osnove sustava europske unije - dsju.hr

OSNOVE SUSTAVA EUROPSKE UNIJE

Sadržaj:

1. Značaj EU 2. Povijest EU-a – pravni temelji3. Pravna struktura EU-a3. Institucije EU-a4. Proširenje EU-a6. Hrvatska i EU

ZNAČAJ EU-a• 7% svjetske populacije – 505,5 milijuna ljudi

• 20% svjetske trgovine

• 25% BDP svijeta

• 31% svjetske proizvodnje

• 36% proračuna UN-a

• 50% humanitarne pomoći

• 60% razvojne pomoći

Razlozi osnivanja EU-a

• Nakon Drugog svjetskog rata zemlje pobjedniceodlučile su stvoriti uvjete za trajni mir

• Nekolicina državnika (Robert Schuman, KonradAdenauer, Alcide de Gasperi i Winston Churchill)

odlučila je uvjeriti svoje narode da uđu u novo razdoblje - novi poredak, utemeljen na zajedničkim interesima i na ugovorima koji jamče vladavinu prava i jednakost

među svim državama

CILJEVI EU-a

• jedinstveno unutarnje tržište

• sloboda kretanja unutar Unije

• unutarnja sigurnost građana Unije

• jedinstvena europska valuta

• zajednička vanjska sigurnosna i obrambena politika

SIMBOLI EU

• Europska zastava

• Europska himna

• Dan Europe

• Vozačka dozvola

• Valuta – Euro

• Moto EU - „Ujedinjeni u raznolikosti”

Povijest EU-a – pravni temelji

Schumanova deklaracija (1950.)

• predloženo je osnivanje Europske zajednice za ugljen i čelik, što se ostvarilo potpisivanjem Pariškog ugovora 18. travnja 1951. godine

• zbog posljedica Drugog svjetskog rata cilj je bio osigurati mir između europskih pobjedničkih i pobijeđenih nacija te ih povezati kao ravnopravne države koje surađuju u okviru zajedničkih institucija

Osnivački ugovori

• Pariški ugovor o osnutku Europske zajednice za ugljen i čelik iz 1951. god., stupio na snagu 1952.

Belgija, Luksemburg, Nizozemska, Italija, Njemačka i Francuska

• Rimski ugovori o osnivanju Europske ekonomske zajednice i osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju iz 1957. god. – cilj uspostaviti carinska unija (ostvareno 1.7. 1968.)

IZMJENE OSNIVAČKIH UGOVORA• Jedinstveni europski akt, 1986.

– na snazi 1. srpnja 1987.

• Maastricht, 1992.

– na snazi 1. studenog 1993.

• Amsterdam, 1997.

– na snazi 1. svibnja 1999.

• Nica, 2001.

– na snazi 1. veljače 2003.

• Lisabon, 13. prosinca 2007.

– na snazi 1. prosinca 2009.

Osnivački ugovori

• Ugovor iz Maastrichta – 1992. god., 1993. stupio na snagu – uveden pojam Europska unija

- EU se prikazuje kao grčki hram na tri stupa:

1. Gospodarska integracija – Europska zajednica

2. Zajednička vanjska i sigurnosna politika

3. Suradnja u području pravosuđa i unutarnjih poslova

• Lisabonski ugovor, stupio na snagu 1. prosinca 2009. i načinjen je kako bi zamijenio Ustavni ugovor iz 2004., čije ratificiranje nije uspjelo

LISABONSKI UGOVOR➢ Lisabonski ugovor = dopuna Ugovora o Europskoj uniji

(1992) i Ugovora o osnivanju Europske zajednice (1957) koji je preimenovan u Ugovor o funkcioniranju Europske unije

➢ Pravna osobnost - spajanje EZ i EU

➢ Osnažena uloga nacionalnih parlamenata

➢ Reduciran broj pravnih instrumenata

➢ Pojašnjenje nadležnosti EU

➢ EV pravno priznat kao institucija

➢ Predsjednik EV s mandatom od 2,5 godine

➢ Klauzula izlaska - pravna osnova za istupanje iz Unije

➢ Pravo inicijative građana

➢ Povelja o temeljnim pravima postaje pravno obvezujuća

Povijest - ukratko• 1951.: Šest država osnovalo je Europsku zajednicu za ugljen i čelik

• 1957.: Istih šest država potpisuje Rimske ugovore, kojima su osnovane Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom)

• 1973.: Zajednice se šire na devet država članica te uvode više zajedničkih politika

• 1979.: Prvi neposredni izbori za Europski parlament

• 1992.: Uspostava europskog jedinstvenog tržišta

• 1993.: Ugovorom iz Maastrichta utemeljena je Europska unija (EU)

• 2002.: Euro ulazi u opticaj

• 2009.: Lisabonski ugovor stupa na snagu i mijenja način funkcioniranja EU-a

OSNIVAČKI UGOVORI PROPISUJU

• Temeljna prava pojedinaca • Institucionalna struktura EU • Što EU može uređivati (nadležnosti EU)• Način na koji EU odlučuje o pitanjima unutar svoje nadležnosti

PRAVNA STRUKTURA EU-apravna stečevina „acquis”

• PRIMARNI IZVORI - osnivački ugovori + akti doneseni izravno od država članica

• SEKUNDARNI IZVORI - akti koje donoseinstitucije EU (uredbe, direktive,odluke,preporuke i mišljenja)

• Međunarodni ugovori koje sklapa EU• Sudska praksa Suda EU• Opća načela prava

VRSTE NADLEŽNOSTI EU-a

• Isključive nadležnosti - Jedino Unija može donositi pravne akte, a države članice samo provoditi zakonodavstvo EU-a

• Podijeljene (konkurentne) nadležnosti - Države članice mogu donositi pravno obvezujuće akte ako to nije učinila Unija

• Nadopunjujuće (komplementarne) nadležnosti - EU usvaja mjere za podupiranje ili dopunjavanje politika država članica

ISKLJUČIVE NADLEŽNOSTIEU može donositi pravno obvezujuće akte i mjere u područjima:

• carinske unije

• prihvaćanja pravila o tržišnoj utakmici nužnih za funkcioniranje unutarnjeg tržišta

• monetarnoj politici za države čija je valuta Euro

• očuvanja morskih bioloških resursa u okviru zajedničke politike ribarstva

• zajedničke trgovinske politike

PODIJELJENE NADLEŽNOSTIDČ mogu uređivati područja sve dok EU nije prihvatila zajedničke mjere kojima ih uređuje:

• unutarnje tržište

• socijalna politika u područjima propisanim Ugovorom

• ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija

• poljoprivreda i ribarstvo, isključujući očuvanje morskih bioloških resursa

• okoliš

• zaštita potrošača …

DOPUNJUJUĆE (KOMPLEMENTARNE) OVLASTI

EU je ovlaštena donositi samo one mjere kojima nadopunjuje i potpomaže odluke koje su samostalno donijele države članice u područjima:

• istraživanja

• tehnološkog razvoja

• istraživanja svemira

• suradnje u razvoju

• humanitarne pomoći

INSTITUCIJE EU-a• Europska komisija (zastupnik interesa Unije)• Vijeće ministara/Vijeće EU (usuglašava prijedloge DČ)• Europsko Vijeće• Europski parlament (predstavnik građana)• Sud EU (Opći sud, Sud za službenike EU)• Europski revizorski sud• Europska središnja banka

• Ostale institucije: Gospodarski i socijalni odbor, Odbor regija, Europska investicijska banka

• Pomoćna tijela: agencije, uredi itd.

Europska komisija

• Predstavlja interese Europske unije kao cjeline –izvršna vlast

• Uloga:• predlaže pravne akte • glavno izvršno tijelo, provodi politike i upravlja

proračunom EU• kontrola poštivanja prava EU (“čuvarica Ugovora”)• glavni pregovarač u međunarodnim ugovorima• provodi vanjsku politiku

• Sastav: 27 povjerenika uključujući predsjednika Komisije i visokog povjerenika za vanjske poslove

Vijeće EU-aPredstavlja interese država članica - 10 formata Vijeća – ovisno o temi o kojoj se raspravlja➢ uz parlament obnaša zakonodavnu vlast

Uloga: donosi zakonodavstvo EU • usklađuje šire gospodarske politike država članica

• potpisuje sporazume između EU-a i drugih zemalja

• razvija vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a.

• usklađuje suradnju između sudova i policija država članica

• Donošenje odluka – ovisno o politici – jednoglasno ili kvalificiranom većinom glasova (Od 2014. uvodi se „sustav dvostruke većine” - da bi prijedlog bio prihvaćen, trebat će podršku dvije vrste većina: većine zemalja (barem 15) i većine cjelokupnoga stanovništva EU-a (države koje ga podržavaju moraju predstavljati barem 65 % stanovništva EU-a)

Radni jezici: 24 službena jezika EUSjedište: Bruxelles (dijelom u Luxembourgu)Sastav: po 1 predstavnik DČ na ministarskoj raziniŠestomjesečno predsjedanje EU

Europski parlamentUloga: Predstavlja interese građana EU-a – dijeli zakonodavnu vlast s Vijećem EU-a• raspravlja i donosi europske propise - u suradnji s Vijećem EU

• prati aktivnosti ostalih institucija EU-a

• raspravlja i donosi proračun EU - u suradnji Vijećem EU

• daje demokratsku legitimnost EU

• sudjeluje u imenovanju EK i nadzire rad Komisije

• potvrđuje članove raznih tijela EU (pučkog pravobranitelja, Europska središnja banka, Revizorski sud)

Sastav:

• Od veljače 2020. broj zastupničkih mjesta je 705; mandat od 5 godina

Europsko vijeće

Uloga: određuje opći smjer političkoga djelovanja i prioritete EU

Sastav: šefovi država ili vlada država članica + predsjednik Komisije i predsjednik EV koji predsjedava sastancima – sastaju se 3-4 puta godišnje

Ugovorom iz Lisabona EV postaje institucija + imenuje se predsjednik EV

Sud Europske unije

Sud opće nadležnosti i Opći sud Uloga: • tumačenje pravnih odredaba EU• nadzor primjene prava EU• daljnje oblikovanje pravnog sustava EUSastav: po jedan sudac iz svake države članice (27) izabran na 6 godina uz mogućnost ponovnog imenovanja• 11 nezavisnih odvjetnika (advocate general) –

pomoćna uloga

Europska središnja banka

• ESB upravlja eurom (jedinstvenom valutom EU), odgovorna je za utvrđivanje i provedbu gospodarske i monetarne politike EU

• ESB je potpuno neovisna, a institucije EU-a i vlade država članica moraju poštivati ovo načelo i ne smiju pokušavati utjecati na nju, niti na nacionalne središnje banke

Europski revizorski sud

• ERS posebna kontrolna institucija EU koja ima pravo ispitivati sve prihode i rashode svih tijela koje je osnovala Unija, ukoliko to nije isključeno osnivačkim ugovorima

• kontrolira ispravnost i zakonitost te regularnost svih transakcija

• ima 27 članova koje imenuje Vijeće EU, uz prethodno mišljenje Europskog parlamenta i djeluju potpuno neovisno

Pomoćne institucije

• Europski gospodarski i socijalni odbor

• Odbor regija

• Europska investicijska banka

Institucionalni trokut

• KOMISIJA• predlaže zakonodavstvo

• VIJEĆE EU-a PARLAMENT• predstavlja predstavlja

28 DČ građane• zajednički odlučuju o zakonodavstvu

ODLUČIVANJE U EUROPSKOJ UNIJI

Zajedničke politike

NADNACIONALNI

POSTUPCI

ODLUČIVANJA

Zajednička vanjska i

sigurnosna politika

MEĐUVLADINI

POSTUPCI

ODLUČIVANJA

ZAJEDNIČKE POLITIKE • Jedinstveno tržište

• Regionalna politika EU

• Kohezijska politika EU

• Zajednička poljoprivredna politika EU

• Socijalna politika EU

• Politika zaštite okoliša EU

• Ekonomska i monetarna unija EU

• Prometna politika EU

• Politika tržišnog natjecanja EU

• Potrošačka politika EU

JEDINSTVENO TRŽIŠTE

• Četiri slobode

✓Slobodno kretanje roba

✓Slobodno kretanje radnika

✓Slobodno kretanje usluga i pravo na poslovni nastan

✓Slobodno kretanje kapitala

REGIONALNA POLITIKA• prenošenje sredstava iz bogatih u

siromašnije zemlje kroz tzv. strukturne fondove i Kohezijski fond

• poticanje razvoja u zaostalim područjima,

oživljavanje industrijskih područja u propadanju

• pomoć mladim ljudima i duže

nezaposlenima da nađu posao te za modernizaciju poljoprivrede

• pomoć nerazvijenim ruralnim područjima

KOHEZIJSKA POLITIKA

• postizanje ujednačenog razvoja -smanjivanje razlika između razvijenijih i

manje razvijenih dijelova EU

• Kohezijski fond - financiranje velikih infrastrukturnih projekata u EU na području prometa i zaštite okoliša

SOCIJALNA POLITIKA

• Cilj: prisutnost socijalne dimenzije u drugim

zajedničkim politikama i gospodarskom razvoju Unije

• obuhvaća: zapošljavanje mladih, zdravlje i

sigurnost na radu, utjecaj gospodarskog

rasta i razvoja na migracije i demografiju,

koordinacija sustava socijalne sigurnosti

EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA

• europski monetarni sustav utemeljen 1978.

• politika ostvarivanja EMU zacrtana je Ugovorom iz Maastrichta (1992.)

• jedinstvena valuta – Euro – uvedena 2002.

• pet kriterija konvergencije (stabilnost cijena, kamatne stope, deficit, javni dug, stabilnost tečajnih stopa)

Proračun EU

ZAJEDNIČKA VANJSKA I SIGURNOSNA POLITIKA

• ZVSP provodi Europsko vijeće i Vijeće EU-a – JEDNOGLASNO (iznimke propisane UEU)

• ZVSP provodi Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

• Instrumenti provedbe:

utvrđivanje općih smjernica

donošenje odluka

jačanje sustavne suradnje među državama članicama

PROŠIRENJE EUROPSKE UNIJE

KRITERIJI ZA ČLANSTVO U EU

KRITERIJI IZ KOPENHAGENA (1993)

POLITIČKI

demokracija

vladavina prava

poštivanje ljudskih prava

poštivanje prava manjina

prihvaćanje političkih ciljeva

GOSPODARSKI

postojanje djelotvornoga tržišnog gospodarstva

Postojanje i sposobnost tržišnih zakonitosti

PRAVNI

usvajanje cjelokupne pravne stečevine

DODATNI KRITERIJI (SSP)

(1991)

Regionalna suradnja Suradnja s Haškim sudom

MADRIDSKI

KRITERIJ (1995)

ADMINISTRATIVNI

jačanje administrativne sposobnosti

učinkovita državna uprava

Proširenja EU

1. PROŠIRENJE: 1973. – Velika Britanija (povlačenje 2020.), Irska, Danska2. PROŠIRENJE: 1981. – Grčka3. PROŠIRENJE: 1986. – Portugal, Španjolska

1992. – Maastricht – EU

4. PROŠIRENJE: 1995. – Švedska, Finska, Austrija5. PROŠIRENJE: 1. svibnja 2004. – 10 novih država članicaDRUGI DIO 5. PROŠIRENJA: 1. siječnja 2007. – Bugarska, Rumunjska6. PROŠIRENJE: 2013. – Hrvatska

Države kandidatkinje

Sjeverna Makedonija

Crna Gora

Srbija

Albanija

Turska

Potencijalne kandidatkinje

Bosna i Hercegovina

Kosovo

Hrvatska i Europska unija

SPORAZUM O STABILIZACIJI I PRIDRUŽIVANJU

▪ potpisan

29. listopada 2001.

▪ stupio na snagu

1. veljače 2005.

RAZVOJ ODNOSA EU-a s Albanijom, BiH, Crnom Gorom, Makedonijom i Srbijom (Kosovom)

ŠTO SVE SADRŽAVA?

1. Politički dijalog

2. Regionalna suradnja

3. Slobodno kretanje roba,

kretanje radnika, kretanje kapitala, poslovni nastan, pružanje usluga

4. Usklađivanje zakonodavstva

5. Suradnja na području pravosuđa i

unutarnjih poslova

6. Politike suradnje

7. Financijska suradnja

8. Institucionalne, opće i završne odredbe

PUT HRVATSKE PREMA EU

lipanj 2011

Završetak

pregovora 2005

Otvaranje pristupnih

pregovora

2001

Sporazum o

stabilizaciji i

pridruživanju

(SAA)

2003

Zahtjev za

članstvo u EU

prosinac 2011

potpisivanje Ugovora o

pristupanju i početak

procesa ratifikacije

srpanj 2013

članstvo u

EU

Čl. 49. UEU

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 1.7.2013.

Zahtjev za

članstvo u EU PregovoriStatus

kandidata

Sadržajni pregovori

▪ 21. veljače 2003.- RH podnosi Vijeću EU-a zahtjev za punopravno članstvo u EU

▪ 9. listopada 2003.- RH uručila EK odgovore na upitnik

▪ 20. travnja 2004. - EK donijela pozitivno mišljenje (avis) o zahtjevu RH za punopravno članstvo u EU

▪ 18. lipnja 2004.- EV u Bruxellesu dodijelilo RH status kandidata za članstvo u EU

▪ 3. listopada 2005. - otvoreni pristupni pregovori Hrvatske s Europskom unijom

▪ 30. lipnja 2011. - pregovori formalno zatvoreni

▪ 9. prosinca 2011.- potpisan Ugovor o pristupanju – RH država pristupnica

▪ 1. srpnja 2013.- RH postaje članica EU

OD ZAHTJEVA ZA ČLANSTVO DO PREGOVORA…

screening

30.6. – kraj pregovora

9.12. UGOVOR O PRISTUPANJU RH EU

Država pristupnica

DRŽAVA

ČLANICA EU

O čemu se pregovaralo?

• država kandidatkinja treba prihvatiti pravnu stečevinu EU i pokazati spremnost za njezinu punu primjenu

• pregovara se o uvjetima pod kojima država kandidatkinjapristupa EU (prijelazna razdoblja)

• prijelazna razdoblja moraju biti vremenski ograničena i određenog opsega

• zapravo, nije riječ o pregovorima, već o prilagođavanjuvrijednosnom, pravnom, gospodarskom i socijalnomsustavu EU-a

Tko je pregovarao ?

• EU➢ 27 država članica, čije zajedničko stajalište zastupa

Predsjedništvo Vijeća

• Država kandidatkinja (Hrvatska)➢ Državno izaslanstvo

➢Pregovaračka skupina

Poglavlja pregovora1. SLOBODA KRETANJA ROBA2. SLOBODA KRETANJA RADNIKA3. PRAVO POSLOVNOG NASTANA I SLOBODA PRUŽANJA

USLUGA4. SLOBODA KRETANJA KAPITALA5. JAVNE NABAVE6. PRAVO TRGOVAČKIH DRUŠTAVA7. PRAVO INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA8. TRŽIŠNO NATJECANJE9. FINANCIJSKE USLUGE10. INFORMATIČKO DRUŠTVO I MEDIJI11. POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVITAK12. SIGURNOST HRANE, VETERINARSTVO I

FITOSANITARNI NADZOR13. RIBARSTVO14. PROMETNA POLITIKA15. ENERGETIKA16. POREZI17. EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA18. STATISTIKA

19. SOCIJALNA POLITIKA I ZAPOŠLJAVANJE20. PODUZETNIŠTVO I INDUSTRIJSKA POLITIKA21. TRANS-EUROPSKE MREŽE 22. REGIONALNA POLITIKA I KOORDINACIJA

STRUKTURNIH INSTRUMENATA23. PRAVOSUĐE I TEMELJNA LJUDSKA PRAVA24. PRAVDA, SLOBODA I SIGURNOST25. ZNANOST I ISTRAŽIVANJE26. OBRAZOVANJE I KULTURA27. OKOLIŠ28. ZAŠTITA POTROŠAČA I ZDRAVLJA29. CARINSKA UNIJA30. VANJSKI ODNOSI31. VANJSKA, SIGURNOSNA I OBRAMBENA POLITIKA32. FINANCIJSKI NADZOR33. FINANCIJSKE I PRORAČUNSKE ODREDBE34. INSTITUCIJE35. OSTALA PITANJA

Pretpristupna pomoć

SAPARD, 2000.

ISPA, 2000.Phare, 1989.

• jačanje institucija

• infrastruktura, razvoj malog i srednjeg poduzetništva, obrazovanje

• promet

• zaštita okoliša

• poljoprivreda

• ruralni razvitak

namijenjena državama kandidatkinjama

IPA 2007.-2013.

IPA (Instrument for Pre-accession Assistance)

• države kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje za članstvo u EU

• pomoć u tranziciji i izgradnja institucija, prekogranična suradnja, regionalni razvoj, razvoj ljudskih potencijala i ruralni razvoj

• financijska vrijednost programa: 11,468 milijardi eura

• za RH do 2010. g. osiguran iznos od 589,9 milijuna eura

Literatura➢https://uprava.gov.hr/osnove-sustava-

europske-unije-12944/12944

• Europa u 12 lekcija, Pascal Fontaine

• Hrvatska na putu u EU

• Vodič kroz Lisabonski ugovor• http://bookshop.europa.eu/hr/kratki-vodi-o-europskoj-uniji-

pbBAAA13001/?CatalogCategoryID=iEKep2Ix3hEAAAEud3kBgSLq

• http://bookshop.europa.eu/hr/kako-funkcionira-europska-unija-pbNA0113090/?CatalogCategoryID=bWWep2Ix5vkAAAEkP.Nbfv1k

Hvala na pažnji !