net | nacionalni energetski tjednik | vol. 01

Todorić želi postati i energetskim magnatom pa vrlo često niču novi projekti u naftnom, bioplinskom pa čak i solarnom sektoru.

Tomislav Marjanovićtomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Todorić želi postati i ener-getskim magnatom pa vrlo često niču novi projekti u naft-nom, bioplinskom pa čak i so-larnom sektoru. Agrokoru ide i energetika, a sudeći po bro-ju kupaca i kontinuirano (od dana otvaranja) 10 lipa nižoj cijeni derivata na postajama KONZUM benz-a u odnosu na konkurenciju, čini se da će energetski biznis obitelji Todo-rić ubrzo postati još jedna stra-teška grana koncerna Agrokor.

Povezane tvrtke prošle su go-dine poslovale s gubitkom – ali to je tek logični investicijski početak pa je za očekivati kako će nakon realizacije svih za-mišljenih projekata i njihovog puštanja u pogon ovo biti no-vi uspješni potez Ivice Todorića.

Tvrtka Agrokor Energija d.o.o. osnovana 2010. godine s te-meljnom djelatnošću proiz-vodnje, distribucije i trgovi-ne električnom energijom, u 100%-otnom vlasništvu Agrokor-Trgovine d.d., prošle je godine ostvarila 21 tisuću kuna prihoda te 623 tisuće kuna ra-shoda, pokazuju podaci obja-vljeni na stranicama Poslov-na.hr. Ta je tvrtka zaključno s krajem prošle godine ostvari-la gubitak u visini od 601,9 ti-suća kuna, ali je zabilježila vi-

sokih 13,86 milijuna kuna vri-jedne dugotrajne materijalne imovine.

Direktor te tvrtke Herman Sei-dl, dipl.ing., povezan je i s tr-govačkim društvom Energija Gradec d.o.o. u kojoj također obnaša dužnost direktora, a koja je u 100%-otonom vlas-ništvu tvrtke Agrokor Energi-ja d.o.o.. Uz jednaku djelatnost kao i tvrtka Agrokor Energija d.o.o. te osnovana 2011. godi-ne, tvrtka je 2012. godine za-bilježila prihod od 12,67 miliju-na kuna te gubitak u iznosu od 53,5 tisuće kuna, ali je također zabilježila visokih 29,69 miliju-na kuna vrijedne dugotrajne materijalne imovine.

KONZUM benz, Agrokor Energija i Energija Gradec: Ide li Agrokoru energetika?55 MILIJUNA Toliko je uloženo u prvo bioplinsko postrojenje čije je građenje trajalo 11 mjeseci te koje će isporučiti 8.300 MWh električne energije godišnje

Cijeli članak pročitajte na:SPECIJAL

NETnacionalni energetskit j e d n i k

ENERGETSKE NOVOSTI, ANALIZE I KOMENTARI | GODINA 01 | BROJ 01 | ENERGO MEDIA SERVIS ZAGREB

FOTO: ENERGO MEDIA

ll Na sjednici Opće skupšti-ne EUROPEX-a (Association of European Power Exchanges) održanoj 3.5.2013. u Oslu... Stranica 03

ll Postrojenja za solarno daljinsko grijanje (SDH) pred-stavljaju tehnologiju korišten-ja sunčeve energije velikih razmjera... Stranica 04

ll Cijena industrijskog plina 2012. godine bila je 4 puta niža u SAD-u nego u Europi, a po ci-jenama električne energije Eu-ropa je... Stranica 11

NEWSHROTE postao članom EUROPEX-a

NACIONALNEPrimjena solarnog daljinskog grijanja

NEWS

Integrirane SE: Ishođenje dozvole za trajni pogon Stranica 02

HGK od koristi klasteru Inteligentna energijaNACIONALNE VIJESTIStranica 04

Razivitak održivog tržišta toplinske energije iz bioplinskih postrojenjaMEĐUNARODNE VIJESTIStranica 10

MEĐUNARODNESummit o poreznim utajama i energiji

TJEDAN 01 | SVIBANJNET

2 NEWS

Dokumenti koji nisu valjani ili koji se ne dostave u propisanim rokovima neće se razmatrati.

Tomislav Marjanovićtomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Sukladno članku 14. sta-vka 5. Tarifnog sustava za pro-izvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN broj 63/12, 121/12 i 44/12) Ugovor o otku-pu električne energije koji je sklopljen s Hrvatskim opera-torom tržišta energije d.o.o. primjenjuje se (stupa na sna-gu) s danom prvog očitanja obračunskog mjernog mjesta postrojenja, odnosno nakon iz-davanja odgovarajuće potvrde kojom se stječe pravo na traj-no priključenje postrojenja na elektroenergetsku mrežu izda-nu od operatora sustava (Doz-vola za trajni pogon).

Da bi se odredilo pravo na otkup električne energije iz postrojenja korisnici su dužni, prije primjene ugovora o otku-pu električne energije, dostavi-ti HROTE-u dokaz da je izgradn-ja postrojenja izvršena od stra-ne ovlaštenog instalatera.

Dokaze temeljem kojih se može izvršiti korekcija ili

uvećanje poticajne cijene ko-risnici su dužni dostaviti u roku od 15 dana od dana početka primjene Ugovora o otkupu. Dokumenti koji nisu valjani ili koji se ne dostave u propisnim rokovima neće se razmatrati.

Budući je informacija o datu-mu ulaska postrojenja u traj-ni pogon dostupna tek u na-rednom mjesecu nakon što HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. HROTE-u dos-tavi presliku dozvole za trajni pogon, moguće je kašnjenje u utvrđivanju prava na otkup električne energije po poti-cajnoj cijeni, odnosno određi-vanju visine tarifne stavke, a posljedično tome i kašnjenje s početkom isplate poticaja.

Kako bi HROTE mogao pra-vovremeno utvrditi činjenično stanje, a time na vrijeme izvrši-ti obvezu isplate poticaja mo-le se korisnici da HROTE-u dos-tave obavijest o ulasku postro-jenja u trajni pogon, bilo dosta-vom kratke obavijesti ili dosta-vom preslike dozvole za trajni pogon i to u što kraćem roku od dana njenog izdavanja na adresu elektroničke pošte Od-jela za sustav poticanja obno-vljivih izvora energije i kogene-racije oieik@hrote.hr.

Obzirom da s danom početka

trajnog pogona definira-nog u Dozvoli za trajni pogon započinje primjena Ugovora o otkupu, HROTE upozorava ko-risnike da je s danom početka primjene Ugovora o otkupu istekao rok za dostavu dokaza da je postrojenje izgrađeno od strane ovlaštenog instalatera. Sve dodatne informacije može-te dobiti na www.hrote.hr.

Integrirane SE: Ishođenje dozvole za trajni pogonHROTE Da bi se odredilo pravo na otkup električne energije iz postrojenja korisnici su dužni, prije primjene ugovora o otkupu električne energije, dostaviti HROTE-u dokaz da je izgradnja postrojenja izvršena od strane ovlaštenog instalatera.

FOTO: MEDIA SERVIS

R WE AG Energetsko tržište treba jedinstvena europska rješenjaVažno je brzo postići politički dogovor o dugoročnim ciljevima smanjenja CO2...

Marin Pasarićmarin.pasaric@croenergo.eu

ll Osam velikih europskih energetskih kompanija uputilo je, uoči sastanka Europskog vi-jeća, apel vodećim europskim političarima s ciljem privlačen-je pažnje državnika i vlada u rješavanju izazova sa kojima se trenutno suočava tržište ener-gije. Potpisnici apela su izvršni direktori tvrtki Enel, ENI, E.on, GasNatural Fenosa, GasTer-ra, GDF Suez, Iberdrola i RWE.

Potpisnici, između ostalog, zahtijevaju da se prilikom os-

mišljavanja budućih tržišta energije u obzir uzme koordini-rani pristup na europskoj razini u kojem bi se sva imovina ko-ja pridonosi sigurnosti opskr-be plaćala na pravičan i prikla-dan način.

Osim toga, obzirom na reforme europskog trgovanja emisija-ma, potpisnici su složni da bi se realni i stabilni ciljevi smanjen-ja emisija trebali pomaknuti za razdoblje nakon 2020. godine.

Peter Terium, predsjednik Uprave RWE AG, ovim je pu-tem izjavio: "U posljednjih ne-koliko mjeseci podržali smo strukturnu reformu europ-skog trgovanja emisijama. Ovaj ekonomski instrument dokazao je svoju vrijednost te

smo uvjereni kako će i dalje biti najbolji način za postizanje EU ciljeva zaštite klime. U pogle-du nadolazeće reforme, važ-no je brzo postići politički do-govor o dugoročnim ciljevi-ma smanjenja CO2 što će u ko-načnici dovesti i do strožeg pu-ta za smanjenje emisija CO2 i nakon 2020. Stroži put može biti popraćen i trajnim ukidan-jem kvota, no samo ukoliko je ova mjera u potpunosti us-postavljena kao dio političke odlučnosti vezane uz dugoro-čne ciljeve smanjenja emisija. Veza sa politikom vrlo je važna jer jedino sa stabilnim dugoro-čnim političkim okvirima tržiš-te trgovanja emisijama u EU može uspješno funkcionirati. Mi smo i dalje vrlo skeptični glede kratkoročnih selektiv-

nih intervencija na tržištu ob-zirom da one ništa ne mijenjaju na strukturalnoj razini već sa-mo uzrokuju veću tržišnu ne-sigurnost. Jednokratne mjere i mjere poduzete u pojedinim zemljama jednostavno nisu od koristi. Moramo pronaći europ-ska rješenja".

U zajedničkom priopćenju di-rektori energetskih kompa-nija izjavili su kako trenutni nedostatak vidljivosti ener-getske politike i regulatorna neizvjesnost dovode do ne-dostatka energetskih ulagan-ja koji će u konačnici imati ne-gativne učinke na sigurnost opskrbe, zapošljavanja i po-novnog pokretanja europ-skog gospodarstva. Status quo jednostavno nije opcija.

ll Europski parlament odo-brio je novu Direktivu o sigur-nosti aktivnosti vezanih uz off-shore istraživanja i vađenje naf-te i plina.

Prema novoj Direktivi, tvrtke koje djeluju u sektoru nafte i plina morati će podnositi opšir-nija sigurnosna izvješća, a nji-hova sposobnost pokrivanja

potencijalnih naknada štete morati će biti osigurana iz re-dovitog poslovanja i to prije sa-mog početka bušenja. U opšir-nom sigurnosnom izvješću, tvrtke će morati navesti poje-dinosti o samoj instalaciji za bušenje, potencijalnim velikim opasnostima te aktivnostima koje će biti poduzete u namjeri zaštite radnika. Offshore tvrtke

će morati osigurati i interno iz-vješće o hitnim intervencija-ma u kojem se navodi oprema i sredstva na raspolaganju te akcijski plan u slučaju nezgode.

Direktiva od tvrtki zahtijeva dokazivanje dovoljnog broja fizičkih, ljudskih i financijskih resursa kako bi se smanjila mogućnost i opseg nesreće.

EU Veći stupanj sigurnosti za offshore istraživanja

3SVIBANJ | TJEDAN 01NET

NEWSNACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

FOTO: ENERGO MEDIA | NABUCCO

HERA Do kraja mjeseca savjetovanje o Prijedlogu Metodologije za utvrđivanje iznosa tarifnih stavki za transport plina

Osnova za izradu Prijedloga Metodologije je Tarifni sustav za transport prirodnog plina, bez visine tarifnih stavki.

Tomislav Marjanovićtomislav.marjanovic@news.paper

ll Hrvatska energetska regu-latorna agencija (HERA) izvijes-tila je zainteresiranu javnost o pokretanju javne rasprave vezano uz Prijedlog Metodo-logije za utvrđivanje iznosa ta-rifnih stavki za transport pli-na. Javna rasprava traje sve do 31.05.2013.

U skladu sa Zakonom o ener-giji, metodologija se temelji na

opravdanim troškovima poslo-vanja, održavanja, zamjene, iz-gradnje ili rekonstrukcije ob-jekata i zaštite okoliša te omo-gućava ostvarenje odgova-rajućeg povrata na razumno uložena sredstva. Model re-gulacije, tj. metodologija za utvrđivanje tarifnih stavki u prijedlogu Metodologije zas-niva se na metodi poticajne re-gulacije, odnosno na metodi maksimalno dozvoljenog pri-hoda, dok se raspodjela doz-voljenog prihoda i utvrđivan-je tarifnih stavki zasniva se na ulazno-izlaznom modelu (eng. entry-exit model). Prema pri-jedlogu Metodologije, prvo re-gulacijsko razdoblje započinje 1. siječnja 2014. i završava 31. prosinca 2016.

Prijedlogom Metodologije se određuje: model regulacije energetske djelatnosti trans-

porta plina, formula i elemen-ti za izračun dozvoljenog pri-hoda operatora transportnog sustava, postupak revizije doz-voljenog prihoda, raspodjela dozvoljenog prihoda te način, elementi i kriteriji za izračun vi-sine tarifnih stavki, koeficijenti za izračun naknada za korišten-je kapaciteta transportnog sus-tava i za prekoračenje ugovore-nog kapaciteta transportnog sustava, obračun naknade za korištenje transportnog sus-tava za korisnika transportnog sustava, postupak podnošen-ja zahtjeva za određivanje, od-nosno promjenu iznosa tarif-nih stavki i dostava podataka i dokumentacije, podaci, doku-mentacija i ostale podloge ko-je se koriste za izračun i za re-viziju dozvoljenog prihoda te podaci, dokumentacija i osta-le podloge koje se koriste za izračun iznosa tarifnih stavki.

Novosti iz svijeta energetike pratite na:www.croenergo.eu

ll Na sjednici Opće skupšti-ne EUROPEX-a (Association of European Power Exchanges– udruženje europskih burzi energije) održanoj 3.5.2013. godine u Oslu, HROTE je primljen u punopravno član-stvo EUROPEX-a. EUROPEX e neprofitno udruženje europ-skih burzi energije sa sjedištem u Bruxellesu koje zastupa inte-

rese današnjih 20 članova na EU razini odnosno usklađu-je provedbu europskih ener-getskih ciljeva zajedno s euro-pskim regulatornim agencija-ma i operatorima prijenosnih sustava. EUROPEX posebno vo-di brigu o promoviranju uloge burzi energije u pogledu osi-guranja veće razine natjecan-ja tržišnih sudionika putem raz-

vidnosti formiranja cijene tr-govanja s konačnim ciljem us-postave jedinstvenog europ-skog tržišta električne energi-je i plina na decentraliziranim osnovama putem provedbe projekta PCR (Price Coupling of Regions – cjenovno povezi-vanje regija). S datumom stu-panja HROTE-a u punopravno članstvo EUROPEX-a započeo

je novi EU razvojni put HRO-TE-a s temeljnim ciljem una-pređenja i usklađivanja da-našnjeg poslovanja s opera-torima tržišta energije i bur-zama energije u EU, pri čemu je uspostava hrvatske bur-ze električne energije i nje-no povezivanje sa susjednim EU burzama električne ener-gije od prioritetne važnosti.

HROTE HROTE postao članom udruženja europskih burzi energije

ll Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak pustio je u rad magis-tralni plinovod Benkovac – Du-gopolje, četvrti dio plinovod-nog sustava Like i Dalmacije, dužine 96,5 kilometara, u čiju je gradnju Plinacro uložio oko 278 milijuna kuna. Potrebna sredstva osigurana su dijelom iz vlastitih izvora, a dijelom iz sredstava Europske banke za

obnovu i razvoj. 4. dio plino-vodnog sustava Like i Dalma-cije od Benkovca do Dugopol-ja dio je planiranog i izgrađe-nog plinovodnog sustava Re-publike Hrvatske čijom je iz-gradnjom izvršeno povezi-vanje s postojećim plinovod-nim sustavom RH te omoguće-na plinifikacija Zadarske, Ši-bensko-kninske i Splitsko-dal-

matinske županije. Izgradnja ovog iznimno zahtjevnog dije-la plinovoda počela je u srpnju 2011., završila je u veljači 2013. , a uporabna dozvola izdana je krajem travnja ove godine. Za-vršetkom toga projekta pos-tignuto je gotovo 95 posto te-ritorijalne pokrivenosti RH mo-dernim plinskim transportnim sustavom. Puštajući u rad ma-

gistralni plinovod, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak rekao je da je tim činom za-vršen značajan dio izgradnje i modernizacije plinskoga trans-portnog sustava RH, koji će sta-novništvu i gospodarstvu Dal-macije omogućiti opskrbu pri-rodnim plinom kao kvalitetnim i ekološki prihvatljivim ener-gentom.

PLINACRO U rad pušten magistralni plinovod Benkovac-Dugopolje

4 TJEDAN 01 | SVIBANJNETNACIONALNE VIJESTI

U Inteligentnoj energiji vlada mišljenje da je važno pratiti trendove tržišta rada i usklađivati ih s novim znanjima na području OIE.

Tomislav Marjanovićtomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Hrvatska ima potencija-la postati energetski neovis-nija zemlja uloži li više u svo-je obnovljive izvore energije (OIE), vjeruju tvrtke okupljene u klasteru Inteligentna energi-ja d.o.o. koji je imao uspjeha u raznim područjima, kako u Hr-vatskoj, tako i izvan nje, pose-bice što se tiče malih hidroe-

lektrana, dizalica topline, ter-motehničkih solarnih susta-va i fotonaponskih elektrana. To je rezultiralo nastankom oglednih primjera koje ne propustite pogle-dati u foto i video galeriji.

I n t e l i g e n t -na energija je poslovna mreža koja okuplja ma-le i srednje tvrtke, znanstvene institu-cije, stručnjake i nevla-dine udruge s ciljem jačanja domaće industrije OIE i ener-getske učinkovitosti. Usmje-rena je na zelene tehnologije

energetskog sektora koje se mogu proizvesti na domaćem tržištu, a koje imaju visok po-

tencijal zapošljavanja. S misijom otva-

ranja novih ze-lenih radnih

mjesta kroz proizvodn-ju rješen-ja i susta-va te ispo-

ruku i bri-gu o instali-

ranim objekti-ma i tehnologiji,

svojim djelovanjem pri-donosi gospodarskom i eko-nomskom razvoju, gradn-ji novih energetskih izvora,

povećanoj sigurnosti opskr-be energijom te povoljnijem utjecaju na okoliš uz smanjen-je emisija stakleničkih plinova.

Uza sve to, u Inteligentnoj ener-giji vlada mišljenje da je važno pratiti trendove tržišta rada i usklađivati ih s novim znanjima na području OIE, stoga ne čudi angažman klastera u Programu za cjeloživotno učenje, potpro-gramu Leonardo da Vinci, prije-nosu inovacija. Projekt u kojem se klaster našao među partne-rima naziva se "Transferring Eu-ropean VET structures to cover biomass skill needs" skraćenog naziva Biomass EUVET. U nje-mu sudjeluje skupa s partneri-

ma iz Španjolske, Finske, Češke i Rumunjske, s ciljem stvaranja kurikuluma za instalatere ma-lih sustava na biomasu.

Kao voditelj drugog radnog paketa spomenutog projekta, Inteligentna energija je između ostalog bila i domaćin sastan-ka svih partnera u Zagrebu, kada je HGK bila od velike po-moći tijekom predstavljanja naše zemlje predstavnicima inozemnih tvrtki što je pomo-glo učvršćivanju zajedničkih odnosa a što je pak rezultira-lo pozivanjem klastera za pri-javu u nove europske projek-te, u kojima će se bez sumn-je steći nova vrijedna znanja.

HGK od koristi klasteru Inteligentna energijaKLASTER Inteligentna energija je poslovna mreža koja okuplja male i srednje tvrtke, znanstvene institucije, stručnjake i nevladine udruge s ciljem jačanja domaće industrije OIE i energetske učinkovitosti.

NAJAVA

EIHP: Drugi info dan o biometanu

ll U Energetskom institu-tu Hrvoje Požar, Savska cesta 163, Zagreb, 28. svibnja 2013., s početkom u 09:30h održati će se II. Info-dan o biometanu. Konferencija se održava u ok-viru projekata GreengasGrids, Bio-methaneRegions i BIO-MASTER, koje sufinancira EU program Inteligentna energi-ja za Europu. Stručnjaci iz Hr-vatske, Italije, Švedske, Nizo-zemske i Austrije predstaviti će svoja iskustva i primjere iz prakse. Sudjelovanje na info-danu je besplatno. Više infor-macija dostupno je na službe-nim stranicama Energetskog institute Hrvoje Požar – www.eihp.hr. [M.P.]

NAJAVA

15. lipnja - EE Info dan na Trgu bana Jelačića u Zagrebu

ll Kao završni događaj Za-grebačkog energetskog tjed-na najavljujemo tradicionalni EE Info dan koji će se održavati u subotu 15. lipnja na Trgu ba-na Jelačića u Zagrebu. Kao i prethodnih godina niz tvrtki iz energetskog i povezanih sektora građanima će pred-staviti svoje proizvode i uslu-ge te stručnim savjetima po-moći u oblikovanju energetski učinkovitih rješenja za kućan-stva. Energo Media Servis će ovom prigodom predstavi-ti inovativno rješenje za kon-trolu i smanjenje potrošnje električne energije i vode pod nazivom "Prva pomoć za ener-getsku učinkovitost mog do-ma". Od ostalih tvrtki i institu-cija biti će prisutni Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj, REGEA, Robert Bosch d.o.o., Siemens d.d., Pjer d.o.o., Telektra d.o.o., ECO 3 ENERGY s.r.o., Optiterm d.o.o, UTE d.o.o., EKO PRIJEVOZ d.o.o., Ducati Komponenti d.o.o., Ve-lux d.o.o., Brunata d.o.o., Pa-sivni standard d.o.o., OSRAM, Domprojekt Zagreb, Vaillant d.o.o., Danfoss d.o.o., Eko Mo-dul d.o.o., Agencija za zašti-tu okoliša, Circom Inženjering d.o.o. i niz drugih... [T.M.]

FOTO: ENERGO MEDIA | HGK

5Toliko se uspješnih

priča nalazi u okviru nove brošure Europske poduzeničke mreže u

Hrvatskoj

EIHP: Projekt o primjeni solarnog daljinskog grijanjaPostrojenja za solarno daljinsko grijanje (SDH) predstavljaju tehnologiju korištenja sunčeve energije velikih razmjera, za opskrbu obnovljivom toplinskom energijom bez štetnih emisija

Tomislav Marjanovićtomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Komercijalna primje -n a s o l a r n o g d a l j i ns k o g

gr i janja (SDH) u nek im zemljama je već započela. Posebice u Danskoj, gdje sus-tavi solarnog daljinskog grijan-ja (SDH) proizvode toplinsku energiju uz tržišno prihvatljive troškove te izgradnja velikih postrojenja doživljava procvat. Nove aktivnosti na području solarnog daljinskog grijanja se ubrzano razvijaju, primjerice u Italiji, Francuskoj, Španjolskoj i Norveškoj. U mnogim sluča-jevima, distributeri daljinskog

grijanja kao glavnu prepreku primjeni SDH smatraju pokri-vanje baznog opterećenja to-plinskom energijom iz koge-neracijskih postrojenja i pos-trojenja koja koriste otpad; no nova saznanja pokazuju da se kogeneracija i sunčeva ener-gija mogu uspješno kombini-rati. Inovativni poslovni mo-deli sa solarnim daljinskim gri-janjem mogu stvoriti dodat-ne koristi. Pritom je potrebno prepoznati nove prilike, kao

one koje nastaju iz uloge ko-ju daljinsko grijanje iz obno-vljivih izvora energije dobi-va primjenom nove Direktive o energetskim karakteristika-ma zgrada i Direktive o promo-ciji obnovljivih izvora energije. Projekt SDHplus je nastavak projekta SDHtake-off, dovrše-noga u lipnju 2012. Energetski institut Hrvoje Požar sudje-luje u projektu pod nazivom 'SDHplus - Nove poslovne prili-ke za solarno daljinsko grijanje

i hlađenje' čiji je cilj omogućiti širu primjenu sunčeve energije u daljinskom grijanju, kroz raz-vitak i demonstracijsku primje-nu novih poslovnih modela za solarno daljinsko grijanje pu-tem pilot projekata i s fokusom na korištenje obnovljivih izvo-ra energije u toplinarstvu za ostvarenje energetski visoko učinkovitih zgrada

Cijeli članak je dostupan na portalu croenergo.eu.

5NACIONALNE VIJESTINACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

SVIBANJ | TJEDAN 01NET

Provjerite da li i Vaš grad sufinancira ugradnju sustava individualne raspodjele potrošnje grijanja

Tomislav Marjanovićtomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Razdjelnici topline su uređaji koji omogućuju ras-podjelu ukupne potrošnje to-plinske energije zgrade na po-jedine stanove po stvarnoj po-trošnji. Razdjelnici se ugrađuju na sve radijatore u pojedinom stanu. Registriraju udio po-trošene toplinske energije po-jedinog radijatora u impulsi-ma. Očitavaju se daljinskim pu-tem, pomoću sustava za daljin-sko očitavanje koji se postavl-ja u stubište zgrade. Razdjelnici moraju odgovarati propisanoj tehničkoj normi i ne trebaju se umjeravati (baždariti).

Ugradnjom razdjelnika topli-ne ostvaruje se obračun gri-janja po stvarnoj potrošn-ji, čime se stanara motivira na racionalno korištenje to-plinske energije i postizan-

je energetskih i financijskih ušteda. Korištenjem razdjel-nika i prelaskom na obračun grijanja po potrošnji ne pos-tižu se automatske uštede. Za to je potrebno je osigurati mogućnost regulacije topli-ne na svakom ogrjevnom ti-jelu (radijatoru), što se postiže ugradnjom termostatskog se-ta (ventila) na svaki radijator u stanu ili poslovnom prostoru. U nekim slučajevima, preporuču-je se i ugradnja sustava za ba-lansiranje koji se ugrađuje na usponskim vodovima cijevnog razvoda grijanja.

Ugradnja razdjelnika, kao i mo-deli raspodjele i obračuna, defi-nirani su Pravilnikom o načinu raspodjele i obračuna troškova za isporučenu toplinsku ener-giju (NN139/08, 18/09, 136/11 i 145/11).

Prema Pravilniku, ugradnja razdjelnika nije obaveza, već je isključivo stvar odabira i dogo-vora stanara. Međutim, pristu-panjem Hrvatske u Europsku uniju prihvatiti će se obaveza direktive 2012/27/EU Directive

Sufinanciranje ugradnje razdjelnika topline i termostatskih ventilaRAZDJELNICI.HR Neki gradovi pružaju financijsku potporu građanima za ugradnju razdjelnika i termostatskih ventila u obliku subvencija.

ELEKTROINDUSTRIJA

Elektroindustrija jedna od okosnica industrijskog razvoja

ll Elektroindustrija će biti jed-na od okosnica industrijskog razvoja Hrvatske u sljedećim godinama, zaključeno je na raspravi "Zašto Hrvatskoj tre-ba elektroindustrija?", u orga-nizaciji Sindikata metalaca Hr-vatske - Industrijskog sindika-ta (SMH-IS) i Zaklade Friedricha Eberta.

Strateška orijentacija Vlade ka izgradnji energetski i promet-ne infrastrukture dobrim je di-jelom vezana uz elektroindus-triju, rekao je ministar gos-podarstva Ivan Vrdoljak, ali i upozorio da ta industrijska gra-na treba izbjeći sudbinu građe-vinarstva koje je po završetku kapitalnih javih ulaganja u ces-togradnju ostalo prekapacitira-no i s nedostatkom posla.

Stoga je, uz sudjelovanje do-maće elektroindustrije u os-tvarenju javnih kapitalnih in-vesticija, važno istovreme-no podizati njenu konkurent-nost kako bi što lakše iskorači-la na inozemna tržišta, smatra Vrdoljak.

Naime, kako je rekao, ukupni prihodi ekektroindustrije go-dišnje se kreću oko dvije mi-lijarde kuna, pri čemu je izvoz 980 milijuna kuna i tu je, a ne 'kod kuće' temelj za dugoročnu održivost.

Prema njegovim riječima, sa-dašnjih 12.800 zaposlenih u elektoindustriji (prema naci-onalnoj klasifikaciji djelatnos-ti), premalo je da bi se država oslonila na tu granu kao jednu od temelja razvoja, pa očekuje nova zapošljavanja.

Najavljuje da će mjesto elektro-industrije biti jasno određeno u strategiji industrijskog razvoja od 2014. do 2020. godine ko-ja je u izradi, a u javnu raspravu trebali bi ići koncem ljeta.

Predsjednik Uprave Končar Elektroindustrije Darinko Bago vidi velik potencijal za Končar u budućnosti s obzirom na ras-tuću potrebu za elektro opre-mom i drugim proizvodima vezanim uz električnu energi-ju, usporedo s pojačanom glo-balnom urbanizacijom i elektri-fikacijom cestovnog prometa.

Končar, po njegovim riječima, u sljedećih pet godina u razvoj planira investirati gotovo mili-jardu kuna. [T.M.]

FOTO: ENERGO MEDIA | RAZDJELNICI.HR

on energy efficiency koja oba-vezuje sve članice EU na oba-veznu ugradnju individualnih mjerila do 1. siječnja 2017.

Jedan od glavnih izazova ko-munalnih sustava je nedosta-tak kvalitetnog hidrauličkog balansiranja. Cirkulacija vode je često nejednolika. To znači da su pojedini dijelovi susta-va zagrijavani prebrzo i pre-više, dok je ostatak sustava za-grijan nakon dugog čekanja ili uopće nije zagrijan. Kako bi se to spriječilo, često se instaliraju veće crpke sa prevelikom visi-nom pritiska kako bi voda bolje cirkulirala.

Nažalost to utječe na diferen-cijalni pritisak i potrošnju ener-gije unutar sustava. Osim to-ga što je diferencijalni priti-sak veći, veća je buka sustava – osobito radijatorskih venti-la. To rezultira pritužbama sta-nara u vezi grijanja, buke i viso-kih računa za utrošenu energi-ju. Primjena crpke sa promjen-jivim brojem okretaja je čes-to viđeno rješenje problema balansiranja. To je pogrešan

pristup. Iako takav tip crpke može pridonijeti poboljšanju, on ipak ne rješava višestruko povećanje diferencijalnog pri-tiska na regulatoru pritiska pri djelomičnom opterećenju.

Regulator pritiska je standar-dno podešen na razliku tlako-va od 10 kPa uz mogućnost podešavanja na drugi priti-sak. Ukoliko diferencijalni pri-tisak teži većem nego što je po-dešen, automatski balans ven-til odmah reagira i održava di-ferencijal pritiska konstantnim.

Time se protok u reguliranom usponskom vodu ili petlji ne povećava uslijed promjena u opterećenju sustava. Ugradn-ja automatskog balans ventila osigurava optimalni diferenci-jalni pritisak kao i ispravan pro-tok unutar pojedinačnih us-ponskih vodova.

Automatski balans ventil stva-ra optimalnu hidrauličku ura-vnoteženost unutar insta-lacije pod punim ili pod dje-lomičnim opterećenjem. Ti-me potrošnja energije pada.

Razdjelnici topline su uređaji koji omogućuju raspodjelu ukupne potrošnje toplinske energije zgrade na pojedine stanove po stvarnoj potrošnji. Razdjelnici se ugrađuju na sve radijatore u pojedinom stanu. Registriraju udio potrošene toplinske energije pojedinog radijatora u impulsima. Očitavaju se daljinskim putem, pomoću sustava za daljinsko očitavanje koji se postavlja u stubište zgrade.

Uspješne priče HGK-a pratite na:www.hgk.hr ili www.een.hr

do 0 01.01.2017. obavezna ugradnja individualnih mjerila

Ugradnja razdjelnika, kao i modeli raspodjele i obračuna, definirani su Pravilnikom o načinu raspodjele i obračuna troškova za isporučenu toplinsku energiju (NN139/08, 18/09, 136/11 i 145/11). Prema Pravilniku, ugradnja razdjelnika nije obaveza, već je isključivo stvar odabira i do-govora stanara. Međutim, Pristu-panjem Hrvatske u Europsku uniju prihvatiti će se obaveza direktive 2012/27/EU Directive on energy effi-ciency koja obavezuje sve članice EU na obaveznu ugradnju individualnih mjerila do 1. siječnja 2017.

U FOKUSU

6 TJEDAN 01 | SVIBANJNET

NACIONALNE VIJESTINACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

U kategoriji projekata neobnovljivih izvora energije spominje se samo jedan projekt - TE Bravar...

Tomislav Marjanovićtomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Kategorija energetskog sektora podijeljena je na tri di-jela - neobnovljivi izvori ener-gije (500 milijuna eura), obno-vljivi izvori energije (gotovo milijardu eura) te ostale projek-te kojih u bazi još uvijek nema. U bazi su na takav način priku-pljeni gotovo 1,5 milijardi eura vrijedni energetski projekti.

U kategoriji projekata neobno-vljivih izvora energije spomin-je se samo jedan projekt - TE Bravar (Kombinirana elektra-na na plin), a radi se o izgradnji kombinirane elektrane na plin snage do 500 MW u Obrovcu u Zadarskoj županiji. Elektra-na bi se gradila na površini od 60.000 m2, udaljena je od auto-ceste Zagreb-Split 13 km, a po-morske luke Zadar 40 km. Vri-jednost investicije je pola mi-lijarde eura.

U kategoriji projekata obno-vljivih izvora energije pronala-zimo 16 projekata vrijednosti gotovo milijardu eura.

Riječ je o projektima: Termalno kupalište Blato u Zagrebu (Riječ je o iznimno značajnoj investi-ciji za Grad Zagreb, realizaci-jom koje će se poboljšati turis-tička i rekreativno-sportska po-nuda Grada. Planira se da kom-pleks bude otvoren 365 dana u godini, a svojim bi raznovrsnim sadržajima sigurno privukao velik broj građana Grada Za-

greba); Eko projekt Sestrum (Solarna energana 5MW; mri-jestilište morske ribe (brancin, orada), uzgoj morske i slatko-vodne ribe u recirkulacijskim pogonima na kopnu); Više-namjenski hidrotehnički sus-tav za uređenje voda i zemljišta (VHS) Osijek (Projektom se po-boljšavaju uvjeti očuvanja pri-rode u širem okolišu zahvata, a održivi razvoj regije se ostva-ruje kroz proizvodnju energi-je iz obnovljivih izvora, unapr-jeđenje zaštite od poplave, sus-tava navodnjavanja poljopri-vrednih površina, sustava vo-doopskrbe i odvodnje...); Bio-plinska elektrana (U poslovnoj zoni "Rižino polje" planira se iz-gradnja bioplinske elektrane za proizvodnju električne energi-je iz poljoprivrednih nasada te organskih ostataka i otpada iz poljoprivrede i prehrambeno-prerađivačke industrije, s ko-

generacijom 1+1 MW); Proiz-vodnja biodizela (Do sada je uloženo oko € 3.900.000,00 u projekt, a završeno je slje-deće: - potrebne modifikaci-

je u industrijskoj hali - 50% građevinskih radova na hali za spremnike - 40% opreme je na lokaciji, 40% na carinskom skladištu u Varaždinu, a 20% je kod dobavljača spremno za isporuku); Sunčana elektrana Ivanščak (Projektom se plani-ra instalirati fotonaponska far-ma ili fotonaponska elektra-na snage 1 MWp. Projekt spa-da u razmjerno veće projek-te na polju korištenja energi-je sunca i sastojat će se od pro-izvodnje električne energije iz tog izvora).

Nadalje, tu su i projekti Izgradn-ja kogeneracijskog postrojenja za proizvodnju električne i to-plinske energije (Izgradnja ko-generacijskog postrojenja za proizvodnju električne ener-gije snage do 2 MW i toplin-ske energije. Kao gorivo će se koristiti drvni ostatak iz vlasti-te proizvodnje (piljevina, kora, drvni otpad) i šumska bioma-sa); Proizvodnja sintetskog bi-odizela - II generacije (Projekt proizvodnje sintetskog bio-di-zela ušao je u energetsku stra-tegiju RH); Izgradnja pogona za proizvodnju električne i toplin-ske energije (Pogon služi za ter-mo-kemijsko uplinjavanje tvari bogatih karbonatskim spoje-vima pri čemu nastaje obilna količina sintetskog plina-vodi-ka. Ovaj sintetski dobiven plin može se u smislu dobivanja toplinske snage (CHP) spaliti u kogeneracijskom postrojen-ju...); Energana Vinkovci d.o.o. (Vukovarsko-srijemska župani-ja je prepoznala važnost obno-vljivih izvora energije i bioma-se kao energenta te je osno-vana Energana Vinkovci d.o.o. za proizvodnju električne i to-

plinske energije iz obnovljivih izvora energije); Vjetroelektra-na Tovarnik (Planirana vjetro-elektrana Tovarnik sastojat će se od 32 agregata s ukup-no 70 MW instalirane snage. Priključak će se realizirati pre-sijecanjem 110 kV dalekovoda i izgradnjom nove transforma-torske stanice 110/x kV); Mini hidroelektrana Kostelka (Na iz-voru Kostelke izgrađena su dva preljeva sa zapornicom kojim se u Kostelku ispušta višak vo-de koja se ne koristi u ribogo-jilištu. Postojeće ribogojilište koristi 305l/s vode. Višak vode zahvatio bi se i energetski isko-ristio za proizvodnju električne energije); Mini hidroelektrana Tonković vrelo (Na Tonković vrelu nalazi se nekoliko mlini-ca koje su u lošem stanju. Na istoj lokaciji nalazi se i čestica u vlasništvu grada Otočca na kojoj je moguć zahvat za MHE); Mini hidroelektrana Majerovo vrelo (Projekt rekonstrukcije i prenamjene postojećeg ob-jekta u MHE. Objekt se nalazi na Majerovom vrelu u kojem se trenutno nalazi mlinica ko-ja je u privatnom vlasništvu, a u kojoj se nekada nalazila opre-ma za proizvodnju električne energije); Hortus Croatiae - Vrt Hrvatske (Projekt na području: proizvodnje održive električne i toplinske energije iz vlastitog geotermalnog izvora, lječiliš-nog turizma u obliku lječiliš-nog vodenog parka, hotela i re-zidencija, tropskog vrta za pro-izvodnju voća i začina, punioni-ce izvorske vode iz vlastitog iz-vora...); Proizvodnja bioetanola (Izgradnja industrijske građe-vine-Tvornice Etanola Osijek. Tvornica za proizvodnju eta-nola kapaciteta 152.000 t).

hgk-ova baza investicijskih projekata teška 5,9 milijardi eura

Kroz dobro organizirani komorski sustav županijskih komora priku-pljani su podaci o investicijskim projektima koji se potom javno predstavljaju. Riječ je o 108 javnih i privatnih investicijskih projekata procijenjenih na 5,9 milijardi eura.

U FOKUSU

Energetski projekti teški 1,5 mlrd. euraHGK Na Internetskoj stranici HGK-a projekti.hgk.hr dostupan je Katalog investicijskih projekata, a riječ je o najopsežnijoj bazi podataka investicijskih projekata prikupljenih kroz nacionalnu mrežu županijskih gospodarskih komora.

HT-ovo ICT rješenje za električna vozilaProjekt je započeo sredinom 2012. godine...

Tomislav Marjanovićtomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Hrvatski Telekom je na kon-ferenciji MIPRO u Opatiji pred-stavio ICT projekt MOBIN-CITY, čiji je cilj razvijanje teh-noloških inovacija koje će do-

prinijeti masovnijem korišten-ju električnih vozila. Riječ je o strateškom projektu koji defi-nira komunikacijske protoko-le kojima će električna vozi-la komunicirati međusobno te sa svim ostalim sudionici-ma u prometu (transportna infrastruktura, javni prijevoz, energetska infrastruktura, druga vozila te korisnici vozi-

la). Projekt donosi i rješenja za optimalno planiranje puta na osnovu podataka koje priku-plja u realnom vremenu (vrije-me, promet, uvjeti na cesti…) te tako rješava dio problema koji su do sada sprječavali veće korištenje električnih vozila. Dio ICT rješenja koja će se raz-vijati u MOBINCITY projektu primijenit će se za energetsku

učinkovitost u prometu, kako u samim električnim vozilima tako i kod optimalnog plani-ranja energetskih potreba op-skrbljivača i distributera. Pro-jekt je većinskim dijelom finan-cirala Europska unija u sklopu programa EU za financiranje is-traživanja i tehnološkog razvo-ja. Nositelj projekta je Institu-te of Technology and Energy iz

Španjolske, a na projektu sud-jeluju ITE, ETRA, Zabala Inno-vation Consulting and CIT De-velopment iz Španjolske, Fra-unhofer Institut i Technomar iz Njemačke, Elektro Ljubljana, Oprema Ravne, Etrel Svetovan-je iz Slovenije, ENEL i Conzorcio per la Rizerca nell Automatica e nelle Telecomunicazioni iz Ita-lije i Energetski institut Hrvoje

Požar te Hrvatski Telekom. Pro-jekt je započeo sredinom 2012. godine, a predviđeno trajanje mu je tri godine. Glavni cilj ko-rištenja električnih vozila jest smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima, smanjenje CO2 u us-poredbi s tradicionalnim vozi-lima s motorom na unutrašn-je izgaranje te smanjenje za-gađenja bukom.

ENERGO MEDIA SERVIS | Grand Center | ul. Petra Hektorovića 2/V | 10 000 Zagreb | T: +385-1-6441-445

>>> Integrirana rješenja i platforme za razvoj zelenog gospodarstva...

Središnji portal o pitanjima energije i okoliša, pratećoj industriji i tehnologijama te srodnom investicijskom i financijskom tržištu.> 13.500 aktivnih medijskih članaka | 5.000 korisnika newsletter-a | baza poslovnih subjekata | baza zelene nabave

Uređujemo specijale i na:

8 TJEDAN 01 | SVIBANJNETSPECIJAL

Povezane tvrtke prošle su godine poslovale s gubitkom – ali to je tek logični investicijski početak pa je za očekivati kako će nakon realizacije svih zamišljenih projekata i njihovog puštanja u pogon ovo biti novi uspješni potez Ivice Todorića...

Tomislav Marjanovićtomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Todorić želi postati i ener-getskim magnatom pa vrlo često niču novi projekti u naft-nom, bioplinskom pa čak i so-larnom sektoru. Agrokoru ide i energetika, a sudeći po bro-ju kupaca i kontinuirano (od dana otvaranja) 10 lipa nižoj cijeni derivata na postajama

KONZUM benz-a u odnosu na konkurenciju, čini se da će energetski biznis obitelji Todo-rić ubrzo postati još jedna stra-teška grana koncerna Agrokor.

Povezane tvrtke prošle su go-dine poslovale s gubitkom – ali to je tek logični investi-cijski početak pa je za očekivati kako će nakon reali-zacije svih za-mišljenih pro-jekata i njiho-vog puštanja u pogon ovo biti novi us-pješni potez Ivi-ce Todorića.

Tvrtka Agrokor Energija d.o.o. osnovana 2010. godi-ne s temeljnom djelatnošću

proizvodnje, distribucije i tr-govine električnom ener-gijom, u 100%-otnom vlas-ništvu Agrokor-Trgovine d.d., prošle je godine ostvarila 21 tisuću kuna prihoda te 623 ti-suće kuna rashoda, pokazuju podaci objavljeni na stranica-

ma Poslovna.hr. Ta je tvrtka zaključno s krajem

prošle godine ostvarila gubi-

tak u visini od 601,9 tisuća kuna, ali je zabilježila vi-sokih 13,86

milijuna kuna vrijedne dugo-

trajne materijal-ne imovine.

Direktor te tvrtke Herman Sei-dl, dipl.ing., povezan je i s tr-

govačkim društvom Energija Gradec d.o.o. u kojoj također obnaša dužnost direktora, a koja je u 100%-otonom vlas-ništvu tvrtke Agrokor Energi-ja d.o.o..

Uz jednaku djelatnost kao i tvrtka Agrokor Energija d.o.o. te osnovana 2011. godine, tvrtka je 2012. godine zabilježi-la prihod od 12,67 milijuna ku-na te gubitak u iznosu od 53,5 tisuće kuna, ali je također za-bilježila visokih 29,69 milijuna kuna vrijedne dugotrajne ma-terijalne imovine.

U ožujku prošle godine tr-govački lanac Konzum, u vlas-ništvu Agrokora, otvorio je svo-ju prvu benzinsku postaju, uz Super Konzum prodavaoni-cu u Vukovarskoj ulici u Za-

FOTO: ENERGO MEDIA

FOTO: ENERGO MEDIA

KONZUM benz, Agrokor Energija i Energija Gradec: Ide li Agrokoru energetika?AGROKOR Todorić želi postati i energetskim magnatom pa vrlo često niču novi projekti u naftnom, bioplinskom pa čak i solarnom sektoru.

29Toliko milijuna kuna vrije-di dugotrajna materijalna imovina tvrtke Energija Gradec d.o.o. osnovane

2011. godine

NET | NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK · Tjednik · No. 1 · Svibanj 2013 · Godina 1 · IZDAVAČ ENERGO MEDIA SERVIS · MJESTO IZDAVANJA Republika Hrvatska | Zagreb · FOTOGRAFIJE I GRAFIKE ENERGO MEDIA, partnerske medijske kuće i promocijski sustavi prikazanih idejnih i gotovih rješenja · GLAVNI UREDNIK Tomislav Marjanović · POMOĆNIK UREDNIKA Marin Pasa-rić · GRAFIČKO OBLIKOVANJE ENERGO MEDIA | Tomislav Marjanović · TISAK STEGA TISAK · DIS-TRIBUCIJA ENERGO MEDIA SERVIS i SAVEZ ZA ENERGETIKU ZAGREBA · © Sva prava pridržana.NET

nacionalni energetskit j e d n i k

9SPECIJALNACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

SVIBANJ | TJEDAN 01NET

FOTO: ENERGO MEDIA

grebu, što je dio Konzumovog projekta izgradnje benzinskih postaja. Konzum je tako pos-tao prvi trgovački lanac u Hr-vatskoj koji je uveo uslugu sa-monaplatnih benzinskih pos-taja. Riječ je o inovativnom pro-jektu koji koristi najsuvreme-niju samonaplatnu tehnolo-giju. Naime, tendencija je o za-sebnim Konzumovim benzin-skim postajama koje se grade kao novi samostojeći objekti na prostorima parkinga Super Konzum trgovačkih centara, a crpke rade na principu samo-usluge i u potpunosti su auto-matizirane.

U srpnju iste godine u Ivanić Gradu, uz Super Konzum pro-davaonicu, na adresi Žitna bb, otvorena je druga Konzum benz samonaplatna benzinska postaja. Nedugo nakon toga, u studenom iste godine otvo-rena je i nova benzinska pos-taja Konzum benz Sesvete na adresi Bjelovarska 48b u sklo-pu parkirališta Super Konzu-ma Sesvete.

U kolovozu prošle godine Agrokor je u Gradecu kraj Vr-bovca putem svojih tvrtki ko-je se bave energetskim djelat-nostima otvorio prvo bioplin-sko postrojenje koje će, prema navodima, godišnje isporučiti 8300 MWh električne energije.

Izgradnja postrojenja trajala je nepunih 11 mjeseci, a u pro-jekt je uloženo ukupno 55 mi-lijuna kuna.

Tom prigodom je Seidl is-taknuo kako tim činom "Agrokor Energija postaje igrač na globalnoj s c e n i j e r o s i m š t o ćemo gra-diti bioplin-ske elektra-ne za svoje potrebe na bazi vlastitih si-rovina, mi se s ovim konceptom pojavljuje-

mo i na hrvatskom tržištu nu-deći rješenja prema siste-

mu 'ključ u ruke' za re-lativno nisku cije-

nu" te je najavio kako do kra-ja iduće godi-ne planiraju ukupno do 15 MW snage no-

vih bioplinskih postrojenja ras-

poređenih na pet-šest lokacija u Slavoni-

ji i Baranji.

Uvidom u Registar OIEKPP došli smo do saznanja kako za sada postoje, uz projekt Bi-oplinsko postrojenje Gradec, još tri projekta i to Bioplinsko postrojenje Popovac 2 MW (Popovac, Osječko-baranjs-ka županija), Bioplinsko pos-trojenje Mitrovac 2 MW (Če-minac, Osječko-baranjska žu-panija) te projekt Bioplinsko postojenje Topolik 1 MW (Dar-da, Osječko-baranjska župa-nija). Nositelj svih projekata je tvrtka Agrokor Energija d.o.o..

U siječnju ove godine iz Agrokora su izvijestili kako ti-jekom ove godine planiraju izgraditi šest novih solarnih elektrana.

Za njih pet, Solarna elektra-na TOPOLIK (200 kW), Solar-na elektrana KONZUM Metko-vić (140 kW), Solarna elektra-na Mitrovac (300 kw), Solarna elektrana Agrolaguna - Vinari-ja (300 kW) te Solarna elektrana Agrolaguna - Sirana Špin (160 kW), Agrokor Energija d.o.o. ima sklopljen ugovor o otku-pu električne energije po Ta-rifnom sustavu iz 2012. godine.

Ta postrojenja još uvijek nisu puštena u pogon te su ispred Agrokora najavili da će u njih do kraja ove godine biti ulože-no više od 15 milijuna kuna.

55 milijuna kuna uloženo je u prvo bioplinsko postrojenje

ll U kolovozu prošle go-dine Agrokor je u Grade-cu kraj Vrbovca putem svo-jih tvrtki koje se bave ener-getskim djelatnostima otvo-rio prvo bioplinsko postro-jenje koje će, prema navodi-

ma, godišnje isporučiti 8300 MWh električne energije.

Izgradnja postrojenja traja-la je nepunih 11 mjeseci, a u projekt je uloženo ukupno 55 milijuna kuna. Pratite tjedne komentare na:

croenergo.eu

Više informacija na:www.croenergo.eu ili na www.greenvest.com.hr

15Toliko milijuna kuna će Agrokor Energija u ovoj godini uložiti u solarne

projekte

ENERGO MEDIA SERVIS je agencija koja kontinuirano razvija te pruža integrirana rješenja i plat-forme za popularizaciju, rast, razvoj i konkurentnost zelenog gospodarstva. ENERGO MEDIA SERVIS bavi se konzaltingom u području financiranja zelenih investicijskih projekata na do-maćoj i europskoj razini, aktivan je u području razvoja investicijskih projekata, vrši usluge agen-cije za odnose s javnošću i medijima te upravlja s više od 25 vlastitih platformi. Uz navedene aktivnosti, tvrtka kontinuirano radi na pronalaženju novih, inovativnih i učinkovitih rješenja. EMS

ENERGO M E D I A SERVIS

ENERGIJA i okoliš na jednom mjestu

10 TJEDAN 01 | SVIBANJNETMEĐUNARODNE VIJESTI

Projekt BiogasHeat bavi se pitanjem učinkovitog iskorištavanja toplinske energije iz postojećih ili budućih bioplinskih postrojenja kroz provedbu politike primjene toplinske energije iz bioplina na nacionalnoj i europskoj razini.

Tomislav Marjanovićtomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll U travnju 2012. godine pod glavnom koordinacijom Ekodoma iz Latvije, uz finan-cijsku potporu kroz program CIP Intelligent Energy in Eu-rope, započeo je projekt pod nazivom 'Razvitak održivog tržišta toplinske energije iz bi-oplinskih postrojenja u Euro-pi', a u kojem je kao partner uz WIP Renewable Energies (Njemačka), Energy Efficien-cy Center SEVEn (Češka Repu-blika), Sogesca Srl (Italija), Po-lish Biogas Association (Poljs-ka), e7 Energie Markt Analyse

GmbH (Austrija), Danish Tech-nological Institute (Danska), SC Mangus Sol Srl (Rumunjs-ka) te Euroheat&Power (Belgi-ja) uključen i Energetski institut Hrvoje Požar. Projekt će trajati sve do travnja 2015. godine.

Projekt BiogasHeat bavi se pitanjem učinkovitog isko-rištavanja toplinske energije iz postojećih ili budućih bio-plinskih postrojenja kroz: Pro-vedbu politike primjene to-plinske energije iz bioplina na nacionalnoj i europskoj razini; Prikupljanje i demonstraciju primjera dobre prakse isko-rištenja toplinske energije iz bioplina; Provedbu studija iz-vodljivosti i terenskih ispitivan-ja; Pružanje potpore stvarnoj provedbi projekta.

Cilj projekta je omogućiti gos-podarsko i održivo iskorišta-vanje toplinske energije iz postojećih i budućih bioplin-skih postrojenja (što se danas ne primjenjuje) te povećati po-

tencijal i kapacitet iskorištavan-ja toplinske energije iz bioplina u zemljama obuhvaćenim pro-jektom i šire.

Osnovni koraci u provedbi projekta su utvrđivanje i opis primjera dobre prakse isko-rištavanja toplinske energi-je iz bioplina i izrada priručni-ka o održivom iskorištavanju toplinske energije iz bioplin-skih postrojenja; razvitak per-spektivnih poslovnih modela i poduzetničkih strategija za iskorištavanje toplinske ener-gije iz bioplina, uključujući stu-dije izvodljivosti i analize teh-ničkih opcija u suradnji sa su-dionicima na tržištu bioplina i toplinske energije; terenska is-pitivanja modela i strategija u stvarnim projektima; diskusi-je na okruglim stolovima i ra-dionice za kreatore politike, nadležna tijela i operatore bio-plinskih postrojenja te treninzi i europska radionica prijeno-sa znanja i iskustva o razvitku održivog tržišta toplinske ener-

Razvitak održivog tržišta toplinske energije iz bioplinskih postrojenja u EUBIOGASHEAT Jedan od ciljeva projekta je omogućiti gospodarsko i održivo iskorištavanje toplinske energije iz postojećih i budućih bioplinskih postrojenja

Na hrvatsku EE mrežu priključeno je ukupno, u sustavu povlaštenih proizvođača električne energije, 9 elektrana na bioplin ukupne instali-rane snage 8,135 MW. Riječ je o pro-jektima, prema Tarifnom sustavu iz 2007. godine, Bioplinsko postrojen-je Ivankovo (Osatina Grupa d.o.o.), Bioplinsko postrojenje Ivankovo 2 (Bovis d.o.o.), Bioplinsko postrojenje Tomašanci (Osatina Grupa d.o.o.), Bioplinsko postrojenje Tomašanci 2 (Farma Tomašanci d.o.o.), Bioplinsko postrojenje u sklopu farme pilića Rosulje (Veterinarska Ambulanta Dvor d.o.o.), Bioplinsko postrojenje Mala Branjevina 2 (Farma Muznih Krava Mala Branjevina d.o.o.), Biop-linsko postrojenje Mala Branjevina 1 (Novi Agrar d.o.o.) te Landia-Gradina (Landia d.o.o.). Prema Tar-ifnom sustavu iz 2012. godine riječ je o projektu Bioplinsko postrojenje Gradec (Energija Gradec d.o.o.).

U FOKUSU

11SVIBANJ | TJEDAN 01NET

MEĐUNARODNE VIJESTINACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

FOTO: ENERGO MEDIA

FOTO: ENERGO MEDIA

FOTO: ENERGO MEDIA

FOTO: ENERGO MEDIA

FOTO: ENERGO MEDIA

gije iz bioplinskih postrojenja u drugim europskim zemljama.

Očekivani rezultati projekta su: primjeri dobre prakse i pri-ručnik o održivom iskorištavan-ju toplinske energije iz bioplin-skih postrojenja; nove strategi-je i poslovni modeli za iskorišta-vanje toplinske energije iz bi-oplinskih postrojenja; stvarni poslovni poduhvati i terenska ispitivanja u suradnji sa sudio-nicima na tržištu bioplina i to-plinske energije.

Koordinator za Hrvatsku: Ener-getski institut Hrvoje Požar | Sa-vska cesta 163 | 10000 Zagreb | F: +385 1 6040599 | www.eihp.hr (Biljana Kulišić; bkulisic@eihp.hr ili Jadranka Maras Abra-mović; jmaras@eihp.hr)

Europska unija:Summit o poreznim utajama i energiji

Tomislav Marjanovićtomislav.marjanovic@croenergo.eu

ll Europski čelnici, među nji-ma i hrvatski premijer Zoran Milanović, okupili su se ne-davno na summitu u Bruxel-lesu na kojem će razgovarati o borbi protiv poreznih utaja i o energetskim pitanjima, ali se ne očekuje donošenje konkret-nih odluka.

Na upit što Hrvatska radi u sklo-pu borbe protiv poreznih utaja, premijer Milanović je rekao da njegova vlada radi na uvođen-ju reda. "Radit ćemo ono što i sada radimo. Uvodimo reda u Hrvatskoj. Prvo se mete pred vlastitim vratima i danas je u Hrvatskoj puno teže prevari-ti državu nego što je bilo prije. To je naš doprinos, štogod os-talo iza nas, ostat će to i još ne-ke druge stvari - država reda", rekao je Milanović dolazeći na sastanak europskih čelnika.

Europska unija se želi obraču-nati s poreznim prijevarama, utajama poreza i poreznim oa-zama. Zbog raznovrsnih nači-na izbjegavanja poreza Euro-pska unija prema procjenama godišnje gubi tisuću milijar-di eura ili dvije tisuće eura po glavi stanovnika. Nešto man-je od tisuću milijardi iznosi sed-mogodišnji proračun EU-a. Kao jedno od rješenja za taj pro-blem predlaže se automats-ka razmjena podataka o ban-kovnim računima, uključujući i kamate na štednju u zemlja-ma koje štite bankarsku tajnu. Austrija i Luksemburg, koje su izuzete iz mehanizma auto-matske razmjene podataka, još uvijek iskazuju suzdržanost prema tome. Na ovom sum-mitu će čelnici pokušati uvje-riti svoje partnere iz Austrije i Luksemburga da pristanu na ukidanje bankarske tajne i au-tomatsku razmjenu bankovnih podataka.

Ministri financija zemalja člani-ca EU-a postigli su prošli tjedan dogovor o mandatu Europskoj komisiji da započne pregovo-re o oporezivanju štednje s pet

trećih zemalja - Švicarskom, Lihtenštajnom, Andorom, Monakom i San Marinom, ko-je se smatraju poreznim oaza-ma, kao i o razmjeni podataka o kamatama na štednju. Nije međutim postignut dogovor o direktivi o razmjeni podataka o kamatama na štednju unutar Unije zbog protivljenja Austri-je i Luksemburga, koje ističu da ne mogu pristati na nova pravi-

la unutar EU-a dok se ne postig-ne dogovor s pet trećih zemal-ja. Austrija i Luksemburg žele da i za tih pet zemalja vrijede is-ta pravila koja će vrijediti u Eu-ropskoj uniji.

Što se tiče energije, zemlje čla-nice žele riješiti razmrvljenost energetskog tržišta zbog če-ga rastu cijene energenata za građane i poduzeća i smanji-ti ovisnost o uvozu energena-ta kroz stabilnu domaću proiz-vodnju energije.

Cijena industrijskog plina 2012. godine bila je četiri pu-ta niža u Sjedinjenim Država-ma nego u Europi, a po cijena-ma električne energije Europa je skoro gotovo dvostruko sku-plja, zbog čega Europa u startu gubi na konkurentosti.

Kao mogući izvori energije na-meću se plin i nafta iz škriljevca, koji Sjedinjene Američke Drža-ve uspješno iskorištavaju već godinama.

Međutim, u Europskoj uni-ji nema suglasnosti oko to-ga zbog straha da bi tehnolo-gija dobivavanja plina i nafte iz škriljevca mogla dovesti do onečišćenja podzemnih voda.

Detaljne informacije o projektu kao i sve materijale koji su pri-premljeni u okviru projekta možete pronaći na službenoj web stranici projekta:www.biogasheat.org

OIE: VB udvostručila subvencije za solarne termalne instalacije

OIE: Škotska odobrila 40 MW-tni projekt energije valova

Alžir razmatra gradnju prve nuklearne elektrane 2025.

Marin Pasarićmarin.pasaric@croenergo.eu

ll Britansko ministarstvo energetike i klimatskih promje-na povećalo je subvencije za obnovljive izvore topline. Tako je premija za instalaciju solar-nih sustava povećana na oko 600 funti, dok su subvencije za instalaciju kotlova na bioma-su povećane na 2.000 funti. Za instalaciju zračnih dizalica to-pline subvencija je narasla na 1.300 funti, a za geotermalne dizalice topline subvencija iz-nosi 2.300 funti.

Program poticanja instalacija obnovljivog grijanja pokrenut je 2011. godine te je usmjeren prvenstveno prema kućanst-vima koja nisu spojena na jav-nu mrežu.

Ovaj program je inicijalno tre-bao trajati samo do 2013. go-dine, no u ožujku je produžen za još godinu dana. Po isteku

Marin Pasarićmarin.pasaric@croenergo.eu

ll Britanskoj energetskoj kompaniji Aquamarine Power škotska vlada osigurala je odo-brenje za izgradnju 40 MW energetskog postrojenja po-gonjenog energijom valova na sjeverozapadu Škotske.

Prilikom davanja odobrenja, škotski ministar energetike, po-duzetništva i turizma, Fergus Ewing, izjavio je kako se radi o značajnom koraku za sektor energije valova u zemlji u kojoj se prema nekim procjenama nalazi ukupno 10% europskog

godine dana, program će biti zamijenjen feed-in tarifom za instalaciju obnovljivih izvora topline koja je već na snazi za općinske i druge velike susta-ve obnovljivog grijanja te izno-si 8.9 penija/kWh na razdoblje od 20 godina.

Iako je feed-in tarifa za kućan-stva još uvijek u nastajanju, Pa-ul Barwell, predsjednik Uprave solarne udruge STA zadovoljan je tijekom događanja. Prema

njegovom mišljenju, reakcija Vlade na prijedloge udruge te povezano povećanje subven-cije pozitivan je smjer kojeg u budućnosti treba nadogradi-ti adekvatnom feed-in tarifom. Kampanja koju je STA nedav-no proveo, a koja je bila usmje-rena upravo ka povećanju sub-vencija za obnovljivo grijan-je u kućanstvima, očit je znak da vlada i ministri slušaju glas javnosti te se kreću u pravom smjeru, napominje Barwell.

potencijala za dobivanje ener-gije valova, kao i 25% europ-skog potencijala za dobivan-je energije iz offshore vjetro-elektrana i plimnih elektrana. Izvršni direktor Aquamari-ne Power-a, Martin McAdam izjavio je kako je dobivanjem odobrenja stvorena prekret-nica za tvrtku. Tvrtka je sa-da spremna započeti s insta-lacijom turbina koje koriste energiju valova za proizvodn-ju električne energije te bi tre-bala dovršiti projekt u roku od nekoliko godina nakon čega bi ukupna snaga projekta trebala biti dovoljna za napajanje go-tovo 30 tisuća kućanstava.

Marin Pasarićmarin.pasaric@croenergo.eu

ll Alžirska vlada razma-tra izgradnju prve nuklearne elektrane 2025. godine kako bi zadovoljila rastuću nacionalnu potražnju za električnom ener-gijom. Ministar energetike i ru-darstva, Yousef Yousfi, izjavio je za nacionalnu novinsku agen-ciju APS kako će nedavno osno-vani Institut za nuklearni inžen-jering biti zadužen za pružan-je adekvatne obuke inženjera

i tehničara te ih na vrijeme pri-premiti za upravljanje jednom izgrađenim postrojenjem.

Prema ministrovim riječima, 29 tisuća tona rezervi urana dovoljno je za rad čak dviju 1000 MW nuklearnih elektrana na rok od 60 godina. Izgradn-ja nuklearnih elektrana dio je vladinog programa diversifici-ranja nacionalnih izvora ener-gije te zadovoljenja rastuće po-tražnje za električnom energi-jom.

Novosti iz svijeta energetike pratite na:www.croenergo.eu

Cijena industrijskog plina 2012. godine bila je četiri puta niža u Sjedinjenim Državama nego u Europi.

ENERGO MEDIA SERVIS | Grand Center | ul. Petra Hektorovića 2/V | 10 000 Zagreb | T: +385-1-6441-445

>>> Integrirana rješenja i platforme za razvoj zelenog gospodarstva...

Energo Media Servis je tvrtka koja kontinuirano razvija te pruža integrirana rješenja i platforme za popularizaciju, rast, razvoj i konkurentnost zelenog gospodarstva.> Više od 250 zadovoljnih klijenata godišnje | Razvijeno više od 25 inovativnih brendova unutar godine dana

Energo Media Servis je PATRON član Saveza za energetiku Zagreba od 2012.

EMSENERGO M E D I A SERVIS

ENERGIJA i okoliš na jednom mjestu