
Za prijenos podataka (ali relativno male koliine) 500.000 korisnika
Hrvoje Dujmi, FESB, FSR
Iridium satelit
Svi su oko 2000. godine bankrotirali i nastavili rad s novim vlasnicima.
MEO sustaviOrbita oko 5000-12000 km iznad povrine Zemlje, period rotacije oko 6 sati,
sateliti vidljivi oko 2-3 sata. U usporedbi s LEO sustavima: Potrebno manje satelita (oko 12) Sateliti se sporije kreu Sustav je jednostavniji Za veinu veza nema potrebe prekapanja Vee kanjenje (70-80 ms) Potrebna vea snaga (3-5W)
Hrvoje Dujmi, FESB 180
Postojalo je nekoliko inicijativa da se uspostavi mobilna mrea na MEO. Niti jedna nije uspjela poslati satelite u orbitu.
Najznaajnija primjena u MEO je GNSS (Global navigation satellite system) trenutno su operativni GPS (20200km) i GLONASS (19100km) (trebaju najmanje 24 satelita) COMPASS i Galileo pokuavaju postii globalnu pokrivenost.
-
16.4.2012.
38
Hrvoje Dujmi, FESB, FSR
Rutiranje u satelitskim sustavima
Dvije su temeljne metode rutiranjaTradicionalna Tradicionalna
Promet se vraa na zemlju, rutira preko fiksne mree i potom ponovo alje do odgovarajueg satelita (ako treba)
Potrebna dva linka satelit- zemlja za svaki smjer razgovora
inter satellite links (ISL) Rutiranje je direktno izmeu satelita Potrebno manje zemaljske opreme,
potreban samo jedan link satelit-
Hrvoje Dujmi, FESB 182
potreban samo jedan link satelit-zemlja za svaki smjer razgovora
Manje kanjenje Poveana sloenost
-
16.4.2012.
39
Lokaliziranje mobilnih postaja u satelitskim sustavima
Mehanizam slian kao i kod GSM (osim to su bazne postaje pokretne)
Gateways odravaju bazu podataka (registar) s korisnikim podacimaHLR (Home Location Register): statiki korisniki podaci HLR (Home Location Register): statiki korisniki podaci
VLR (Visitor Location Register): (zadnja poznata) lokacija mobilne postaje SUMR (Satellite User Mapping Register):
Satelit pridruen mobilnoj postaji Poloaj svih satelita
Registracija mobilne postaje Mobilna postaje se lokalizira preko poloaja satelita Zatrae se podac iz HLR
Hrvoje Dujmi, FESB 183
Osvjee se podaci u VLR i SUMR
Pozivanje mobilne postaje Lokaliziranje HLR/VLR slino kao i kod GSM Uspostava veze preko odgovarajueg satelita
Prekapanje kod satelitskih sustava
S obzirom da se sateliti kreu, postoji nekoliko specifinosti u odnosu na GSM
Intra satelitsko prekapanje Intra satelitsko prekapanje Prekapanje s jedne usmjerene zrake na drugu Mobilna postaja je u podruju pokrivanja istog
satelita, ali u drugoj eliji Inter satelitsko prekapanje
Prekapanje s jednog satelita na drugi Mobilna postaja naputa podruje pokrivanja satelita
Gateway prekapanje Prekapanje s jednog gateway-a na drugi Mobilna postaja je jo uvije u podruju pokrivanja
Hrvoje Dujmi, FESB 184
Mobilna postaja je jo uvije u podruju pokrivanja satelita, ali gateway naputa podruje pokrivanja
Inter sistem prekapanje Prekapanje sa satelitske mree na zemaljski elijsku
mreu Mobilna postaja je u dometu zemaljske mree to je
jeftinije i bolje (manje kanjenje)
-
16.4.2012.
40
Karakteristike beinih LAN-ova
Prednosti Vrlo fleksibilne unutar podruja prijemap j p j Mogue uspostavljanje Ad-hoc mrea bez prethodnog planiranja Gotovo bez problema sa icama (negdje je to iznimno vano) Robusniji sustav (potres, poar, presijecanje kabla, ..)
Nedostaci Tipino manja brzina u odnosu na iane LAN-ove
Hrvoje Dujmi, FESB 185
p j Mnogo vlasnikih (proprietary) rjeenja posebno za velike brzine,
standardi se sporo probijaju (npr. IEEE 802.11) Proizvodi moraju zadovoljiti puno nacionalnih ogranienja za beini
rad, potrebno je puno vremena da bi se uspostavila globalna rjeenja
Dizajnerski ciljevi beinih LAN-ova
Mogunost rada na globalnoj razini Mala potronja (zbog koritenja baterija) Mala potronja (zbog koritenja baterija) Bez posebnih dozvola ili licenci za koritenje Robusna prijenosna tehnologija Jednostavnost upotrebe, jednostavnost upravljanja Mogunost jednostavne i spontane kooperacije ureaja/korisnika Security (zatita) (nitko ne bi smio itati moje podatke), privacy
(tajnost nitko ne bi smio doi do mojih korisnikih podataka: ime
Hrvoje Dujmi, FESB 186
(tajnost, nitko ne bi smio doi do mojih korisnikih podataka: ime, prezime, koje stranice posjeujem, ..), safety (sigurnost, malo zraenje)
Transparentnost sa stajalita aplikacija i protokola na vioj razini Mogunost odreivanja lokacije korisnika
-
16.4.2012.
41
Usporedba infracrvenog i radio prijenosa
Infracrveno Koriste se IR diode, difuzno svjetlo,
viestruke refleksije (zidovi, namjetaj, itd.)
Prednosti
Radio Tipino se koristi pojas za koji je
potrebna licenca (oko 2.4 GHz)Prednosti
Jednostavno, jeftino, dostupno u brojnim mobilnim ureajima
Ne treba licenca Mogua jednostavna zatita
Nedostatci Interferencija sa sunevom
svjetlou, izvorima topline itd Mnogo toga ili zaustavlja ili apsorbira
IR svjetlo Potrebna direktna optika vidljivost
Prednosti Osnovna tehnologija je dobro poznata
iz mobilne tehnologije Mogue pokrivanje veeg podruja
(radio valovi prolaze kroz zidove, namjetaj, )
Nedostatci Vrlo ogranieno slobodno frekvencijsko
podruje
Hrvoje Dujmi, FESB 187
Potrebna direktna optika vidljivost Mala pojasna irina
Primjer IrDA (Infrared Data Association) skup
specifikacija za prijenos u infracrvenom podruju
p j Zatita je sloenija Interferencija s drugim elektrinim
ureajima
Usporedba infrastrukturnih i ad-hoc mrea
Infrastrukturnamrea
AP A P i t
ad-hoc mrea
APAP
AP
iana mrea
AP: Access Point
Hrvoje Dujmi, FESB 188
ad hoc mrea
-
16.4.2012.
42
Beini LAN-ovi (prema IEEE)
Lokalne beine mreeWLAN 802.11
802.11a
802.11b802.11i/e//w
802.11g
WiFi 802.11h
Osobne beine mreeWPAN 802.15
802.15.4
802.15.1 802.15.2
Bluetooth
802.15.4a/bZigBee
802.15.3
Beine distribucijske mree
802.15.3a/b802.15.5
Hrvoje Dujmi, FESB 189
IEEE - Institute of Electrical and Electronics Engineers
Beine distribucijske mreeWMAN 802.16 (Broadband Wireless Access)
802.20 (Mobile Broadband Wireless Access)
+ MobilnostWiMAX
802.11 grupa standardaIEEE 802.11
Poznat i kao Wi-Fi (Wi-Fi je zapravo brand Wi-Fi Alliance) Odnosi se na skupinu standarda za beine LAN-ove iako se ponekad moe
odnositi i na prvi (originalni) 802.11 standard. Da ne bi bilo zabune ponekad se originalni standard naziva 802.11legacy.g g y
802.11 skupina standarda trenutno ukljuuje 6 modulacija na zranom suelju koje sve koriste isti protokol.
Najpoznatije i najee koritene su trenutno 802.11b i 802.11g Prvi uope iroko prihvaeni beini LAN standard bio je 802.11b, iza njega (po
dostupnosti proizvoda) je slijedi 802.11a te nakon toga 802.11g 802.11n definira novu modulaciju i trenutno se radi na tom standardu 802.11i definira (naprednije) sigurnosne mogunosti Svi ostali standardi (c-f, h, j) predstavljaju poboljanja ili korekcije prethodnih
specifikacija
Hrvoje Dujmi, FESB 190
Primjena Wireless Access Point (WAP) HotSpot Beini ruteri
-
16.4.2012.
43
802.11 grupa standarda IIProtoko
l izdavanje FrekvencijaBrzina prijenosa
(tipina)Brzina
prijenosa (max.)
Domet (zatvoreni prostori)
Legacy 1997 2.4 -2.5 GHz 1 Mb/s 2 Mb/s ?5 15-5 35/5 47-
Originalna (legacy) specifikacija nije se pokazala kao pouzdana iako je na tritu postojalo nekoliko proizvodaBrzine se adaptivno mijenjaju u ovisnosti o kvaliteti kanala
802.11a 19995.15-5.35/5.47-5.725/5.725-5.875 GHz
25 Mb/s 54 Mb/s ~30 m
802.11b 1999 2.4-2.5 GHz 6.5 Mb/s 11 Mb/s ~30 m
802.11g 2003 2.4-2.5 GHz 25 Mb/s 54 Mb/s ~30 m
802.11n 2009 2.4 GHz ili 5 GHz 200 Mb/s 540 Mb/s ~50 m
Hrvoje Dujmi, FESB 191
Brzine se adaptivno mijenjaju u ovisnosti o kvaliteti kanala
Postoje jo i IEEE 802.11ac (ekstenzija 802.11n u razvoju) IEEE 802.11p (za automobilsku komunikaciju) IEEE 802.11s (za mesh mree)
802.11 Arhitektura infrastrukturne mree
Stanica (Station) (STA) Terminal s pristupnim
mehanizmom koji moe pristupiti beinom mediju i
t iti di k t kt
802.x LAN802.11 LAN
ostvariti radio kontakt s Pristupnom tokom
Basic Service Set (BSS) Grupa stanica koja koristi istu
radio frekvencijuPristupna toka (Access Point)
Stanica integrirana u beini LAN i distribucijski sustav
Portal
Distribucijski sustav
Portal
Pristupna toka
BSS1Pristupna
toka
STA1
ESS
Hrvoje Dujmi, FESB 192
Premosnik (bridge) prema drugim mreama
Distribucijski sustav Spojna mrea koja formira
jednu logiku mreu (EES: Extended Service Set) temeljenu na nekoliko BSS-ova
802.11 LAN
BSS2
STA2 STA3
-
16.4.2012.
44
802.11 Arhitektura ad-hoc mree
Direktna komunikacija unutar ogranienog podruja
802.11 LAN
Stanica (Station) (STA) Terminal s pristupnim
mehanizmom koji moe pristupiti beinom mediju
Independent Basic Service Set (IBSS) Grupa stanica koja koristi
istu radio frekvenciju
IBSS1STA1
STA2
STA3
Hrvoje Dujmi, FESB 193
802.11 LAN
IBSS2
STA4
STA5
802.11 - protokoliMobilni terminal
Fiksniterminal
Infrastrukturna
Pristupna tokaaplikacija
TCP
IP
aplikacija
TCP
IP
LLC
Infrastrukturnamrea
LLC LLC
Hrvoje Dujmi, FESB 194
TCP - Transmission Control Protocol PHY - Physical (Layer)IP - Internet Protocol LLC - Logical Link ControlMAC (Media Access Control)
802.11 PHY
802.11 MAC 802.3 MAC
802.3 PHY 802.3 PHY
802.3 MAC802.11 MAC
802.11 PHY
-
16.4.2012.
45
802.11 legacy 3 verzije na fizikom sloju (2 radio na 2.4 GHz i 1 IR)
Brzine prijenosa 1 or 2 Mb/s U stvarnosti nije zaivio
FHSS (F H i S d S t ) i kt FHSS (Frequency Hopping Spread Spectrum) raspreni spektar s frekvencijskim poskakivanjem
rasprenje, de-rasprenje, Dvorazinska GFSK modulacija
DSSS (Direct Sequence Spread Spectrum) raspreni spektar s izravnim nizom DBPSK modulacija za 1 Mb/s (Differential Binary Phase Shift Keying), DQPSK za 2
Mb/s (Differential Quadrature PSK) Zaglavlje okvira se uvijek prenosi s 1 Mb/s, ostatak se prenosi s 1 ili 2 Mb/s max. Izraena snaga 1 W (USA), 100 mW (EU), min. 1mW
Infracveno 850 950 nm tipini domet 10 m
Hrvoje Dujmi, FESB 195
850-950 nm, tipini domet 10 m Iako predvieno standardom, nije bilo znaajnije primjene
Na MAC sloju (pristup mediju) definiran je Carrier Sense Multiple Access with Collision Avoidance (CSMA/CA) rjeava problem istovremenog pristupa vie terminala
802.11a
802.11a standard prihvaen je 1999. i koristi isti osnovni protokol kao i 802.11 legacyRadi na podruju 5GHz
Manje interferencije u odnosu na podruje 2.4GhzT di k k j t b k tik idlji t (t i i b j Tee prodire kroz prepreke pa je potrebna skoro optika vidljivost (to znai vei broj pristupnih toaka
Ima 12 nepreklapajuih kanala, 8 za rad u zatvorenim prostorima i 4 za vezu toka-tokaKoristi OFDM (Orthogonal Frequency-Division Multiplexing), dakle svaki od 12 nepreklapajuih
kanala je frekvencijski multipleksiran i to s 52 podnositelja (subcarrier). Svaki od podnositelja moe biti moduliran BPSK, QPSK, 16-QAM or 64-QAM, u ovisnosti o
ciljanoj brzini. Ukupno svih 52 kanala zauzimaju 20MHz, od ega stvarno koriste 16.6 MHz
Maksimalna brzina 54 Mb/s, u stvarnosti se rijetko ostvari ve od 20-tak Mb/s Brzina se, u ovisnosti o snazi signala reducira na 48, 36, 24, 18, 12, 9 ili 6 Mb/s.
Neko vrijeme je Europa razmatrala HIPERLAN kao rjeenje za beine LAN ove na 5GHz ali
Hrvoje Dujmi, FESB 196
Neko vrijeme je Europa razmatrala HIPERLAN kao rjeenje za beine LAN-ove na 5GHz, ali je sredinom 2002. godine od toga odustala u korist 802.11a
802.11a poeo se komercijalno koristiti tek od 2001. (zbog nedostatka opreme na 5GHz) pa se pojavio poslije proizvoda 802.11b standarda i to je jedan od razloga zato 802.11a nije ire prihvaen danas postoje dual-mode i tri-mode proizvodi koji (automatski) podravaju odgovarajue
kombinacije standarda 802.11 a, b, g.
-
16.4.2012.
46
802.11a kanali
36 44 kanal40 48 52 56 60 64
5150 [MHz]5180 53505200
16.6 MHz
Centralna frekvencija = 5000 + 5*broj kanala [MHz]
149 153 157 161
5220 5240 5260 5280 5300 5320
kanal
Hrvoje Dujmi, FESB 197
5725 [MHz]5745 58255765
16.6 MHz
5785 5805
OFDM u 802.11a312.5 kHzPilot (za sinkronizaciju)
Brojpodnositelja
1 7 21 26-26 -21 -7 -1Centralna frekvencija kanala
Hrvoje Dujmi, FESB 198
OFDM s 52 podnositelja 48 podaci + 4 pilot 312.5 kHz razmak
j
-
16.4.2012.
47
802.11b
Standardiziran 1999. i vrlo brzo iroko prihvaenMaksimalna brzina 11Mb/s.
Brzina se, u ovisnosti o snazi signala reducira na 5.5, 2 ili 1 Mb/s.Koristi isti osnovni pristupni protokol (CSMA/CA) kao i 802.11legacy. Zbog
zaglavlja protokola, brzina koju aplikacija (korisnik) ima je oko 6Mb/sKoristi DSSS (Direct Sequence Spread Spectrum) raspreni spektar s
izravnim nizom signal se raspri na preko 20 MHz Kao metodu modulacije koristi razne varijante PSK Rasprenje spektra definira se sekvencama ( spreading sequences)
Tipini domet u zatvorenim prostorima je 30 m na 11 Mb/s 90 m na 1 Mb/s . Postoje i proirenja standarda (802.11b+) s veim brzinama prijenosa ali su
proprietary
Hrvoje Dujmi, FESB 199
proprietary Postoji 14 kanala (u Europi se koriste kanali 1-13, a u SAD 1-11) koji se ne
smiju preklapati (naime razmak kanala ije centralne frekvencije su od 2.412 GHz do 2.484 GHz je 5MHz, a spektar se raspri na preko 20MHz)
802.11b selekcija nepreklapajuih kanala
kanal 1 kanal 7 kanal 13
Europa (ETSI)
2400[MHz]
2412 2483.52442 2472
SAD (FCC)/Kanada (IC)
kanal 1 kanal 6 kanal 11
22 MHz
Hrvoje Dujmi, FESB 200
2400[MHz]
2412 2483.52437 2462
kanal 1 kanal 6 kanal 11
22 MHz
-
16.4.2012.
48
802.11g
802.11g predstavlja treu vrstu modulacije u 802.11 grupi standarda, a prihvaen je 2003.
Radi na podruju od 2 4 GHzRadi na podruju od 2.4 GHzMaksimalna brzina je 54Mb/s, odnosno korisna brzina oko 24.7 Mb/s
(to je slino brzini 802.11a)Brzina se, u ovisnosti o snazi signala reducira na 48, 36, 24, 18, 12, 9
ili 6 Mb/sKoristi OFDM (Orthogonal Frequency-Division Multiplexing) koritenje
OFDM multipleksiranja je u nekim zemljama bilo zabranjeno u podruju od 2.4 GHz (u SAD do 2001.)
M k i l d t li k i 802 11b
Hrvoje Dujmi, FESB 201
Maksimalno domet slian kao i 802.11bProblemi interferencije kao i kod 802.11b
Mikrovalne peice Bluetooth Beini telefoni
802.15
802.15 je zapravo IEEE 802.15 Working Group for WPAN (Wireless Personal Area Networks)
Definira standarde beinih mrea na kratkim udaljenostima (u ovjekovom operativnom podruju. Mali domet Mala snaga Niska cijena Mree s malo korisnika
Tipine primjene:
Hrvoje Dujmi, FESB 202
elijski ureaji (mobiteli) Pageri PDA (Personal Digital Assistants) Potroaka elektronika (mi, tipkovnica, )
-
16.4.2012.
49
802.15.1 / BluetoothIdeja
Univerzalno radio suelje za ad-hoc beinu vezu Povezati raunalo i periferije, PDA-ove, elijske telefone zamjena za
IrDA Mogunost lagane (i jeftine) ugradnje u druge ureaje Kratki domet (10 m), mala potronja, podruje za koje ne treba
dozvola/licenca Prijenos govora i podataka, oko 1 Mb/s
Hrvoje Dujmi, FESB 203
Jedan od prvih Bluetooth ureaja (Ericsson).
Bluetooth povijest
History 1994: Ericsson, MC-link projekt Preimenovanje projekta: Bluetooth prema Harald Bltand Gormsen
[sin Gorm-a], Kralj Danske u X stoljeu 1998: utemeljena Bluetooth SIG (Special Interest Group),
www.bluetooth.org 2001: prvi proizvod za trite 2005: 5 milijuna ipova tjedno
Hrvoje Dujmi, FESB 204
Special Interest Group osnivai: Ericsson, Intel, IBM, Nokia, Toshiba Danas vie od 2500 lanova
-
16.4.2012.
50
Bluetooth karakteristike2.4 GHz pojas, 79 (23) RF kanala, 1 MHz razmak nosilaca
Kanal 0: 2402 MHz kanal 78: 2480 MHz G-FSK modulacija, 1-100 mW snaga emitiranja
FHSS i TDD FHSS (Frequency Hopping Spread Spectrum) raspreni spektar s
frekvencijskim poskakivanjem (1600 skokova po sekundi) Frekvencija skakanja je psudosluajna, odreuje je master TDD (Time division duplex) se koristi za podjelu slanje/primanje
Govorni link (Voice link) SCO (Synchronous Connection Oriented) FEC (forward error correction), nema retransmisije, 64 kb/s duplex, point-to-
point, komutacija linijaPodatkovni link (Data link) ACL (Asynchronous ConnectionLess)
asinkroni point-to-multipoint do 433 9 kb/s simetrino ili 723 2/57 6 kb/s
Hrvoje Dujmi, FESB 205
asinkroni, point-to-multipoint, do 433.9 kb/s simetrino ili 723.2/57.6 kb/s asimetrino, komutacija paketa
Topologija Preklapajui piconet-ovi formiraju scatternet
Vrijeme uspostave veze Zavisi o modu (snazi) Max. 2.56 s, prosjeno 0.64 s (kod 802.11 uspostava veze je praktino trenutna)
Piconet
Grupa ureaja povezana u ad-hoc mreu
Jedna ureaj djeluje kao master a sviS
P
Jedna ureaj djeluje kao master, a svi ostali kao podreeni ureaji (slave) i to sve dok konkretni piconet postoji
Master odreuje sekvencu poskakivanja, podreeni ureaji se moraju sinkronizirati
Svaki picinet ima svoju jedinstvenu sekvencu poskakivanja frekvencija
MS
P
SB S
P
SB
Hrvoje Dujmi, FESB 206
Uestvovati u piconet mrei znai sinkronizirati se na sekvencu poskakivanja (hopping sequence)
Svaki piconet ima jednog master-a i do 7 istovremenih podreenih ureaja (slaves) - 200 ih moe biti parkirano
M=MasterS=Slave
P=ParkiraniSB=Standby
-
16.4.2012.
51
Formiranje piconet-aSvi ureaji u piconet-u poskakuju istovremeno
Master daje podreenim ureajima svoje vrijeme i svoj ID Sekvenca (uzorak) poskakivanja odreuje se preko ID ureaja (48 bita, jedinstveno na
razini svijeta)j ) Faza u uzorku poskakivanja odreena je vremenom
Adresiranje Active Member Address (AMA, 3 bit) Parked Member Address (PMA, 8 bit)
SBSB
S
SP
Hrvoje Dujmi, FESB 207
SBSB
SB
SB SB
SB
SB
M
P
SB S
P
SB
Scatternet
Povezivanje vie susjednih piconet-ova tako da se dijele zajedniki master ili slave ureaji Ureaj moe biti podreeni ureaj (slave) u jednom piconet-u, a master u drugom
Komunikacija izmeu piconet-ovaj p Ureaji skau izmeu piconet-ova
M
S
SP
P
M
S
P
Piconet-ovi(svaki s kapacitetom720 kb/s)
Hrvoje Dujmi, FESB 208
M=MasterS=SlaveP=ParkedSB=Standby
P
SB S
SB
M
S
SB
-
16.4.2012.
52
802.15.4 / ZigBee 802.15.4 - Mala brzina, vrlo mala snagaPotreba za novim standardom jer drugi standardi za male udaljenosti (Bluetooth ali i 802.11)
imaju preveliku snagu i presloeni su za neke aplikacija
Mala brzina prijenosa ali s takvom potronjom da su ureaji autonomni (ne treba mijenjati Mala brzina prijenosa ali s takvom potronjom da su ureaji autonomni (ne treba mijenjati baterije) vie mjeseci lli ak i godina
Vrlo mala sloenost sustava Potencijalne aplikacije su
Senzori (vatre, dima, pokreta, ) Interaktivne igrake Automatizacija doma (kontrola svjetla, )
Brzine prijenosa od 20-250 kb/s, kanjenje do 15 ms Master-Slave ili Peer-to-Peer mod rada Do 254 ureaja ili 64516 jednostavnih vorova Podrka za ureaje kod kojih je kritino kanjenje (npr. Joystick)
CSMA/CA i t k l
Hrvoje Dujmi, FESB 209
CSMA/CA pristup kanalu Dynamic device addressing, flexible addressing format Upravljanje snagom kako bi se osigurala to manja potroanja 16 kanala na pojasu od 2.4 GHz, 10 kanala u 915 MHz pojas (SAD ) i jedan Europski kanal
na 868 MHz
www.zigbee.org
802 11n
sloenostpotronja
Brzina i sloenost WLAN i WPAN standarda
802.11n
802.11a
802.11g
802.11
802.11bWLAN
Hrvoje Dujmi, FESB, FSR
brzina
802.15.IBluetooth
WPAN802.15.4
WPAN: Wireless Personal Area Network
-
16.4.2012.
53
802.16 / WiMax
802.16 / Broadband Wireless Access / WirelessMAN / WiMax WiMax - Worldwide Interoperability for Microwave Access Grupa standarda (f-k) Beini distribucijski sustav (dakle, alternativa DSL-u) 75 Mb/s i to do 50 km u sluaju optike vidljivosti, do 10 km bez optike
vidljivosti; standard podrava frekvencije 2-66 GHz Najvei dobitak nije u brzini nego u dometu Inicijalni standard je bio bez roaminga i mobilnosti 802.16e je dodao podrku za mobilnost, dozvoljava roaming do 150 km/h Koristi Orthogonal Frequency Division Multiplexing (OFDM) i TDD (openito,
tehnologija je bliska onoj od HSDPA)
Hrvoje Dujmi, FESB 211
tehnologija je bliska onoj od HSDPA) U startu namijenjen prijenosu podataka uz IP protokol Ima anse postati 4G mrea Sline tehnologije su WiBro i HIPERMAN U Hrvatskoj su licencu po pojedinim podrujima (na frekvenciji od 3.5 GHz dobili
VIPnet, Portus, Optima Telekom, WiMAX Telecom i OiV
-
mr.sc. Igor Juri
1982` Konfederacija Europskih Pota I Telekomunikacija
(C f d i f E P d(Confederation of European Posts and Telecommunications - CEPT) formirala posebnu grupu GSM - Groupe Speciale Mobile - sa zadatkom kreiranja pan-europske mobilne tehnologije.
1984` Francuska I Njemaka potpisale ugovor o zajednikom
razvoju GSM tehnologije.razvoju GSM tehnologije.1985` Organiziran sastanak GAP (Groupe dAnalyse et de
Prevision) u cilju poticanja Europske komisije za rad na GSM projektu.
-
1986` Europsko Vijee ministara pokrenulo GSM projekt.
k k d l dlEuropska komisija dostavila prijedlog za rezerviranjem spektra 900MHz za GSM, uz suglasnost sa Vijeem za telekomunikacije Europske komisije.
` Potpisan ugovor izmeu Francuske, Njemake, Italije I velike Britanije (u cilju podrke zajednikom radu na razvoju standrada I razmjenu dobivenih podataka).
` Poeci na razvitku razliitih digitalnih radio prijenosnih` Poeci na razvitku razliitih digitalnih radio prijenosnih ema I razliitih kodiranja govora u nekoliko drava sa zahjednikom evaluacijom od strane CEPT GSM u Parizu.
1987` Osnovni parametri GSM standarda usuglaeni u
veljai.` Prijedlog je usuglaen pod nazivom Memorandum
o razumijevanju (Memorandum of Understanding MoU). Memorandum su potpisali ministry etiri drave potpisnice ugovora iz 1986. godine Njemake, Francuske, Italije I Velike Britanije. Kreiran je Operatorski ugovor u obliku Memoranduma o razumijevanju. MoU je potpisan u Kopenhagenu (Danska) u rujnu.
-
1988` Zavretak prvog dijela detaljnih GSM specifikacija za potrebu razvoja
infrastruktureinfrastrukture.` Istovremeno je napravljen poziv za natjeaje za izgradnju mrea
natjeaj je objavilo 10 GSM mrenih operatera u istoj godini.1989` Groupe Speciale Mobile (preimenovana u ETSI tehniki komitet)
definira GSM standard koji je prihvaen kao meunarodno priznati standard za digitalnu mobilnu telefonsku uslugu.
` Britanski Sektor za trgovinu i Industriju (UKs Department of Trade & I d DTI) i i I bj i j d k T l f i k Industry - DTI) pripremio I objavio je dokument Telefoni u pokretu (Phones on the Move) te tako prvi predloio kreiranje PCN (Personal Communications Networks) kasnije poznat kao DCS 1800 i GSM 1800 sustavi te time zapoeo irenje mobilnih sustava na 1800 MGhz frekventni opseg.
1990` GSM prihvatio irenje na DCS1800 MHZ opseg.1991` Prvi GSM poziv ostvaren u mobilnom operateru
Radiolinja u Finskoj.1992` Sklopljen prvi meunarodni roaming ugovor
izmeu Telekoma Finske i Vodafona iz Velikeizmeu Telekoma Finske i Vodafona iz Velike Britanije. Iste godine je poslana i prva SMS poruka.
-
1993` Telstra Australia postaje prvi ne-europski operater koji
potpisuje sporazum GSM MoU koji je do tada potpisalo 32potpisuje sporazum GSM MoU koji je do tada potpisalo 32 mrena operatera u 18 drava.
` Komercijalno predstavljen prvi pravi (runi) mobilni ureaj. Putena i prva komercijalna mrea koja radi u spektru DCS1800 (kasnije GSM1800) u Velikoj Britaniji.
1994` GSM faza 2 poetak komercijalizacije usluga prijenosa
podataka I faxapodataka I faxaBroj lanova (potpisnika) GSM MoU preao broj od 100 mobilnih operatoraDostignuta brojka od milijun korisnika GSM usluga u svijetu.
1995` GSM MoU ggrupa se registrira kao GSM MoU asocijacija u
i k j b ji 117 bil ih tvicarskoj - broji 117 mobilnih operatora.Broj GSM korisnika dostigao broj od 10 milijuna.Odran prvi GSM svjetski kongres u Madridu (panjolska).Formirane GSMA regionalne interesna grupe (Regional Interest Groups - RIGs).Poelo masovnije koritenje usluga slanja faxa, podataka i SMS-a, demonstriran prvi video poziv preko GSM sustava.P t k ij l i d bil SAD` Putena u komercijalni rad prva mobilna mrea u SAD-u koja je radila u spektru PCS 1900 (danas GSM 1900) prvi poziv je ostvario tadanji potpredsjednik SAD-a, Al Gore.
-
1996` Komercijalno putene u rad prve mobilne mree u Kini I
Rusiji.Komercijalizacija prve pre-paid GSM usluge (u Portugalu).Broj lanova GSM MoU iznosi 200 (i dalje raste) iz gotovo 100 drava.Broj mobilnih mrea u svijetu iznosi167 u 94 drave.Svjetski GSM kongres odran u Cannes-u, Francuska.Broj GSM korisnika iznosi 50 milijuna.Uspostavljena dodjela GSMA nagrada.
1997` U funkciji (komercijalnoj upotrebi) 15 GSM mobilnih
SAD f k 1900MHmrea u SAD-u u frekventnom opsegu1900MHz.U 100 drava u svijetu postoji barem jedna mobilna mrea.Predstavljen prvi mobilni ureaj koji radi na sva tri GSM spektra (900/1800/1900).
1998` Broj GSM korisnika preao 100 milijuna.` Broj GSM korisnika preao 100 milijuna.1999` Prve testneWAP usluge u Francuskoj i Italiji.
Potpisani prvi ugovori za isporuku GPRS sustava.
-
2000` Putena u rad prva komercijalna GPRS mrea.
R i tj j 3G liRaspisan natjeaj za prve 3G licence.Predstavljen prvi GPRS mobilni ureaj na tritu.Preko 5 milijardi SMS poruka poslano u jednom mjesecu (ukupno na svijetu).
2001` Komercijalno putena u rad prva WCDMA (3GSM) mrea na
svijetu.Odran 3GSM svjetski kongres u Cannes-u, u Francuskoj.Poslano preko 50 milijardi SMS poruka u pva tri mjeseca.Broj GSM korisnika preao 500 milijuna.Predstavlje nprvi mobilni ureaj s ekranom u boji.
2002` Uvodi se i 800 MHz opseg za GSM.
P l MMS (M lti di M i S i )Poslana prva MMS (Multimedia Messaging Services) poruka.Oko 95% drava irom svijeta ima GSM mree.Preko 400 milijardi SMS poruka poslano u godinu dana.Predstavljen prvi mobilni aparat s foto aparatom.
2003` Prva komercijalna EDGE mrea putena u rad.
GSMA dobio novi Upravi odbor.lanstvo u GSM asocijaciji imaju mobilni operateri iz preko 200 drava na svijetu.Proizvedeno preko pola milijarde mobilnih ureaja za godinu dana.
-
2004` Na svijetu postoji 1 milijarda mobilnih korisnika.
Na svijetu postoji vie od 50 WCDMA mrea u komercijalnomNa svijetu postoji vie od 50 WCDMA mrea u komercijalnom radu.
2005` Preko 1,5 milijardi GSM korisnika.
GSM predstavlja 3/4 svjetskog mobilnog trita.Prva komercijalna HSDPA mrea putena u rad.Preko 100 WCDMA mrea u komercijalnom raduPreko 100 WCDMA mrea u komercijalnom radu.Preko 120 WCDMA modela mobilnih ureaja u funkciji ili je najavljeno njihovo skoro predstavljanje.Predstavljen prvi mobilni ureaj jeftiniji od 30$.Preko 1000 milijardi SMS poruka poslano za jednu godinu.
2006` 2 milijarde GSM korisnika na svijetu.
Preko 120 WCDMA mrea u komercijslnom radu u preko 50 drava gotovo 100 milijuna korisnika.Priblino 85 HSDPA mrea u komercijalnom radu (na kraju 2006).Predstavljeno 66 HSDPA mobilnih ueaja od 19 proizvoaa.l t GSMA l b j d 900 t tki ( klanstvo u GSMA prelo broj od 900 tvrtki (preko 700 operatera).Prodano preko 980 milijuna mobilnih ureaja.
-
2007` Nastavljena komercijalizacija HSDPA mrea i predstavljena
HSUPAHSUPA.Odran prvi GSMA azijski kongres u Macau u Kini.GSMA obiljeila dvadesetogodinjicu postojanja.
2008` 3 milijarde mobilnih korisnika na svijetu.
HSPA ima oko 50 milijuna korisnika.Postoji 191 HSPA mrea u komercijalnom radu i 740 HSPA dostupna ureajadostupna ureaja.Preko 55.000 posjetitelja na GSMA svjetskom mobilnom kongresu u Barceloni.Zavreni LTE standardi.Na kraju 2008. Postoji preko 4 milijarde mobilnih korisnika na svijetu.
`
` 2009` Prva komercijalna HSPA+ mrea putena u a o e c ja a S e a pute a u
komercijalni rad.Prvi GSMA azijski mobilni kongres odran u Hong Kongu.Prva komercijalna LTE mrea putena u rad.Preko 165 milijuna HSPA korisnika irom svijetasvijeta.Oko 285 HSPA komercijalnih mrea I preko 1.600 HSPA ureaja u funkciji.
-
` 2010` Na svijetu preko 5 milijardi mobilnih korisnika
k 300 l S k kPostoji preko 300 milijuna HSPA korisnikaPreko 162 HSPA mrea i 52 HSPA+ mrea putene u komercijalni rad.Postoji 17 LTE komercijalnih mrea u radu.Prodano preko 1,6 milijardi mobilnih ureaja krajnjim korisnicima.
` 2011` Preko 60.000 posjetitelja na Svjetskom mobilnom
kongresu u BarceloniPreko 500 milijuna HSPA korisnika na svijetuPreko 6 milijardi mobilnih korisnika na svijetu.
` Frekventni spektar GSM 900 i GSM 1800.` GSM 900 i GSM 1800 se koriste u sustavima` GSM 900 i GSM 1800 se koriste u sustavima
u Europi, Bliskom istoku, Africi, Oceaniji, najveem dijelu Azije i u nekim dravama june Amerike (Costa Rica, Brazil, El Salvador i Gvatemala).
` GSM 900: 890 915 MHz (uplink) i 935 960 MHz (downlink).
` GSM 1800: 1710 1785 MHz (uplink) i 1805 1880 MHz (downlink).
-
` Mobilni telefoni danas koji se danas proizvode su dual band tj. GSM 900/1800 p j /(veina radi i na 900/1800/1900) to operaterima omoguava fleksibilnost u vlastitoj mrei ali i kod koritenja roaminga.
` GSM 1900 (PCS Personal Communication Service) uglavnom u USA, Kanadi i veini drava srednje i june Amerike
` GSM 1900: 1850 1910 MHz (uplink) i 1930 1990 MHz (downlink)
` U podrujima niih frekventih opsega (veih valnih duljina) lake je pokrivanje veih j j p jprostora s manje baznih stanica ali problematino moe biti pokrivanje gradskih centara.
` U podrujima viih frekventnih opsega (manjih valnih duljina) tee moe biti pokrivanje ruralnih podruja i za to jepokrivanje ruralnih podruja i za to je potrebno vie baznih stanica ali je lake pokrivanje urbanih podruja.
-
` Uporaba telefona jednog operatera u mreama drugih operatera.
` Potrebno je sklopiti roaming ugovore (AA 12 i AA 13)` Potrebno je sklopiti roaming ugovore (AA.12 i AA.13).` Razmijeniti podatke o operatorima (AA.14) i razmijeniti
testne SIM kartice.` Razmjena podataka o GSM operaterima ukljuuje
razmjenu tehnikih postavki, kodova koji karakteriziraju pojedine operater, cijene za roaming korisnike, kontakt osobe,
` Otvoriti signalizacijske linkove za potrebe testiranja` Otvoriti signalizacijske linkove za potrebe testiranja. Ovu proceduru za veinu mobilnih operatera odrauju mreni i/ili fiksni operatori (koji imaju meunarodne centrale i linkove s ostalim meunarodnim mrenim operaterima).
` Napraviti IREG (International Roaming Expert Group) i TADIG (Transferred Account Dana Interchange Group) testove.
` Prvo se odrauju IREG pa potom TADIG testovi` Prvo se odrauju IREG pa potom TADIG testovi.` Razmijeniti IREG i TADIG testove izmeu operatera.` IREG testovi se obavljaju na MSC-u, a nakon to testni file se
prebaci na obraunski sustav tamo se obavljaju TADIG testovi moraju biti usklaeni sa podacima iz IREG testova.
` Nakon uspjeno obavljenih testova, potrebno je dogovoriti datum komercijalnog poetka roaming ugovora.
` Razmjena TAP (Transferred Account Procedure) file-ova preko Kli i kih t tki (Cli i H )Klirinkih tvrtki (Cliring House).
` Svaki operator potpisuje ugovor s jednom takvom tvrtkom (npr. MACH iz Luksemburga ili EDS iz Njemake) i preko nje razmjenjuje TAP file-ove s drugim operatorima.
-
` Nakon razmjene TAP file-ova, svaki operater potvruje ispravnost testova koji su napravljeni na d ( k )drugoj (partnerskoj) strani.
` Nakon ove potvrde, obostrano se potpisuju dokumenti na kojima je definiran datum putanja komercijalnog roaming-a. Dokumente u pravilu potpisuju Roaming coordinator-i
` Nakon komercijalizacije, TAP file-ovi se razmjenjuju na redovitoj osnovi (svakih nekoliko dana, dnevno ili dnevno nekoliko puta u ovisnosti o broju gostujuih korisnika u drugim mreama te o potrebi za takvom razmjenom.
` Karta pokrivenosti GSM u svijetu` Karta pokrivenosti GSM u Europia ta po e ost GS u u op` Karte pokrivenosti u Sjevernoj i Junoj
Americi, Aziji, Australiji/Oceaniji, Arapskom poluotoku.
` Pokrivenost 3GSM signalom u ovim podrujima
` Europa lider u pokrivenosti 3GSM sustavima (uz Japan)
-
` IMSI = International Mobile Subscriber Identityy
` IMSI ima 15 brojeva` Prva tri su MCC = Mobile Country Code (218
za BiH, 219 za Hrvatsku)` Sljedea dva su MNC = Mobile Network Code
(03 za HT ERONET)` Sljedei 10 brojeva su specifini za svaku SIM
karticu i predstavljaju identifikacijski broj
-
` ICC-ID broj baziran na meunarodnom standardu ISO/IEC 7812 prema ITU-T
i E 118preporuci E.118` Maksimalan broj znamenki u ICC-ID je 20.` Preferirani broj znamenki je 19 ali kako je
prema prvoj zamisli maksimalan broj bio 20, mobilni operateri (ako to ele) mogu zadrati (ili se vratiti) na staro oznaavanje za 20 znamenki.
` IMEI = International Mobile Equipment Identifier (vezano uz mobilne ureaje)
` Globalni igrai: Vodafone, T-Mobile, Orange, Telefonica (Movistar, TEM, O2), Hutchinson, , , , ,Telstra, Verizon, AT&T,
` Najznaajnija i najrazvijenija GSM trita u Europi: Velika Britanija, Njemaka, Italija, Francuska, vicarska,, skandinavske drave, Benelux, N j j ij i j ij ij GSM i` Najznaajnija i najrazvijenija GSM trita izvan Europe: Kina, Indija, Rusija, Japan, SAD, Brazil, Meksiko,
-
` Penetracija mobilnih korisnika vie od 100% ukazuje na dvije injenice: neki korisnici k i i d j d l f ( lkoriste vie od jednog telefona (uglavnom poslovni korisnici) ali i zbog prirode pre-paid usluge, mnogi korisnici imaju vie kartica koje koriste (uobiajeno ne u isto vrijeme).
` Rasprostranjenost GSM-a u cijelom svijetu najrasprostranjeniji sustav mobilnih k ik ij ij l ijkomunikacija u cijelom svijetu.
` Roaming veliki (najvei!) + u GSM sustavu!
` Broj GSM operatora u svijetu oko 800` Broj korisnika mobilnih telefona (svih
mobilnih sustava) preko est milijardi.` Od toga oko 80% su GSM i pripadajue
tehnologije (GPRS, UMTS,)` 2G/2,5G/2,75G/3G/3,5G/4G` GSM/GPRS/EDGE/UMTS/HDSPA/LTE (4G)` Supstitucija fiksnih s mobilnim ureajima` Supstitucija fiksnih s mobilnim ureajima` Ovaj trend je prisutan ve desetak godina u
svijetu (u zadnje dvije-tri godine i kod nas).
-
` Web stranice:- www.gsm.orggs o g- www.gsmworld.com- www.mobileeurope.co.uk- www.mobilecomms-technology.com- www.wimaxroaming.com- www.roamingsims.comg- www.syniverse.com- www.rak.ba
` TOP mobilni brandovi u Europi (prema istraivanju Intangible Business):
1 Vodafone (22 milijardi GBP)1. Vodafone (22 milijardi GBP)2. T-Mobile (16,8 milijardi GBP)3. Orange (15,4 milijardi GBP)4. Movistar (Telefonica)5. TEM (Telefonica)6. 02 (Telefonica) 7. TIM8. Virgin Mobile, SFR, Telenor, Turkcell,
Bouygoues Telecom, KPN, WIND, E-PLUS, na 29. mjestu je TELE2
-
25
10
15
20
GB mlrd
0
5
Vod T-M Or Mov TEM O2 TIM
` TOP brandovi u svijetu:1. China Mobile (31 milijarda GBP)C a ob e (3 ja da G )2. Vodafone3. Verizon4. AT&T5. T-Mobile
-
30
35
10
15
20
25
30
mlrd GBP
0
5
ChM Vod Ver ATT T-M
` Iskustvo i praksa Vodafone-a (www.vodafone.com; www.vodafone.co.uk; www.vodafone.de;...).
` Operator iz Velike Britanije (London).k b l h (k d` Strategija kupovine mobilnih operatora (kojima daju ime
Vodafone) drugih ili treih po veliini u dravama u Europi i svijetu.
` Strategija ulaska korak po korak ili odmah kupovina vie od 50% udjela u mobilnom operatoru.
` Primjeri: D2 (Mannesmann), Telecel (Portugal), Arial (panjolska),
d kl b k ` Gdje to nije mogue, sklapaju posebne partnerske aranmane (najee) s najveim operatorom u tim dravama.
` Primjeri: Mobilkom (Austrija), Swisscom (vicarska), TeleDanmark (Danska),
` Mobilne operatere kupuju (ali i prodaju) i u cijelom svijetu; JAR, Japan, SAD,
-
` Iskustvo i praksa DT-a (T-Com sada T-Home i T-Mobile).Kupuju fiksne i mobilne operatere (gdje je to mogue)` Kupuju fiksne i mobilne operatere (gdje je to mogue) ili samo mobilne operatore.
` Nakon kupovine, kada se steknu svi preduvjeti, provode re-branding i dodjeljuju im svoje ime , brand i sve znaajke T operatora.
` Tvrtka koja veinom djeluje u Europi ali ima svoje operatere i u svijetu (npr. SAD).
f k h b l h` Kupovinom fiksnih i mobilnih operatera nastoje smanjiti trokove poslovanja i objediniti djelovanje te tako nuditi potpune usluge i privatnim i poslovnim korisnicima.
` Iskustvo i praksa Mobilkoma.` Regionalni operator i najvei mobilni operator eg o a ope ato aj e ob ope ato
u Austriji (nalazi se u vlasnitvu telekomunikacijskog operatora A1).
` Interesna zona djelovanja: Austrija, Slovenija, Hrvatska, Srbija, Bugarska te (plan) u budunosti BiH, Crna Gora, Makedonija, Alb ijAlbanija,
` Strategija preuzimanja (kupovine) mobilnih operatora u ovim dravama.
-
` Telefonica mobilni operator iz panjolske.` Najvei operator u Junoj Americi.` U vlasnitvu ima operatere iz Velike Britanije
(O2) i Njemake (O2 - bivi Viag Intercom).` Jedan od najveih mobilnih operatora u
svijetu vrijednost brandova ovih operatora kada se zbroji premauje vrijednost branda Vodafone-a.
` Strategija ne ukljuuje izmjene imena operatora koje su kupili ako su ti brandovi ve prihvaeni u dravama u kojima djeluju.
` TIM = Telecim Italia Mobile` Najvei mobilni operater u Italiji i jedan od najveih
pojedinanih u Europi po broju korisnikapojedinanih u Europi po broju korisnika.` Interesno podruje djelovanja za proirenje
poslovanja je pronaao u Junoj Americi.` Jedan od mobilnih operatera s najveim brojem
komercijalnih roaming ugovora.` Po vrijednosti branda 7. u Europi a nema u svom
vlasnikom portfelju mobilnih operatora u Europi ( k k d )(osim kao manjinski dioniar).
` Partnerski odnosi s nekim mobilnim operatorima u svijetu.
-
` Hutchinson (Hong Kong)` Telstra (Australija)e st a ( ust a ja)` Verizon Wireless (USA)` AT&T (USA)` Najvei mobilni operater u svijetu po broju
korisnika: China Mobile` U Kini postoje dva (oba u dravnom p j (
vlasnitvu) mobilna operatera: China Mobile i China Unicom.
` China Mobile danas ima oko 655 milijuna korisnika mobilnih usluga (prema podacima iz sijenja 2012 godine) i pojedinano je naj eisijenja 2012. godine) i pojedinano je najvei operater na svijetu.
` 70% trita u Kini (ukupno 935 milijuna korisnika)
` U periodu najveeg porasta broja korisnika (2005/ prva polovica 2006) rast je bio izmeu 3 i 5 milijuna korisnika mjeseno5 milijuna korisnika mjeseno.
` Mobilni operater s najvrjednijim brandom` Otvaranjem Kine i poveanjem broja turista iz
Kine, znaajno je porasla vrijednost ovog operatora kao potencijalnog roaming partnera.
-
` Uz Kinu kao najmnogoljudniju dravu na svijetu, zanimljivo je promotriti i Indiju (d d b j ik )(drugu dravu po broju stanovnika)
` Za razliku od Kine i dravnog monopola, u Indiji postoji mnogo operatora mobilne telefonije (dvadesetak) od kojih niti jedan ne pokriva cjelokupni teritorij Indije niti za to ima dodijeljenu licencu.
` U ovo trenutku Indija je, uz Kinu, najbre rastue trite po broju korisnika mobilne telefonije.
` Situacija u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i BiH.
` Stvaranje regionalnih igraa na tritu.` Stanovnici ovih drava iz povijesnih, prijateljskih,
obiteljskih i drugih veza (slini jezici koji se govore u dravama) dosta su usmjereni jedni na druge i na putovanja izmeu ovih drava.
` Udruivanje s velikim svjetskim igraima.` Udruivanje i kupovanje operatera u drugim
dravama u cilju povoljnije ponude za korisnike koji imaju potrebu komunikacijom u regiji.
-
` Slovenija: Mobitel, Si.Mobil, Vega
` Hrvatska: T-Mobile, VIPnet i TELE2
` Srbija: MTS, Telenor, VIP
` Crna Gora: T-Mobile, Promonte, M:tel` Crna Gora: T Mobile, Promonte, M:tel
` HT Eronet, BH Telecom, M:tel` Svi rade na GSM 900/1800
GSM/GPRS/EDGE/UMTS lii i f j` GSM/GPRS/EDGE/UMTS u razliitim fazama razvoja` Post-paid i pre-paid usluge.` Post-paid usluga je usluga u kojoj se raun ispostavlja na
mjesenoj razini nakon obavljenih usluga.` Pre-paid usluga plaanja unaprijed za usluge koje e tek
biti iskoritene (na bonove). ` Ponuda paketa usluga i mobilnih ureaja za obje kategorije.` Telefoni u post-paid usluzi jeftiniji u ponudi u usporedbi s
telefonima iz pre-paid usluge zbog zagarantiranog prihoda od psota-paid usluge (minimalni zagarantirani prihod = pretplata uz ugovor na12, 18 ili 24 mjeseca).
-
` Broj korisnika` Broj post-paid korisnika` Broj pre-paid korisnika` ARPU = Average Revenue per User (prosjean
prihod po korisniku)` Churn = odljev korisnika` Fraud = prijevara (odljev korisnika zbog
neplaanja)neplaanja)` Pokrivenost GSM signalom` Prihod, rashod i dobit operatera` Vlasnika struktura
` to razlikuje operatora od operatora?` Slinosti meu operatorima!S ost eu ope ato a` Ponuda tarifnih paketa ` Akcije i pogodnosti u paketima` Pokrivenost kao jedna od najznaajnijih
stavki za svakog operatora` Nacionalni roamingg` Roaming ugovori sa ostalim europskim i
svjetskim operaterima globalna pokrivenost
-
` Konkurencija alternativnih fiksnih operatora` Broj korisnika ARPU koliina prometaoj o s a U o a p o eta` Odljev prometa prema alternativcima` Ponuda povoljnijih paketa i kvalitetnije akcije` MVNO ` WLAN pokrivenost u gradovima i urbanim
sredinama` Mobilni ureaji koji podravaju WLAN
standarde.
` Vie sadraja i usluga` Mobilni operateri sve vie postaju pruatelji ob ope ate s e e postaju p u ate j
sadraja i usluga` Ponuda sadraja samostalno, preko
partnera ili kombinacijom ova dva pristupa` ISP sve vie postaju ASP (Application SP)
tako i mobilni operatori postaju sve vie pruatelji usluga (a ne samo govora i SMS-a).
-
` FMC = Fixed Mobile Convergence` F2M substitutionsubst tut o` Prethodni pojmovi su dijelom u suprotnosti
jesu li fiksni i mobilni operator partneri ili neovisni subjekti
` Mobilno plaanje` Mobilno oglaavanje` SMS usluge: chat, flat, SMSparking, SMS2e-
mail, SMSfun,` Usluge inteligentne mree (IN services)
` Partnerstvo operatora i proizvoaa mobilnih ureajaj
` Partnerstvo za obostrano (poslovno) zadovoljstvo
` NOKIA, SIEMENS, ERICSSON, NORTEL NETWORKS, MOTOROLA, ALCATEL, LUCENT, HUAWEI,...
` GOOGLE, MICROSOFT, APPLE, ` SKYPE i ostali VoIP provideri
-
` Organizacija je promjenjiva i esto se mijenja kod pojedinih operatora te prilagoava p j p p guvjetima trita.
` Ne postoji tono definirana i jedna organizacija za sve operatere.
` Openito postoji nekoliko poslova koje svaka organizacija mora uzeti u obzir.
` Strategija, tehnika, marketing, prodaja, briga o korisniku, IT podrka, pravni poslovi, financije.
CEO
CFO CTO CMO CSO
Razvoj Oglaavanje KonkurencijaPrijenos Komutacija IN/IT Izgradnja
-
CEO
CFO CTO Privatni korisnici Poslovni korisnici Pravni i kadrovski
` Tehnika: komutacija, prijenos, izgradnja i odravanje, radio-frekvencijsko planiranje, b (billi ) SMS/MMS INobraun (billing), SMS/MMS centar, IN sustav,
aplikacije.` IT podrka: sveukupna podrka tehnici ali i
svim ostalim sustavima u mobilnom operatora orijentirana prema unutra i prema vani.
` Marketing: razvoj proizvoda i usluga, oglaavanje i komunikacija, praenje rada konkurencije.
-
` Prodaja: prodaja poslovnim korisnicima, prodaja privatnim korisnicima, rad s p j p ,prodajnim parterima.
` Briga o korisnicima: pozivni centar (openite informacije i informacije o brojevima telefona), briga o korisnicima (rjeavanje problema i prigovora pomo korisnicima).P i l i` Pravni poslovi.
` Financije.
` Tri dominantna operatera (prema RAK-u: Operatori sa znaajnom trinom snagom): p j gHT ERONET (Mostar), BH Telecom (Sarajevo) i M:tel (Banja Luka)
` Alternativni fiksni operateri: Telemach, Europronet, AirABA, Logosoft, Aneks, T3,
` CATV: Elta NT, Telemach (MONET), HS Cabel, BH C b l N ELOBBH Cabel Net, ELOB,
` ISP: Zona.ba, Mrea, veina CATV-ova prua i usluge pristupa internetu.
-
` Vrijednost telekomunikacijskog trita u BiH (prema RAK-u) iznosi oko1,3 milijarde KM.p , j
` Udio trita telekomunikacija u ukupnom iznosu GDP je izmeu 5 do 6 % (slino kao i u dravama u JI Europi (Hrvatska, Srbija, Albanija, Makedonija,).
` U dravama EU27 trite telekomunikacija u k ij d i GDP i i k 2 6%ukupnom vrijednosti GDP-a iznosi oko 2,6%.
` Porast broja korisnika fiksne telefonije u periodu od 2001. do 2007. godine iznosi oko 20%.
` U proteklih par godina primjetna je stagnacija i lagano smanjivanje broje fiksnih telefonskih linija.
` Razloge je prisutna recesija (korisnici , pogotovo poslovni) odjavljuju fiksne telefonske linije ali je prisutna i F2M supstitucija korisnici sve vie p sut a supst tuc ja o s c s e ekoriste mobilne telefone.
` Ovo nije karakteristino samo za BiH ve je trend i u cijelom svijetu.
-
` Porast mobilnih korisnika u BiH u periodu od 2004 do 2009. je vie nego udvostruen (podaci RAK-a): sa oko 1 5 ilij (2004 ) k 3 4 ilij (2009 di )1,5 milijuna (2004.) na oko 3,4 milijuna (2009. godine).
` Krajem 2011. godine prema podacima u BiH je bilo blizu 4 milijuna mobilnih korisnika
` Ove brojeve treba uzeti s rezervom jer dosta korisnika ima pre-paid kartice vie operatera koje koriste povremeno tako da je realan broj aktivnih korisnika manji.j
` Nije propisano pravilo u kolikom vremenskom periodu pre-paid kartica se smatra aktivnom tako da operatori mogu manipulirati s tim podacima.
` Sva tri dominantna telekomunikacijska operatera pruaju usluge fiksne telefonije, p p j g j ,mobilne telefonije, pristupa Internetu (dial-up, ADSL ili stalni pristup Internetu), najam vodova (poslovnim korisnicima) i ostale telekomunikacijske usluge.
` Svaki operater, sukladno svojoj poslovnoj strategiji, ima razliito kreirane paketa za korisnike, prodajni pristup, organiziranu brigu za korisnike,
-
` Poseban pristup za poslovne korisnike ogledava se u posebnom korisnikom g ppristupu te organizaciji timova (marketinko/prodajno/tehniki) koji se brinu o poslovnim korisnicima.
` Svi dominant
top related