objekti infrastrukture i suprastrukture luke nautičkog turizma
Post on 08-Oct-2015
58 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
-
SVEUILITE U RIJECI
POMORSKI FAKULTET U RIJECI
LUKA BENKUS
OBJEKTI INFRASTRUKTURE I SUPRASTRUKTURE LUKE
NAUTIKOG TURIZMA
SEMINARSKI RAD
RIJEKA, 2014.
-
SVEUILITE U RIJECI
POMORSKI FAKULTET U RIJECI
OBJEKTI INFRASTRUKTURE I SUPRASTRUKTURE LUKE
NAUTIKOG TURIZMA
SEMINARSKI RAD
Predmet: Planiranje i projektiranje luka nautikog turizma
Mentor: Doc. dr. sc. Mirjana Kovai
Studenti: Luka Benkus, JMBAG 0112037586
Smjer: Tehnologija i organizacija prometa
Rijeka, sijeanj 2014.
-
Sadraj:
1. UVOD ................................................................................................................................1
2. GLAVNI OBJEKTI PROJEKTIRANJA LUKE NAUTIKOG TURIZMA .......................2
2.1. LUKOBRAN ...............................................................................................................3
2.2. OPERATIVNA OBALA I OBALNI ZID ....................................................................5
2.3. GAT ............................................................................................................................6
2.3.1. Fiksni gat ..............................................................................................................6
2.3.2. Plutajui gat ..........................................................................................................7
2.4. VEZ PRIVEZ ...........................................................................................................9
2.4.1. Vez u vodi .............................................................................................................9
2.4.2. Suhi vez .............................................................................................................. 11
2.4.3. Plovni put izmeu vezova, okretite za plovila i ulaz u marinu ............................ 12
3. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA I SUPRASTRUKTURA...................................... 13
3.1. KANALIZACIJSKI SUSTAV I SANITARNI VOROVI........................................ 13
3.2. VODOVODNA MREA ........................................................................................... 14
3.3. ELEKTRINA MREA ............................................................................................ 14
3.4. OPSKRBA PLINOM ................................................................................................. 14
4. PROSTORI ZA MANIPULACIJU PLOVILA, RADIONICE I PARKIRALITA ........... 15
5. OSTALI OBJEKTI U LUCI NAUTIKOG TURIZMA ................................................... 16
5.1. SALON ZA PLOVILA, RECEPCIJA I TRGOVINE ................................................. 16
5.2. HOTELSKO UGOSTITELJSKI I SPORTSKO REKREACIJSKI OBJEKTI ............. 16
6. ZAKLJUAK .................................................................................................................. 17
LITERATURA ..................................................................................................................... 18
POPIS SLIKA ...................................................................................................................... 19
-
1
1. UVOD
Budui da omoguuju obavljanje nautike djelatnosti objekti infrastrukture i suprastrukture
luka nautikog turizma su temelji nautikog turizma na nekom prostoru. Luke nautikog
turizma su sloeni sustavi, te se isti moraju osmisliti racionalno u pogledu projektiranja,
investiranja, izgradnje i funkcionalnosti sa to manje neproduktivnog prostora. Luke
nautikog turizma nije mogue graditi tamo gdje nisu predviene planom, ve samo na
lokacijama koje su predviene za izgradnju istih. Izgradnja luke nautikog turizma i
organizacija poslovanja predstavljaju zavrne aktivnosti u projektiranju i planiranju luka
nautikog turizma.
U radu se pokualo na teorijskoj razini obrazloiti potrebne infrastrukturne i suprastrukturne
objekte, kao i njihove elemente, koje je potrebno izgraditi da bi luka nautikog turizma mogla
pozitivno poslovati.
Cilj ovog seminarskog rada je prouiti i objasniti sve relevantne pojmove, definicije i
istraivanja, te ih primjereno predstaviti i obrazloiti kroz praktine primjere.
-
2
2. GLAVNI OBJEKTI PROJEKTIRANJA LUKE NAUTIKOG TURIZMA
Kvaliteta projekta je vaan element prilikom projektiranja luka nautikog turizma. Projektant
treba nastojati da potrebni materijali i tehnologija graenja bude usklaena s namjenom
prostora, funkcionalnosti, kvaliteti i lakoom odravanja.1
Objekti infra i suprastrukture su initelji opstojnosti luke nautikog turizma, budui da
omoguuju obavljanje nautike djelatnosti na odreenom prostoru. Objekte infra i
suprastrukture luke nautikog turizma ine: 2
Osnovni objekti (infrastruktura) koji omoguuju postojanje i funkcioniranje nautike
luke u svrhu obavljanja osnovne djelatnosti (usluge veza),
Objekti suprastrukture koji omoguuju obavljanje komplementarnih djelatnosti
nautike luke.
U komercijalnim marinama u kojima je iznajmljivanje veza samo dio poduzetnikoga
kompleksa nastoje se izgraditi brojni sadraji u kojima e se pruiti razliite sporedne i
dodatne nautiko-turistike usluge.3
Izbor lokacije nautike luke povezan je s arhitektonski rjeenjem koje luci nautikog turizma
daje kvalitetu i vizuru. Ali ima i znaajnu ekonomsku korist jer privlai vei broj korisnika.
Projekt luke je racionalan ako ima to manje neproduktivnog prostora, odnosno ako je korisna
povrina po etvornom metru u granicama uobiajenim za danu kategoriju nautike luke.4
Glavni elementi projektiranja luke nautikog turizma su:5
1. Lukobran;
2. Operativna obala i obalni zid;
3. Gat;
4. Vez ili privez;
5. Plovni put izmeu redova privezitem okretite i ulaz u marinu;
6. Komunalna infrastruktura i suprastruktura;
7. Ureenje okolia marine.
1 amanovi J.: Nautiki turizma i menadment marina, Visoka pomorska kola u Splitu, 2002., str. 246. 2 Kovai M., Dundovi .: Planiranje i projektiranje luka nautikog turizma, Pomorski fakultet u Rijeci, 2012., str. 77. 3 Lukovi T., amanovi J.: Menadment i ekonomika nautikog turizma, Hrvatski hidrografski institut, Split, 2007., str. 122. 4 Kovai M., Dundovi .: op.cit., str. 77. 5 amanovi J.: op.cit., str. 246.
-
3
2.1. LUKOBRAN
Lukobran je graevinski objekt koji se nalazi u moru i u pravilu je spojen s kopnom, a
osnovna namjena lukobrana je da titi luku od nepogodnih vremenskih prilika kao to su
valovi i oluje, odnosno da zatiti akvatorij marine kako bi se adekvatno osigurali vezovi i
sidrita te uvelike umanjio rizik oteenja brodica i jahti. 6
Lukobran moe biti od vie dijelova ili samo jednog. Graevinska izvedba lukobrana moe
biti u vidu nasipa, zida, pontona ili kombinacija svih njih.
Slika 1. Lukobran ACI Marine Rovinj
Izvor: http://www.croatia-yachtcharter-sailing.com/aci-marina-rovinj.html, 22.12.2013.
Oblik, veliina i trokovi izgradnje lukobrana u uskoj su vezi s karakteristikama same lokacije
luke nautikog turizma. Na nain izgradnje i tehnike karakteristike lukobrana utjeu dubina
vode, vrstoa tla, jaina morskih valova, struja i slino.7
Vrsta i veliina plovila za koje je luka nautikog turizma namijenjena takoer utjee na odabir
same graevinske konstrukcije lukobrana.
6 Kovai M., Dundovi .:. op.cit., str., 78. 7 amanovi J.:. op.cit., str. 247.
-
4
Pri projektiranju marine treba voditi rauna da je lukobran:8
Pravilno postavljen u odnosu na smjer morskih struja i vjetrova, jer tako spreava
ulazak u marinu plutajuih otpadaka, ulja, morske trave i mulja,
Dovoljno vrst da izdri snagu valova,
Toliko visok da sprijei razorno djelovanje valova u marini i istovremeno onemogui
nesmetan pogled iz marine na more i od mora na marinu.
Najvanija je osobina lukobrana njegova funkcionalnost, a ne ljepota. Luka nautikog turizma
nema smisla ukoliko, u sluaju nevremena ne prua dovoljnu zatitu plovilima.9
Tipovi lukobrana s obzirom na nain gradnje su:10
Nasipi u obliku trokutastog bedema, slue kao fizika zatita od nadolazeih valova.
Grade se od krupnog kamenja ili upljih betonskih blokova. Radi poveanja vrstoe,
uz vanjsku se stranu postavljaju kameni blokovi razliitih veliina. Takvi tipovi
lukobrana grade se u podrujima s relativno niskim plimama i visokim osekama.
Slika 2. Popreni presjek lukobrana trokutastog oblika
Izvor: FAO Fisheries and Aquaculture Technical Paper No. 539, str. 97.
Betonski blokovi ispunjeni kamenjem koji se polau na kameniti temeljni nasip. Takav
tip lukobrana zove se i vertikalni zid.
8 Ibidem, str. 247.-248. 9 Ibidem, str. 248. 10 Kovai M., Dundovi .: op.cit., str. 79.
-
5
Slika 3. Prikaz lukobrana u obliku vertikalnog zida
Izvor: FAO Fisheries and Aquaculture Technical Paper No. 539, 97. str.
elini stupovi sa upljikavim blokovima zabijenim u dno, takav nain gradnje
lukobrana prakticira se za marine s akvatorijem u dubljem moru.
Pontoni plutajui lukobrani, postavljaju se na mjestima gdje se zbog dubine ne moe
graditi fiksni lukobran. Takvi lukobrani, za razliku od fiksnih, ne mogu potpuno
sprijeiti djelovanje valova, ve ih samo mogu ublaiti.
2.2. OPERATIVNA OBALA I OBALNI ZID
Operativna obala je odijeljena od vodene povrine obalnim zidom. Metode i nain izgradnje
koje se primjenjuju prilikom izgradnje operativne obale i obalnog zida istovjetne su onima
koje su se primjenjivale prilikom izgradnje lukobrana. Obala najee ima svrhu etalita.11
Konstrukcija obalnih zidova moe biti ravnog ili gravitacijskog tipa. U odnosu na vodenu
liniju, obalni zid se moe poloiti na kopnu iza vodene linije, po vodenoj liniji i ispod vodene
linije.12
Na postupak odluivanja gdje postaviti obalni zid odluuju sljedei imbenici:
Odnos izmeu razine kopna i mora,
visina plime i oseke,
karakteristike tla,
cijena izgradnje.
11 amanovi J.: op.cit., str. 250. 12 Kovai M., Dundovi .: op.cit., str. 80.
-
6
2.3. GAT
Gat je temeljni element svake luke nautikog turizma, on slui za privez plovila. Na gatu se
nalaze sredstva za privez plovila kao to su kolone, bitve i prstenovi. Svaki gat mora biti
opremljen prikljucima za vodu i struju. Gatovi se mogu podijeliti na plutajue i fiksne. Na
odabir tipa gata koji se postavlja u marinu utjeu imbenici kao to su: dubina mora, visina
plime i oseke i trokovi izgradnje.13
2.3.1. Fiksni gat
Fiksni gatovi se grade gdje je got to mogue. Prednost je fiksnih gatova u odnosu na
plutajue, to su stabilniji i bolje podnose udarce valova, trajniji su, manje kotaju i jeftinije
im je odravanje. Metode izgradnje su razliite kao i materijali, koji mogu biti elik, beton,
plastika, drvo i njihove kombinacije.14
Fiksni gatovi su naroito prikladni u lukama nautikog turizma koje se nalaze u podrujima s
malim oscilacijama plime i oseke. Oni se sastoje od glavnog gata i pomonih gatova (tzv.
palanih) te stupova i odgovarajuih oplata.15
Glavni gat, ukoliko je krai od 60 metara trebao bi biti ravan, a u sluaju da je dui, zbog
samog vizualnog izgleda i estetike trebao bi se lomiti pod odreenim kutom po sredini
njegove duine. To doprinosi samoj stabilnosti gata i ljepem vizualnom dojmu s gledita
promatraa.
Maksimalna duina je u svezi s mirnoom vode, dubinom mora i brojem potpornih greda.
irina gata u pravilu iznosi 1.8 metara. Manja irina se moe odraziti na stabilnost gata. irina
palanog gata iznosi oko 0.6 metara pod uvjetom da su dugi do 4.5 metra.16
U marinama koje su namijenjene za vea plovila i kod kojih je pojaan pjeaki promet
preporua se irina gata 2.5 metara. Razina gata iznad povrine vode moe varirati izmeu 15
i 60 centimetara. To ovisi o visini valova i prosjenoj visini paluba plovila za koja su
namijenjeni.17
13 Ibidem, str. 80. 14 amanovi J.: op.cit., str. 250. 15 Kovai M., Dundovi .: op.cit., str. 81. 16 Ibidem, str. 81. 17 amanovi J.: op.cit., str. 251.
-
7
Posebnu pozornost prilikom projektiranja gatova potrebno je posvetiti nainu postavljanja i
izboru materijala za izradu stupova. Broj i nain postavljanja stupova ovisi o vrsti tla i dubini
mora na lokalitetu akvatorija luke nautikog turizma.
Muljevito i pjeskovito tlo u kombinaciji s glinom su solidan temelj za postavljanje stupova,
dok su vapnenac i pjeskovito dno nepogodni.18
Stupove moemo postaviti na vie naina:19
rotacijom - stup se zavrti u dno pomou odgovarajue opreme
buenjem probui se rupa u koju se postavi i uvrsti stup
pritiskom, stupovi od armiranog betona sa sanduastim oknima koja se pune betonom
i kamenjem.
Slika 4. Prikaz nekih od naina postavljanja stupova
Izvor: FAO Fisheries and Aquaculture Technical Paper No. 539, 118. str.
2.3.2. Plutajui gat
Plutajui gatovi su pontoni koji su meusobno povezani spojnicama u jednu cjelinu, a mogu
izdrati silu do 200 kN. Najee se grade u dimenzijama od 14 metara duine i do 1.5 metara
irine. Dobar plutajui gat treba biti lagan, vrst i fleksibilan.20
18 Kovai M., Dundovi .: op.cit., str. 81. 19 Ibidem, str. 82.
-
8
Projektiranje plutajuih gatova je sloen posao, on zahtjeva tone proraune koji im
osiguravaju plovnost, stabilnost pri ljuljanju i vrstou.21
Plutajui gatovi grade se u lukama nautikog turizma u kojima nije mogue postaviti fiksne
gatove zbog neodgovarajue dubine mora. Takvi su gatovi karakteristini po niskim
trokovima izgradnje i fleksibilnosti.22
Dobar plutajui gat mora biti vrst, male teine, fleksibilan, relativno jeftin i lak za
odravanje.23
Slika 5. Varijacije plutajuih gatova (pontona)
Izvor: FAO Fisheries and Aquaculture Technical Paper No. 539, 122. str.
Pontonsko privezite je struktura, koja ima niz prednosti, a izrazito je pogodna u uvjetima
manjih luka nautikog turizma (20 100 vezova), iako ne bi trebalo zanemariti injenicu da i
vee luke mogu iskoristiti prednost pontona.24
20 Ibidem, str. 82. 21 amanovi J.: op.cit., str. 252. 22 Kovai M., Dundovi .: op.cit., str. 82. 23 amanovi J.: op.cit., str. 253. 24 Kovai M., Dundovi .: op.cit., str. 83.
-
9
2.4. VEZ PRIVEZ
Plovila koja se nalaze u luci nautikog turizma moemo smjestiti na vez u akvatoriju luke ili
izvan vode na kopnu na za to odreenom prostoru za smjetaj plovila (tzv. suhi vez).25
2.4.1. Vez u vodi
Prilikom projektiranja vezova u akvatoriju najvanije je odrediti da vezovi budu okrenuti u
smjeru morske struje, a nikako okomito na nju. Svaka mogua, a neiskoritena povrina vode
u luci nautikog turizma za projektiranje veza, znai gubitak mogueg prihoda jer je vez
glavni prodajni proizvod odnosno usluga luke nautikog turizma.
Broj vezova koji se projektiraju za akvatorij luke nautikog turizma ovisi o:26
veliini plovila,
smjetaju plovila,
stupnju zatienosti marine od valova.
Plovila u akvatoriju luke nautikog turizma mogu biti smjetena na vie naina:27
privezana za gat i smjetena izmeu stupova u pristanitu,
usidrena za vlastito sidro i privezana za gat,
privezana za njiue sidro, tzv. kulpo morto.
Veliina potrebne povrine jednog veza ovisi o nainu sidrenja plovila. Plovila koja su u vezu
izmeu stupova, zauzimaju najmanju povrinu veza, dok najvie prostora zauzimaju plovila
koja se sidre na vlastito sidro ili kulpo morto.28
Prilikom projektiranja prostora za vez treba nastojati da on bude optimalan, odnosno da ne
bude ni prevelik ni premalen.29
Vezove je potrebno projektirati pod pravim kutom u odnosu na gat i rasporediti ih da budu
jednakih irina te simetrini s obje strane glavnog gata. Na taj se nain smanjuje pritisak na
gat, tj. rasporeuje pritisak s obje strane.30
25 amanovi J.: op.cit., str. 253. str. 26 Kovai M., Dundovi .: op.cit., str. 85. 27 Ibidem, str. 85. 28 Ibid., 85.-86. str. 29 amanovi J.: op.cit., str. 254. 30 Kovai M., Dundovi .: op.cit., str. 86.
-
10
Vezovi se mogu projektirati za jedno ili dva plovila odnosno mogu biti jednostruki ili
dvostruki. Dvostruki vezovi su ekonominiji zato to potrebno manje prostora po plovilu.
Meutim, plovilima dvostrukom vezu prilikom nepogodnih vremenskih uvjeta prijeti znatno
vei rizik od meusobnog sudaranja i oteivanja od plovila koja su vezana u jednostrukom
vezu.31
Dvostruki vezovi su praktini samo za plovila do 10.5 metara duine. Kod projektiranja
vezova duina palanih gatova, treba biti dovoljna da pokriva plovila. irina vezova se
izraunava ne temelju duljine plovila za koje e takvi vezovi biti namijenjeni. Razmak s obje
strane plovila treba biti takav da plovilo moe prii vezu i otploviti bez ikakvih problema.32
Slika 6. Jednostruki i dvostruki vez
Izvor: Autor, prema: Kovai M., Dundovi .: str. 86.
Kao normalna irina veza smatra se irina plovila kojem je vez namijenjen kojoj je se doda jo
0.5 do 0.75 metara prostora sa svake strane plovila. Duina veza se izrauna tako da se
pretpostavljena duina plovila kojem je vez namijenjen, umanji za 22%. Osim toga, plovilima
je potrebno osigurati opremu za privez, a to mogu biti bitve, kolone, unjevi ili karike.33
Osim veliine vezova, potrebno je odrediti i broj vezova u marini, odnosno kapacitet luke
nautikog turizma. Broj vezova luke nautikog turizma ovisi o tipu i veliini plovila za koja
31 Ibid. str. 86. 32 Ibid. str. 86. 33 amanovi J.: op.cit., str. 256.
-
11
su namijenjena te o vrsti gata i nainu privezivanja. Prema dosadanjim iskustvima, prilikom
projektiranja i odreivanja kapaciteta, tj. broja vezova u marini, moemo pretpostaviti da se
na jedan hektar vodene povrine moe izgraditi izmeu 62 120 vezova. Svakako to najvie
ovisi o tipu plovila za koje je vez namijenjen, tj. to su plovila dulja to je manji broj vezova i
obratno.34
2.4.2. Suhi vez
Ulaganja u izgradnji prostora za smjetaj plovila izvan vode na otvorenom prostoru ili
vieetanom slagalitu mogu biti izrazito profitabilna. Kod suhih marina prilikom pruanja
smjetaja potrebno je osigurati odreenu povrinu zemlje ili odgovarajue skladine
kapacitete u hangarima. U luci nautikog turizma svakako je potrebno izgraditi i odgovarajue
navoze za sputanje i dizanje plovila iz vode te nabaviti adekvatna manipulativna sredstva kao
to su viliari, dizalice, vitla i drugo. Taj prostor zbog estog premjetanja plovila treba biti
ravan, odnosno sa to manjim nagibom. Maksimalni nagib moe biti 5%. Povrina moe biti
pokrivena ljunkom, asfaltom ili betonom.35
Za premjetanje plovila koriste se razliite automobilske prikolice i pokretni liftovi. Pojedine
tvrtke specijalizirane za proizvodnju travel liftova proizvode mosne dizalice, dizalice s dvije
grede i vie vrsta specijalnih dizalica.
Slika 7. Ureaj za manipuliranje plovilima
Izvor: http: //www.nauticexpo.com/prod/vermeer-marine/boat-handling-trailers-all-wheel-
steering-23488-380673.html, 12.01.2014.
34 Kovai M., Dundovi .: op.cit., str. 87. 35 amanovi J.: op.cit., str. 257.
-
12
Slika 8. Prostor za smjetaj plovila na suhom sa pripadajuom opremom
Izvor: http://www.lakeshoredrystorage.com/ 12.01.2014.
2.4.3. Plovni put izmeu vezova, okretite za plovila i ulaz u marinu
Smatra se da bi plovni put izmeu vezova trebao iznositi 1.25 do 1.5 metara duine najdueg
veza. irina ulaza u marinu trebala bi iznositi najmanje 18 metara odnosno 4x irina najdueg
plovila za koje je luka nautikog turizma namijenjena. Projektant mora osigurati okretite
plovilima na jednom dijelu luke nautikog turizma. Potrebna irina okretita iznosi najmanje
2.25 duine najdueg plovila za koje je luka namijenjena, odnosno za koje se planira
koritenje lukog akvatorija.36
36 Ibidem str. 258. 259.
-
13
3. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA I SUPRASTRUKTURA
Pod komunalnom infrastrukturnom luke nautikog turizma podrazumijevaju se komunalni
objekti koji se nalaze iznad povrine zemlje ili pod zemljom i nalaze se na podruju same
marine. Ovdje se poglavito misli na infrastrukturne objekte kojima se pruaju komunalne i
nautiko turistike usluge. U te objekte spadaju vodovod, elektrina mrea, opskrba plinom i
gorivima, higijenskim potreptinama, namirnicama, razne radionice, servisi plovila te ostale
usluge koje se odnose na smjetaja automobila kao i pruanje ugostiteljskih, sportskih i
rekreacijskih usluga.
Za luke nautikog turizma osiguranje infrastrukturnih usluga nije jednostavno i lako. Razlog
toga je taj to su luke nautikog turizma najee smjetene na lokacijama izvan urbanih
sredina te se ne mogu prikljuiti na ranije izgraenu infrastrukturnu mreu.37
Infrastrukturnu mreu je potrebno detaljno projektirati i uklopiti u cjelokupan prostor marine.
Posebnu panju valja obratiti na pravilno postavljanje infrastrukturnih instalacija. Potrebno je
da instalacije budu od odgovarajuih materijala i postavljene ispod nogostupa, to uvelike
umanjuje rizik od oteenja nego kada su ispod kolnika gdje oteenja mogu vrlo lako desiti
zbog teine vozila koja se istim kreu. Kod postavljanja instalacija potrebno je voditi rauna o
uobiajenom redoslijedu postavljanja odnosno redom: voda, plin, struja i telekomunikacije.38
3.1. KANALIZACIJSKI SUSTAV I SANITARNI VOROVI
Poeljno je da se luka nautikog turizma prikljui na postojeu kanalizacijsku mreu koja se
nalazi na tom podruju. Kod projektiranja kanalizacijske mree poeljno bi bilo da se cijevi
postave na to ravniju povrinu i da budu pravolinijske, kod svake promjene smjera potrebno
je postaviti ahtove s poklopcem, a cijev je potrebno postaviti minimalno 0.75 metara ispod
povrine. Odvod kinice je mogue izvesti na vie naina, ovisno o vrsti tla na kojem se luka
nautikog turizma nalazi. Kod propusnog tla dovoljno je iskopati jame u blizini zgrada i
zatrpati ih kamenjem, a ukoliko je tlo odnosno podloga nepropusna potrebno je prokopati
kanale za odvod kinice u more. U suvremenim marinama potrebno je instalirati sustave za
pranjenje prenosivih nunika i tankova. Takvi se sustavi ugrauju na gat uz javnu
kanalizaciju.39
37 Ibid. str. 259. 38 Kovai M., Dundovi .: op.cit., str. 90. 39 Ibiden, str. 90. - 91.
-
14
3.2. VODOVODNA MREA
Kvaliteta opskrbe vodom vana je za opskrbu plovila, protupoarnu zatitu, higijenske uvjete
i drugo. Gotovo svaki objekt na podruju luke nautikog turizma potrebno je snabdijevati
vodom. Tu se prvenstveno misli na gat, lukobran, benzinsku postaju, sanitarne vorove,
servis, trgovine, ugostiteljske i sportsko rekreacijske objekte. Veliine cijevi i broj plovila
koja se mogu prikljuiti na jednu slavinu regulira se propisima. Profil pojedinih cijevi se
projektira prema broju i planiranoj potronji pojedinih objekata. Do problema dolazi kod
plutajuih gatova zbog oscilacija odnosno pomicanja prilikom vjetra, valova, plime i oseke,
pa cijevi moraju biti od savitljivih i rastezljivih materijala. Pristup vatrogasnih kola, poloaj
hidranta i cijevi te slavina treba se postaviti u dogovoru sa protupoarnom zatitom.40
3.3. ELEKTRINA MREA
Elektrina struja u luci nautikog turizma poglavito slui za rasvjetu, pogon dizalice, crpki,
raunala, i drugih ureaja, opreme i strojeva. Za potrebe napajanja elektrinom energijom
potrebno je izgraditi elektrinu mreu visokog napona. Vodovi se postavljaju uz etnice od
trafostanice do potroakih kutija na pojedinim objektima i ureaja za napajanje plovila. U
luci nautikog turizma uvjeti su takvi da vodovi moraju biti od najkvalitetnijih i vodootpornih
materijala. Elektrini kabeli na pontonskim gatovima moraju biti savitljivi da ne bi dolo do
pucanja prilikom pomicanja gata zbog vremenskih uvjeta. Kako je elektrina energija
relativno skupa, a poslovanje luka nautikog turizma je orijentirano na ljetne mjesece
potrebno je nastojati koristiti alternativne izvore elektrinom energijom kao to je solarna.41
Kod projektiranja rasvjete potrebno je voditi rauna da se osigura dobra vidljivost pjeacima
na etnicama, vozaima na parkingu i nautiarima na palubi plovila. Vano je osigurati dobru
orijentaciju nautiarima pri uplovljavanju i isplovljavanju iz luke. Rasvjeta mora stvarati
ugodnu atmosferu u nonim satima u luci nautikog turizma.42
3.4. OPSKRBA PLINOM
U lukama nautikog turizma plin je ekonominiji izvor energije od struje. Plovila najee
koriste plin kao najvaniji energent. Opskrba plinom moe biti izvedena putem plinovoda ili u
bocama. Plin iz boca je najei energent u lukama nautikog turizma na podruju Republike
40 Ibid. str. 91. 41 Ibid. str. 91. 42 Ibid. str. 93.-94.
-
15
Hrvatske. Glavne prednosti plina u odnosu na ostale energente su cijena i laki transport,
takoer prodaja plina u marinama pridonosi poslovanju same marine.43
4. PROSTORI ZA MANIPULACIJU PLOVILA, RADIONICE I
PARKIRALITA
Prostor za manipulaciju plovila mora biti opremljen viliarima, dizalicama i ostalim
sredstvima za premjetanje, dizanje i sputanje plovila u more i iz mora. Taj prostor mora biti
lako dostupan s veza i s kopna. Veliina i oblik ovog prostora mora biti u skladu sa veliinom
luke nautikog turizma. Potrebno je osigurati prostor za kruno okretanje prikolica.44
Radionice u luci nautikog turizma slue preteno za odravanje i servisiranje plovila koja su
smjetena u luci. Projektiraju se preteno uz vanjski rub prostora za manipulaciju plovilima.
Opremljene su adekvatnim ureajima, a sastoje se od natkrivenog i dobro osvijetljenog djela
za popravak i odravanje plovila te prostora za zaposlenike.45
Parkiralite za automobile u pravilu treba biti smjeteno kod kopnenog ulaza u marinu.
Maksimalna udaljenost parking prostora ne bi smjela biti vea od 180 metara, u protivnom je
potrebno osigurati prostor kod ulaza u marinu za iskrcaj putnika i opreme. Veliina
parkiralita i broj parkirnih mjesta ovisi o veliini luke nautikog turizma odnosno o broju
vezova, u pravilu se planiraju dva parkirna mjesta po vezu.46
43 Ibid. str. 91. 44 amanovi J.: op.cit., str. 264.-265. 45 Kovai M., Dundovi .: op.cit., str. 92. 46 Ibidem, str. 92.
-
16
5. OSTALI OBJEKTI U LUCI NAUTIKOG TURIZMA
Prilikom planiranja i projektiranja luka nautikog turizma potrebno je uzeti u obzir i pratee
sadraje i objekte koje bi svaka marina ukoliko eli biti konkurentna na tritu turistikih
usluga i uspjeno poslovati trebala imati. U te objekte spadaju salon za plovila, recepcije i
trgovine, te ostali hotelsko ugostiteljski i sportski objekti.
5.1. SALON ZA PLOVILA, RECEPCIJA I TRGOVINE
Ovi se poslovi zbog svoje bliskosti u administrativnom i informacijskom poslovanju mogu
obavljati u blizini ili ak u istim prostorima. Zasebni se prostori projektiraju za salone u
kojima se iznajmljuju ili prodaju plovila te za prodavaonice nautike opreme. Zbog lakeg
pristupa recepciju i informativni centar potrebno je smjestiti to blie ulazu u marinu. Prodajni
saloni plovila i punktovi za iznajmljivanje moraju biti pored navoza radi lake manipulacije
plovilima. Da bi sve bilo na jednom mjestu potrebno je projektirati recepciju za prijem gostiju
pored ureda, garderoba, sanitarije za zaposlenike i javnost. Broj i veliina trgovina ovisi o
veliini, tipu marine, uspjenosti poslovanja te o udaljenosti marine od ostalih urbanih sredina
i ponudi trgovakih radnji izvan nje.47
5.2. HOTELSKO UGOSTITELJSKI I SPORTSKO REKREACIJSKI OBJEKTI
Veliina i smjetaj hotelsko ugostiteljskih objekata u luci nautikog turizma ovisi o vie
imbenika, pa se za njih mogu ponuditi samo odreene smjernice i uputstva. Preporuuje se
da takvi objekti budu smjeteni to blie moru. Blizina mora uvijek je atraktivan element, a
pogled na more sa terase restorana ili hotelske sobe rijetko koga ostavlja ravnodunim. Kod
proirivanja usluga i sadraja luke nautikog turizma treba se orijentirati i na elje gostiju za
sportsko rekreacijskim sadrajima, kao to su jedrenje, ribolov, ronjenje ukljuujui i ostale
sportske aktivnosti koje nisu usko vezane uz more.
47 Kovai M., Dundovi .: op.cit., str. 93.
-
17
6. ZAKLJUAK
Nautiki turizam posljednjih godina predstavlja sve znaajniji faktor u gospodarstvu
Republike Hrvatske, on je jedan od najekspanzivnijih oblika turistike rekreacije i prometa.
Hrvatska na svjetskom tritu zbog razvedenosti svoje obale zauzima povoljnu konkurentsku
poziciju.
Luke nautikog turizma kao jedinstvene cjeline u turizmu openito zahtijevaju pomno
odabrane lokacije za izgradnju. Prilikom odabira lokacije potrebno je obratiti panju na eko
sustav podruja u kojem bi se marina gradila. Marine su prije svega turistiki objekti koji u
poslovnom, prostornom, graevinskom i funkcionalnom pogledu imaju za zadatak udovoljiti
potrebama svojih korisnika, nautiara.
Svaka pojedina luka nautikog turizma mora ispunjavati minimalne uvjete u pogledu
izgradnje, ureenja i opreme, propisane Pravilnikom i drugima zakonskim i pod zakonskim
propisima. Napretkom graevinske tehnologije luke nautikog turizma grade se od ekoloki
prihvatljivijih, novano isplativijih i za odravanje lakih materijala.
Osiguranjem adekvatne lokacije, pravilnim projektiranjem i planiranjem mogu se detaljno
isplanirati sve aktivnosti i osigurati pravilan rad marina, koji e se tada povoljno reflektirati
na cijelu luku zajednicu i omoguiti pruanje kvalitetne usluge.
Posljednjih godina konkurentsko nadmetanje izmeu luka nautikog turizma je sve vee pa se
marine moraju prilagoditi trenutnim trendovima, kao to su zahtjevi nautiara za boljom
opremljenou veza, lukih ureaja i usluga servisa, ponudom dodatnih atraktivnih sadraja,
duim vezovima. Dotrajale marine je potrebno rekonstruirati i prilagoditi buduim potrebama
i zahtjevima korisnika.
-
18
LITERATURA
1. Kovai M., Dundovi .: Planiranje i projektiranje luka nautikog turizma, Pomorski
fakultet u Rijeci, 2012.,
2. Lukovi T., amanovi J.: Menadment i ekonomika nautikog turizma, Hrvatski
hidrografski institut, Split, 2007.
3. amanovi J.: Nautiki turizma i menadment marina, Visoka pomorska kola u
Splitu, 2002.
4. FAO Fisheries and Aquaculture Technical Paper No. 539.
INTERNET IZVORI
http://www.croatia-yachtcharter-sailing.com/aci-marina-rovinj.html
http://www.nauticexpo.com/prod/vermeer-marine/boat-handling-trailers-all-wheel-steering-
23488-380673.html
http://www.lakeshoredrystorage.com
-
19
POPIS SLIKA
Slika 1. Lukobran ACI Marine Rovinj ...................................................................................3
Slika 2. Popreni presjek lukobrana trokutastog oblika ...........................................................4
Slika 3. Prikaz lukobrana u obliku vertikalnog zida ................................................................5
Slika 4. Prikaz nekih od naina postavljanja stupova...............................................................7
Slika 5. Varijacije plutajuih gatova (pontona)........................................................................8
Slika 6. Jednostruki i dvostruki vez ....................................................................................... 10
Slika 7. Ureaj za manipuliranje plovilima ........................................................................... 11
Slika 8. Prostor za smjetaj plovila na suhom sa pripadajuom opremom .............................. 12
top related