mr - veliki sportski događaj kao oblik sportskog turizma, sa posebnim osvrtom na olimpijske igr
Post on 15-Oct-2015
117 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
-
UNIVERZITET SINGIDUNUM
DEPARTMAN ZA POSLEDIPLOMSKE STUDIJE
POSLOVNI SISTEMI U TURIZMU I HOTELIJERSTVU
MASTER RAD
VELIKI SPORTSKI DOGAAJ KAO OBLIK SPORTSKOG TURIZMA, SA POSEBNIM OSVRTOM NA OLIMPIJSKE IGRE
Mentor: Student:
Prof. dr Krunoslav ai Milo Milenkovi 405574/2009
Beograd, 2011.
-
2
S A D R A J
Uvod...................................................................................................................... 4 Metodologija istraivanja........................................................................... 5
I Sportski turizam ............................................................................................... 9 1.1. Definicija sportskog turizma ...................................................................... 9
1.2. Sport i turistiko trite............................................................................... 9
1.3. Tipovi i kategorije sportskog turizma......................................................... 11
1.4. Uslovi za razvoj i uticaji sportskog turizma .............................................. 15
1.5. Istraivanje sportskog turizma ................................................................. 17
1.6. Udeo sportskog turizma u ukupnim turistikim kretanjima ....................... 22
1.7. Kratak osvrt na posmatranje istraivanja u sportskom turizmu ................ 22 II Sportski dogaaj .............................................................................................. 24
2.1. Faktori koji odreuju znaaj sportskog dogaaja ..................................... 24
2.2. Karakteristike sportskih dogaaja ............................................................ 27
2.3. Osobine sportskih dogaaja .................................................................... 28
2.4. Marketing sportskog dogaaja ................................................................. 29
2.4.1. Odnos koncepta marketinga dogaaja i marketing miksa ............. 30
III Veliki sportski dogaaj ................................................................................... 32 3.1. Definisanje pojma veliki sportski dogaaj ............................................... 32
3.2. Podela velikih sportskih dogaaja ............................................................. 32
IV Olimpijske igre kao oblik velikog sportskog dogaaja................................ 26 4.1. Struktura Olimpijskih igara...................................................................... 36
4.2. Kandidatura za domainstvo Olimpijskih igara......................................... 38
V Znaaj Olimpijskih igara za grad domaina.................................................. 43
5.1. Drutvene koristi grada domaina Olimpijskih igara ................................. 46
5.1.1. Razmena iskustava ...................................................................... 46
5.1.2. Izgradnja nacionalnog i lokalnog ponosa...................................... 46
5.1.3. Poveano uee drutva ............................................................ 47
5.1.4. irenje kulturnih perspektiva ........................................................ 48
5.2. Kulturoloke koristi grada domaina OI ................................................... 48
5.3. Koristi po ivotnu sredinu grada domaina OI ......................................... 49
5.4. Politiki aspekti organizacije OI ............................................................... 52
5.4.1. Efikasnija dravna uprava ............................................................ 53
-
3
VI Ekonomski efekti organizacije Olimpijskih igara......................................... 55 6.1. Ekonomski efekti sa aspekta vremena pojavljivanja ................................ 56
6.2. Ekonomski efekti sa aspekta izazvanih promena..................................... 58
6.3. Promene u infrastrukturi grada domaina OI............................................ 59
VII Olimpijske igre i turizam................................................................................ 61
7.1. Olimpijske igre i turisti ............................................................................... 62
7.2. Turistika kretanja tokom Olimpijskih igara............................................... 63
7.3. Uticaji Olimpijskih igara turizam grada domaina..................................... 64
7.3.1. Efekti Olimpijskih igrara u turizmu ............................................... 65
7.4. Imid grada domaina ............................................................................. 67
7.4.1. Znaaj volontera za imid grada domaina.................................. 68
VIII Naslee organizacije velikog sportskog dogaaja..................................... 70 Zakljuak................................................................................................................ 73 Literatura................................................................................................................ 76
-
4
UVOD
Za sport se moe rei da predstavlja kompletan skup takmiarskih i netakmiarskih
aktivnosti koje podrazumevaju vetinu, strategiju i otvorene mogunosti ovekovog
angaovanja naspram njegove vlastite sposobnosti, a radi istog uivanja i fizikog
treninga ili linog usavravanja do dostizanja javno priznatog nivoa profesionalnog
sportiste. Sport je jedan od mnogobrojnih razloga za upoznavanje novih mesta i ljudi,
samim tim i jedan od razloga putovanja, odnosno kretanja ljudi. Sportska takmienja i
ostali dogaaji iz godine u godinu belee sve veu popularnost meu svim slojevima
stanovnitva.
Veza turizma i sporta datira od poetka njihovog razvoja. U starom Rimu i Grkoj
sport je bio pokreta putovanja. U moderno doba ova putovanja koja su motivisana
sportskim aktivnostima i sadrajima ubrajamo u sportski turizam.
U savremenom nainu poslovanja i na tritima koja su preplavljena najrazliitijim
zahtevima, uspeh podrazumeva definisanje kljunih inilaca za zadovoljenje potreba
potroaa i drugih interesnih strana. Razliite su elje, potrebe i zahtevi interesnih
strana za odreenim grupama proizvoda i usluga koje je najpre potrebno
identifikovati a potom i zadovoljiti (podmiriti). Identifikovanje kljunih pitanja na koja
treba dati odgovore, a u cilju podmirivanja potreba i ispunjenju elja graana kao
potroaa, privrede i drutva, danas je mogue sprovesti putem marketing
istraivanja, koja predstavljaju jednu kompleksnu funkciju koja meusobno povezuje
organizaciju sa njenim tritem. Ovakvo povezivanje mogue je ostvariti samo preko
adekvatnih informacija, koje se analiziraju kako unutar samih organizacija, tako i
okruenja.
Kod istraivanja trita aktivnosti su usmerene na ponudu, tranju i cenu kao njihovu
zajedniku komponentu. Istraivanja marketinga su mnogo ireg obuhvata, koja
pored istraivanja trita obuhvataju strategijske aktivnosti unutar preduzea za
uspeno voenje posla. Ona se pre svega odnose na istraivanje instrumenata
marketinga marketing miksa. Najnovija marketing istraivanja su usmerena na
izuavanje ponaanja potroaa, sa sve veim akcentom na individualnog potroaa
i isporuku eljene vrednosti.
Savremeni menaderi, kako bi na pravilan nain i uspeno mogli da rukovode nizom
zadataka koji se pred njih postavljaju moraju pre svega davati doprinos definisanju
-
5
pravih pitanja. Odgovore na tako koncipirana pitanja mogue je nai marketing
istraivanjem. Prilikom analiziranja dobijenih odgovora, nikako ih ne treba posmatrati
kao skup statistikih podataka, ve kao veliki broj relevantnih veliina koje e ukazati
na mogunost donoenja ispravne odluke za poboljanje zadovoljstva potroaa.
Sportski turizam, kao pojam koji se pojavio krajem dvadesetog veka jo uvek je,
takorei u zaetku razvijanja, obrazloavanja i predstavljanja odreenih zakonitosti.
Na neki nain sportski turizam je postao posebno polje u okviru kojeg se vre
istraivanja sa jasnom tendencijom rasta.
Sportski dogaaji, a posebno veliki sportski dogaaji zaokupljaju veliku panju
javnosti i imaju direktan uticaj u mnogim drugim oblastima, ukljuujui i turizam.
Istraivanja u ovom delu su potrebna da bi se stekao uvid koji se efekti javljaju i
kakva je tendencija u organizacijama velikih sportskih dogaaja. Imajui to u vidu,
fokus u ovom radu je stavljen na Olimpijske igre kao najvii oblik takmienja u sportu,
koje predstavljaju najveu svetsku smotru atletskih sposobnosti i takmiarskog duha.
Metodologija istraivanja
Projektom istraivanja definisini su predmet, ciljevi, hipoteze i metode istraivanja.
Predmet i polazita istaivanja
Sport je subjektivan i baziran na iskustvu odreene osobe koja je ukljuena u njega.
Ljudi gledaju i komentariu stvari na razliite naine i to sport razlikuje od ostalih
proizvoda koji nisu predmet toliko razliite interpretacije potroaa. Imajui u vidu
specifinost sporta potrebna su istraivanja kojima e se stei uvid u vezu sporta sa
ostalim granama i kakav je odnos sporta i turizma.
Predmet istraivanja obuhvata pojavu sportskog turizma, kao jednog od najbre
rastuih segmenata turistike industrije. Dalji predmet istraivanja jeste veliki sportski
dogaaj kao oblik sportskog turizma i efekti koje organizacija jedne takve
menifestacije ima za grad i zemlju domaina. Vaan element istraivanja jeste i
marketing sportskog dogaaja, kao jedan od glavnih stubova velikih manifestacija uz
znaaj, ulogu i efekte koje ima u ukupnim ekonomskim kretanjima.
Sportski turizam obuhvata putovanja povezana sa sportom i fizikim aktivnostima.
Drugim reima, sportski turizam je socijalni, ekonomski i kulturni fenomen proizaao
iz jedinstvene interakcije aktivnosti, ljudi i mesta. Oblici ove grane turizma su sportski
-
6
dogaaj, zatim turizam sa sportskom aktivnou, turizam sa sportskim sadrajem,
sportski trening i luksuzni sportski turizam.
Sportski dogaaj je kategorija koja se odnosi na putovanja radi uestvovanja u
odreenoj sportskoj manifestaciji, bilo kao uesnik ili kao gledalac. Sama veliina i
vanost sportske manifestacije dalje definie kategoriju dogaaja, kao to su veliki
sportski dogaaj poput Olimpijskih igara, Univerzijade, Svetskog prvenstva u fudbalu
i dr., ili neko manje takmienje koje okuplja manji broj uesnika. Sportski dogaaj je
poseban fenomen, a organizacija jednog ovakvog dogaaja je sloen proces sa
velikim brojem promenljivih inilaca koji obuhvata sportiste, trenere, publiku, razliite
oblike sportskih organizacija, kompanije, poslovne partnere i volontere. Kako bi se
uvidela sloenost sportskog dogaaja potrebno je sagledati faktore koji odreuju
znaaj u sportskoj industriji, a to su uestalost odravanja, veliina dogaaja, sadraj
manifestacije, profil posetioca, etapa u razvoju sportskog dogaaja, koncentracija
sportskih borilita, menadment i planiranje.
Ciljevi istraivanja
Master rad je izraen sa ciljem upoznavanja osnovnih postavki u sportskom turizmu,
istaknut kroz organizaciju velikih sportskih dogaaja, sa posebnim akcentom na
Olimpijskim igrama, njihovom znaaju, uticaju i efektima koje ima kako na turistika
kretanja, tako i na grad i dravu grada domaina tako velikih manifestacija. Pored
toga cilj izrade rada bio je upoznati se sa pojmovima koji se usko vezuju za pojam
sportski turizam i znaajem i ulogom koju marketing ima u posebnom i sve
znaajnijem segmentu ove grane, u organizaciji sportskog dogaaja.
Hipoteze istraivanja
Istraivanja u sportskom turizmu dovode do kljunih saznanja o uticaju sporta i
sportskih dogaaja na drutvo u celini;
Savremena turistika kretanja su pod direktnim uticajem deavanja u oblasti
sportskog turizma, koja su ponajvie determinisana organizacijama velikih sportskih
dogaaja;
-
7
Organizacije velikih sportskih dogaaja, posebno Olimpijskih igara sa sobom
nose znaajne promene za grad i dravu domaina, sa stanovita mnogih aspekata,
koji ukljuuju i ekonomske i socijalne efekte.
Metode istraivanja
Za prikupljanje relevantnih podataka koriene su istorijska, deskriptivna,
komparativna, statistika i deduktivna metoda:
Komparativna metoda, putem kojih su utvrene slinosti i razlike izmeu
odreenih dogaaja;
Deskriptivni pristup omoguava da se upoznaju karakteristike razliitih
dogaaja i uestalost pojava;
Statistiki metod prema vremenskoj dinamici dogaaja prua mogunosti za
utvrivanje trendova, kao i varijacija koje se javljaju;
Deduktivna metoda, prikazujui sliku od ireg aspekta ka direktnom predmetu
istraivanja;
Istoriografijom pisanih izvora istraen je istorijat istraenih pojava.
Struktura rada
Rad sadri etiri osnovna poglavlja, gde su definisani sportski turizam kao specifino
podruje u okviru samog pojma turizam, sportski dogaaj kao zaseban fenomen,
mega sportski dogaaj kao veoma znaajan deo u ukupnim kretanjima u turizmu i
prikaz Olimpijskih igara kao najznaajniji vid velikog sportskog dogaaja.
1. Uvod kratak prikaz osnovne svrhe izrade rada i ciljeva, kao i kratak pregled sadraja po definisanim poglavljima;
2. Prvo poglavlje se bavi pojmom sportskog turizma, odnosom izmeu sporta i trita, kao klasifikacijom i obradom odreenih studija iz ove oblasti. U ovom
poglavlju prvenstveni zadatak bio je trebalo reiti jeste na prihvatljiv nain ispitati
mogunosti selekcije i klasifikovanje sportskih turista u zavisnosti od niza
karakteristika i brojnih uticajnih faktora. Neke od njih su: starosna struktura, polna
struktura, materijalno stanje, motivisanost za sportska putovanja, inspirisanost, i sl;
-
8
3. Drugo poglavlje daje prikaz sportskog dogaaja, podelu i kategorizaciju, uvid u njegov udeo u sportskom turizmu, kao i pojam i znaaj marketinga sportskog
dogaaja;
4. Tree poglavlje predstavlja veliki sportski dogaaj, kao jednu vrstu sportskog dogaaja, odnos izmeu koncepta marketinga dogaaja i marketing miksa, kao i
prikaz efekata marketinga dogaaja;
5. Od etvrtog do osmog poglavlja predstavljene su Olimpijske igre kao oblik velikog sportskog dogaaja, predstavljene kroz istoriju, strukturu, znaaj, efekte i
naslee za grad domaina Olimpijskih igara;
6. Zakljuna razmatranja na kraju rada kao rezultat analize zadate teme.
Sva raspoloiva i koriena literatura data je na poslednjim stranama rada. Rad
pored tekstualnog dela sadri i odgovarajue grafike i tabelarne prikaze.
-
9
I SPORTSKI TURIZAM
Sportski turizam jeste putovanje ljudi koji su uesnici u sportu ili posmatrai, radi
uestvovanja ili posmatranja sportskih zbivanja van stalnog mesta boravka. U
vremenu kada je najvei deo populacije okrenut poslovanju i u nedostatku
vanposlovnih aktivnosti, ljudi nastoje da svaki slobodan trenutak iskoriste za
putovanja. U nastojanju da maksimalno iskoriste slobodno vreme sve ee uz
putovanja i turistike aktivnosti spajaju i dodatne aktivnosti koje se mogu povezati sa
odreenom destinacijom i tako dolazi do razvoja razliitih oblika turizma. U tom
smislu, poslednjih decenija razvija se i turizam koji se povezuje sa sportom i svim
prateim sportskim sadrajima. Bilo da su u pitanju sportske aktivnosti za koje su
zainteresovani sami turisti ili razliite sportske manifestacije aktuelne za odreeni
period, sportski turizam je sve atraktivniji i u odreenom momentu ak i pitanje
luksuza i prestia.
1.1. Definicija sportskog turizma
Putovanja koja su inspirisana sportskim aktivnostima i sadrajima predstavljaju
sportski turizam. Odnosi se na putovanja ljudi koji su uesnici ili posmatrai, van
mesta stalnog boravka. Generalno gledano jedan od najbre rastuih segmenata
turistike industrije su putovanja povezana sa sportom i fizikim aktivnostima. Drugim
reima, sportski turizam je socijalni, ekonomski i kulturni fenomen proizaao iz
jedinstvene interakcije aktivnosti, ljudi i mesta.1
1.2. Sport i turistiko trite
Danas je gotovo svaki ovek ukljuen u sport ili neki njegov vid. Nije vano da li se
govori o aktivnom ili rekreativnom bavljenju tano definisanih sportskih disciplina,
posmatranju i praenju sportskih takmienja i drugih manifestacija, sport je sastavni
deo svakog dana.
Turizam ima veliki broj definicija, a jedna od njih je da je turizam skup pojedinih
aktivnosti koje su selektivno odabrane i upranjavaju se van mesta boravka. Jo
potpunije tumaenje glasi da je turizam privremeno kretanje ljudi van mesta njihovog
1 Weed M. (2008), Olympic Tourism, Elsevier Ltd., Oxford
-
10
stalnog boravita, porodinog i poslovnog, koje podrazumeva doivljavanje iskustava
razliitih od onih koja pripadaju svakodnevnim ivotnim obavezama.
Veza turizma i sporta datira od poetka njihovog razvoja. U starom Rimu i Grkoj
sport je bio pokreta putovanja. Na hiljade Grka kretali su na tada ne ba komforna
putovanja u cilju takmienja ili posmatranja samih igara. U moderno doba ova
putovanja, koja su motivisana sportskim aktivnostima i sadrajima ubrajamo u
sportski turizam.
Turistiko trite je skup odnosa ponude i tranje u sferi usluga i dobara koji slue za
podmirenje turistikih potreba na odreenom prostoru, odnosno to je skup odnosa
ponude i tranje koji nastaje pod uticajem turistikih kretanja.2 Konstitutivni elementi
turistikog trita su: turistika tranja i ponuda (subjekti turistikog trita), turistika
usluga (predmet turistikog trita) i cene.3 U razvoju odnosa ponude i tranje veliku
ulogu imaju organizatori putovanja (tur operatori) i putnike agencije. Na razvoj i
globalizaciju ovih faktora znaajno su uticali tehnologija prevoza, deregulacija u
vazdunom saobraaju, promene u struktiri potronje stanovnitva i ostali faktori
(stimulativna putovanja)4
Da bi se dolo do odgovarajue marketing strategije, nuno je detaljno istraivati
mogunosti i na skali ponude i na skali tranje. Segmentacija trita omoguava da
se odredi ciljno trite i na pravi nain zadovolje zahtevi trita.5
Postoji veliki broj osnova za segmentaciju trita, kao to su geografska (prostorna)
segmentacija, demografska (pol, godine starosti, obrazovanje, zanimanje, materijalni
status i slino), psihografska (prema karakteristikama ivotnog stila), bihejvioristika
(na osnovu znanja, stavova, upotrebe ili reakcije prema ponudi. Segmentacija prema
statusu korisnika deli korinike na tri kategorije: stalni korisnici, potencijalni i bivi.
Stalni korisnici su ciljni segment svakog turistikog preduzea, ali ne treba zanemariti
potroae koji prvi put koriste usluge, zbog perspektive da postanu stalni korisnici.6
Imajui to u vidu potrebno je obratiti posebnu panju na motivacioni proces, jer se
pomou njega mogu objanjavati razliita ponaanja potroaa u procesu kupovine
proizvoda i usluga.
2 Popesku J. (2002), Marketing u turizmu, igoja tampa, Beograd, str.16 3 Unkovi S. (2009), Zeevi B., Ekonomika turizma, Centar za izdavaku delatnost Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Beograd, str. 140 4 ai K.(1995), Poslovanje hotelskih preduzea, Ekonomski fakultet, Beograd, str.25-26. 5 ivkovi R.(2008), Ponaanje i zatita potroaa u turizmu, Beograd, str 10. 6 ai K.(1998), Poslovanje preduzea u turizmu, Ekonomski fakultet, Beograd, str.387
-
11
Odmor podrazumeva zadovoljavanje sve veeg broja motiva, to rezultira traenjem
raznih vrsta turistikih putovanja, u koje spada i sportski turizam i u okviru njega
posete velikim sportskim dogaajima. Predvia se da e tranja za turizmom
specijalnih interesa rasti dinaminije od ostalih vrsta putovanja.7 Ukljuivanjem sporta
u turizam i njihovim preplitanjem, podrazumeva se ostvarivanje zajednike koristi
kako za turistike trine subjekte, tako i za trine subjekte u sferi sporta. Moe se
rei da sport i turizam deluju u simbiozi i zajednikim snagama ostvaruju poveane
ekonomske efekte kroz aktivnosti sportskog turizma.
U 2008. godini, prihodi od putovanja i turizma u svetu su bili oko 5,890 milijardi US$.
Oekivanja su da e uee turizma u ukupnim ekonomskim kretanjima nastaviti da
raste i da e za 10 godina, dakle 2018. prihodi u turizmu da preu 10 milijardi dolara.
Sportski turizam je u srcu rasta prihoda i najbri rastui segment u globalnom
turizmu, zauzimajui 10% ukupnih prihoda u 2008. godini, tanije oko 600 milijardi
US$ na ukupnom turistikom tritu.8
Istraivanja pokazuju da sport u turizmu sa razliitim programima nije samo faktor
unapreenja turistike ponude, ve i generator dodatnih ekonomskih uinaka, kao
to je razvoj industrija graevine i drugih vrsta privrednih aktivnosti.
1.3. Tipovi i kategorije sportskog turizma
Sport je izuzetno bitan faktor u procesu diverzifikacije turistikih usliga i turistike
ponude. Vee razlikovanje turistikih usluga doprinosi poveanju kvaliteta turistike
ponude, jaanju atraktivnosti pojedinih destinacija ili ak graenja novih turistikih
destinacija iskljuivo na sportskim aktivnostima, potencijalima i resursima. Sport sve
vie postaje ne samo sadraj boravka, ve i osnovni motiv putovanja u odreene
turistike krajeve. U priloenoj tabeli (Tabela 1.) prikazana je diverzifikacija sportskih
proizvoda i usluga koji su temelj graenja sportskog turizma.
7 European Travel and Tourism Action Group 2002; WTO 2002. 8 http://www.worldsportdestinationexpo.com/sport-tourism/, od 05.maja 2010.god.
-
12
Aktivni sport Sportske aktivnosti
tokom odmora
Pasivni sport
Pojedinane sportske aktivnosti
Viestruke sportske aktivnosti
Organizovane
Sluajni posmatra
Posmatra
Sportski dogaaji Kampovi
Sluajne
Iskusni Connoisseur
Avanturistiki sportovi
Klubovi Dogaaji
Sportske ture Leilita Sportski muzeji Sportski festivali
Tabela 1. Diverzifikacija sportskih proizvoda i usluga9
Jedne od prvih, pionirskih radova na polju sportskog turizma, koji su ukljuivali
istraivanja veza izmeu sporta i turizma na primeru pet evropskih zemalja uradila je
Gliptis (Glyptis 1982.). Ovaj period jo uvek ne poznaje kategoriju sportskog turizma
u dananjem smislu rei, ali predstavlja dobru osnovu za dalja izuavanja ove
kategorije. Modifikovan model ove studije predstavili su Vid i Bul (Weed and Bull
2004.) u vidu kategorizacije sportskog turizma, koja obuhvata pet osnovnih grupa.
Prema modelu koji su postavili Vid i Bul mogue je govoriti o sledeim tipovima
sportskog turizma (Grafikon 1.):
Turizam sa sportskim sadrajem
Turizam sa sportskom aktivnou
Sportski trening
Sportski dogaaji
Luksuzni sportski turizam
9 Reperger .(2010), krbi I., Menadment u sportu, Fakultet za menadment u sportu, Beograd, str.127
-
13
Grafikon 1. Osnovni tipovi sportskog turizma10
Turizam sa sportskim sadrajem moe se kategorisati kao najiri, tj. najobuhvatniji
tip sportskog turizma. Glavna karakteristika ovog tipa jeste da sport nije primarna
svrha samog putovanja. Naime, sam izbor destinacije nije uslovljen postojanjem
objekata za sportske aktivnosti niti je mogunost bavljenja sportom uslov za samo
putovanje. Aktivnosti vezane za sport na ovim putovanjima, tj. destinacijama
deavaju se spontano, odnosno nisu unapred isplanirane i nisu same po sebi ono to
motivie samog turistu pre zapoinjanja putovanja.
Turizam sa sportskom aktivnou je kategorija gde je sport svrha putovanja, i
samim tim ova kategorija je ono to bi najvei broj ljudi nazvao sportski turizam.
Ovde se u prvom redu misli na individualna putovanja radi aktivnog odmora uz sport i
rekreaciju. Opti je trend u svetu da ljudi danas sve vie panje i napora poklanjaju
zdravlju i zdravom nainu ivota. Bavljenje sportom usko je povezano sa ovim
naporima. Postoji zaista irok spektar sportova koje turisti, zavisno od linih elja i
preferencija, upranjavaju na turistikim destinacijama poev od golfa, tenisa,
ribolova, skijanja i sl. pa sve do ekstremnih sportova poput alpinizma, paraglajdinga,
bandi dapinga, planinskog biciklizma itd. Uglavnom se radi o amaterima koji se
sportom bave iz hobija i na njega troe deo svog godinjeg odmora i slobodnog
vemena. Turistike destinacije se trude da ponude potencijalnim posetiocima to
bolje i raznovrsnije uslove za bavljenje sportskim aktivnositma. Bazeni, teniski i golf
tereni, fitnes centri i sl. postali su standard u ponudi ozbiljnih hotelskih preduzea i
odmaralita. Vie nije dovoljno biti lociran pored prelepe plae ili u podnoju 10 Weed M.(2008), Olympic Tourism, Elsevier Ltd., Oxford.
SPORTSKI TURIZAM
sa sportskim sadrajem
sa sportskom aktivnou
sportski trening
sportski dogaaji
luksuzni sportski turizam
-
14
spektakularne planine, ve istraivanja govore da su visokokvalitetni sportski i fitnes
objekti neophodni za uspeh turistike destinacije.11 Turistiki asopisi, tampa,
televizija i radio, prepuni su destinacija, atrakcija i dogaaja povezanih sa sportom i
fizikim aktivnostima.
Sportski trening je mnogo ua kategorija od prethodnih. Glavna svrha ovih putovanja je obuavanje i trening u sportu. Moemo razlikovati tri polja unutar ove
kategorije: poetniki kursevi, napredija obuka i vrhunski trening.
Sportski dogaaj je kategorija koja se odnosi na putovanja radi uestvovanja u odreenoj sportskom manifestaciji, bilo kao uesnik ili kao gledalac. Sama veliina i
vanost sportske manifestacije je vana, jer ova kategorija obuhvata razne dogaaje
bilo da je u pitanju veliki sportski dogaaj poput Olimpijskih igara, Svetskog
prvenstva u fudbalu i dr., ili neko manje takmienje koje okuplja manji broj uesnika.
Primera radi, Svetsko fudbalsko prvenstvo u Americi 1994.godine privuklo je 50
miliona stranih gostiju, koji su potroili 100 milijardi US dolara12
Luksuzni sportski turizam se na neki nain preklapa sa svim prethodno navedenim kategorijama sportskom turizma. Naime, u ovoj kategoriji fokusiramo se na deo
klijentele iji je specifini zahtevi odvajaju od prethodnih. Sam kvalitet smetaja,
sportskih objekata i usluga ini je posebnom.
Kod odreenih naunika (Gibson H.J) javlja se i modifikovana podela:
posmatranje sportskih dogaaja (Sports Event Tourism),
poseta atrakcijama vezanim za sport (Celebrity and Nostalgija Sport Tourism),
aktivno uee (Active Sport Tourism).
Ovde moemo videti pojavu posebne katergorija, a to je poseta atrakcijama vezanim za sport. Ova kategorija poznata kao Celebrity end Nostalgija Sport Tourism ukljuuje posete poznatim atrakcijama vezanim za sport. U pitanju su
lokacije od istorijske i simboline vanosti. Ovde spadaju posete istorijskim mestima
poput Olimpije, muzejima kao to je Olimpijski muzej u Lozani, koarkake Kue
11 Redmond G.(1991), Changing styles of sports tourism, An International analysis, Wallingford, UK. 12 Gibson H.J. (1998), Sport Tourism: a critical analysis of research, Sport management review
-
15
slavnih (Basketball Hall of Fame) u Springfildu i Masausetsu, zatim posete poznatim
muzejima sporta poput NASCAR Museum u arlotu kao i posete uvenim
olimpijskim stadionima i sl. Drugi vid Celebrity and Nostalgija Sport Tourism-a ine
aranmani vezani za susrete turista sa poznatim i omiljenim sportistima.
1.4. Uslovi za razvoj i uticaji sportskog turizma
Za obavljanje sportskog turizma (kao i sporta i turizma) potrebni su odreeni uslovi, a
to su:
odreeni geografski prostor,
objekti i tereni,
organizacione slube,
objekti za smetaj,
saobraaj,
servisne slube,
mogunost zabave,
naslee13
Mnoge zemlje i destinacije razvijaju sportski turizam na prirodnim vrednostima, gde
su prirodni resursi dovoljni da se postigne i znaajan privredni napredak. One koje ne
poseduju odgovarajue prirodne potencijale nastoje da podignu vetake objekte i
lokalitete, koji e privui odreeni broj sportskih turista. U Velikoj Britaniji je podignuto
oko 130 ski staza sa vetakim snegom (najpoznatija je Snoudom u gradiu Tamvort
staza duga 150 m, iroka 30 m). Zatvoreni bazeni mogu biti znaajan pokreta
razvoja sportskog turizma, a meu najpoznatije spada sportsko-rekreativni kompleks
Trolikapa u Roterdamu (tropski uslovi, 10.000 m povrine, 1500 kupaa na etiri
asa, godinje oko 600.000 posetilaca).
Pojedine regije i gradovi, koji su dospeli u velike razvojne probleme zbog propadanja
industrije, uvideli su da, sportski turizam moe biti pokreta napretka. U tom cilju su
obnovili starije objekte i izgradili nove, ali i uz bolje rukovoenje i upravljanje, te
obezbeivanjem sponzorstva i donacija, uspeli da dobiju organizaciju velikih
sportskih dogaaja. Sve to donelo je nova radna mesta, veu zaradu, mogunosti za
13 Tomka D.(2006), Osnove turizma, Fakultet za sport i turizam, Novi Sad, str. 104
-
16
brojne sportske aktivnosti, organizovanje brojnih klubova, postizanje znaajnih
rezultata, uspeniji regionalni razvoj itd. Najbolji primeri za navedeno su engleski
gradovi efild i Birmingem, te Barselona sa organizovanjem Olimpijskih igara 1992.
godine, Lilehamer u Norvekoj sa organizacijom Zimskih Olimpijskih igara, itd.
Razvojem turizma, sporta i sportskog turizma, dolazi i do raznolikih uticaja turista na
domicilno stanovnitvo i obrnuto. Ako se u tipologiji turista izdvoje istraivai kao
najmalobrojniji, te elitni, nekonvekcionalni, neobini, inicijalni masovni, masovni i
arter turisti kao najbrojniji, logino je da na domicilnu populaciju najmanji uticaj imaju
istraivai a najvei arter turisti.
Uticaj domicilnog stanovnitva je obrnut, odnosno najvei na istraivae, a najmanji
na arter turiste. Turistiki razvoj kod domicilnog stanovnitva izaziva odgovor, koji se
manifestuje kroz etiri stepena (indeks iritacije):
oduevljenje - u poetnoj fazi razvoja turizma,
apatija,
dosada i
antagonizam ili netrpeljivost.
Uticaj sportskog turizma moe imati pozitivne i negativne uticaje na ruralnu i urbanu
sredinu.
Kao pozitivni uticaji javljaju se:
Nova radna mesta
Poboljanje infrastrukture i suprastrukture
Poveanje potronje
Prilika da se pobolja imid
Razmena kulturnih sadraja
Pored pozitivnih uticaja sportski turizam za domaina donosi i odreene negativne
posledice, kao to su:
Degradacija prirode
Gradnja na neodgovarajuim lokacijama
Buka, guva
Zagaenje vazduha
Neadekvatno oblaenje
Negativni uticaji u razvoju jezika
-
17
Funkcije turizma i sporta i sportske rekreacije moemo grupisati na sledei nain:
Funkcije turizma Funkcije sporta i sportske rekreacije Drutvene
sportsko rekreativna obrazovna zdravstvena politika
Drutvene zdravstvena edukativna politika
Ekonomske devizna zapoljavanje razvoj nerazvijenih krajeva multiplikativna
Ekonomske devizna zapoljavanje multiplikativna
Tabela 2. Funkcije turizma i sporta i sportske rekreacije 14
1.5. Istraivanje sportskog turizma
Odreeni broj naunika se posvetio odreenim istraivanjima na ovom polju i
sproveo studije sa ciljem da se nau odgovori na neka pitanja i da se odrede faktori
znaajni za razvoj turizma uopte. Meu njima se izdvajaju Redmond, Gibson, Hinch,
Higham, Vid i dr. Njihove studije, uglavnom su se bazirale na demografskim
varijablama koje su ukljuivale godine ispitanika, kao i pol, rasu, brano stanje,
obrazovanje, materijalni i drutveni status itd. Takoe i motivacione karakteristike
individualnih turista bile su jedna od osnova istraivanja. Ova grupa naunih
istraivaa bavila se pitanjima sportskog turizma u periodu devedesetih godina
prolog veka.
Polazna taka njihovog istraivanja bila je nai odgovore na pitanja kao to su npr.:
Ko su sportski turisti?
Koje su njihove osnovne karakteristike?
Koji su to faktori koji ih motiviu da se odluuju za sportska putovanja?
U narednom tekstu date su osnovne postavke i rezultati istraivanja o sportskom
turizumu koja su sproveli Gibson i Attle (1996. i 1998. god.) U realizaciji studija tj. 14 Bartoluci M., Odnos turizma i sporta, Zbornik radova meunarodnog naunog skupa Menadment u sportu i turizmu, Kinezioloki fakultet, Zagreb
-
18
iznalaenja odgovora na unapred postavljene ciljeve navedeni naunici su najpre
odabrali odreenu grupu ispitanika. Grupa je brojala 200 ispitanika, od kojih je 106
mukaraca a 94 ene. Takoe izvrena je i preraspodela prema rasnoj pripadnosti.
(Tabela 3).
Broj Uee (%)
Pol
Muki 106 53
enski 94 47
200 100
Rasa
Belci 140 70
Crnci 14 7
Hispanci 7 3.5
Azijati 37 18.5
Ostali 2 1
200 100
Tabela 3. Struktura ispitanika15
Godine ispitanika kreu se u intervalu od 18 do 46, a srednja vrednost je 26.49
godina. Sa starosnog aspekta za ovu grupu ispitanika moe se rei da pripada
mlaoj populaciji.
Dve razliite metode koriene su za analizu podataka u ovoj studiji. Prva
podrazumeva odreivanje sklonosti ka sportskom turizmu u odnosu na godine, pol i
rasnu (nacionalnu) pripadnost, a druga metoda jeste detaljan logistiki pristup
visokim i niskim preferencijama sportskog turizma u odnosu na vei broj kriterijuma:
godina, pola, materijalnog statusa, potreba za novitetima, motivacione potrebe, itd.
Ispitanici su davali odgovore u obliku potvrivanja (DA) ili negodovanja odnosno
odbacivanja ponuene mogunosti (NE), na niz od etiri pitanja:
1. Uglavnom sam fiziki aktivan bavei se mojim omiljenim sportovima,
2. Idem na odmor da bih se bavio mojim omiljenim sportovima (tenis, skijanje,
jedrenje, golf i sl.) 15 Romani S.(2009), Magistarski rad, Sportski turizam i ponaanje potroaa, Beograd, str.26 - 30
-
19
3. Uglavnom uestvujem sa aktivnostima koje nose odreeni rizik (padobranstvo,
alpinizam, skijaki skokovi i sl.)
4. Uglavnom idem na avanturistika putovanja (peaenje kanjonima, planinarstvo,
foto safari i sl.)
Kako bi se dobili krajnji rezultati, ovakve odgovore trebalo je prevesti u numerike
vrednosti.
Vrednovanje opisnih tj. atributivnih karakteristika vreno je po sistemu da je
kvalitativna karakteristika DA uzimala vrednost 1, dok NE pripisuje vrednost 0. Bilo je
svega etiri pitanja koja su se postavljala ispitanicima i 67 subjekata (33.5%) je dalo
odgovor NE na sva etiri pitanja. Ova grupa zapravo ne pokazuje nikakvu
zainteresovanost za oblik turistikih aktivnosti koje su proete ma kakvim oblikom
sporta.
Sledea kategorija sadri subjekte koji su sa DA odgovorili na jedno postavljeno
pitanje. Ova grupa koja obuhvata 51 ispitanika (25.5%) predstavlja individue, ija je
zainteresovanost za sportski turizam relativno niska. Trea kategorija ini respodente
koji su na dva od etiri postavljena pitanja odgovorili sa DA (39 subjekata, 19.5%).
Oni su predstavnici individua ija zainteresovanost za sportski turizam se oznaava
kao srednja. Pojedinci koji imaju visoka interesovanja za sportski turizam su oni koji
su na tri od etiri postavljena pitanja odgovorili sa DA (28 subjekata, 14%). Samo 15
subjekata (7.5%) je na sva etiri pitanja odgovorilo sa DA i oni ine onaj deo
populacije koji iskazuju vrlo visoke naklonosti ka ovoj kategoriji turizma (Tabela 4).
Klasifikacija Ukupni rezultat
Broj subjekata
Uee (%)
Nezainteresovanost 0 67 33.5
Niska zainteresovanost 1 51 25.5
Srednja zainteresovanost 2 39 19.5
Visoka zainteresovanost 3 28 14.0
Vrlo visoka zainteresovanost
4 15 7.5
Suma 10 200 100
Tabela 4. Ukupni rezultat ispitivanja potencijalnih "sportskih turista"
-
20
Analiza uoenih podataka ukazivala je na injenicu da je sve subjekte koji pokazuju
ma kakav oblik zainteresovanosti za sportski turizam (visoka, srednja, niska) mogue
uvrstiti u jednu grupu (133 ispitanika, 66.5%), dok one koji su apsolutno ne
zainteresovani u drugu grupu subjekata (67 ispitanika, 33.5%). u tom smislu dalje
istraivanje bilo je okrenuto samo prvoj grupi. Sada je trebalo utvrditi polnu, starosnu
i rasnu pripadnost ispitanika unutar svake kategorije ove grupe. Pripadnici mukog
pola ije se starosne granice postavljaju od 17 do 22 godine u najveem broju
iskazuju zainteresovanost za sportski turizam (86.5%), dok se pripadnice enskog
pola u istoj starosnoj grupi ka sportskom turizmu okreu od oko 76.7% ukupnog
broja. Zainteresovanost za sportski turizam je u opadajuem poretku i za mukarce i
za ene koji su raspodeljeni u starosnim grupama 23 do 27 godina, zatim 28 do 33
godine i 34 do 39 godina. U grupi sa godinjim granicama 40 do 45, je najvia za
mukarce (100%), ali najnia za ene (svega 25% ispitanica iskazuje
zainteresovanost). Grafiki prikaz dat je na Slici 2.
Grafikon 2. Polna i starosna struktura sa procentima zainteresovanosti za sportski turizam
Kao sledea varijabla koja je ispitivana, jeste rasna struktura subjekata koji pokazuju
bar minimalnu zainteresovanost za turizam proet sportskim aktivnostima. Rezultati
pokazuju da se najvea zainteresovanost ispoljava kod Hispanaca (71.4%) i Belaca
(70%) i neto manja meu Crncima (64.3%) i Azijatima (54.1%). Rezultati prema
rasnoj pripadnosti dati su u Tabeli 5.
0102030405060708090
100
17-22 23-27 28-33 34-39 40-45 starosnegrupe
eneMukarci
-
21
Rasa Sportski turisti
Ne-sportski turisti
Belci 70.0 30.0
Crnci 64.3 35.7
Azijati 54.1 45.9
Hispanci 71.4 28.6
Ostali 50.0 50.0
Tabela 5. Rasna struktura potencijalnih sportskih turista
Ovako koncipirana studija, bez obzira na injenicu da je raena pre deset godina,
moe biti osnova za postavljanje nekakvih buduih istraivakih zadataka na polju
sportskog turizma. Sama studija predstavlja detaljan pristup strukturi potencijalnih
turista i kao takva je osnova za neka dalja i dublja prouavanja ove kompleksne
kategorije. Pored toga to je neophodno unapred definisati mogue, potencijalne
turiste, neophodna su istraivanja koja bi se sprovodila nad onim individuama koje su
ve okarakterisane kao sportski turisti.
Iz ovakvih istraivanja mogue je dobiti odgovore na pitanja kao to su npr.:
Kojoj kategoriji sportskog turizma ispitanici pripadaju?
Da li sebe karakteriu samo i iskljuivo kao sportske turiste ili uestvuju i u drugim
oblicima turizma?
Da li na ovu kategoriju turizma gledaju kao na luksuz?
Koji su osnovni razlozi vraanju i ponovnom korienju usluga koje prua sportski
turizam?
-
22
1.6. Udeo sportskog turizma u ukupnim turistikim kretanjima
Istraivanja Svetske turistike organizacije 2001. godine donose izvetaje, u kojima
se moe videti da nemaki turisti belee 32 miliona sportsko orjentisanih putovanja
godinje, to iznosi 55% ukupnih putovanja. Holanani godinje naprave 7 miliona
putovanja koja ukljuuju sportske komponente i time ine udeo od 52% godinjih
putovanja.
Francuski turisti su bili manje motivisani za sportski turizam, mada 3.5 miliona
putovanja motivisanih sportskim sadrajem ini znaajnih 23% u turistikim
kretanjima.
Britanska istraivanja uinjena od strane agencije Visit Britain, ukazuju na rezultat od
20% turistikih putovanja direktno vezanih za sport. Pored ovoga treba imati u vidu
da razvoj sportskog turizma i poveanje udela sportom motivisanih putovanja nije
samo evropski trend. U SAD, turizam sportskih dogaaja generie 27 milijardi dolara
godinje (Travel Industry Association of America, 2001) i 2/5 ukupne populacije tj. 75
miliona ljudi, prisustvuje sportskim dogaajima. Istraivanja u Kanadi tokom 1998.
godine pokazuju da je 37.3% od 73.7 miliona domaih putovanja uinjeno iz razloga
prisustva sportskom dogaaju.
U Australiji, istraivanja kancelarije za turistika istraivanja (the Bureau of Tourism
Research) su pokazala da su 12.9 miliona domaih putovanja napravljena sa ciljem
uestvovanja, gledanja ili organizovanja sportskih dogaaja tokom 1999.16
1.7. Kratak osvrt na posmatranje istraivanja u sportskom turizmu
Prilikom definisanja korisnika usluga koje se pruaju na podruju sportskog turizma,
potrebno je studiozno pristupiti svakom od korisnika ponaosob i utvrditi njihove
razloge, motive i zahteve. Analiziranja koja se tiu sportskog turizma i turista
potrebno je usmeravati i ka dobijanju informacija koje se vezuju ne samo za
demografske ili motivacione karakteristike turista, ve koje e govoriti o tome koliko
se odreena grupa turista iznova vraa takvom vidu putovanja tj. utvrditi njihovu
uestalost. Kako bi se turizam inspirisan sportskim aktivnostima razvijao u pravcu
zadravanja postojeih i stvaranju novih turista i samim tim poveanju profitabilnosti,
16 Richie B.(2003), Sports Tourism, Small-scale sport event tourism: the changing dynamics of the New Zealand Masters Games, str.158
-
23
neophodno je pravilno proceniti sva oekivanja i opaanja turista o ovoj uslunoj
kategoriji. Oblast turizma predstavlja specifinu uslunu delatnost koja sama po sebi
sadri niz atributa koji su bazirani prvenstveno na subjektivnim stavovima samih
korisnika. U cilju pravilne procene korisnikovih zahteva za odreenom turistiko-
sportskom destinacijom studije je potrebno usmeravati ka dobijanju svih neophodnih
informacija od korisnika usluga, vrlo esto i onih koji sami korisnici gotovo nisu ni
svesni.
Znaaj definisanja pravih sportskih turista i mogunosti tumaenja njihovih trenutnih
ili buduih zahteva za uslugama ovog tipa, mogu biti od izuzetne koristi za
menadment. Poznavajui karakteristike korisnika usluga sportskog turizma,
menadment je u stanju da predvidi njihove budue potrebe i na taj nain u svakom
momentu spreman da odgovori na postavljene zahteve.
Pored niza prednosti koje se mogu ostvariti istraivanjima, ne bi trebalo zaboraviti ni
nedostatke. Nedostaci se prvenstveno ogledaju u izvorima podataka koji se
prikupljaju, a koji su najee iz posebno koncipiranih anketnih upitnika. Neretke su
situacije da ispitanici ne popune date im ankete, ne odgovaraju iskreno, zatim
nesvesnosti samih ispitanika o onome ta ele ili oekuju od ponuenog, ili situacije
u kojima je nemogue iskljuiti visok stepen subjektivnosti. Meutim i pored
nedostataka, realizacija i pravilno postavljanje istraivanja predstavljaju siguran put
ka unapreenju razvoja turizma po svim kategorijama i na svim teritorijalnim
podrujima zemalja.
-
24
II SPORTSKI DOGAAJ
Sportski dogaaj kao tip sportskog turizma je u sve veoj ekspanziji. On oznaava
svako takmienje koje se odvija prema nekom sportskom programu, koji ukljuuje
jedan ili vie aspekata zabave, za ije je odravanje neophodno istovremeno
postojanje izvrioca, mesta, publike i vremena odravanja sportskog dogaaja. On
predstavlja jedan od najosnovnijih stubova sportskih resursa, ali i marketing resursa
bilo kog drutva, kluba, organizatora takmienja ili bilo kog sportiste i trenera.17
Sportski dogaaj moe da bude meunarodnog, nacionalnog, regionalnog ili lokalnog
karaktera, moe da obuhvati sport ili bilo koju sportsku aktivnost, moe da bude
takmiarski ili rekreativni, namenjen prikupljanju finansijskih fondova, zadovoljavanju
socijalnih ciljeva ili jednostavno namenjen dobroj zabavi. Svake godine u svetu se
odri veliki broj sportskih dogaaja. Njihova veliina, struktura i format je vrlo
raznovrsna. Moe se rei da variraju od malih lokalnih takmienja, uglavnom
organizovanih po nokaut sistemu preko takmienja srednje veliine, uglavnom na
nivou drave koja su najee ligakog tipa pa sve do onih najveih, takmienja na
globalnom nivou.
2.1. Faktori koji odreuju znaaj sportskog dogaaja
Kako bismo na adekvatan nain uvideli sloenost sportskog dogaaja potrebno je
utvrditi faktore koji odreuju njegov znaaj. U tu grupu faktora spadaju:18
Uestalost sportskog dogaaja
Veliina dogaaja
Sadraj dogaaja
Autentinost
Profil posetioca
Koncentracija dogaaja na sportskim borilitima
Zahtevi za borilitima i infrastrukturnim objektima
Menadment i planiranje
17 Tomi M.(2001), Marketing u sportu Trite i sportski prizvod, IP Astimbo, Beograd, str.130 18 Trkulja M.(2008), Marketing sportskog dogaaja, Alpha design, Beograd, str. 49
-
25
1. Uestalost odravanja sportskog dogaaja se odnosi na ponavljanje dogaaja sa
aspekta njegovog vremenskog odravanja. Tako postoje dogaaji koji su se odrali
samo jedanput i oni obino predstavljaju specifian, kulturni ili istorijski dogaaj.
2. Veliina sportskog dogaaja se posmatra kroz etiri dimenzije:
a. ukljuenost dravnih organa i organa lokalne vlasti b. pokrivenost sportskog dogaaja domaim i meunarodnim medijima c. superiorna tehnika opremljenost d. podrka stanovnika kroz poreska davanja
Ovaj faktor direktno uslovljava nivo efekata, kako sportskih tako i ekonomskih na
grad domaina sportskog dogaaja. Efekti koji su u vezi sa veliinom mogu se
prepoznati kroz sfere kao to je turizam broj turista.
3. Sadraj sportskog dogaaja je kriterijum za podelu sportskih dogaaja. Najpre
postoje dogaaji koji obuhvataju jedan sport i tada govorimo o Svetskim prvenstvima
u fudbalu, koarci, rukometu, odbojci i drugim sportovima. Pored njih dobro su
poznati dogaaji koji obuhvataju takmienja u vie sportova kao to su Olimpijske
igre, Univerzijade, Mediteranske igre itd.
4. Autentinost dogaaja podrazumeva ocenu ispunjenih drutvenih oekivanja.
Sportski dogaaji sa bogatom i dugom istorijom smatraju se za manifestacije visokog
nivoa autentinosti, dok se za dogaaje novijeg datuma to ne moe jo uvek rei.
Stav lokalne zajednice je jo jedan od kriterijuma za ocenu njegove autentinosti.
5. Profil posetioca sportskog dogaaja se smatra veoma realnim pokazateljem jer se
smatra da razliiti sadraji sportskog dogaaja privlae razliite profile posetilaca.
6. Koncentracija sportskih borilita podrazumeva objanjenje da li je dogaaj na
jednoj ili vie lokacija. Multidisciplinarni dogaaji kao to su Olimpijske igre
obuhvataju vie lokacija, kao i Svetska prvenstva u fudbalu ili koarci. Sa druge
strane Svetska prvenstva u atletici, veslanju ili kajaku se odravaju na jednoj lokaciji.
-
26
7. Zahtevi za borilitima i infrastrukturnim objektima se odnose na korienje ve
postojee infrastrukture u jednim sluajevima i neophodnost i potrebu grada ili
gradova domaina za novim objektima u drugim.
8. Menadment i planiranje predstavlja veoma vaan lement organizacije sportskog
dogaaja, posebno velikih dogaaja. Od menadmenta direktno zavisi uspeh same
manifestacije, koja zavisi od planiranja i odgovarajue implementacije planiranog.
Imajui u vidu ove faktore mogue je napraviti strukturu dogaaja koja je data na
grafikonu br.3:
Grafikon 3. Hijerarhija sportskih dogaaja prema Jago/Shaw19
Moemo videti da su svi sportski dogaaji podeljeni na obine i posebne ili
specijalne. Obini dogaaji jesu neplanirani, dok su specijalni planirani i unapred
utvreni i jasno odreeni. Za glavne dogaaje karakteristino je da privlae panju
velikog broja gledalaca, uivaju veliki ugled i presti, imaju tradiciju. Ovakvi dogaaji
su i izrazito medijski interesantni i propraeni. Takoe njihova znaajnost se ogleda u
19 Jago L.K.(1998), Shaw R.N., Special Events: A conceptual and definitional framework, Canbera, Australija, izdanje 5, str. 2
-
27
skupoj i nimalo jednostavnoj organizaciji, kao i mogunosti naslea. Glavni dogaaji
mogu obuhvatiti dve kategorije deavanja: specifini ili hallmark dogaaji i veliki
dogaaji. Specifini se odnose na sportove koji uvek imaju isto mesto deavanja, koji
se esto odravaju i imaju meunarodni karakter. Sa druge strane veliki dogaaji su
povremenog karaktera, takoe sa meunarodnim znaajem ali sa razliitim mestom
odravanja.
2.2. Karakteristike sportskih dogaaja
Sportski dogaaj takoe moemo posmatrati i kao zbir karakteristika, koje su prisutne
u praksi organizovanja dogaaja. Razmotriemo osnovne karakteristike sportskog
dogaaja:
Sportsko-takmiarska karakteristika - u kojoj se ostvaruje cilj vezan za sportski
rezultat. Takmienje odreuje pobednika i pobeenoga. Neizvesnost
sportskog ishoda i merenje sopstvenih vrednosti u odnosu na protivnika daje
sportskom takmienju neophodnu dra i smisao ostvarenja sportske misije i
duha u njemu.
Ekonomsko-marketinka karakteristika - u kojoj organizatori dogaaja trae
mogunosti i naine organizacije sportskog dogaaja sa finansijskim efektima,
koji e u isto vreme dati odgovor kojim putevima moe i treba da ide
komercijalizacija dogaaja radi pokrivanja bilansnih rashoda i ostvarivanja
profita.
Edukativna karakteristika - u kojoj sportisti i klubovi neposredno i posredno
utiu na sportsko i etiko obrazovanje (edukaciju) sportskog auditorijuma.20
Karakteristike sportskog dogaaja mogu se posmatrati i kao elementi utvrivanja
koncepcije odreenog takmienja i njegovih ciljeva, u zavisnosti od razliitog
akcentovanja jedne od karakteristika dogaaja. Na odluku o koncepciji sportskog
dogaaja, na osnovu akcentiranja jedne od pomenutih karakteristika utiu
unutranje strukture sporta, a to su organizatori takmienja i njegovi uesnici.
Takoe, ne moe se zaobii snaan uticaj iz spoljanjeg okruenja industrije sporta:
iz sfere biznisa i sredstava masovnog informisanja.
20 www.akademac.info, od 12.juna 2010. god.
-
28
Jago/Shaw su izvrili istraivanje karakteristika specijalnih dogaaja koje moemo
videti u tabeli br.6
Karakteristike specijalnih dogaaja Primeri posebnih dogaaja
Privlae mnogo posetilaca u region Olimpijske igre
Privlae meunarodnu panju Igre Komonvelta
Daju znaajan doprinos imidu i ponosu zajednice Australian Open Tennis
Ukljuuju publiku koja uiva Australian Football League Grand Final
Obezbeuje veliko iskustvo Formula One Grand Prix
Tabela 6. Karakteristike posebnih dogaaja i njihovi primeri 21
2.3. Osobine sportskih dogaaja
Kao to se moe videti na grafikonu 3. specijalni sportski dogaaji se dele na manje
dogaaje, dogaaje festivalskog tipa i glavne dogaaje. Generalne osobine sportskih
dogaaja su:
1. Ogranieno vreme trajanja
2. Nemaju pravilan vremenski raspored odravanja
3. Utiu na poveanje poznatosti, imida drave, regiona, grada
4. Imaju izraen socijalni karakter
5. Privlae turiste i utiu na razvoj turizma konkretne destinacije
Osobine glavnih specijalnih sportskih dogaaja su:
1. Privlae medijsku panju
2. Privlae veliki broj ljubitelja sporta
3. Ukljuuju elemente statusa i prestia
4. Akumuliraju novana sredstva koja se realizuju u regionu
5. Po zavretku ostavljaju znaajne infrastrukturne objekte i sportska borilita
21 Jago L.K.(1998), Shaw R.N., Special Events: A consumer based conceptualisation, Canbera, Australia.
-
29
6. Poveavaju tranju za uslugama u regionu
7. Imaju nacionalni ili meunarodni karakter
8. Ukljuuju dodatne dogaaje (umetnost, kultura, muzika)
9. Ukljuuju trdicionalizam i simbolizam
10. Veliki budet
11. Veliki broj sportista uesnika dogaaja
2.4. Marketing sportskog dogaaja
Marketing dogaaja je pokuaj da se koordinira komunikacija oko sopstvenog ili
sponzorisanog dogaaja. Dogaaj je aktivnost koja obuhvata ciljnu grupu u vremenu
i prostoru, sastavljajui komuniciranu poruku i kreiran dogaaj.22 Uspeno
organizovanje sportskog dogaaja zahteva znanje odreenih vetina kao to su
planiranje, organizacija, koordinacija, promocija... Planiranje i realizacija odreenog
sportskog dogaaja samim tim zahteva podjednako zalaganje menadment i
marketing tima. Sportski dogaaj, naroito oni koji treba da poslue za promociju
sportske organizacije, stvaranja povoljnog imida ili prikupljanje finansija ne mogu
biti naroito uspeni bez paljivo razraenog marketing plana. Postoji vie oblasti na
koje bi marketing plan trebao da se fokusira, a najvanije oblasti su svakako
advertajzing i odnosi sa javnou.23 Veina sportskih dogaaja naroito oni manji
koji su lokalnog karaktera raspolau sa veoma malim budetom, kao rezultat toga
takvi sportski dogaaji nisu u mogunosti da izdvoje znaajnije sume za advertajzing
(oglaavanje - promociju) putem tradicionalnih medija (radio, televizija, novine). Vrlo
esto je budet predvien za promociju sportskog dogaaja viestruko manji od
budeta koji je namenjen trokovima organizacije samog dogaaja. Sa jedne strane
ovakva raspodela budeta je donekle razumljiva kada se uzmu u obzir svi zaposleni i
sve aktivnosti koje treba sprovesti za uspeno organizovanje sportskog dogaaja, ali
sa druge strane sportski dogaaj ne moe dobiti na znaaju i ne moe se smatrati
uspenim bez podrke publike (javnosti). Ako javnost ne zna nita o sportskom
dogaaju koji se organizuje i ako je nedovoljno informisana, bez obzira na njegovu
besprekornu organizaciju postoji velika verovatnoa da e dogaaj ostati nezapaen,
22 Bahrer M.(1998), Larsson A., Event marketing IHM Forlag AB Novum Grafiska AB, Goteborg 23 kori M., www.savremenisport.com , od 7 maja 2010. god.
-
30
a naravno nikome nije u interesu da organizuje jedan takav dogaaj.
Mali budet ne sme da bude prepreka za pronalaenje alternativnih naina za
promociju koji esto znaju da budu potpuno besplatni i da u nekim sluajevima
donesu vie koristi nego neka plaena promocija. Jedan od alternativnih (besplatnih)
naina za promociju sportskog dogaaja je pronalaenje medijskog partnera ili
reklamiranje putem publikovanja svojih tekstova na sportskim internet sajtovima ili u
drugim sredstvima medijskog informisanja koji podravaju ovakav oblik samo
reklamiranja ime se obezbeuje prisustvo u medijama.
Ba zbog ogranienosti budeta stvaranje besplatnog publiciteta je od izuzetne
vanosti, moda i najvanije kod ovakvog vida reklamiranje je razvoj i odravanje
dobrog "poslovnog" odnosa sa sportskim medijima. Redovna komunikacija sa
medijima pomae da se povea publicitet samog sportskog dogaaja i da se na
njega skrene panja javnosti. Ono na ta posebno treba obratiti panju jeste da su
mediji prezasieni raznim objavama za javnost i samim tim postaju sve selektivniji.
Da bi mediji objavili vae saopenje za javnost odnosno reklamu za sportski dogaaj,
ono bi trebalo da sadri neku novu informaciju koja zaokuplja panju javnosti
(najee objavu o odravanju dogaaja, jasno formulisanu prirodu dogaaja i
njegovu namenu), a pre svega da sam sportski dogaaj bude kreativan i zanimljiv.
Sportski dogaaj moe imati takmiarske, ekonomske, marketinke ili edukativne
karakteristike. Bez obzira koje karakteristike dogaaj poseduje postoji veliki broj
marketinkih aktivnosti koje organizatori mogu (i trebalo bi) da sprovedu kako bi
poveali publicitet samog dogaaja i upoznali javnost sa njim. A koje marketinke
aktivnosti e organizatori sprovesti zavise iskljuivo od kreativnosti marketing tima
sportskog dogaaja.
2.4.1. Odnos koncepta marketinga dogaaja i marketing miksa
Da bi se na pravi nain primenio koncept marketinga dogaaja, neophodno je
razumeti njegov odnos sa elementima marketing miksa u marketing strategiji
konkretne kompanije. Prema Milisavljeviu24 pod marketing miks konceptom
24 Milisavljevi M.(1999), Marketing, XIX izdanje, Ekonomski fakultet, Beograd
-
31
podrazumeva se odgovarajua kombinacija instrumenata (proizvod, cena, distribucija
i promocija) koji ine ponudu preduzea koja treba da se bazira na informacijama o
potrebama i zahtevima ciljnog trita. U ovako definisanom miksu, marketing
dogaaja pripada promotivnom segmentu koji obuhvata sledee aktivnosti:
oglaavanje, promotivnu prodaju, linu prodaju, direktni marketing, PR i sponzorstvo.
Vezu izmeu promocije i marketinga dogaaja moemo videti i sledeem tumaenju:
Ne postoji sportski dogaaj koji moe sam sebe prodati bez sopstvenog trinog
zamaha. On uzima imaginarni marketing miks koji se kreira kod potroaa, a koji je
napravljen uz pomo svih raspoloivih komunikacionih sredstava i time poveava
svoju trinu snagu.25 Jedna od glavnih prednosti marketinga dogaaja u poreenju
sa ostalim komponentama promotivnog segmenta se nalazi u tome to cilj moe
istovremeno biti direktna prodaja i izgradnja imida, u zavisnosti od toga na koji se
nain koristi.
Marketing dogaaja predstavlja komunikaciju koju je mogue definisati u etiri
razliite dimenzije:
1. Emotivna dimenzija prepoznaje elju kompanija da se priblie emocijama i
oseanjima potroaa.
2. Dimenzija ukljuenosti u dogaaj potroai su posmatrani kao sastavni deo
dogaaja, u kategoriji auditorijuma publike, pa poruku primaju spontano, sa veom
ansom za uspeh.
3. Intelektualna dimenzija pretpostavlja odreenu poziciju konkretnog dogaaja na
skali vrednosti potroaa.
4. Fizika dimenzija poruka se prenosi na fiziki definisanom prostoru
25 Abratt R. (1989), Grobler P.S, The Evaluation of Sport Sponsorships, International Journal of Advertising, str.8
-
32
III VELIKI SPORTSKI DOGAAJ
Glavni specijalni sportski dogaaji se dele na specifine i hallmark dogaaje i velike
dogaaje. Glavni dogaaj su dogaaji velikog obima, sa izraenim interesom javnosti
i medijskom pokrivenosti. Glavni dogaaj privlae veliki broj posetilaca, a
organizatoru omoguuju ostvarivanje dobrih ekonomskih rezultata.
Hallmark sportski dogaaji su jedinstveni i specifini, a mesto njihovog odravanja se
ne menja i dobro je poznato publici irom sveta. Hallmark dogaaj je dogaaj sa
prepoznatljivim kvalitetom programa, odnosno sa autentinim postavljanjem i
izvrenjem, na osnovu ega poseduje razliite karakteristike u odnosu na istovrsne
dogaaje. Hallmark oznaava destinaciju dogaaja, objekte ili organizaciju dogaaja,
odnosno poistoveeni su sa duom i etosom mesta odravanja. (Vimbldon)
Veliki dogaaj je dogaaj koji svojim obimom i veliinom utie na ukupnu privrednu
aktivnost zemlje domaina, a medijski je globalno pokriven. U ekonomskom smislu
veliki dogaaj se odraava na turizam i privrednu infrastrukturu zemlje domaina.
Potrebna su velika finansijska ulaganja, izgradnja objekata, privui veliki broj
posetilaca, a mora biti medijski globalno ispraen.
3.1. Definisanje pojma veliki sportski dogaaj
Veliki sportski dogaaji podrazumevaju najvee svetske sportske manifestacije koje
su definisane brojem takmiara i posetilaca, ostvarenim prihodom i psiholokom
odrednicom dogaaj koji se mora videti ili dogaaj koji se ne moe propustiti.26
Veliki sportski dogaaji su organizaciono povezani sa marketingom gradova
domaina, a ta povezanost se javlja ponajvie iz razloga to su oni pogodni za
razvoj, obnovu i promociju od strane lokalnih, regionalnih i dravnih vlasti.
3.2. Podela velikih sportskih dogaaja
Na sledeoj tabeli moemo videti kako Moris Ross daje zanimljivu podelu svih
sportskih dogaaja uvaavajui kriterijume vrste i veliine: 26 Trkulja M.(2008), Marketing sportskog dogaaja, Alpha design, Beograd, str. 53
-
33
Vrsta dogaaja
Primer Ciljna publika/trite
Vrsta medija
Veliki Olimpijske igre Svetsko prvenstvo u fudbalu
Globalna TV globalna
Specijalni F1 Grand Prix Panamerike igre Igre Komonvelta
Regionalna / nacionalna
TV meunarodna i nacionalna
Hallmark Australijske igre Prvenstvo SAD u atletici Nacionalna / regionalna
TV nacionalna i lokalna
Drutveni Gradska takmienja Optinska takmienja Regionalna / lokalna
TV, lokalna tampa
Tabela 7. Podela sportskih dogaaja prema vrsti i veliini 27
Sa makro-politikog aspekta mega sportski dogaaji utiu na poveanje imida
konkretnog grada, dok sa mikro-politikog aspekta politiari imaju mogunost da
dogaaj iskoriste promociju linih ambicija ili za postizanje konkretnih ciljeva.
Sa isto ekonomskog aspekta ulaganje u marketing sportskog dogaaja daje
najkvalitetniji povraaj investicije.
Na grafikonu broj 4, prikazana je komparacija povraaja investicija kod razliitih formi
marketing ulaganja na globalnom nivou.
Grafikon 4. Povratak investicije u razliitim formama marketing ulaganja28
27 Ross M.(2003), Mega Events and modernity, Routledge, part of the Taylor & Francis group, UK, izdanje 22, str.4. 28 Izvor: Kim Myhre, Future Event Marketing Trends, Strategic Service EMEA, MPI Foundation, USA
-
34
Organizacija mega sportskih dogaaja kao to su Svetsko prvenstvo u fudbalu i Olimpijske igre zahteva postavljanje ogromnog sistema koji e rukovoditi kako infrastrukturnim elementima tako i ljudskim resursima. Radi se o kompleksnim reenjima koja zahtevaju doslednu primenu osnva projekt menadmenta. U tabeli broj 8 dat je uporedni prikaz kompleksnosti dva velika sportska dogaaja.
Dimenzija SP fudbal Francuska 98 OI Sidnej 2000
Akreditovana lica 50.000 250.000
Broj gledalaca 2.5 miliona 7 miliona
Predstavnici medija 12.000 16.000
Volonteri 12.000 47.000
TV prenosi drave 196 220
Broj personalnih raunara 2.000 7.300
Broj telefona 15.000 30.000
Ulazi na zvanini web sajt 1.5 milijardi 11.3 milijardi
TV auditorijum 33.4 milijarde 25 milijardi
Tabela 8. Kompleksnost dva mega sportska dogaaja29
Menadment velikih sportskih dogaaja je sastavljen od sledeih komponenti
projekta:
1. Organizaciona komponenta broj osoba koje uestvuju, organizacije, asocijacije,
federacije, komiteti i drave uesnice.
2. Resursi koliina uloenih resursa, vremena, kapitala i procesi koji ih prate.
3. Tehnika komponenta nivo inovativnosti kod konkretnih proizvoda ili itavih
procesa definisanih projektom30
29 Fifa Info plus, SOCOG Provisional reports, Sydney 2000 Olympic Post Games report 30 Trkulja M.(2008), Marketing sportskog dogaaja, Alpha design, Beograd, str. 59
-
35
IV OLIMPIJSKE IGRE KAO OBLIK VELIKOG SPORTSKOG DOGAAJA
Olimpijske igre su najprestiniji sportski dogaaj dananjice. Nastup na Olimpijskim
igrama je san svakog mladog sportiste. Po svojoj strukturi Olimpijske igre su veliki
sportski dogaaj i spadaju u red multidisciplinarnih takmienja, gde se jo nalaze i
sledee manifestacije:
Univerzijada,
Komonveltske igre,
Panamerike igre,
Azijske igre,
Mediteranske igre,
Svetske vojnike igre,
Svetske igre za sportiste sa invaliditetom,
Svetske igre za sportiste sa transplantiranim organima,
Svetske vazduhoplovne igre,
Baltike morske igre,
Meunarodne ostrvske igre31
Pored Igara koje u svom programu imaju vie sportova i okupljanja najboljih sportista
u jednom sportu na globalnom nivou stvaraju veliki broj dogaaja koji zaokupljaju
panju javnosti. Meu njima su:
Svetsko prvenstvo u fudbalu,
Svetsko prvenstvo u atletici,
Formula 1,
Grand slam turniri u tenisu
Takoe, ne bi trebalo izostaviti ni brendove iz SAD, ija popularnost ima globalan
karakter:
NBA liga,
NFL liga,
NHL liga.
31 Romani S.(2009), Magistarski rad, Sportski turizam i ponaanje potroaa, Beograd, str.43
-
36
4.1. Struktura Olimpijskih igara
Razvoj Olimpijskih igara poevi jo od prvobitnog oblika inicirao je razvoj mnogih
drugih sportskih manifestacija u okviru sportske scene. Svakako iz skupine svih
sportskih manifestacija, Olimpijada se permanentno mora izdvojiti kao neto
posebno, neto to samim pomenom izaziva divljenje i potovanje. Samim tim i
Meunarodni olimpijski komitet kao organizaciona struktura koja stoji iza ovog
brenda esto je uzor ostalim sportskim organizacijama.
Meunarodni olimpijski komitet (MOK) ima pravo vlasnitva nad olimpijskim
simbolima (pet prstenova) koje ustupa na korienje svakom gradu domainu koji je
organizator igara. Sedite MOK-a nalazi se u vajcarskom gradu Lozani.
Interesantno je da MOK sam bira svoje lanove tako da je svaki lan predstavnik ove
organizacije u svojoj dravi, a ne predstavnik svoje drave u MOK-u.
Olimpijski pokret sainjavaju:
Meunarodni olimpijski komitet - MOK,
Nacionalni olimpijski komiteti (ima ih 205),
Meunarodne sportske federacije,
Sportisti
Olimpijski pokret, kao organizacioni segment Olimpijskih igara podrazumeva
strukturu koja se sastoji iz niza razliitih organizacija. Te organizacije se formiraju na
nivou svakog od kontinenata i prikaz se nalazi na grafikonu br.5.
Grafikon 5. Kontinentalne asocijacije Nacionalnih olimpijskih komiteta
EOC
Evropski olimpijski komiteti
ANOCA Asocijacija nacionalnih olimpijskih
komiteta Afrike
ONOC
Nacionalni olimpijski komiteti
Okeanije
OCA
Olimpijski savet Azije
PASO
Panamerika sportska
organizacija
ANOC Asocijacija Nacionalnih olimpijskih komiteta
-
37
Olimpijske igre u svom sastavu imaju ukupno 35 sportova, od ega se na programu
Letnjih olimpijskih igara nalazi 28 sportova, a na Zimskim olimpijskom igrama ukupno
sedam sportova (Tabela 9). Zimski olimpijski
sportovi Letnji olimpijski
sportovi Sportovi koje MOK priznaje
Bijatlon Streliarstvo Vazduhoplovni sportovi
Bob Atletika Automobilizam
Karling Badminton Bendi
Hokej na ledu Bejzbol Bilijar
Sankanje Koarka Boanje
Klizanje Boks Kuglanje
Skijanje Kanu/Kajak Brid
Biciklizam ah
Konjiki sport Alpinizam
Maevanje Sportski ples
Fudbal Golf
Rukomet Karate
Hokej na travi Softbol
Dudo Spasavanje na void
Moderni pentathlon Motosport
Veslanje Netbol
Jedrenje Orijentiring
Streljatvo Baskijska pelota
Softbol Polo
Sportovi na vodi Reketbol
Stoni tenis Sportovi na rolerima
Tekvondo Skvo
Tenis Surfing
Triatlon Nadvlaenje konopca
Odbojka Podvodni sportovi
Dizanje tegova Skijanje na vodi
Ragbi Vuu
Rvanje
Tabela 9. Sportovi na Letnjim i Zimskim olimpijskim igrama (IOC, 2003.) 32
32 www.olympic.org, od 05. maja 2011. god.
-
38
4.2. Kandidatura za domainstvo Olimpijskih igara
Prilikom izbora odreenog grada za domaina Olimpijskih igara, MOK poverava organizaciju Igara Nacionalnom olimpijskom komitetu drave u kojoj se nalazi grad domain, kao i samom gradu domainu. Poevi od 1896. godine i Atine kao grada domaina, Zimske i Letnje olimpijske igre prole su kroz mnoge gradove koji su bili vrlo uspeni organizatori (Tabela 10).
Tabela 10. Savremene Olimpijske igre33
33 www.oks.org.rs, od 08. februara 2011. god.
Godina Letnje olimpijske igre Zimske olimpijske igre 1896 Atina 1900 Pariz 1904 Sent Luis 1908 London 1912 Stokholm 1916 Tokom prvog svetskog rata igre nisu odrane 1920 Antverpen 1924 Pariz amoni 1928 Amsterdam Sent-Moric 1932 Los Aneles Lejk Plesid 1936 Berlin Garmi - Partenkirhen 1940 - 1944 Tokom drugog svetskog rata igre nisu odrane 1948 London Sent Moric 1952 Helsinki Oslo 1956 Melburn Kortina DAmpeco 1960 Rim Skvo Veli 1964 Tokio Insbruk 1968 Meksiko Siti Grenobl 1972 Minhen Saporo 1976 Montreal Insbruk 1980 Moskva Lejk Plesid 1984 Los Aneles Sarajevo 1988 Seul Kalgari 1992 Barselona Albertvil 1994 Lilehamer 1996 Atlanta 1998 Nagano 2000 Sidnej 2002 Solt Lejk Siti 2004 Atina 2006 Torino 2008 Peking 2010 Vankuver 2012 London
-
39
Dodela Olimpijskih igara je dug proces, koji poinje mnogo godina pre datuma
odravanja igara. Sami zahtevi organizacije jednog sportskog dogaaja takvih
razmera ve u samom startu smanjuju broj kandidata na prilino mali broj. Uzan krug
svetskih metropola koje se kandiduju moraju svojim projektima i planovima koji se
podnose prilikom kandidature ne samo odgovoriti kriterijumima ve ponuditi neto
novo, originalno i ostvarivo.
Svaka kandidatura mora biti dobro voena i sagledana iz mnogo uglova. Od
mnogobrojnih detalja zavisi uspenost kandidature i svaki od njih moe imati
presudnu ulogu u krajnjem ishodu.
Izgradnja iroke baze podrke projektu
Pobeda kandidature i odravanje velikog sportskog dogaaja zahteva snanu
podrku i saradnju od irokog spektra zainteresovanih strana, ukljuujui i javnost,
politike elite, preduzea i lokalne sportske organizacije.
Nedostatak podrke u bilo kojoj od ovih oblasti moe ozbiljno da potkopa anse
kandidata za domaina velikog sportskog dogaaja za uspeh.
Poeti planiranje infrastrukturnih projekata unapred
Da bi se izbegli izgradnju infrastrukture koja ima upotrebnu vrednsot iskljuivo tokom
dogaaja, grad domain bi trebalo da pone planiranje infrastrukturnih projekata
ranije tako da projekti i investicije budu u skladu sa dugoronim planovima izgradnje.
Napraviti iroki ekonomski trag
Kako bi obezbedili iroki i trajan uticaj na lokalnu ekonomiju, organizatori
manifestacije i politike elite moraju da uloe napor da se mala i srednja preduzea
ukljue u iroj meri.
Prevazii politike granice
S obzirom na duge vremenske okvire u vezi sa velikim sportskim dogaajima,
organizacije kao to je Meunarodni olimpijski komitet (MOK) i Meunarodna
federacija fudbalske asocijacije (FIFA) ne moe da preuzme rizik da e, usled
eventualne promene u organima izvrne vlasti, moda doi do smanjivanja ili
povlaenja podrke politike elite za dogaaj. Uspena kandidatura za odravanje
-
40
velikog sportskog dogaaja treba da ima snanu politiku podrku iz svih veih
politikih faktora i elita.
Promovisanje vizije naslea, ali realistine vizije
Graani treba da shvate okvir vizije i da budu ponosni na uzviene ciljeve takve
vizije. Ali oni takoe moraju da razumeju i cene ogromne razmere i sloenost
zadatka koji se pred njih postavlja.
Merljivo iskustvo u organizovanju
Odravanje slinog dogaaja, ak i u manjem obimu - poveava kredibilitet kandidata
i ansu za uspeh kandidature za odravanje velikog sportskog dogaaja. Primer
predstavlja uspeh Brazila i odravanje Panamerikih igara u 2007. godini to je
nesumnjivo pomoglo da osvoji kandidaturu za odravanje Svetski kup u fudbalu
2014. godine, a rezultiralo je organizacijom Olimpijskih igrama 2016. godine. U cilju
postizanja pune prednosti i stvaranja trajnog naslee pozitivnih promena, kandidat za
domaina mora da razume izazove i obavee se da uini ono to je neophodno da
se sa njima uhvati u kotac. Ovo razumevanje i posveenost treba da se postigne
pre nego to se uopte i podnese kandidatura. Skoranja pobeda Brazila kao grada
domaina za Olimpijske igre 2016. godine, jeste rezultat godina priprema i zahtevalo
je duboku posveenost iz irokog spektra zainteresovanih strana kako u javnom tako
i u privatnom sektoru. Takoe, kandidati za domaina moraju da iza sebe imaju i
veliki broj odbijenih ponuda, kako bi konano dobili organizaciju velikih dogaaj, a taj
proces predstavlja ispit podrke javnog i politikog sektora.
Postalo je izuzetno vano za sve gradove i zemlje koje ele da imaju dobru
reputaciju da ugoste veliki dogaaj s vremena na vreme kako bi ojaali svoj globalni
imid i pozicionirali se u svetskoj zajednici. 34
Katalizator za promene
ta ini veliki sportski dogaaj tako monim katalizatorom za promene?
o Globalna panja - Ljudi znaju da svet posmatra i ele da dobro odrade svoj zadatak.
34 Pellegrino G, Hancock H.(2010), A Lasting Legacy How Major Sporting Events Can Drive Positive Change for Host Communities and Economies, Deloitte Touche Tohmatsu, United Kingdom, str. 3
-
41
o Lokalni ponos - Svako eli da njegov grad ili zemlja ostavi dobar utisak.
o Investiranja velikog obima - Veliki dogaaj zahteva velike investicije u infrastrukturi, ime se stvaraju osnove za promene u irokom spektru oblasti.
o Rigidni zahtevi i rokovi - Zahtevi i datum odravanja su fiksne kategorije za svaki dogaaj velikog obima, pa su gradovi domaini i svi koji su ukljueni
neminovno usredsreeni ka ostvarivanju zacrtanih ciljeva.
Neuspeh nije opcija. Pozitivni socio-ekonomski uticaji koji proizilaze iz uspene
kandidature za velike sportske manifestacije su ne samo naknada ili sluajni
sporedni efekti, oni su glavni razlog za organizovanje dogaaja. Sama odluka da se
zatrai organizacija velikog dogaaja je vie podstaknuta eljom da stvori pozitivne i
trajne promene u regionu i donese viestruku korist njegovim stanovnicima.
U tabeli broj 11, nalazi se pregled ciljeva gradova domaina Olimpijskih igara u
periodu od 1972 2008. godine: Minhen Montreal Moskva L.A. Seul Barselona Atlanta Sidnej Atina Peking
Poznatost drave
Poznatost grada
Politiki sistem Budui partner
Privlaenje investicija Turizam
Nova radna
mesta Lokalna
ekonomija Urbana
izgradnja: Stanogradnja
Komercijalni
sadraji Putevi i
infrastruktura Sportska
infrastruktura
Tabela 11. Ciljevi gradova domaina Igara 1972 - 200835
35 Preuss H.(2008), Economics of the Olympic Games, Beijing 2008, str. 30
-
42
Kako bi se ovi ciljevi ispunili neophodno je obezbediti zdrave i sigurne izvore
finansiranja, koji su dovoljni da osiguraju uspean zavretak ove velike investicije.
U dosadanjoj istoriji igara identifikovana su tri modela finansiranja Olimpijskih igara:
1. Javno Vei deo sredstava dolazi od drave, tj. Vlade te drave. Najbolji primeri
za ovo su Moskva 1980. godine, Montreal 1976. kao i Minhen 1972 godine.
2. Privatno Vei deo sredstava dolazi iz privatnog sektora industrije. Najbolji
primer za ovo je Los Aneles 1984. godine.
3. Meoviti model Predstavlja zajedniki nastup javnih i privatnih finansijera.
Sidnej 2000. godine je najbolji primer za ovakvu vrstu finansiranja. 36
36 Trkulja M. (2008), Marketing sportskog dogaaja, Alpha design, Beograd, str. 68
-
43
V ZNAAJ OLIMPIJSKIH IGARA ZA GRAD DOMAINA
Vani sportski dogaaji, iako traju svega nedelju ili dve, poseduju veliki znaaj za
organizatore, gledano i na kratkoronom i na dugoronom planu. Iako predstavljaju
znaajni finansijski poduhvat, oni vraaju globalnu medijsku pokrivenost koja se ne
moe ostvariti ni na koji drugi nain. Legati ovakvih dogaaja su multidisciplinarni po
svojoj prirodi, dinamini su i definiu kako lokalne tako i globalne faktore.
Zaostavtina se razlikuje u odnosu na gradove domaine, dogaaje koji su u pitanju
kao i u vremenu u kom se odravaju.
Neki od pozitivnih aspekata su:
novi sportski objekti,
opta infrastruktura,
oivljavanje urbanih sredina,
meunarodna reputacija,
poveani obim turista koji dolaze,
poveanje nivoa javnih institucija,
stvaranje novih radnih mesta,
meu regionalna saradnja,
marketinke aktivnosti koje su dobre za grad domaina,
obnavljanje jedinstva zajednice,
obrazovanje,
iskustvo i znanje za voenje jednog takvog projekta.37
Ove prednosti su uobiajeni razlozi zbog kojih su gradovi zainteresovani da budu
domaini velikim sportskim manifestacijama.
37 Preuss H. (2006), Lasting Effects of Major Sporting Events, objavljeno na www.idrottsforum.org (ISSN 16527224) 20061213, str. 13
-
44
Postoje tri primarna razloga za ekspanziju i konstantan rast stepena privlanosti
velikih dogaaja:
1. Prvi razlog lei u kontinuiranom razvoju tehnologija koje slui za masovnu
komunikaciju a koje su stvorile neverovatno veliku populaciju irom sveta koja prati
globalne dogaaje kao to su Olimpijske igre ili Svetsko prvenstvo u fudbalu.
2. Drugi razlog jeste formiranje partnerstva koje povezuje sport, medije i
korporativno drutvo. To partnerstvo je transformisalo profesionalni sport krajem 20.
veka. Kroz razliite modele prodaje sponzorskih prava, ekskluzivnih prava na
emitovanje i prihod od tzv. merendajzinga, odnosno prodaje robe sa oznakom
velikog dogaaja, sponzori su podsticani od strane sportskih federacija i udruenja
da se prikljue.
3. Poslednji, trei razlog zbog kojeg je interesovanje za velike dogaaje naglo
poraslo i prevazilo granice jedne zemlje, lei u turistikom potencijalu svakog grada
domaina velikog dogaaja. 38
Organizacija sportskih dogaaja od vrhunskog nacionalnog znaaja predstavlja veliki
izazov, koji u isto vreme prua dravi i gradu domainu brojne prilike za promociju i
obnavljanje i izgradnju novih sportskih i infrastrukturnih kapaciteta.
Oni predstavljaju vane elemente u odreivanju smera u kojem e se neka nacija
kretati u odnosu na meunarodnu i svetsku zajednicu. Osim gore navedenih, postoje
i drugi razlozi zbog kojih sportski dogaaji zauzimaju vanu ulogu u transformaciji
moderne urbane sredine, a slue i kao prenosioci aktuelnih arhitektonskih
dizajnerskih tradicija i stremljenja koje transformiu sportske dvorane u element
modernog urbanizma. 39
Veliki sportski dogaaji se mogu posmatrati kao svojevrstan stimulus za promene, on
ubrzava ekonomski, politiki, drutveni razvoj dok u isto vreme podie globalni rejting
grada domaina.
38 Denis M, Dischereit E, Song D & Werning R. (1988) Kein Land fur friedliche Spiele Reinbeck Rororo 39 Horne J, Manzenreiter W.(2006), An Introduction to the Sociology of Sports Megaevents, The Editorial Board of the Sociological Review, Blackwell Publishing Ltd. Oxford, str. 1
-
45
Grad moe da iskoristi ovaj potencijal za bri rast i stremljenje napred, kao i da
donese veliki broj reenja za razna gorua pitanja i aktivnosti koje bi, u suprotnom,
predstavljale beskonanu debatu i bile bi optereene birokratskim procedurama.
Ovaj potencijal prua zajedniku taku na koju se treba fokusirati kako bi se okupio
ljudski kapital u cilju daljeg razvoja infrastrukture, pod datim rokom zavretka koji je
jasno definisan i ne prua mnogo prostora za manevrisanje i odlaganje. Dok ih ceo
svet gleda i prati radove, ovo predstavlja jak razlog za pravovremeno delovanje.
Ciljevi za prihvatanje odravanja velike sportske manifestacije u nekom gradu iznose
saradnju javnog sektora, privatnog i zajednice kao ravnopravnih partnera u prvi plan.
Takoe pomae da se odbace stare nesuglasice i razmimoilaenja meu politikim
partijama i razliitih nivoa vlasti (lokalne, regionalne i republike). Takoe pomae
efikasnost izvrne vlasti i stvara merne alate za ideje i vidove ponaanja kao to su
zatita i ouvanje ivotne sredine, diverzifikovanost i angaovanje lokalne zajednice.
40
Velike sportske manifestacije postiu snane efekte:
drutvene,
kulturne,
ekoloke,
politike,
ekonomske
Ovi efekti predstavljaju snane i jake razloge za grad i dravu da se odlue da
prihvate organizaciju velikog sportskog dogaaja.
40 Pellegrino G, Hancock H.(2010), A Lasting Legacy How Major Sporting Events Can Drive Positive Change for Host Communities and Economies, Deloitte Touche Tohmatsu, United Kingdom, str. 1
-
46
5.1. Drutvene koristi grada domaina Olimpijskih igara
Odravanje velikih sportskih dogaaja je oduvek predstavljalo alat za razvoj urbanih
zajednica, kao i za podsticanje drutvene inkluzije i smanjenje stope kriminala. Rio
de aneiro e iskoristiti priliku organizacije letnjih Olimpijskih igara 2016. godine da
se obrauna sa kriminalom i socijalnim problemima koji ga optereuju.
Osim ovih, pozitivni drutveni efekti mogu biti i:
razmena iskustava,
izgradnja nacionalnog i lokalnog ponosa,
poveano uee drutva, kao i
irenje kulturnih perspektiva. 41
5.1.1. Razmena iskustava
Veliki sportski dogaaji su obino propraeni uz festivalsku atmosferu. Sa teorijskog
aspekta, festivali mogu imati ulogu u suoavanju sa drutvenim krizama u kontekstu
globalizacije. Hjuz (Hughes) predlae da je rastue interesovanje u proslavama od
1990-ih povezano sa upotrebom drutvene strategije kako bi se suoili sa rastuom
pojavom otuivanja i nesigurnosti koja se osea na javnim mestima. I zaista, festivali
su bili, sa istorijskog aspekta, korieni kao mehanizmi kroz koje su se plasirali
identiteti drutva, slavile vrednosti lokalne zajednice i uvrivale drutvene veze. 42
Sportski dogaaji simbolizuju zajednike vrednosti i nezavisnost drutvenih grupa,
oni doprinose stvaranju dobrih veza i smanjenju tenzija. Prema Bonmejsonu
(Bonnemaison) dogaaji ovog tipa mogu da poslue kao inicijalna varnica koja e
upaliti drutvenu vatru. 43
41 Allen J, O`Toole W, McDonnell I, & Harris R.(2002), Festival and Special Event Management. John Wiley & Sons Australia Ltd., Brisbane Milton, str. 2630 42 Hughes G.(1999), Urban revitalization The Use of Festive Time Strategies, Leisure Studies the Journal of the Leisure Studies Association, Volume 18. Routledge, UK, str. 119135 43 Oldenboom E.(2006), Costs and Benefits of Major Sports Events A Case Study of Euro 2000. MeerWaarde Onderzoeksadvies, Amsterdam, Netherlands, str. 22
-
47
5.1.2. Izgradnja nacionalnog i lokalnog ponosa
Ponos zbog odravanja velikom sportskog dogaaja u nekoj zajednici izaziva
emocije koje ukljuuju lokalnu spoznaju sopstvenog identiteta, vizije i motivacije.
Moe da poslui i pri korekciji pogleda drutva na grad u kom ive i na njihovu
zajednicu. Barselona, grad u kojem su se odrale letnje Olimpijske igre 1992, bio je
dugo godina u senci Madrida, ali stekao je veliki zamah koji je iskorien da bi se
pariralo glavnom gradu. 44
Olimpijske igre u Seulu 1988 su kreirale nacionalnu perspektivu, oseanje vitalnosti,
uea, priznavanja i meunarodnu percepciju kao grada koji je moderan i koji prati
moderne tokove savremene tehnologije.
Sa druge strane, veliki sportski dogaaji mogu se sagledati od strane lokalnog ivlja
kao nametanje spolja i to predstavlja osnovni razlog zato se uee zajednice
smatra kao kljuan za planiranje nekog dogaaja. 45
5.1.3. Poveano uee drutva
Usled visokog nivoa aktivnosti koji je direktno vezan za pripreme i trajanje dogaaja
potrebno je poveati drutveni identitet.
Dodatno, drutvena korist od sportskih dogaaja ukljuuje:
o razvoj linih vetina lanova organizacionog komiteta,
o razvoj linih vetina administratora klubova i organizacija,
o spajanje razliitih pojedinaca iz sveta sporta,
o spajanje razliitih grupa, koje se inae ne bi upustile u meusobnu interakciju.
Sve ove aktivnosti su u cilju stremljenja ka poveanju drutvene interakcije,
ukljuenosti svih struktura razliite starosti, ukljuivanju inilaca koji nisu
44 Pellegrino G, Hancock H.(2010), A Lasting Legacy How Major Sporting Events Can Drive Positive Change for Host Communities and Economies, Deloitte Touche Tohmatsu, United Kingdom, str. 8 45 Hiller H.(1998), Assesing the Impact of Mega Events A Linkage Model, Current Issues in Tourism Vol. 1 No. 1, Routledge, UK, str. 4757
-
48
permanentno prisutni u sportu, ukljuivanju drutvenih grupa, pojaavanju vidljivosti
slabije eksponiranih sportova, pojaavanju regionaln
top related