najbolji ti je prijatelj koji te nečemu naući ”

Post on 30-Oct-2021

2 Views

Category:

Documents

0 Downloads

Preview:

Click to see full reader

TRANSCRIPT

Tjelesne aktivnosti u funkciji rasta i razvoja mladih

” najbolji ti je prijatelj koji te nečemu naući ”

predavač: dr. sci. Bajro Grozdanić

Sarajevo, 25. 02... 2010.

Tjelesne aktivnosti u funkciji rasta i razvoja mladih

” najbolji ti je prijatelj koji te nečemu naući ”

predavač: dr. sci. Bajro Grozdanić

Sarajevo, 25. 02... 2010.

• Gudjons.H

• “dijete se samo razvija na više –manje prirodan način, analogno organskom rastu “ poput biljke” vaspitanje tu znači prateće

• puštanje rastenja.• Odgajatelj liči vrtlaru ,koji njegom i zaštitom

pomaže proces razvoja koji se –kao prirodan –zbiva sam od sebe”

• Konačan razvoj čovjeka koliko god ovisi od genetike –nasljeđa,prirode ili Božijeg davanja isto toliko ovisi od sistematskog, planskog, organizovanog i trajnog uticaja na tok tih promjena i životnih aktivnosti.

• Na uspjeh učenika u učenju i njihovom cjelokupnom općem obrazovanju i odgoju djeluje niz faktora, od njihovih tjelesnih sposobnosti, psihičkih mogućnosti,duhovnih vrijednosti te strukture same porodice kao i strukture obrazovnog sistema i organizacije nastavnog procesa.

• ipak u konačnoj varijansi opšteg uspjeha-sposobnosti nastavnika i njegova stručnost imaju poseban doprinos.

rezultati dosadašnjih istraživanja

• negativni uticaj na najmlađu populaciju• rast i razvoj mladog organizma i njihovih

funkcija zavisi od pravovremene i adekvatne stimulacije

• osnovni i dobro poznati način poz.stimulacije na organizam je kretanje i tjelesna aktivnost

Aktivnosti djece koja su period rata provela u Bosni i Hercegovini

• učenik kao bio-psiho-socijalno biće • uspješnost ovog transformacionog procesa ovisi od :• somatskih dimenzija-tjelesnog razvoja i tjel.sposobnosti• kognitivnih dimenzija ili sposobnosti koje omogućavaju

prijem, prenos i informacija preradu što se ostvaruje u kontaktu ličnosti sa okolinom

• baza nisaone ,svjesne aktivnosti i bez njih nije moguće sprovoditi metodske postupke , analizu ili rukovoditi svim misaonim operacijama u procesu odgoja i obrazovanja

• konativne karakteristike su odgovorne za modalitete ljudskog ponašanja

• normalni i patološki modaliteti ponašanja• normalni modaliteti -stepen adaptacije nije poremećen• stepen urođenosti 50 %• afektomimija• inteligencija• ego snaga• dominacija• sugestija• individualizam i dr.

• patološki modaliteti ponašanja -stepen adaptacije smanjenpredpostavlja se da patološki konativni faktori ili modaliteti ponašanja imaju fiziološku osnovu i izazivaju poremećaje u u integraciji ličnosti, čime je narušena ravnoteža između procesa razdraženja i kočenja.

• patološki modaliteti ponašanja • anksioznost• fobičnost• opsesivnost• depresivnost• hipersenzitivnost• agresivnost• šizoidnost idr.• koeficijent urođenosti 82.• uticaj na smanjenje ovih faktora –veoma mali

tjelesna vježba

nastavnik kao emocionalna i volitivno razvijena ličnost• odnos prema učenicima odražava specifičnost

našeg karaktera naša gledanja na ovozemaljski svijet

• naš odnos prema gospodaru• životna opredjeljenja• kulturnu širinu i dubinu

• igra služi pripremanju za život• najuspješnije odgojno sredstvo tjelesnog

vježbanja

Isa a.s.Ptica,koja nije dobila perje i krila,ona je svakoj mački lak zalogaj,kad ptiče dobije krila ono će samo po sebi poletjeti. • korelacija pedagoga i nastavnika TIZO-a

• Hvala na strpljenju!

dijete se razvija na više –manje prirodan način,”analogno organskom rastu “, poput biljke,”

odgajanje tu znači prateće puštanje rastenja “Odgajatelj liči vrtlaru, koji njegom i zaštitom pomaže proces razvoja,

koji se kao prirodan – zbiva sam od sebe”( Gudjons, H. )

dijete se razvija na više –manje prirodan način,”analogno organskom rastu “, poput biljke,”

odgajanje tu znači prateće puštanje rastenja “Odgajatelj liči vrtlaru, koji njegom i zaštitom pomaže proces razvoja,

koji se kao prirodan – zbiva sam od sebe”( Gudjons, H. )

Nastavni plan osnovni školski dokument na osnovu koga se dalje nastavljaju nastavni programi.On je temelj za raspored časova i organizaciju rada škole po danima.

Na osnovu NP se utvrđuje koji će se predmeti i sa kolikim brojem časova (uči) u nastavni plan za školu određenog tipa.

Na to odlučujuće utječe sistem vrijednosti negog društva i u suštini trebala bi biti neka ravnoteža između potreba ličnosti ( učenika) i potreba društva.

Rat, potrebe učenika, društva, zahtjevi tradicije, kulturni, naučno-tehnološki zahtjevi i dr.

NP posebno kod TIZO-a ima svoje specifičnosti-oblastioblici obrade nastavnog gradiva:

linearni-zadatak se realizira jedan za drugim simultani- istovremeno više zadatakakombinovani ili spiralni oblik

Nastavni plan osnovni školski dokument na osnovu koga se dalje nastavljaju nastavni programi.On je temelj za raspored časova i organizaciju rada škole po danima.

Na osnovu NP se utvrđuje koji će se predmeti i sa kolikim brojem časova (uči) u nastavni plan za školu određenog tipa.

Na to odlučujuće utječe sistem vrijednosti negog društva i u suštini trebala bi biti neka ravnoteža između potreba ličnosti ( učenika) i potreba društva.

Rat, potrebe učenika, društva, zahtjevi tradicije, kulturni, naučno-tehnološki zahtjevi i dr.

NP posebno kod TIZO-a ima svoje specifičnosti-oblastioblici obrade nastavnog gradiva:

linearni-zadatak se realizira jedan za drugim simultani- istovremeno više zadatakakombinovani ili spiralni oblik

sedmični fond sati, po predmetima u N. planu ovisi od njihovog značaja za odgoj i obrazovanje, složenosti materije koja se u njima izučava.

Nastavni programi različito se definiraju u pedagoškoj literaturi.Jedni ga definiraju kao sistem sadržaja podjeljenih prema nastavnom planu, drugi koji je realniji da je to školski dokument kojim su propisani nastavni sadržaji po predmetima iz N. plana.

Ustvari nastavni program je niz odluka kojima se odlučuje prvo o tome “ što se i zašto uči, a zatim kako i čime.

Nastavnik u svom programiranju odlučuje kojim metodama,oblicima rada treba ostvariti sve ciljeve i zadatke nastavnog predmeta.

sedmični fond sati, po predmetima u N. planu ovisi od njihovog značaja za odgoj i obrazovanje, složenosti materije koja se u njima izučava.

Nastavni programi različito se definiraju u pedagoškoj literaturi.Jedni ga definiraju kao sistem sadržaja podjeljenih prema nastavnom planu, drugi koji je realniji da je to školski dokument kojim su propisani nastavni sadržaji po predmetima iz N. plana.

Ustvari nastavni program je niz odluka kojima se odlučuje prvo o tome “ što se i zašto uči, a zatim kako i čime.

Nastavnik u svom programiranju odlučuje kojim metodama,oblicima rada treba ostvariti sve ciljeve i zadatke nastavnog predmeta.

Nastavnik-racionalna ličnost

Emocionalna i volitivno razvijena ličnostSpecifikum našeg terperamenta

Crte našeg karaktera

Naša gledanja na ovozemaljski svijet i životOdnos naš prema Stvoritelju

Opredjeljenja, zrelost, kulturna širina i dubina

Emocionalno reagiranjeMotive za odlučivanje

Snagu i sposobnost i istrajnost njegova karakteraDruštvena, kulturna, vjerska opredjeljenja

Osjećaje i njihove intereseCjelokupnu ličnost,mišljenje, promišljanje, spontano

reagiranje,čudno ponašanje,uplašenost,komplekse idr.

Ciljevi odgoja iz historiskig predleda svatanja pojma odgoja i određivanja njegovog cilja, može se uočiti stalna težnja za harmoniskom odgajanju čovjeka, tj. to je harmoniski razvijena ličnost u tjelesnom, intelektualnom, moralnom,estetskom, radno-tehničkom i duhovnom pogledu.kada je u pitanju školski institucionalni odgoj bitno je dodati sintagmu-osposobljavanje za samo obrazovanje.cilj tjelesnog odgoja je fizički razvitak kao biološki procesk vantitativnih i kvalitativnih promjena prirodnih morfoloških i funkcionalnih struktura i svojstava organizma,tokom života bez obzira što je tjelesni razvitak uslovljen i zakonima nasljedstva.Ipak to je proces kojim se može upravljati, utoliko prije što je “povezan sa zakonom jedinstva organizma i sredine” i zavisi od uvjeta života čovjeka. ( faktor vremena i okruženja, nekad i sad 2 sata ).

A) VARIJABLE ZA PROCJENU TJELESNOG RAZVOJA:1. VISINA TIJELA; 2. MASA TIJELA

B)VARIJABLE ZA PROCJENU KOŽNOG NABORA:1. KOŽNI NABOR TRICEPSA;2. KOŽNI NABOR BICEPSA;3. KOŽNI NABOR SUBSCAPULAR; 4. KOŽNI NABOR SUPRAILIAC;I5. KOŽNI NABOR – LIST.

A)

Morfološke karakteristike

0102030405060708090

1st Qtr 2nd Qtr 3rd Qtr 4th Qtr

EastWestNorth

1. ZA RAVNOTEŽU- FLAMINGO;2. ZA BRZINU POKRETA- TAPING RUKOM;3. ZA GIPKOST- DOHVAT U SIJEDU;4. EKSPLOZIVNA SNAGA- SKOK U DALJ IZ MJESTA;5. STATIČKA SNAGA- SNAGA [AKE;6. SNAGA TRUPA- LEŽANJE SIJED;7. FUNKCIONALNA SNAGA- IZDRŽAJ U ZGIBU;8. BRZINA TRČANJA I AGILNOST- TRČANJE 10X5m 9. AEROBNA IZDRŽLJIVOST- TRČANJE 20 METARA SA UBRZANJEM (TAMO-AMO)

u školskoj 2007/08 I 2008/09 godini izvršio sam 97 uži stručnih uvida u rad nastavnika TIZO –a56- osnovnr škole41- srednje škole

osnovne škole sredne školeocijene:

naročito se istiće- 10 7istiće se- 16 20dobar - 20 7zadovoljava - 6 5ne zadovoljava - 4 2

u školskoj 2007/08 I 2008/09 godini izvršio sam 97 uži stručnih uvida u rad nastavnika TIZO –a56- osnovnr škole41- srednje škole

osnovne škole sredne školeocijene:

naročito se istiće- 10 7istiće se- 16 20dobar - 20 7zadovoljava - 6 5ne zadovoljava - 4 2

• godišnji program rada• operativni plan• testiranje• pripreme• usklaženost programa i realizacije sa NPP• realizacija zadataka TIZO-a• realizacija sata • ocijenjvanje• napomena:

:

Motoričke sposobnosti

top related