oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
Post on 24-Jan-2016
34 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GEOTEHNIČKI FAKULTET
VARAŽDIN
Hrvoje Krsnik
OBORINSKE VODE U KANALIZACIJSKOM
SUSTAVU ODVODNJE
DIPLOMSKI RAD
Varaždin, 2011.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GEOTEHNIČKI FAKULTET
VARAŽDIN
DIPLOMSKI RAD
OBORINSKE VODE U KANALIZACIJSKOM
SUSTAVU ODVODNJE
KANDIDAT :
HRVOJE KRSNIK
MENTOR :
Prof.dr.sc.VLADIMIR PATRČEVIĆ, dipl.ing.građ.
Varaždin, 2011.
SADRŽAJ
1. UVOD .................................................................................................................................................. 1
2. MONITORING OTJECANJA ................................................................................................................ 3
2.1. OSNOVE MONITORINGA ........................................................................................................... 3
2.1.1. ANALITIČKO ODREðIVANJE PROTOKE ............................................................................ 4
2.1.2. NIVOGRAM I HIDROGRAM ................................................................................................ 12
3. HIDROLOŠKA ANALIZA ................................................................................................................... 16
3.1. OBORINE................................................................................................................................... 16
3.1.1. OBRADA IZMJERENIH PODATAKA O OBORINAMA ........................................................ 17
3.1.2. KOEFICIJENT OTJECANJA ............................................................................................... 22
3.2. KUĆANSKE OTPADNE VODE .................................................................................................. 23
4. KIŠNI PRELJEVI – PRELJEV BR. 6 .................................................................................................. 26
4.1. PROCJENA PRELJEVNIH KOLIČINA ....................................................................................... 32
5. ITP – KRIVULJE ................................................................................................................................ 35
6. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................................... 45
7. PRILOG ............................................................................................................................................. 48
8. LITERATURA .................................................................................................................................... 53
Diplomski rad Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
1
1. UVOD
Malo je gradova koji su nastali u posljednjem stoljeću i čiji je razvoj tekao strogo
planski. Većina ih se, kroz stoljeća dograđuje i, različitim intenzitetom, razvija. Urbana
odvodnja je bitna sastavnica gradskog razvoja. Izgradnju sustava kanalizacijske odvodnje
inicira: ili dostignuta razina općeg društvenog razvoja - viši standard, ili veći problemi
(učestale zaraze, epidemije, urušavanja i sl.) – nužda. Povećanjem broja priključaka,
većom potrošnjom vode i proširenjem mreže osnovnog kanalizacijskog sustava dolazi do
situacija preopterećenja kod odvodnje. Tada obično sazrijeva i spoznaja da se ne zna kako
sustav točno funkcionira. Za planiranje daljnjeg razvoja kanalizacije tako postaje
presudno važno kvalitetno sagledati postojeće stanje i okvire budućeg razvoja.
Današnjica razvoja kanalizacijskih sustava zasniva se na modeliranju njihovog
funkcioniranja. U uporabi su kompleksni matematički modeli koji obuhvaćaju
hidrološko-hidrauličke, topografsko-geodetske, fizičke, planske i druge parametre
analiziranog sustava. Samo modeliranje zahtijeva poznavanje složenog matematičkog
modela koji se koristi, ali i vještinu pravilne pripreme i unosa podataka o sustavu.
Kvantiteta i kvaliteta ulaznih podataka su od presudnog značaja za vrijednost konačno
kreiranog modela kanalizacijskog sustava.
KANALIZACIJSKI SUSTAV GRADA OSIJEKA I
PROBLEMATIKA
Kanalizacijski sustav grada Osijeka, mješovitog tipa, prikuplja sve vrste otpadnih
voda zajedničkim kanalima i kolektorima, a zbog položaja uz rijeku Dravu ima više
rasteretnih ispusta tipa preljeva. Kanalizacijski sustav grda Osijeka karakterizira glavni
kolektor, položen u smjeru zapad-istok, uz rijeku Dravu. Kod ekstremnih uvjeta, zbog
oborina, za rasterećenje glavnog kolektora izgrađeno je osam tzv. kišnih preljeva. Ovaj
kolektor osmišljen na prijelazu u dvadeseto stoljeće, uz stalno naknadno dograđivanje
kanalizaciske mreže i dan danas prihvaća veći dio otpadnih voda grada.
Diplomski rad
Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
2
Oborine kod mješovitog tipa predstavljaju najveći problem zbog periodičnog utjecaja
za razliku od kućanskih otpadnih voda koje imaju stalan utjecaj. Odnos oborinskih i
drugih voda u kanalima je između 1:20 i 1:60, pa u tom smislu imaju veliku važnost kod
dimenzioniranja.
Prema pogonskim osobinama to je kombinirani (gravitacijsko – potisni) sustav –
kod ovog sustva je pretežni dio gravitacijski, budući da je izgradnja kompletno potisnog
sustava gotovo uvjek gospodarski neopravdana.
Mješoviti sustav je najjeftiniji s obzirom na izgradnju kanalizacijskih kolektora jer
se umjesto dvije ili više kanalizacijskih mreža gradi samo jedna jedinstvena. Međutim, u
slučaju prepumpavanja i pročišćavanja, dimenzije i pogonski troškovi su višestruko
veći,pa u mješovitom sustavu ekonomično rješenje predstavljaja gradnja kišnih
rasterećenja. Pomoću ovih objekata se razrijeđene otpadne vode u vrijeme jakih kiša
disponiraju izravno ili pomoću kišnih bazena u prijamnik.
U tehničko – tehnološkome smislu najveći problem kod mješovitog tipa predstavlja
veliko osciliranje otjecanja u kolektorima (sušno/kišno razdoblje). Posljedica toga je
taloženje u kolektorima u vrijeme sušnog razdoblja, a u vrijeme jakih pljuskova postoji
opasnost od poplavljivanja nižih područja gradskih aglomeracija (podruma, garaža i sl.)
zbog kanalizacijske mreže koja ne može prihvatiti svu palu oborinu.Kao rješenje grade se
posebni poprečni profili koji mogu zadovoljiti oba režima otjecanja.Promjenljivost
protoka izaziva velike probleme kod rada crpnih stanica gdje imamo velike instalirane
kapacitete koji se koriste u kratkim razdobljima, kao i kod uređaja za pročišćavanje gdje
je vrlo teško naći racionalno i djelotvorno rješenje.
U sanitarnom pogledu, mješoviti sustav odvodnje je nepovoljan zbog preljevnih
voda koje u sebi sadrže i dio fekalnih voda koje u tom slučaju izravno otječu u prijamnik.
Ovaj sustav se danas uglavnom ne preporučuje, prvenstveno zbog sanitarnih zahtjeva,
odnosno velikih poteškoća (ekonomskih i tehnoloških) kod pročišćavanja i dispozicije
voda. Uvijek je lakše pročišćavati kućanske otpadne vode zasebno od oborinskih voda.
Diplomski rad Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
3
2. MONITORING OTJECANJA
2.1. OSNOVE MONITORINGA
KRIVULJA PROTOKA
Krivulja protoka definira ovisnost između protoka Q i vodostaja h, dakle:
Q = f(h)
Smatra se jednom od najvažnijih funkcionalnih veza u hidrotehnici uopće, a u
hidrologiji posebno.
lako je bit odnosa vodostaja i protoka slučajna, uvijek se za praktične potrebe teži
definiranju jednoznačnog odnosa. Ova složenost i nejednoznačnost odnosa vodostaja i
protoka uvjetovana je neustaljenošću tečenja vode, promjenom hrapavosti kanala, itd.
Definiranje ovoga odnosa je potrebno iz razloga što je mjerenje vodostaja
svakodnevan posao koji se obavlja na niz vodomjernih stanica, dok se protok na nekom
profilu mjeri tek nekoliko (cca 5 do 10) puta godišnje. Prema tome, da bi se dobio
dijagram Q =f(h) trebalo bi ili svakodnevno mjeriti protok ili uspostaviti odnos između
izmjerenih protoka. Q i korespodentnih vodostaja h, dakle, vezu Q=f(h) i preko te
zavisnosti za izmjereni h odrediti Q (u danu kada nije mjeren Q). Ovaj drugi način
dobivanja dnevnih vrijednosti za Q se u praksi naširoko koristi, jer je njegova prednost
očigledna.
Osnovni je preduvjet uspostave konsumpcijskog odnosa da se raspolaže serijom
mjerenja protoka što veće točnosti. Pri tome je neizbježno rasipanje točaka (mjernih
Diplomski rad
Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
4
podataka) uzrokovano greškama u mjerenju i nejednoznačnošću odnosa vodostaja i
protoka, naročito kod malih i velikih voda. Rasipanje točaka nastaje zbog promjene
lokalnih karakteristika korita, neustaljenosti tečenja, promjenjivoj hrapavosti korita...
Ovisnost vodostaja i protoka se može prikazati na tri načina:
- grafički – krivuljom protoka
- tabelarno
- analitički – matematičkim izrazom
Definiranju analitičkog izraza teži se zbog mogućnosti lakše praktične primjene,
dok grafički prikaz pruža zornost analitičkog odnosa.
2.1.1. ANALITIČKO ODREðIVANJE PROTOKE
Jedan od zadataka ovog rada je određivanje analititčkog izraza za Q=f(h) da bi se
kasnije mogao konstruirati hidrogram, odnosno da bi se mogla analitički odrediti
vrijednost protoke u trenutcima kad na postoje izmjerene vrijednosti, a poznat je vodostaj
u tom trenutku.
Vrijednosti u tablici 1 su reprezentativne vrijednosti vodostaja i protoka za promatrani
profil odabrane iz uzorka od nekoliko stotina mjerenja tijekom nekoliko mjeseci. Odabir
je izvršen na taj način da raspored točaka u koordinatnom sustavu što bolje aproksimira
oblik parabole.
Diplomski rad Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
5
Tablica 1. Prikazuje reprezentativne vrijednosti vodostaja i protoka za promatrani profil 3
Kao anlitički izraz krivulje protoka odabrana je eksponencijalna funkcija oblika:
γ⋅= HAQ
gdje su:
H – nivo vode
A,γ – parametri funkcije
Logaritmiranjem funkcije dobijemo:
HlogAQlog ⋅γ+=
ako uzmemo da je:
Diplomski rad
Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
6
Qlogy =
Hlogx =
dobijemo funkciju pravca:
xAy ⋅γ+=
Tablica 2. Reprezentativne vrijednosti vodostaja i protoka potrebne za odreñivanje parametara funkcije
n nivo vode
[cm]
protoka
[l/s]
nivo
vode
[m]
protoka
[m3/s]
x=logH y=logQ x � y x2
1 28,06 69,88 0,28 0,070 -0,552 -1,156 0,638 0,305
2 28,59 71,94 0,29 0,072 -0,544 -1,143 0,622 0,296
3 29,30 73,04 0,29 0,073 -0,533 -1,136 0,606 0,284
4 29,99 76,39 0,30 0,076 -0,523 -1,117 0,584 0,274
5 30,17 78,91 0,30 0,079 -0,520 -1,103 0,574 0,271
6 30,48 83,07 0,30 0,083 -0,516 -1,081 0,558 0,266
7 31,10 89,43 0,31 0,089 -0,507 -1,049 0,532 0,257
8 33,25 96,41 0,33 0,096 -0,478 -1,016 0,486 0,229
9 33,45 99,65 0,33 0,100 -0,476 -1,002 0,476 0,226
10 33,60 103,78 0,34 0,104 -0,474 -0,984 0,466 0,224
11 33,88 106,26 0,34 0,106 -0,470 -0,974 0,458 0,221
12 34,13 107,78 0,34 0,108 -0,467 -0,967 0,452 0,218
13 34,86 109,94 0,35 0,110 -0,458 -0,959 0,439 0,209
14 36,11 112,89 0,36 0,113 -0,442 -0,947 0,419 0,196
15 36,34 114,78 0,36 0,115 -0,440 -0,940 0,413 0,193
16 35,93 116,04 0,36 0,116 -0,445 -0,935 0,416 0,198
17 36,83 120,15 0,37 0,120 -0,434 -0,920 0,399 0,188
18 37,57 127,47 0,38 0,127 -0,425 -0,895 0,380 0,181
19 42,80 134,32 0,43 0,134 -0,369 -0,872 0,321 0,136
20 44,75 138,70 0,45 0,139 -0,349 -0,858 0,300 0,122
21 47,73 159,62 0,48 0,160 -0,321 -0,797 0,256 0,103
22 57,44 172,33 0,57 0,172 -0,241 -0,764 0,184 0,058
23 58,13 180,21 0,58 0,180 -0,236 -0,744 0,175 0,055
24 57,93 185,11 0,58 0,185 -0,237 -0,733 0,174 0,056
25 58,55 192,30 0,59 0,192 -0,233 -0,716 0,166 0,054
26 58,87 202,10 0,59 0,202 -0,230 -0,694 0,160 0,053
27 64,98 206,69 0,65 0,207 -0,187 -0,685 0,128 0,035
28 66,75 208,76 0,67 0,209 -0,176 -0,680 0,119 0,031
Σ -11,281 -25,866 10,901 4,939
Parametri A i γ se računaju Gaussovom metodom minimalizacije (prema
Srebrenoviću) uvrštavanjem vrijednosti iz tablice 2:
281,11xi −=∑ 866,25yi −=∑
901,10yx ii =∑ 939,4x2
i =∑ 28n =
Diplomski rad Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
7
u izraze:
∑∑ =⋅γ+⋅ ii yxAlogn
ii
2
ii yxxxAlog ∑∑∑ =⋅γ+⋅
iz čega dobijamo dvije jednadžbe s dvije nepoznanice:
866,25281,11Alog28 −=γ⋅−⋅ (1)
901,10939,4Alog281,11 =⋅γ+⋅− (2)
Iz izraza (1) slijedi:
Alog28866,25281,11 ⋅+=γ⋅
Alog482,2293,2 ⋅+=γ (3)
izraz (3) uvrstimo u izraz (2):
( ) 901,10Alog482,2293,2939,4Alog281,11 =+⋅+⋅−
901,10Alog259,12325,11Alog281,11 =⋅++⋅−
424,0Alog978,0 −=⋅
4335,0Alog −= ? 36852,010A 4335,0 == −
u izraz (3) uvrstimo 4335,0Alog −= :
( ) 2171,14335,0482,2293,2Alog482,2293,2 =−⋅+=⋅+=γ
Na taj način smo dobili analitički izraz krivulje protoka za naš slučaj koji glasi:
2171,1H36852,0Q ⋅=
Na slici 1 je prikazan parabolični oblik konsumpcijskog odnosa i vidljivo je očito
rasipanje izmjerenih vrijednosti pogotovo u području malih i velikih voda.
Diplomski rad
Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
8
Na slici 2 prikazan je polinomski oblik konsumpcijskog odnosa. Pri tome je
konstatirano da je polinomski oblik pogodniji jer posjeduje bolju kvalitetu podudaranja
pojedinih proračunatih veličina na izmjerene veličine. [1]
Diplomski rad Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
9
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
80,0
90,0
100,0
0 20 40 60 80 100 120 140 160 180 200 220 240 260 280 300
PROTOKA (l/s)
VO
DO
STAJ (c
m)
Slika 1 – Krivulje protoka za promatrani profil 3
Diplomski rad
Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
10
0,1
1,0
0 ,01 0,1 0 1,0 0
P ROTOKA (m 3/s)
VO
DO
STA
J (m
)
m
n
Slika 2 - prikazan je polinomski tip definiranog konsumpcijskog odnosa u koordinatnom sustavu s log - log podjelom
(profil 3)
Diplomski rad Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
11
Na slici 2 - prikazan je polinomski tip definiranog konsumpcijskog odnosa u
koordinatnom sustavu s log - log podjelom, koji je predočen pravcem. Ovakav je prikaz
koristan iz dva razloga.
Prvi razlog proizlazi iz činjenice da je kod grafičkog prikaza ovisnosti vodostaja i
protoka vrlo delikatno pitanje produljenja (ekstrapolacije) krivulje protoka izvan područja
izmjerenih podataka, a to su pretežno područja velikih i/ili malih voda za koja najčešće ne
raspolažemo s izmjerenim podacima. Međutim, u pravilu su nam konsumpcijski odnosi
potrebni i u tim područjima.
Ako se nakon nanošenja mjernih podataka u logaritamskom koordinatnom sustavu
konsumpcijska krivulja može konstruirati interpolacijom pravca, onda je pitanje
ekstrapolacije (na gore za visoke vodostaje i na dolje za niske vodostaje) vrlo
jednostavno. No, s veličinom područja ekstrapolacije ne valja pretjerivati. Generalno,
ekstrapolaciju ne bi trebalo provoditi za više od 20 % u odnosu na najveći, odnosno
najmanji izmjereni protok.
Drugi je razlog analogne naravi prvome, ali proistekao zbog potrebe definiranja
analitičkog konsumpcijskog odnosa. U ovome slučaju broj i širina područja izmjerenih
podataka kojima se ulazi u proračun parametara A i γ, uz primijenjenu metodu, bitno
determiniraju njihove vrijednosti. Prema tome, ako raspoređenost mjernih podataka po
amplitudi vodostaja nije povoljna, tj. ako nedostaju mjerenja protoka kod (naročito)
visokih i/ili niskih vodostaja, dolazi u pitanje točnost definiranja navedenih parametara
konsumpcijskog odnosa, a što je za kasniji proračun maksimalnih i/ili minimalnih protoka
neobično važno. Zato je poželjno da se u pomanjkanju stvarno izmjerenih podataka za
navedene slučajeve vodostaja provede njihov proračun na bazi ekstrapolacije hidrauličkih
elemenata profila. Naravno, kako točnost ekstrapolacije nije velika, to se njena primjena
preporuča samo kada područje za koje treba ekstrapolirati krivulju protoka nije veliko, tj.
kada ekstrapolirane protočne veličine ne prelaze 20 % vrijednosti najvećeg i/ili najmanjeg
Diplomski rad
Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
12
izmjerenog protoka. U tom slučaju nanošenje ekstrapoliranih vrijednosti protoka na
koordinatni sustav u logaritamskoj podjeli može pružiti mogućnost ako ne fine, a ono
svakako grube kontrole.
2.1.2. NIVOGRAM I HIDROGRAM
Nivogram je grafički prikaz promjene vodostaja h, u vremenu t, dakle h=f(t).
Hidrogram je grafički prikaz promjene protoka Q, u vremenu t, dakle Q=f(t).
Pri tome je grafički prikaz promjena ovih veličina moguć u različitim vremenskim
jedinicama (danu, dekadi, mjesecu, sezoni ili godini), ovisno o svrsi za koju se provodi
obrada.
U našem slučaju su izmjerene vrijednosti prikazane za mjesec srpanj 2000. Mjerenja
protoke i nivoa vode su vršena svaki puni sat tijekom 31-og dana. Zbog specifičnosti
mjernog mjesta (kanalizacijski kolektor), odnosno zbog otpadne vode koja u sebi sadrži
komade krupnog otpada i raznih nečistoća, dolazilo je do prekida u mjerenju protoka.
Zato je bilo potrebno uspostaviti analitički odnos između vodostaja i protoka da bi
mjerenja koja nedostaju mogli odrediti analitičkim putem.
Analitički izraz za određivanje protoka, ovisno o vodostaju Q = f(h):
Q = 0,36852 · h1,2171
Nakon konstruiranja hidrograma pristupa se određivanju količine otpadnih voda
koja je protekla kroz promatranu točku kanalizacijske mreže u mjesecu srpnju, a površina
ispod hidrograma predstavlja taj volumen.
Diplomski rad Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
13
Konkretno, tijek proračuna je slijedeći :
1. srednja vrijednost protoka: smQ /1033,0 3=
2. vrijeme (s) 31 dan: t = 2 678 400 s
3. iz toga proračunamo volumen prema izrazu:
33,27678926784001033,0 mtQV =⋅=⋅=
Vrijednost volumena V je zapravo otjecanje, odnosno količina otpadnih voda koja
je izašla iz promatranog sliva.
Na slikama 3 i 4 su prikazani nivogram i hidrogram za promatrani mjesec.
Diplomski rad
Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
14
NIVOGRAM
0,00
0,10
0,20
0,30
0,40
0,50
0,60
0,70
0,80
0,90
1,00
01/J
UL/
0002
/JU
L/00
03/J
UL/
0004
/JU
L/00
05/J
UL/
0006
/JU
L/00
07/J
UL/
0008
/JU
L/00
09/J
UL/
0010
/JU
L/00
11/J
UL/
0012
/JU
L/00
13/J
UL/
0014
/JU
L/00
15/J
UL/
0016
/JU
L/00
17/J
UL/
0018
/JU
L/00
19/J
UL/
0020
/JU
L/00
21/J
UL/
0022
/JU
L/00
23/J
UL/
0024
/JU
L/00
25/J
UL/
0026
/JU
L/00
27/J
UL/
0028
/JU
L/00
29/J
UL/
0030
/JU
L/00
31/J
UL/
00
VRIJEME
NIV
O V
OD
E (m
)
Slika 3 - Nivogram
Diplomski rad Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
15
HIDROGRAM
0,00
0,05
0,10
0,15
0,20
0,25
0,30
01/J
UL/
0002
/JU
L/00
03/J
UL/
0004
/JU
L/00
05/J
UL/
0006
/JU
L/00
07/J
UL/
0008
/JU
L/00
09/J
UL/
0010
/JU
L/00
11/J
UL/
0012
/JU
L/00
13/J
UL/
0014
/JU
L/00
15/J
UL/
0016
/JU
L/00
17/J
UL/
0018
/JU
L/00
19/J
UL/
0020
/JU
L/00
21/J
UL/
0022
/JU
L/00
23/J
UL/
0024
/JU
L/00
25/J
UL/
0026
/JU
L/00
27/J
UL/
0028
/JU
L/00
29/J
UL/
0030
/JU
L/00
31/J
UL/
00
VRIJEME
PRO
TO
KA
(m
3/s)
Slika 4 – Hidrogram
Diplomski rad
Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
16
3. HIDROLOŠKA ANALIZA
3.1. OBORINE
Oborine, padavine ili padaline su svi oblici kondenzirane i sublimirane vodene pare
koji se na površini Zemlje pojave u tekućem ili čvrstom stanju.
Mogu se formirati neposredno na Zemljinoj površini (rosa, mraz, inje, poledica), te
se stoga nazivaju horizontalnim oborinama, ili u oblacima, iz kojih padaju na Zemlju
(kiša, snijeg, sugradica, grad, tuča), radi čega se nazivaju vertikalnim oborinama.
Pod ukupnim oborinama za određeno razdoblje (dan, mjesec, sezonu ili godinu)
podrazumijeva se visina kiše (u mm vodnog stupca) i visina snijega izražena kao
ekvivalent vode (također u mm). Kiša učestvuje u procesu otjecanja neposredno po
prispijeću na tlo, dok snijeg predstavlja vodenu zalihu koja postepeno ulazi u hidrološki
sustav kada temperatura prelazi 0°C. Radi toga, u principu, kiša predstavlja mjerodavni
tip oborina.
Oborine se mjere na određenim lokacijama. Ako se uz oborine mjere i ostali
meteorološki parametri, riječ je o meteorološkim stanicama, a ukoliko se mjere samo
padaline, riječ je o kišomjernim stanicama. Rezultati mjerenja i njihove statističke obrade,
striktno uzevši, vrijede samo za lokaciju stanice. S obzirom da padavine karakterizira
prostorna neravnomjernost, propisuje se minimalna gustoća mreže kišomjernih stanica.
Diplomski rad Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
17
3.1.1. OBRADA IZMJERENIH PODATAKA O OBORINAMA
Primarna obrada se sastoji u definiranju:
1. Mjesečnih visina oborina jedne kišomjerne stanice
2. Mjesečnih visina oborina palih na sliv
Prva grupa obrade izmjerenih oborinskih veličina odnosi se na jednu točku prostora
(kišomjernu stanicu), a druga grupa na integralnu obradu podataka izmjerenih u više
pojedinačnih točaka (kišomjernih stanica) na slivu.
1. Mjesečne visine oborina pojedinačnih kišomjernih stanica određuju se na bazi
motrenja.
Tako su u tablici 3 prikazane mjesečne oborine za kišomjerne stanice (ombrografi)
na području grada Osijeka koje se nalaze na slijedećim lokacijama:
Mob1 – Risnjačka ulica (kčbr. 12) – pokriva zapadno područje grada i nalazi se na
centralnom području gradske četvrti Retfala
Mob2 – Poljski put bb (Vodovod) – pokriva centralno područje grada i nalazi se na
području gradske četvrti Gornji grad.
Mob3 – Drinska ulica (Građevinski fakultet) – pokriva istočno i jugoistočno
područje grada i nalazi se u centralnom području gradske četvrti Novi grad.
Diplomski rad
Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
18
Tablica 3 – Visina mjesečnih oborina za srpanj 2000
VISINA MJESE ČNIH OBORINA ZA SRPANJ 2000. g
Kišomjerna stanica (ombrograf) H [mm]
Mob1 57,7
Mob2 60,5
Mob3 63,5
Prosječne mjesečne visine oborina određuju se na bazi višegodišnjih motrenja i
definirane su kao aritmetička sredina odnosnih mjesečnih visina oborina u promatranom
višegodišnjem razdoblju, dok prosječne godišnje visine oborina čine godišnji zbroj
prosječnih mjesečnih visina oborina.
U tablici 4 (Prilog 1) su prikazane srednje mjesečne oborine i srednje godišnje
oborine klimatološke stanice Osijek za razdoblje od 1969-1998.
Diplomski rad Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
19
Slika 5. Plan grada , lokacije kišomjernih stanica (ombrografa ) sa lokacijama protokomjera ( u ovoj analizi samo protokomjer 3 lokacije )
Diplomski rad
Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
20
Za slivno područje i raspored kišomjernih stanica sa slike 5 , treba izračunati
prosječnu visinu oborina palih na sliv centra grada Osijeka i gradske četvrti Retfala,
metodom Thiessena, koristeći vrijednosti visine palih oborina dane u tablici 3.
Za određivanje prosječnih visina oborina metodom Thiessena potrebno je poznavati,
uz visinu oborina pojedine kišne stanice, i površinu koju pokriva svaka kišna stanica.
Na priloženom planu grada (Slika 5), svakom mjernom mjestu pripada određena
površina, a ona je određena sa karte i na temelju mjerila.
A1 = 2,49 km2
A2 = 4,59 km2
A3 = 0,48 km2
Ukupna slivna površina je:
ΣA = 7 544 954 m2 = 7,54 km2
Tablica 5 – Parametri sliva
PARAMETRI SLIVA
oznaka kišomjerne
stanice
i
visina oborina za
07/2000
Hm,i [mm]
pripadajuća površina
sliva
A i [km2]
Mob1 57,7 2,49
Mob2 60,5 4,59
Mob3 63,5 0,48
Σ 7,54
Diplomski rad Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
21
Izraz za računanje srednje visine oborina palih na sliv je slijedeći:
A
AH
H
n
1iii,k
sl,k
∑=
⋅=
što znači:
76,59
56,7
48,05,6359,45,6049,27,57
A
AH
H
n
1iii,m
sl,m =⋅+⋅+⋅=⋅
=∑=
mm
Tablica 6 – Visine oborina
i Hm,i [mm]
Mob1 57,7
Mob2 60,5
Mob3 63,5
Srednja visina oborina palih na sliv 59,76
Da bi dobili volumnu vrijednost oborina palih na sliv potrebno je srednju visinu
pomnožiti sa ukupnom površinom slivnog područja:
V = Hsr x ΣA = 0,05976 x 7 544 954 = 450 886 m3
Diplomski rad
Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
22
3.1.2. KOEFICIJENT OTJECANJA
Koeficijent otjecanja, c, je odnos efektivnih oborina, He [mm], i bruto oborina, Hb
[mm]:
b
e
H
Hc =
Odnosno, on se može iskazati kao odnos volumena otjecanja i volumena oborine
pale na neku površinu:
p
o
V
Vc =
Za promatrani sliv:
- UKUPNO otjecanje : Vu = 276 789 m3
- količina oborina palih na sliv :Vp = 450 886 m3
- otjecanje od oborina Vo= 160 539 m3
što znači da je koeficijent otjecanja, c
36,0450886
160539===p
o
V
Vc
Mjesečni Koeficijet otjecanja nam pokazuje koliki dio od oborina palih na sliv
oteče, te koliki dio otpada na gubitke.
Diplomski rad Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
23
U ovom slučaju koeficijent otjecanja za mjesec SRPANJ iznosi c=0,36 što znači da
36 % oborina palih na sliv oteče sa sliva.
3.2. KUĆANSKE OTPADNE VODE
Prilikom određivanja količina kućanskih otpadnih voda koriste se:
- specifična potrošnja vode, qsp [l stanovnik-1 d-1]
- broj stanovnika, Nk
Prema tome, količina ovih voda prvenstveno ovisi o stupnju sanitarno-tehničke
opremljenosti stanova, izgrađenosti naselja, kvaliteti i cijeni vode, postojanju kanalizacije
i klimatskim prilikama
Dio vode se troši za namjene koje ne podliježu odvodnji (npr. polijevanje vrtova i
parkova, gubici na vodovodnoj mreži). Ove namjene iznose u prosjeku 10-15 % ukupne
dnevne potrošnje vode, što ovisi o karakteru naselja i održavanju vodoopskrbnih objekata.
Za slučaj užeg središta grada Osijeka i gradske četvrti Retfala uzeti su slijedeće
vrijednosti:
- specifična potrošnja vodeqsp = 125 [l stanovnik-1 d-1]
- procjenjeni broj stanovnikaNk = 30 000 [stanovnika]
Vk= qsp Nk t =125 x 30000 x 31 = 116 250 [m3]
Diplomski rad
Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
24
Taj iznos oduzeti od volumena otjecanja koji smo dobili proračunom hidrograma.
Time dobivamo količinu vode koja je otekla kanalizacijom samo od oborine. (276 789 –
116 250 = 160 539)
Uz predpostavku da kućanske vode iznose 80 [%] vodoopskrbnih količina, možemo
pisati:
maxk q80,0Q ⋅= ,
gdje je qmax [l/s] najveća satna potrošnja za kućanske potrebe:
24max
ksph NqKq
⋅⋅=
gdje su:
Nkbroj stanovnika
Khkoeficijent neravnomjernosti najveće satne potrošnje
Tablica 7 – vrijednosti koeficijenta neravnomjerenosti najveće dnevne i najveće satne potrošnje vode
Veličina naselja (potrošača) Koeficijenti neravnomjernosti
Kd Kh
Ljetovališta i toplice 1,6 do 1,7 2,5
Sela i manja naselja 1,5 do 1,6 2,0
Gradovi ispod 25 000 stanovnika 1,4 do 1,5 1,6
Gradovi od 25 000 do 50 000 stanovnika 1,3 do 1,4 1,4
Gradovi od 50 000 do 100 000 stanovnika 1,3 1,3
Gradovi preko 100 000 stanovnika 1,2 1,2
Iz navedenih odnosa slijedi da je protok kućanskih otpadnih voda za područje
promatranog sliva, Qk:
Diplomski rad Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
25
61,48360024
300001254,180,0
360024
80,0=
⋅⋅⋅⋅=
⋅⋅⋅⋅
= ksphk
NqKQ [l/s]
Za mjesec srpanj 2000. količina kućanskih otpadnih voda iznosi:
130197267840061,48001,0001,0 =⋅⋅=⋅⋅= tQV kk[m3]
Diplomski rad
Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
26
4. KIŠNI PRELJEVI – PRELJEV BR. 6
Mreža sustava kanalizacijske odvodnje grada Osijeka je, kao i urbana površina,
protegnuta uz korito rijeke Drave. Radi se o mješovitom sustavu odvodnje koji, zbog tako
izdužene dispozicije uz glavni recipijent, ima više rasteretnih ispusta tipa preljeva.
Prvobitno je predviđeno da preljevi prorade samo kod velikih količina otjecanja sustavom
uslijed znatnih oborina (kišni preljevi). Vremenom, uslijed društvenog razvoja i sve većeg
broja priključaka na sustav, došlo je do preopterećenja mreže jer je premašen tempo
njenog dograđivanja. Tako se danas može primijetiti da se preljevi aktiviraju već i kod
manjih oborina. Kako se koji od osam postojećih kišnih preljeva uklapa u današnje opće
stanje sustava (koje je posljedica prvoizgrađene mreže, dotrajalosti, dograđivanja, izmjene
strukture i broja priključaka i drugog) i u pojedine slučajeve funkcioniranja mreže, danas,
pouzdano ne može nitko reći.
Lokacije postojećih “kišnih” preljeva u osječkoj kanalizacijskoj mreži daju se
numerirane od 1 do 8, a rastući slijed prati preljeve, duž desne obale rijeke Drave,
uzvodno. Preljevi po lokacijama su slijedeći:
1. kod Lađarske ulice;
2. na kraju Banove ulice (nekad: kod Ulice M. P. Miškina);
3. kod Zmaj – Jovine ulice;
4. sjeverna strana Ulice J. Huttlera (nekad: kod Miljanovićeve ulice);
5. u Ulici cara Hadrijana (nekad: kod Općeg trgovačkog poduzeća);
6. na križanju Ulice S. Radića, Europske avenije i Kapucinske ulice (nekad: kod
raskršća Radićeva – Bulevar JNA);
7. kod Trga A. Starčevića u smjeru Ribarske ulice (nekad: Trg Slobode – Ribarska);
8. na križanju Ulice J. J. Strossmayera i Ulice sv. Roka (nekad: kod raskršća
Strossmayerova – A. Butorac);
Diplomski rad Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
27
(U zagradama su date lokacije prema nekadašnjim nazivima ulica.)
Na slijedećoj slici 6 dat je situacijski prikaz gradske površine sa označenim i
numeriranim lokacijama kišnih preljeva u kanalizacijskom sustavu Osijeka.
Diplomski rad
Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
28
Slika 6 - Situacijski prikaz gradske površine sa označenim i numeriranim lokacijama kišnih preljeva u kanalizacijskom sustavu Osijeka.
Diplomski rad Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
29
Lokacija, navedena pod brojem 6, križanje Ulice S. Radića, Europske avenije i
Kapucinske ulice, privukla je pozornost zbog stalno prisutnih količina izlijevanja na
ispustu u tok Drave. Na osnovu utvrđenog stanja prilikom obilaska upravo je ova lokacija
odabrana za početni monitoring “kišnih” preljeva.
Monitoring je trajao preko tri mjeseca (od 04. 07. do 10. 10. 2000.) te je prikupljen
značajan fond podataka. Kako monitoring nije obuhvatio jednogodišnji ciklus rada
kanalizacijskog kolektora, a zasigurno niti nekakvo ekstremno stanje u sustavu odvodnje,
podaci predstavljaju (dočaravaju) neko, može se reći, uobičajeno radno stanje.
Najzgodniji je grafički prikaz prikupljenih podataka u koordinatnom sustavu gdje je na
apscisi vrijeme, a na ordinati dubina UMR. Slika 7 je jedan takav primjer sa ograničenim
vremenskim intervalom. Moguća je prilagodba vremenskog prikaza u povoljniju
dimenziju.
Diplomski rad
Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
30
Slika 7 – Izmjerene vrijednosti vodostaja
15 minutne oborine (mm) - mob3
0
0,5
1
1,5
2
2,5
3
3,5
01.0
7.20
00 0
0:00
:00
02.07.2000
00:
00:0
0
03.07.200
0 00:00
:00
04.0
7.20
00
00:
00:0
0
05.07.2000
00:00:00
06.07.200
0 0
0:00:00
07.0
7.20
00
00:
00:0
0
08.07.200
0 00:00:00
09.0
7.20
00 0
0:00
:00
10.07.200
0 00:
00:0
0
11.07.200
0 00:00:00
12.0
7.20
00
00:
00:0
0
13.07.2000
00:00:00
14.07.200
0 0
0:00:00
15.0
7.20
00
00:
00:0
0
16.07.20
00 0
0:00:00
17.0
7.20
00 0
0:00:00
18.0
7.20
00
00:
00:0
0
19.07.200
0 00:00:00
20.0
7.20
00
00:
00:0
0
21.07.2000
00:00:00
22.07.200
0 00:00:00
23.0
7.20
00
00:
00:0
0
24.07
.2000
00:00:00
25.0
7.20
00 0
0:00:00
26.0
7.20
00
00:
00:0
0
27.07.200
0 00:00:00
28.0
7.20
00 0
0:00
:00
29.07.2000
00:
00:0
0
30.07.200
0 00:00:00
31.0
7.20
00
00:
00:0
0
dnevne oborine (mm)
Slika 8 – Hijetogram kiše za 7. mjesec 2000.g (15 min oborina ) Mob 3 (Prilog 2),
za usporedbu reakcije vodostaja na oborine na preljevu br. 6
Diplomski rad Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
31
Na Slici 7 uočljive su vrijednosti najvećeg i najmanjeg zabilježenog podatka. To su:
UMRmax= 79,2 cm ,
UMRmin=31,7 cm .
Na primjeru tih podataka demonstrirat će se prevođenje izvorno prikupljenih podataka
u podatke o visini preljevnog mlaza. Samo treba od izvornih podataka oduzeti vrijednost
RMP = 27,0 cm (razliku visine membrane osjetnika i ruba preljevnog zida).
VPMmax = UMRmax – RMP = 79,2 – 27,0 = 57,2 cm ,
VPMmin = UMRmin – RMP = 31,7 – 27,0 = 4,7 cm .
To je način dobijanja reprezentativne veličine rada osmatranog preljeva.
Diplomski rad
Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
32
4.1. PROCJENA PRELJEVNIH KOLIČINA
Preljevnu lokaciju označenu brojem 6 karakterizira bočni položaj (paralelno s
kanalom, na desnoj stijenci, gledano u smijeru glavnog tečenja), pozicija nasuprot
okomitog priključka sporednog kolektora, dužina prostora slobodnog prelijevanja L =
1,50 m, površina slobodnog profila preljeva P = 1,45 m2, oblik profila preljeva (sa strane
gornje vode ima jajoliku liniju kanalskog profila, kod donje vode izgrađen je kao kosa
linija, a u kruni je širok s = 0,30 m; uslijed dugotrajnog postojanja i rada vjerojatno se
nizvodna linija profila oblikovala prema osobinama najučestalijeg tečenja), i odvodni
cjevovod preljeva započinje sifonskim oblikovanjem.
S obzirom na navedene osobine predmetnog preljeva teško ga je precizno svrstati u
određenu proračunsku kategoriju. Zbog direktnog pritjecanja sporednim kolektorom ne
spada ni u tip bočnog preljeva ni u direktne preljeve. Prema karakteristikama oblika tijela
preljeva niti je oštrobridni tankostijeni, niti je preljev tzv. praktičnog profila, niti je
pravolinijski, niti je zaobljeni. A to znači da mu je teško, samo pomoću literature,
preciznije definirati koeficijent prelijevanja.
Bez preciznog koeficijenta prelijevanja može se govoriti samo o procjeni preljevnih
količina. U ovakvim okolnostima, dovoljno je razmatranjem obuhvatiti samo ekstremne
vrijednosti prelijevanja.
Prema rezultatima monitoringa predmetni preljev je, u periodu opažanja, bio
konstantno aktivan. Tako, iz najniže zabilježene vrijednosti proizlazi i najniža
reprezentativna veličina prelijevanja (preljevna visina). Ona iznosi 0,47 m. Najviša,
mjerenjem proizašla, preljevna visina iznosi 0,57 m.
Preljevna količina izračunava se prema općem izrazu:
Q = m ⋅ L ⋅ √2g ⋅ H 3/2 ,
gdje je:
Diplomski rad Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
33
Q - preljevna količina (m3/s),
m - koeficijent prelijevanja,
L - dužina preljeva (m),
g - ubrzanje sile teže (m2/s),
H - preljevna visina (m).
Za male preljevne visine realnost se može idealizirati tipom širokokrunskog preljeva
koji je definiran pomoću odnosa: 2 < s/H < 10. Za razmatranje velikih visina prelijevanja
primjeren je tip praktičnog profila (prirodnog) krivolinijskog obrisa za koji vrijedi odnos:
0,67 < s/H < 2. Kod malih visina prelijevanja manja je vjerojatnost hidrauličke
potopljenosti preljeva nego kod većih preljevnih visina, što se također odražava na
veličinu protoka preko preljeva (putem smanjenja preljevnog koeficijenta).
Za procjenu protoka, mogu se usvojiti koeficijenti prelijevanja na slijedeći način:
a)Uz pretpostavku slobodnog prelijevanja (nepotopljenosti) i oštrog ulaznog brida
preljeva sa širokom krunom, prema istraživanjima V. V. Smislova vrijedi
formula:
m = 0,30 + 0,08 / (1 + p1 / H ) ,
pa je za predmetni preljev i male preljevne količine:
m = 0,30 + 0,08 / (1 + 0,80 / 0,047 ) = 0,30047
Prema nekim drugim istraživanjima taj koeficijent je veći, a povećava se i u
uvjetima oblikovanja ulaznog brida. Ulazni brid je dugogodišnjim tečenjem prirodno
oblikovan pa je primjereno usvojiti vrijednost mmin = 0,30 , kao neku donju graničnu
vrijednost.
b)Izučavanja oblikovanja preljevnog profila prema obliku slobodnog preljevnog
mlaza rezultirala su konstrukcijama krivolinijskih profila. Eksperimentalna
istraživanja na takvim preljevima ukazuju na vrijednosti koeficijenta
preljevanja od cca m = 0,48 ÷ 0,57. U uvjetima hidrauličke potopljenosti oni
su nešto umanjeni ovisno o utjecaju donje vode.
Diplomski rad
Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
34
Ako se pretpostavi da se erodiranjem i stvrdnjavanjem nanosa kanalizacijske vode
stvorio pravilan krivolinijski oblik profila preljeva te se zanemari mogućnost da je
prelijevanje potopljeno, kao gornja granična vrijednost, može se usvojiti koeficijent
prelijevanja u iznosu mmax = 0,55.
Procijenjene ekstremne vrijednosti protoka preljevom, na osnovu izvedenog
monitoringa i predstavljenih pretpostavki, su slijedeće:
Qmin = mmin ⋅ L ⋅ √2g ⋅ Hmin3/2
Qmin = 0,30 ⋅ 1,50 ⋅ √19,62 ⋅ 0,0473/2 = 0,02031 m3/s =20,31 l/s ,
Qmax = mmax ⋅ L ⋅ √2g ⋅ Hmax3/2
Qmax = 0,55 ⋅ 1,50 ⋅ √19,62 ⋅ 0,5223/2 = 1,37819 m3/s =1378,19 l/s
Ove vrijednosti su orijentacijskog karaktera, a za pouzdanije određivanje nužna su
detaljnija istraživanja konkretnog preljeva.
Diplomski rad Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
35
5. ITP – KRIVULJE
Dimenzioniranje objekata odvodnje oborinskih voda sa prirodnih (travnjaci, livade,
zemljišta) ili urbanih (asfalti, beton, krovišta) površina, predpostavlja poznavanje
oborinskih karakteristika odgovarajućeg slivnog područja. Za manje slivne površine kao
što su kolnici prometnica, parkirališta, manipulativni otvoreni tvornički prostori, posebno
je važno poznavanje mjerodavnih, kratkotrajnih oborina jakog intenziteta, trajanja 10 min
do 60 min u funkciji vjerojatnosti pojave takve kiše. Za kanalizacijske sustave većih
gradova kao što je grad Osijek, potrebno je poznavanje intenzivnih oborina duljih
vremena trajanja od 60 min. Dakle za inženjersku praksu od interesa su kiše jakog
intenziteta, koje obično izazivaju poplave i zasićenja kanalskih kolektora odvodnje
oborinskih voda.
Hidrološkim metodama na temelju takvih poznatih, mjerodavnih oborina iz
dugogodišnjih razdoblja opažanja, određuju se odgovarajuće mjerodavne protoke na koje
treba dimenzionirati objekte odvodnje. Takvo poznavanje jakih oborina moguće je preko
krivulja vjerojatnosti, odnosno tzv. ITP krivulja (intenzitet kiše-trajanje kiše-vjerojatnost
pojave kiše).
Za proračun i dobivanje ITP krivulja najispravniji je način korištenjem izmjerenih
oborina putem automatskog kišomjera (ombrografa). Analizom i obradom ombrografskih
zapisa oborine sa klasičnih ombrografskih traka treba definirati oborine jakog intenziteta
prema slijedećem hidrološkom kriteriju:
Diplomski rad
Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
36
Tablica 8 - (donji prag intenzivnih oborina koji definira kišu jakog intenziteta)
Redni broj Trajanje kiše Donji prag kiše
T (minuta) P (mm) I (mm/min) I (l/s/ha)
1 10 5,4 0,540 90
2 20 7,2 0,360 60
3 30 8,4 0,280 47
3 40 9,0 0,225 37
4 50 9,6 0,192 32
5 60 10,5 0,175 29
6 120 12,0 0,100 17
7 240 15,0 0,062 10
Obzirom da se raspolagalo kontinuiranim 33-godišnjim povijesnim nizom podataka
(1959-1991), ombrografski izmjerenih kratkotrajnih oborina na meteorološkostanici GMS
Osijek to je bilo moguće dobiti vrlo kvalitetnu bazu za definiranje potrebnih krivulja
vjerojatnosti.
Obrada ombrografskih traka (ombrograma) sa meteorološke stanice GMS Osijek
provedena je prema hidrološkim kriterijima jake kiše navedenim u tablici 8.
Proračun vjerojatnosti pojave jakih kiša trajanja od 10 do 240 minuta kao i proračun
ITP krivulja vjerojatnosti, provedena je na osnovu sačinjenog uzorka intenziteta oborina
prikazanog u tablici 9 (Prilog 3) za 33 godina kontinuiranih mjerenja ombrografom.
Uzorak je sastavljen prema odgovarajućim vrijednostima maksimalnih godišnjih
oborina navedenih trajanja prikazan u tablici 9. Daljnjim proračunom obavljena je
Diplomski rad Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
37
prilagodba nekoliko matematičko statističkih funkcija raspodjele na sačinjeni uzorak
maksimalnih godišnjih intenziteta oborina.
Proračun parametara upotrebljenih funkcija vjerojatnosti (Gauss, Galton, Gambell,
Frechet, Pearson III, Log-Pearson III) proveden je na računalu. Statističkim testovima
odabrana je Log-Pearson III funkcija kao najkvalitetnije prilagođena empirijskoj
raspodjeli. Time je ista funkcija odabrana za definiranje i prikaz ITP krivulja. [2]
Za proračun maksimalnih intenziteta oborina različitih vjerojatnosti pojavljivanja
potrebno je bilo logaritmirati sve intenzitete 33-godišnjeg niza (Tablica 9).
Zatim su za svaku skupinu intenziteta trajanja proračunane srednje
vrijednosti,standardne devijacije, koeficijent varijacije i koeficijent asimetrije (Tablica 10)
po formulama:
- aritmetička sredina
- standardna devijacija
- koeficijent varijacije
- koeficijent asimetrije ( gdje je 3m - moment trećeg reda)
- moment trećeg reda
Tablica 10 - Prikazuje srednje vrijednosti,standardne devijacije, koeficijent varijacije i koeficijent asimetrije
Diplomski rad
Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
38
-0,005 -0,171 -0,277 -0,369 -0,445 -0,506 -0,740 -0,973
0,15 0,17 0,18 0,18 0,19 0,19 0,18 0,17
-27,76 -0,99 -0,65 -0,50 -0,43 -0,38 -0,24 -0,17
1,0 1,0 0,6 0,4 0,5 0,6 0,8 0,7
10 min 20 min 30 min 40 min 50 min 60 min
intenz.
(mm/min)
120 min 240 min
intenz.
(mm/min)
intenz.
(mm/min)
intenz.
(mm/min)
intenz.
(mm/min)
koef.varijacije (Cv)
koef.asimetrije (Cs)
intenz.
(mm/min)
intenz.
(mm/min)
intenz.
(mm/min)
aritm.sred. (ī)
stand. devijacija (Ϭ )
Dobivene su vrijednosti logaritama maksimalnih intenziteta po izrazu:
i)1(max ∗+Φ∗= vci
Rezultati vjerojatnosti pojavljivanja maksimalnih oborina za intenzitete oborina u
dimenziji (mm/min) prikazani su u tablici 11.
Tablica 11.Vjerojatnost pojave intenziteta (mm/min) jakih oborina (GMS Osijek)
Rezultati vjerojatnosti pojavljivanja maksimalnih oborina za intenzitete oborina u
dimenziji (mm) i (l/s/ha) dobiveni su iz tablice 11 i prikazani u Tablici 12 i 13.
Tablica 12.Vjerojatnost pojave jakih oborina u mm (GMS Osijek)
Diplomski rad Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
39
Tablica 13.Vjerojatnost pojave intenziteta (l/s/ha) jakih oborina (GMS Osijek)
Prikazani su takođe odgovarajući grafički prikazi dobivenih ITP krivulja u funkciji
vjerojatnosti i povratnog perioda primjenljivi za dimenzioniranje mjerodavnog otjecanja
na slivnim prostorima kanalizacije grada Osijeka. [3]
Diplomski rad
Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
40
Diplomski rad Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
41
Slika 9 - ITP krivulje (mm/min) trajanja kiše 10 – 60 minuta
0,00,10,20,30,40,50,60,70,80,91,01,11,21,31,41,51,61,71,81,92,02,12,22,32,42,52,62,72,82,93,0
inten
zitet
obo
rine (
mm
/min)
10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60trajanje oborine (minuta)
1 god 2 god 3 god 5 god 10 god 2 0 god 100 god 50 god
ITP krivulje (mm/min) OSIJEK (1959 - 1991)
LOG-PEAR SON III
Diplomski rad
Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
42
Slika 10 - ITP krivulje (l/s/ha) trajanja kiše 10 – 60 minuta
020406080
100120140160180200220240260280300320340360380400420440460480500520
inten
zitet
obor
ine (
l/s/ha
)
10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60
trajanje oborine (minuta)
1 god 2 god 3 god 5 god 10 god 20 god 100 god 50 god
ITP krivulje (l/s/ha)O SIJEK (1 9 5 9 - 1 9 9 1 )
LOG-PEAR SON III
.
Diplomski rad Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
43
Slika 11 - ITP krivulje (mm/min) trajanja kiše 60 – 240 minuta
0,0
0,1
0,2
0,3
0,4
0,5
0,6
0,7
0,8
0,9
1,0
1,1
1,2
inten
zitet
obor
ine (m
m/m
in)
60 120 180 240trajanje oborine (minuta)
1 god 2 god 3 god 5 god
10 god 20 god 100 god 50 god
ITP krivulje (mm/min) OSIJEK (1959 - 1991)
LOG-PEAR SON III
Diplomski rad
Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
44
Slika 12 - ITP krivulje (l/s/ha) trajanja kiše 60 – 240 minuta
LOG-PEAR SON III
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
200
inten
zitet
obor
ine (l/
s/ha)
60 120 180 240
trajanje oborine (minuta)
1 god 2 god 3 god 5 god
10 god 20 god 100 god 50 god
ITP krivulje (l/s/ha)O SIJEK (1 9 5 9 - 1 9 9 1 )
Diplomski rad Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
45
6. ZAKLJUČAK
Cilj proračuna i analiza izvedenih u ovom radu bio je pokazati utjecaj oborinskih
voda na funkcioniranje kanalizacijskog sustava grada Osijeka.To je mješoviti
sustav odvodnje kod kojeg se istim kolektorima odvode i otpadne i oborinske vode
zbog čega dolazi do povećanog opterećenja za vrijeme kiša. Zbog sve veće
urbanizacije grada kanalizacija je sve više opterećena oborinama.
Oborine su najznačajnija komponenta hidrološkog ciklusa. Zbog činjenice da se
oborine mjere u točki, a hidrološki procesi se odvijaju u prostoru (slivu) od velike
je važnosti određivanje oborine pale na površinu. Oborine se i najčešće mjere, jer
je njihovo mjerenje vrlo jednostavno a pouzdanost izmjerenih podataka ovisi o
vrsti i tipu instrumenta koji se koristi, odabranim mjernim lokacijama, gustoći i
rasporedu mjernih stanica te o načinu i učestalosti mjerenja. Tu značajnu ulogu
ima upotreba elektronskih kišomjera i računala koji omogućuju vrlo raznolik
prikaz i analizu izmjerenih podataka.
Otjecanje je najznačajnija komponenta vodne bilance. Ono je posljedica svih
procesa koji se odvijaju na slivu. Na osnovu podataka izmjerenih na mjernom
mjestu definira se odnos protoka-vodostaj, odnosno protočna krivulja iz koje se
matematičkim proračunom dobiva analitički izraz koji služi za određivanje protoka
ovisno o vodostaju kad nema podataka za protok. Na osnovu tih podataka se
konstruiraju hidrogram i nivogram.
Iz dobivenih hidrograma i nivograma je najzornije vidljivo koliki je utjecaj
oborina na protok, odnosno razinu vode. Naime, očiti su skokovi u hidrogramu u
danima kada je padala kiša, tj. protok skoči sa prosječnih 0,11 m3/s (u danima kad
nema kiše) na maksimalnih 0,27 m3/s (u danima kad ima kiše) što znači da se
protok poveća za 2,5 puta. Iz nivograma slijedi sličan zaključak, tj. razina vode se
sa 0,33 m (kad nema kiše) poveća do 0,76 m (kad ima kiše) što znači da se razina
vode također poveća za 2,5 puta.
Diplomski rad
Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
46
Rezultat analiza ovih parametara je koeficijent otjecanja c koji, kao odnos vode
koja je otekla sa sliva i oborina palih na sliv, daje vrijednost otjecanja u postocima.
Konkretno, za mjesec srpanj 2000. je koeficijent otjecanja c=0,36, odnosno 36 %
što znači da 36 % oborina oteče dok su ostalo gubici.
Za preljeve već smo spomenuli da se može primjetiti da se oni aktiviraju kod manjih
oborina, a to se vidi usporedbom grafičkog prikaza sa slike 7 i 8 za mjesec srpanj na
preljevu br. 6. Slika 7 prikazuje vrijednosti vodostaja na preljevu iz kojeg možemo
primjetiti režim rada preljeva kad nije bilo oborina i „pikove“ koji su reakcija na oborine
prikazane na slici 8. U okolnostima kojim se vršio monitoring, bez preciznog koeficijenta
preljevanja, dovoljno je bilo obuhvatiti samo ekstremne vrijednosti prelijevanja stoga su
vrijednosti dobivene proračunom samo orijentacijskog karaktera, a za pouzdanije
određivanje potrebna su detaljnija istraživanja konkretnog preljeva. Kako se koji od
ostalih sedam postojećih kišnih preljeva uklapa u današnje opće stanje sustava (koje je
posljedica prvoizgrađene mreže, dotrajalosti, dograđivanja, izmjene strukture i broja
priključaka i drugog) i u pojedine slučajeve funkcioniranja mreže, danas, pouzdano ne
može nitko reći.
Za kanalizacijske sustave većih gradova kao što je grad Osijek, potrebno je poznavanje
intenzivnih oborina duljih vremena trajanja od 60 min. Dakle od interesa su kiše jakog
intenziteta, koje obično izazivaju poplave i zasićenja kanalskih kolektora odvodnje
oborinskih voda. Hidrološkim metodama na temelju takvih poznatih, mjerodavnih
oborina iz dugogodišnjih razdoblja opažanja, određuju se odgovarajuće mjerodavne
protoke na koje treba dimenzionirati objekte odvodnje. Takvo poznavanje jakih oborina
moguće je preko krivulja vjerojatnosti, odnosno tzv. ITP krivulja (intenzitet kiše-trajanje
kiše-vjerojatnost pojave kiše). Za proračun i dobivanje ITP krivulja najispravniji je način
korištenjem izmjerenih oborina putem automatskog kišomjera (ombrografa).
Treba napomenuti još jedan bitan element kod ovih analiza, a to je upotreba
računala koja uvelike olakšavaju obradu podataka vezanih uz mjerenja hidroloških
Diplomski rad Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
47
veličina, a samim time se dolazi do kvalitetnijih i reprezentativnijih rezultata.
Naime, svojstvo računala da obradi velike količine podataka u malom vremenu u
hidrologiji posebno dolazi do izražaja jer se raspolaganjem sa velikom bazom
mjernih podataka povećava točnost proračuna i dobivaju se kvalitetnije podloge za
daljnje analize. To se odnosi i na mjerne uređaje, koji su povezani sa računalom, te
se izmjerene veličine digitalno bilježe u elektronskom obliku što olakšava daljnju
obradu.
Diplomski rad
Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
48
7. PRILOG
Prilog 1
Tablica 4 – srednje mjesečne i godišnje oborine za grad Osijek 1969 – 1998
klimatološka stanica OSIJEK
godina I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII godišnje
1969 45,9 120,5 32,1 40,6 42,1 143,0 57,4 72,4 19,5 5,5 38,3 150,4 767,7
1970 83,2 84,9 56,0 59,6 65,8 69,3 55,8 83,5 37,8 49,0 30,4 44,9 720,2
1971 74,2 11,1 47,8 36,8 56,0 59,3 29,1 53,4 48,2 24,6 54,2 24,7 519,4
1972 20,1 40,7 7,5 85,5 42,8 48,4 273,5 136,6 25,9 95,0 106,6 2,1 884,7
1973 26,0 51,6 14,7 99,9 13,9 95,6 118,7 7,9 25,5 52,5 61,7 40,7 608,7
1974 31,7 20,4 21,4 27,7 74,0 157,5 61,7 58,2 36,6 157,2 52,6 51,8 750,8
1975 13,9 4,9 31,7 43,3 102,0 69,0 89,0 113,3 8,6 51,9 46,8 8,6 583,0
1976 46,1 10,5 43,4 45,6 41,4 101,0 26,0 93,3 92,0 58,9 41,3 68,9 668,4
1977 41,0 80,9 33,9 22,5 45,6 91,3 57,4 42,6 42,5 30,3 107,4 64,3 659,7
1978 20,1 57,0 57,0 37,2 62,6 93,0 41,4 51,3 48,5 9,3 10,0 43,2 530,6
1979 75,5 57,1 31,6 35,4 11,4 49,0 91,7 58,7 20,7 56,2 47,5 53,5 588,3
1980 31,7 47,3 36,7 92,5 100,0 76,0 58,0 65,7 15,7 51,3 116,1 53,4 744,4
1981 58,2 33,7 96,2 28,2 22,3 180,2 28,3 49,6 64,7 90,9 47,1 117,7 817,1
1982 14,6 15,6 46,2 71,0 30,6 59,4 79,5 97,4 23,1 26,1 32,7 83,6 579,8
1983 28,1 39,8 27,2 19,6 62,3 67,2 42,5 32,4 100,0 20,3 10,6 16,9 466,9
1984 99,9 33,9 36,5 54,7 89,9 73,7 37,4 36,2 50,3 51,1 40,5 19,7 623,8
1985 45,8 51,9 49,7 56,3 32,6 119,5 29,7 88,2 8,8 9,6 105,0 21,6 618,7
1986 67,2 79,3 43,3 38,3 42,1 57,8 40,7 60,6 6,9 60,4 16,1 23,6 536,3
1987 97,2 6,2 54,3 59,9 170,6 77,6 33,4 27,4 18,3 23,7 112,8 37,6 719,0
1988 35,4 41,6 116,4 39,7 43,6 96,3 29,4 14,6 58,4 30,7 28,7 30,0 564,8
1989 6,4 9,2 48,3 46,1 106,0 83,0 63,7 95,9 35,7 48,6 42,2 18,0 603,1
1990 11,8 39,4 25,8 38,4 26,2 101,4 38,7 42,0 72,3 33,7 52,7 58,5 540,9
1991 28,6 30,0 37,3 78,8 102,1 26,4 119,2 89,2 40,8
1992 23,5 13,0 59,0 39,7 112,4 42,3 18,9 36,4 155,3 105,1 50,2
1993 22,7 8,9 61,6 42,6 47,7 69,5 55,2 56,7 58,8 43,1 95,5 92,5 654,8
1994 45,4 31,7 34,8 52,4 34,6 88,2 19,0 83,6 120,3 57,5 16,1 45,1 628,7
1995 70,9 52,7 44,5 52,2 96,4 105,5 26,7 85,6 123,2 5,8 53,6 104,4 821,5
1996 31,0 50,5 41,6 81,9 78,0 29,6 94,9 77,1 157,1 61,4 99,0 66,7 868,8
1997 43,5 42,6 22,8 58,7 37,7 85,8 91,2 40,9 52,9 100,0 42,0 92,4 710,5
1998 90,7 0,7 21,2 53,6 48,6 26,4 83,7 99,4 64,4 96,5 68,7 29,6 683,5
Diplomski rad Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
49
Prilog 2
15 minutne oborine (mm) - mob1
0
0,5
1
1,5
2
2,5
3
3,5
01.0
7.20
00 0
0:00
:00
02.07.2000
00:
00:0
0
03.07.200
0 00:00
:00
04.0
7.20
00
00:0
0:00
05.07.2000
00:00:00
06.07.200
0 0
0:00:00
07.0
7.20
00
00:0
0:00
08.07.200
0 00
:00:00
09.0
7.20
00 0
0:00
:00
10.07.200
0 00
:00:
00
11.07.200
0 00:00:00
12.0
7.20
00
00:0
0:00
13.07.2000
00:00:00
14.07.200
0 0
0:00:00
15.0
7.20
00
00:0
0:00
16.07.20
00 0
0:00:00
17.0
7.20
00 0
0:00:00
18.0
7.20
00
00:0
0:00
19.07.200
0 00:00:00
20.0
7.20
00
00:0
0:00
21.07.2000
00:00:00
22.07.200
0 00:00:00
23.0
7.20
00
00:0
0:00
24.07
.2000
00:00:00
25.0
7.20
00 0
0:00:00
26.0
7.20
00
00:0
0:00
27.07.200
0 00:00:00
28.0
7.20
00 0
0:00
:00
29.07.2000
00:
00:0
0
30.07.200
0 00:00:00
31.0
7.20
00
00:0
0:00
dnevne oborine (mm)
Slika 13 – Hijetogram kiše za 7. mjesec 2000.g (15 min oborina ) Mob 1
Diplomski rad
Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
50
15 minutne oborine (mm) - mob2
0
0,5
1
1,5
2
2,5
3
3,5
01.0
7.20
00 0
0:00
:00
02.07.2000
00:
00:0
0
03.07.200
0 00:00
:00
04.0
7.20
00
00:0
0:00
05.07.2000
00:00:00
06.07.200
0 0
0:00:00
07.0
7.20
00
00:0
0:00
08.07.200
0 00
:00:00
09.0
7.20
00 0
0:00
:00
10.07.200
0 00
:00:
00
11.07.200
0 00:00:00
12.0
7.20
00
00:0
0:00
13.07.2000
00:00:00
14.07.200
0 0
0:00:00
15.0
7.20
00
00:0
0:00
16.07.20
00 0
0:00:00
17.0
7.20
00 0
0:00:00
18.0
7.20
00
00:0
0:00
19.07.200
0 00:00:00
20.0
7.20
00
00:0
0:00
21.07.2000
00:00:00
22.07.200
0 00:00:00
23.0
7.20
00
00:0
0:00
24.07
.2000
00:00:00
25.0
7.20
00 0
0:00:00
26.0
7.20
00
00:0
0:00
27.07.200
0 00:00:00
28.0
7.20
00 0
0:00
:00
29.07.2000
00:
00:0
0
30.07.200
0 00:00:00
31.0
7.20
00
00:0
0:00
dnevne oborine (mm)
Slika 14 – Hijetogram kiše za 7. mjesec 2000.g (15 min oborina ) Mob 2
Diplomski rad Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
51
15 minutne oborine (mm) - mob3
0
0,5
1
1,5
2
2,5
3
3,5
01.0
7.20
00 0
0:00
:00
02.07.2000
00:
00:0
0
03.07.200
0 00:00
:00
04.0
7.20
00
00:0
0:00
05.07.2000
00:00:00
06.07.200
0 0
0:00:00
07.0
7.20
00
00:0
0:00
08.07.200
0 00
:00:00
09.0
7.20
00 0
0:00
:00
10.07.200
0 00
:00:
00
11.07.200
0 00:00:00
12.0
7.20
00
00:0
0:00
13.07.2000
00:00:00
14.07.200
0 0
0:00:00
15.0
7.20
00
00:0
0:00
16.07.20
00 0
0:00:00
17.0
7.20
00 0
0:00:00
18.0
7.20
00
00:0
0:00
19.07.200
0 00:00:00
20.0
7.20
00
00:0
0:00
21.07.2000
00:00:00
22.07.200
0 00:00:00
23.0
7.20
00
00:0
0:00
24.07
.2000
00:00:00
25.0
7.20
00 0
0:00:00
26.0
7.20
00
00:0
0:00
27.07.200
0 00:00:00
28.0
7.20
00 0
0:00
:00
29.07.2000
00:
00:0
0
30.07.200
0 00:00:00
31.0
7.20
00
00:0
0:00
dnevne oborine (mm)
Slika 15 – Hijetogram kiše za 7. mjesec 2000.g (15 min oborina ) Mob 3
Diplomski rad
Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
52
Prilog 3
Tablica 9 -Uzorak maksimalnih godišnjih intenziteta oborina (GMS Osijek)
10 min 20 min 30 min 40 min 50 min 60 min 120 min 240 min
godina oborina intenz. oborina in tenz. oborina intenz. oborina intenz. oborina intenz. oborina intenz. oborina intenz. oborina intenz.
(mm) (mm/min) (mm) (mm/min) (mm) (mm/min) (mm) (mm/min) (mm) (mm/min) (mm) (mm/min) (mm) (mm/min) (mm) (mm/min)
1959 9,0 0,90 11,3 0,57 15,2 0 ,51 16,9 0,42 17,3 0,35 17,5 0,29 19,6 0,16 26,5 0,111960 10,9 1,09 12,7 0,64 13,0 0 ,43 13,3 0,33 13,4 0,27 13,8 0,23 16,6 0,14 20,9 0,091961 16,6 1,66 21,1 1,06 23,0 0 ,77 23,3 0,58 23,3 0,47 23,4 0,39 25,3 0,21 26,1 0,111962 6,5 0,65 10,2 0,51 11,6 0 ,39 12,5 0,31 12,7 0,25 12,8 0,21 12,9 0,11 16,8 0,071963 11,2 1,12 11,3 0,57 11,6 0 ,39 11,8 0,30 11,9 0,24 12,0 0,20 16,7 0,14 27,2 0,111964 9,8 0,98 16,2 0,81 16,2 0 ,54 17,3 0,43 18,1 0,36 18,1 0,30 20,1 0,17 21,2 0,091965 11,6 1,16 18,2 0,91 20,3 0 ,68 21,5 0,54 25,1 0,50 28,8 0,48 29,2 0,24 29,2 0,121966 9,1 0,91 13,7 0,69 18,2 0 ,61 21,7 0,54 24,1 0,48 26,8 0,45 31,8 0,27 31,9 0,131967 7,9 0,79 9,9 0,50 14,6 0 ,49 16,6 0,42 18,7 0,37 19,4 0,32 23,2 0,19 35,1 0,151968 31,4 3,14 47,7 2,39 52,7 1 ,76 54,5 1,36 63,6 1,27 69,3 1,16 86,7 0,72 89,0 0,371969 9,6 0,96 12,5 0,63 21,5 0 ,72 23,4 0,59 24,5 0,49 26,4 0,44 29,9 0,25 30,1 0,131970 14,8 1,48 22,4 1,12 28,0 0 ,93 31,1 0,78 31,5 0,63 31,5 0,53 31,5 0,26 31,5 0,131971 6,7 0,67 9,1 0,46 10,2 0 ,34 10,7 0,27 12,0 0,24 13,1 0,22 20,4 0,17 22,4 0,091972 9,8 0,98 14,3 0,72 18,6 0 ,62 21,9 0,55 22,2 0,44 22,3 0,37 26,6 0,22 39,3 0,161973 12,6 1,26 21,1 1,06 25,4 0 ,85 29,2 0,73 32,1 0,64 34,9 0,58 41,6 0,35 45,7 0,191974 10,5 1,05 10,7 0,54 10,7 0 ,36 10,7 0,27 10,7 0,21 11,0 0,18 12,8 0,11 23,5 0,101975 15,5 1,55 22,7 1,14 24,7 0 ,82 24,8 0,62 24,9 0,50 24,9 0,42 25,3 0,21 25,6 0,111976 11,4 1,14 13,5 0,68 14,5 0 ,48 15,2 0,38 15,4 0,31 15,5 0,26 19,0 0,16 23,4 0,101977 4,8 0,48 7,7 0,39 9,4 0 ,31 9,7 0,24 9 ,8 0,20 10,0 0,17 10,0 0,08 11,8 0,051978 8,1 0,81 10,9 0,55 11,5 0 ,38 13,9 0,35 14,3 0,29 14,7 0,25 16,7 0,14 17,6 0,071979 8,6 0,86 8,6 0,43 8,6 0 ,29 9,1 0,23 9 ,8 0,20 10,3 0,17 18,6 0,16 26,2 0,111980 8,1 0,81 9,2 0,46 9,2 0 ,31 9,2 0,23 9 ,2 0,18 9 ,2 0,15 11,9 0,10 14,2 0,061981 6,8 0,68 8,1 0,41 8,4 0 ,28 8,8 0,22 9 ,1 0,18 11,3 0,19 14,1 0,12 14,9 0,061982 14,7 1,47 21,9 1,10 24,5 0 ,82 25,2 0,63 28,3 0,57 29,7 0,50 30,8 0,26 30,9 0,131983 8,9 0,89 13,6 0,68 17,2 0 ,57 19,3 0,48 19,9 0,40 21,1 0,35 23,3 0,19 23,5 0,101984 8,3 0,83 9,8 0,49 11,1 0 ,37 11,8 0,30 12,3 0,25 13,0 0,22 16,6 0,14 22,2 0,09
1985 8,0 0,80 10,9 0,55 13,4 0 ,45 14,8 0,37 15,3 0,31 15,5 0,26 16,7 0,14 19,9 0,081986 8,5 0,85 13,6 0,68 15,0 0 ,50 15,1 0,38 15,5 0,31 16,5 0,28 19,8 0,17 21,0 0,091987 15,1 1,51 19,7 0,99 27,1 0 ,90 29,1 0,73 30,3 0,61 30,5 0,51 34,3 0,29 44,6 0,191988 9,5 0,95 16,7 0,84 21,7 0 ,72 25,5 0,64 25,9 0,52 26,1 0,44 26,5 0,22 30,4 0,131989 9,6 0,96 17,6 0,88 22,6 0 ,75 24,9 0,62 25,9 0,52 26,5 0,44 28,4 0,24 28,4 0,121990 6,6 0,66 9,4 0,47 10,6 0 ,35 12,0 0,30 12,0 0,24 12,0 0,20 14,5 0,12 14,6 0,061991 8,1 0,81 9,4 0,47 13,0 0 ,43 15,7 0,39 18,3 0,37 19,2 0,32 23,6 0,20 29,0 0,12
Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje
53
8. LITERATURA
1. Prof.dr. Vladimir Patrčević – Predavanja iz hidrogeologije (GFV e-learning)
2. Prof.dr. Vladimir Patrčević – Hidrološka studija slivnog područja kanalizacijskog
sustava grada Osijeka (Građevinksi fakultet Osijek)
3. Prof.dr. Vladimir Patrčević – Predavanja iz primijenjene hidrogeologije (GFV e-
learning)
top related