model otvorene privrede - lumens5plus · potrošnje (alfa, i, g, e) glasi: 1 / ( 1 –β(1 –t) +...

MODEL OTVORENE PRIVREDE

Otvorena privreda

• Uvođenje sektora inozemstvo kao četvrtog sektora (C+I+G+ E), omoguduje da domadi proizvod ne mora biti jednak finalnoj uporabi domadih rezidenata, tj, zbroju osobne, investicijske i budžetske potrošnje.

• Zato se u otvorenoj privredi vrijednost proizvodnje mjeri domadim (bruto) proizvodom, a ne nacionalnim dohotkom.

• U otvorenoj se privredi zapošljavaju osim domadih i inozemni proizvodni faktori

• Udio vanjske trgovine robom i uslugama u domadem proizvodu mjeri se otvorenost neke privrede.

• Što je privreda otvorenija , to su njezine koristi od međunarodne razmjene vede, ali je i veda izloženost te privrede poremedajima koji nastaju u svjetskoj privredi.

• Otvorena je privreda povezana s privredom inozemstva kroz tri skupine veza:

1. Međunarodnu razmjenu roba i usluga

2. Međunarodnu mobilnost kapitala

3. Međunarodnu razmjenu nacionalnih valuta

Bilanca pladanja

• Sumarni iskaz svih transakcija privrednih subjekata neke zemlje s inozemstvom tijekom jedne godine čini njezinu bilancu međunarodnih pladanja ili bilancu pladanja.

• Bilanca pladanja je agregirani popis svih monetarnih transakcija rezidenata neke zemlje s inozemstvom tijekom jedne godine

• Bilanca pladanja se sastoji od dvije bilance:

1. Bilanca tekudih transakcija

2. Bilanca kapitalnih transakcija

• Bilanca tekudih transakcija se iskazuje u tri bilance:

1. Bilanca robne razmjene

2. Bilanca usluga

3. Bilanca transfera i dohodaka proizvodnih faktora

• U bilanci pladanja se iskazuju tri skupine transakcija:

1. Bilanca roba i usluga

2. Transferne transakcije

3. Kapitalne transakcije

• Kapitalne transakcije (računi inozemne akumulacije) uključuju: - direktne investicije- portfolio investicije- bankovni krediti i posudbe- nebankovne kredite i posudbe- državne kredite i posudbe

• Kapitalnim odnosno financijskim transakcijama svaka zemlja bilancira saldo tekude platne bilance

• Direktne investicije-(FDI) dugoročni interes ulagača kapitala u poduzede

• Portfolijo investicije -kupovine financijskog kapitala s rokom dospijeda preko jedne godine

• Kratkoročne investicije -vrijednosnice s rokom dospijeda manje od jedne godine

Bilanca pladanjaPriljev Odljev Saldo

A. TEKUDE TRANSAKCIJE B. KAPITALNE TRANSAKCIJE1. Izvoz roba 12. Strane investicije

2. Uvoz roba 13. Ostali kapital

3. Saldo robne razmjene (1-2) 13.1. Ostali kapital

4. Usluge /izvoz-uvoz/ 13.2. Nefinancijski sektor

4.1. Turizam 13.3. Država

4.2. Promet 14. Saldo kapitalnih transakcija

4.3. Ostale usluge 15. Saldo bilance pladanja5. Saldo usluga 16. Pogreške i propusti

6. Saldo robe i usluga 17. Promjene rezervi

7. Dohodak i kamate

8. Neto transferi stanovništva (TRI)

9. Neto transferi države

10. Saldo transferi dohotka

11. Saldo tekudih transkcija

Utjecaj izvoza na domadi proizvod

• Izvoz robe i usluga je jedna od kategorija finalne potrošnje isto kao i investicije, osobna i opda potrošnja

• Zato autonomno povedanje izvoza ima multiplikativne efekte na domadu proizvodnju, kao i povedanje bilo koje komponente autonomne potrošnje.

• Y=C+I+G+E AS=AD

C+I+G+E

Y1 Y2

E

C+I+G

C+I+G+E

Y

Funkcija uvoza

• Uvoz robe i usluga nema multiplikativnih efekata na domadi proizvod

• Uvoz je funkcija domadeg proizvoda

U=f(Y)

UTJECAJ VANJSKE TRGOVINE NA DOMADU PROIZVODNJU

2. Funkcija uvoza

• UVOZ U SITUACIJI NEPOTPUNE ZAPOSLENOSTI ZNAČI GUBITAK MULTIPLIKATIVNIH EFEKATA KOJI BI NASTALI EVENTUALNOM SUPSTITUCIJOM UVOZA DOMADOM PROIZVODNJOM.

• DIO UVOZA KOJI SE NE MOŽE SUPSTITUIRATI tzv. NEKONKURENTNI UVOZ - ON JE FUNKCIJA DOMADE PROIZVODNJE.

• U = Uo + m Y• Uo = autonomni uvoz• m = granična sklonost uvozu

Pokazatelji:

• Prosječna sklonost uvozu = odnos između uvoza i domadeg proizvoda; pokazuje veličinu uvoza koja je prosječno uvjetovana jedinicom domadeg proizvoda.

• Granična sklonost uvozu = pokazuje veličinu uvoza koju uvjetuje jedinično povedanje proizvodnje Y.

• Elastičnost uvoza prema domadem proizvodu = odnos između prosječne i granične sklonosti uvozu.

• Ako Uo > 0 granična sklonost uvozu je manja od prosječne, pa je elastičnost uvoza prema Y manja od 1.

Granična sklonost uvozu

U

YY1 Y20

U1

U2A

B

C

U

Y

• Veličina proizvodnje Y1 uvjetuje ukupni uvoz U1. Povedanje proizvodnje od Y1 na Y2 dovelo je do povedanja uvoza od U1 na U2. Odnos između ta dva prirasta (delta) zove se granična sklonost uvozu, a pokazuje veličinu uvoza koju uvjetuje jedinično povedanje proizvodnje Y.

MULTIPLIKATOR VANJSKE TRGOVINE

• Vanjskotrgovinska bilanca VTB= E – U

• Izvoz E za malu zemlju se tretira kao egzogena (zadana) varijabla, te se on prikazuje u modelu horizontalnim pravcem.

• Pokazuje da ako se domadi proizvod poveda iznad ravnotežne točke R, dolazi do deficita VTB.

Vanjskotrgovinska bilanca

• VTB je razlika između izvoza i uvoza robe i usluga

VTB=E-U

- izvoz je egzogeno određen

U

E

Uo

0Y1 Y2 Y3

A R

B

D

C U=f(Y)

-uvoz je funkcija dom.proizvoda

Uvođenje uvoza u otvoreni agregatni model

Y+U=C+I+G+E

ili

Y=C+I+G+E-U

ili

Y-(C+I+G)=E-U

Eventualna razlika između domade proizvodnje Y i domadih komponenti finalne potrošnje (C+I+G) pokriva se saldom trgovine s inozemstvom

• Uvođenjem uvoza model glasi:

Y = C + I + G + E – U

• Eventualna razlika između domade proizvodnje Y i domadih komponenti finalne potrošnje (C+I+G) pokriva se saldom VTB:

Y – (C + I + G) = E – U

• Ako je domada proizvodnja veda od domade potrošnje imamo pozitivan VTB tj. E>U

• U slučaju autonomnog izvoza i uvoza vanjskotrgovinska razmjena utjecati de na multiplikativno povedanje, odnosno smanjenje domadeg proizvoda prema izračunu:

• (E-U) / (1 – β(1 – t))

• No, ako pretpostavimo da je U funkcija Y i da je Uo=0 multiplikator je kompliciraniji i model glasi:

– Y = C + I + G + E – U

– C = alfa + β(1-t)Y

– U = mY

– Varijable I, G i E su egzogene, a Y, C i U endogene.

• Povedanje domadeg proizvoda što rezultira iz povedanja bilo koje komponente agregatne potrošnje (alfa, I, G, E) glasi:

1 / ( 1 – β(1 – t) + m)

• m se krede od 0-1, te slijedi da je u ovom slučaju multiplikator najmanji (u odnosu na prethodna dva modela).

• UVOZ DJELUJE NA SMANJENJE MULTIPLIKATORA, TE NA SMANJENJE AMPLITUDA U CIKLIČNOM KRETANJU DOMADEG PROIZVODA.

• NETO-DJELOVANJE VANJSKE TRGOVINE NA MULTIPLIKATOR ODREĐENO JE RAZLIKOM IZMEĐU POVEDANJA DOMADEG PROIZVODA IZAZVANOG IZVOZOM I SMANJENJA DOMADEG PROIZVODA Y KOJE JE JEDNAKO RAZLICI IZMEĐU MULTIPLIKATORA BEZ I S UKLJUČIVANJEM NEKONKURENTNOG UVOZA .

• POVEDANJE UVOZNE OVISNOSTI (OVISNOSTI UVOZA O Y) DOVESTI DE DO VEDEG SMANJENJA MULTIPLIKATIVNIH EFEKATA AUTONOMNE POTROŠNJE.

• Vrijedi identitet:

C+S+T+U = C+I+G+E odnosno

S+T+U = I+G+E

Povedanje kamatnjaka u zemlji ima slijedede djelovanje:

• Izaziva povedanje uvoza kapitala

• Smanjenje izvoza kapitala

• Povedava se potražnja za domadom valutom

• To uzrokuje porast tečaja domade valute i opadanje tečaja strane

• Dolazi do smanjenja izvoza i povedanja uvoza

• Vanjskotrgovinska bilanca se pogoršava

BP=VTB(Y)-K(r) ili BP=(E-U) – (Ki-Ku)

ili

BP= E(P, R) – U(Y,P,R) – K(r)

tj.

Bilanca pladanja jednaka je razlici izvoza (koji ovisi od cijena na tržištu i tečaja) i uvoza (koji ovisi od domadeg proizvoda, cijena i tečaja) umanjeno za neto izvoz kapitala (izvoz minus uvoz kapitala)

Ravnoteža platne bilance

BP=E-U-Ki+Ku

A) AKO JE VTB tj. E-U U DEFICITU, tada se tom deficitu pribraja izvoz kapitala. Da bi ukupna bilanca pladanja bila u ravnoteži, uvoz kapitala mora pokriti taj deficit vanjskotrgovinske bilance i izvoza kapitala

B) Ako je VTB tj. E-U u suvicitu, tada se od tog suficita oduzima izvoz kapitala. Da bi ukupna bilanca pladanja bila u ravnoteži, uvoz kapitala mora se pribrojiti predhodnoj razlici.

Primjer:• Saldo vanjskotrgovinske bilance je suficitaran i iznosi

200 jedinicaDa bi bilanca pladanja bila u ravnoteži, znači da neto izvoz kapitala mora biti-200 jedinica, tj. razlika izvoza i uvoza kapitala, mora biti za 200 jedinica u korist izvoza kapitala

• Saldo vanjskotrgovinske bilance je deficitaran i iznosi 200 jedinica.

Da bi bilanca pladanja bila u ravnoteži, znači da neto izvoz kapitala mora biti +200 tj. razlika izvoza i uvoza kapitala, mora biti za 200 jedinica u korist uvoza kapitala.

• Bilanca vanjske trgovine je opadajuda funkcija domadeg proizvoda (Veliki domadi proizvod znači i veliki uvoz tj. razlika E-U u korist U)

• Izvoz kapitala je opadajuda funkcija kamatnjaka

Izvođenje BP krivuljeUvjet ravnoteže na BP krivulji je da saldo VTB mora odgovrati netu

izvoza kapitala.r

Ko K1 K

r

Y1 Yo Y

Y1 Yo YKo K1 K

ro

r1

ro

r1

E-U

BPSUFICIT

DEFICIT

VTB1

VTBo

VTB1

VTBo

VTB=K

a)

b)

c)

d)

B

A

C

a) Ako je kamatnjak vedi (ro), izvoz kapitala je manji, a vedi je uvoz kapitala, to znači da je neto izvoz kapitala manji (Ko).

b) Uvjet ravnoteže na BP krivulji je ravnoteža između neto izvoza kapitala (K) i suficita tekudih transakcija VTB-a, a to znači da bi se očuvala ravnoteža u bilanci pladanja, ovom smanjenom neto izvozu kapitala mora odgovarati suficit tekudih transakcija VTBo.

c) Taj se suficit ostvaruje kod domadeg proizvoda Yo.

d) Zato kamatnjak (ro) odgovara domadem proizvodu Yo radi očuvanja eksterne ravnoteže na krivulji BP=0. (To znači da se je zbog odliva kapitala iz zemlje, morao ostvariti vedi izvoz tj. suficit VTB-a.

Ravnoteža i neravnoteža na BP krivulji

• Svaka točka na BP krivulji čini kombinaciju r i Y za koju je BP u ravnoteži tj. BP =0

• Svaka točka ispod BP krivulje (točka B) čini kombinaciju r i Y za koju je BP manja od nule tj. nalazi se u području deficita bilance pladanja.

• Analogno tome svaka točka iznad BP krivulje je kombinacija r i Y koja se nalazi u području suficita bilance pladanja (BP je veda od nule)

Politika unutrašnje i vanjske ravnoteže

LM

BP

IS

r

Y

A

B

C

ro

r1

Yo

Deficit

Suficit

• Točka A je točka unutrašnje ravnoteže (IS=LM)

ro,Yo u zoni deficita VTB

• Da se postigne eksterna ravnoteža, treba povedati

kamatnjak ro na r1 i time smanjiti neto izvoz kapitala da se pokrije deficit VTB

• Povedanje kamatnjaka pomiče IS krivulju u lijevo, jer se investicije smanjuju

• Zbog smanjenja domadeg proizvoda Y, smanjuje se i uvoz.

• Povedanje kamate smanjuje potražnju za novcem i pomiče LM krivulju u lijevo.