odlike muslimanske misli na kraju 20. vijeka -...

80

Odlike muslimanske misli na kraju 20. vijeka

profanu, globalnu i lokalnu. K

da se njihova primordijalna, muslimanska, univerzalno

mikro-

log, a ponajmanje onog

jivao u nekim posve

-

stavke od bilo koje

zemlje u svijetu, znak je njihove ekonomske i globalno-

81

ma i silama, koje su redovito izvan granica muslimanskoga svijeta,

svakog drugo - a to su

uglavnom muslimanski narodi na rubnim dijelovima muslimanskoga svijeta - tamo se

narod bio, i iscrtava krvava linija koja treba zorno da razdvaja "neprijateljski" svijet

islama od onoga koji to nije.

je ispoljio na kraju

ovoga vijeka nikako ne pokazuje iskristaliziranu i do punine odnjegovanu svijest o ideji

smislu konstantnih filozofsko- jednako tako i u smislu

zbiljskog vremena u kome pulsira ritam mudrosti univerzalnog muslimanskog genija i u

smislu zbiljskog prostora preko kojega se razlijeva ritam njegove bivstvodavne i

djelatne volje. Za razliku od njih, pripadnici drugih civilizacija, osobito oni koji

pripadaju zapadnoevropskoj znanstvenoj i religijskoj tradiciji i kulturi ideju vremena su

vlastitu samoredukciju do

ideji vremena na raspolaganju ostao jedino zvjezdani prostor u kojemu vrijeme treba da

i

hidrogenska bomba, kao krunski rezultati zapadnoevropske znanstveno-

sublimacije prostorno-

je suspregnula i osujetila svaki drugi vremenski kalendar, a satelitska tehnologija

Zapada j

82

civilizacija i kultura uklj

zapadnoevropskoj civilizaciji ne preostaje drugo doli da i iz zvjezdane perspektive

ozbilji vremensko-prostornu kontrolu nad zemaljskim svjetovima.

telekomunikacija, ali ta sredstva nisu produkt njegova vlastitog genija, nego su rezultat

jednog drugog vremenskog ritma kojega je ozbiljio zapadnoevropski kulturni i

znanstveno-

onog drugog, njegovoj kulturnoj aromi i njegovim civilizacijskim obrascima. Ne

mislimo da muslimanski svijet treba da prezre i odbaci znanstveno-t

vremensko- ikakvog opravdanja za

muslimanske teologije, filozofije i teozofije, jednako tako i u domeni egzaktnih nauka

koje su muslimani razvijali. Osobito je u tom pogledu muslimanski duhovni genij

83

b

U Bosni, primj

muslimani u kolijevci islama -

vitalni interes je to da muslimani Saudijske Arabije i ostalih muslimanskih zemalja u

jednostavnije odlijevati njihova bogatstva na Zapad uz nedopustivo nisku cijenu. U

Maleziji,

nez

Zaljevu. Nije, naime, zanemarivo da je Iran uz sva svoja kulturna bogatstva i

civilizacijske tekovine

ana bitno se crpi iz onog izvora koji bi se mogao

84

s-

sa svojom literaturom i vlastitim duhovnim rastom.1)

muslimanska misao

zasebnom i posve prepoznatljivo

teozofskog karaktera.2) Nadalje, po smrti Muhammada Abduhua u muslimanskom

svijetu ne postoji prepoznatljiv muslimanski teolog koji bi predstavljao duhovnog

autoriteta na razini cijelog muslimanskog svijeta, u

pera danas izbivaju izvan muslimanskog svijeta, mada u tom svijetu i danas postoje

-Azhar u Kairu, Zajtuna u Tunisu i

idejnih nasljednika onih velikih misaonih tokova muslimanskoga svijeta s kraja

prepoznatljiva

85

izma" u

vijanja

-Banna, sami

rodoslovnik ovoga pokreta, i Sayyid Qutb.3) Ondje se osobito nastoji odmisliti

temeljena ni na kojoj vrsti zapadn

-

ili Imama na sliku primordijalnog

prije svega neka vrsta osobne i komunitarne etike

socijalnih reformi odbacuje bilo koju formu klasnog antagonizma koji je stran

islamska solidarnost

86

mlji. Privatna svojina je

u odnosu na sve ljude. Garant opstanku toj vrsti imovinsko-pravnih, poslovnih i

ekonomskih odnosa predstavljaju tzv. "islamske banke" zasnovane na nezapadnim,

o

neprevladivu branu bitno je zasnovan na onom tradicionalnom aksiomu muslimanske

duhovnosti koji veli da islam jest cjelovit sustav ljudskoga individualnog i

-

Muslimanski autori iz krila vlastite teologije, filozofije i drugih znanstvenih disciplina

panoramu socijalnih problema koje je u sebi vremenom sukusirala i smirila ideja

takozvanog muslimanskog socijalizma, kroz razvijanje novih egzegetskih tokova o

motrena iz k

tendencijama koje se oslovljavaju muslimanskim sekularizmom i modernizmom, ili

zapljuskivati muslimanski svijet iz krila samog tog svijeta. Uspostava i promicanje

-Tahtawija (1801.-

-Kawakibija (1850.-1902.), te arapskih

87

nastojanja, koje je porodilo osebujnu formu muslima

muslimanskome svijetu su poprimala sve radikalniju formu, da bi najzad prerasla u neku

vrstu kulturnog skandala u vrijeme al- -Raziqa prigodom

objavljivanja njegove knjige Al-Islam wa Usul al-Hukm (Islam i temelji vlasti). U tom

a institucija halife nema

nikakvog utemeljenja u primarnim vrelima vjere, da se Poslanik islama nikada nije

njegovoj autonomnoj volji i umu sve stvari od ovoga svijeta. Svi gore navedeni stavovi

- -Raziqov

laicizam, koji je inzistirao na strogom razdvajanju svjetovnih i religijskih institucija,

imao je

Ahmada Amina, Muhammada Ahmada Halafallaha, Halid Muhammad Halida, Hasana

-Baqi Surura i druge. Duhovno

muslimanskog tradicionalizma koga su pr

wahabijski i salafijski pokreti, s druge strane, osobito u ravni optiranja za strogo

88

ionizma.6) U rasponu ova dva

itd.

jivo u ideji muslimanskog socijalizma koji,

od zapadnoevropskih formi socijalizma. Ovu ideju u muslimanskom svijetu su

-

Rahmana Al- - -

okretanju renesansnih gibanja u

umjesto nacionalnog/uglavnom arapskog a ne svemuslimanskog preporoda kome se

nadao Kawakibi, dogodila se kulturna i civilizacijska katastrofa muslimanskog, osobito

muslimana - - u Egiptu, Iraku, Jemenu

89

ijedan validan socijalni program zbog kojeg bi ideja socijalizma omilila

muslimanskome svijetu, nego je ono samo razlogom zbog kojeg muslimani danas, pored

lastite povijesti

ze drugorazredne ideje i

umjesto da se hrvu sa najsuvremenijim idejama u po

znanstvenog profiliranja, kulturnog uzdizanja i civilizacijsko-

stalnog prerastanja iz planetarnog u loka

definirati i preispitivati ideje i probleme muslimanske skolastike, zlatnog razdoblja

muslimanske misli i vrhunske duhov

godine trati u premjeravanju vlastitih zemljovida i u samozatvaranju u vlastite duhovne i

i nove standarde za