osnovne ljudske potrebe2.ppt

OSNOVNE LJUDSKE POTREBE

Abraham Maslow

• osnivač humanističke psihologije• čovjekovo ponašanje usmjereno

je na zadovoljavanju njegovih potreba

• Ljudske potrebe su brojne ali u datom trenutku samo neke prisutne i određuju što će osoba činiti (gladna osoba jesti, usamljena potražiti društvo, znatiželjna učiti)

• Što je neka potreba na nižoj razini to je njegovo zadovoljenje za pojedinca važnije i hitnije.

• Kada čovjek zadovolji jednu potrebu osjeća se zadovoljnim, ali se odmah javljaju nove potrebe koje ga potiču na nove aktivnosti

TEORIJA MOTIVACIJE

A. Maslow

SAMOAKTUALIZACIJA

POŠTOVANJESAMOPOŠTOVANJE

AFILIJATIVNE POTREBE

POTREBE ZA SIGURNOŠĆU

FIZIOLOŠKE POTREBE(preživljavanje, stimulacija)

kisik, voda, hrana, eliminacija,održavanje tj. temperatureodmor, izbjegavanje boli

seksualne potrebe, aktivnostkretanje, manipulacija,

percepcija

POTREBE ZA SIGURNOŠĆU• želja za postojanošću,

poretkom, strukturom, predvidljivost događaja

• Nezadovoljene potrebe očituju se strahom, zabrinutošću, tjeskobom

• Značajne fizičke i psihološke prijetnje hospitaliziranim osobama su bolesti te dijagnostički i terapijski postupci, a u dječjoj dobi nepoznata okolina

AFILIJATIVNE POTREBE• Bliskost, podrška, ljubav,

pripadanje,• Usamljenost• Bolest i hospitalizacija često su

praćeni odvajanjem pojedinaca od onih kojima pripada.

• Sestra treba omogućiti bolesniku kontakt s njemu dragim osobama, pomoći mu da se uključi u nove grupe

POTREBA ZA SAMOPOŠTOVANJEM

• Samostalnost, status, priznanja• Bespomoćnost, ugroženost i

manje vrijednost• Kod hospitaliziranog pacijenta

često je prisutan gubitak samopouzdanja jer nije u stanju rješavati životne probleme, ponekad na razini fizioloških potreba

POTREBA ZA SAMOAKTUALIZACIJOM

• Težnja pojedinca da iskoristi sve svoje sposobnosti

• Bolest ili hospitalizacija ugrožavaju zadovoljavanje potreba na nižim razinama, smanjuju ljudske potencijale i negativno utječu na samoaktualizaciju

Medicinska sestra treba dobro

prikupiti podatke od pacijenata, napraviti cjelovitu sestrinsku anamnezu, stvoriti specifičan odnos s pacijentom što će joj pomoći da što učinkovitije djeluje pri zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba

VIRGINIJA HENDERSON

• Rođena 1897, završila vojnu školu za medicinske sestre u Washingtonu, stekla fakultetsko obrazovanje, magistrirala na području sestrinske edukacije

• Praktična znanja i iskustva stjecala je njegom bolesnih u Prvom svjetskom ratu

• Na psihijatrijskom odjelu bila je nezadovoljna pristupom, načinom komuniciranja i postupcima s bolesnicima, na pedijatriji ograničavanjem posjeta roditeljima

• Zalagala se za cjelovito zbrinjavanje i orijentaciju spram pacijenta, trajnu skrb i zaštitu osoba oboljelih od kroničnih bolesti i njihovih obitelji, ukidanje kratkih tečajeva za podučavanje sestara, te za praktičnu nastavu studentica sestrinstva uz mentore u zdravstvenim ustanovama

Jedinstvena je uloga medicinske sestre pomagati pojedincu,

bolesnom ili zdravom, u obavljanju onih aktivnosti koje

doprinose zdravlju, oporavku (ili mirnoj smrti), a koje bi

pojedinac obavljao samostalno kada bi imao potrebnu snagu, volju ili znanje. To treba činiti

tako, da mu se pomogne postati neovisnim što je moguće prije.

V. Henderson

• Ova definicija zdravstvene njege određuje područje rada medicinske sestre te omogućuje razlikovanje djelatnosti medicinskih sestara i drugih zdravstvenih djelatnika

• Medicinske sestre su jedini profil zdravstvenih djelatnika osposobljen za zdravstvenu njegu i prema tome samostalne na tom području što ne znači da djeluju izolirano izvan multidisciplinarnog tima.

Samostalnost znači osposobljenost i pravo na odlučivanje te preuzimanje odgovornosti za donesene odluke i provedene postupke

Uspješnost zdravstvene njege ovisi o znanju i vještinama medicinske sestre

• Aktivnosti zdravstvene njege i medicine usmjerene su zajedničkom cilju unapređenje, očuvanje i ponovno uspostavljanje zdravlja ali realizaciji tih ciljeva doprinose kroz različite ciljeve i na različite načine.

• Liječnik se bavi bolešću (pneumonija ), dok se sestra bavi problemima koji su nastali povodom bolesti (smbs, febrilnost, zabrinutost)

• Ishod medicinske skrbi i zdravstvene njege može biti pozitivan i negativan?

MEDICINSKA SESTRA

Medicinska sestra

•stručnjak i samostalni djelatnik iz područja zdravstvene njege

•član zdravstvenog tima koji zbrinjava pacijenta i mora djelovati kao član tima – usklađeno sa zajedničkim ciljem što bržeg postizanja samostalnosti pacijenta, oporavka ili mirne smrti

• fiziološke• psihološke• socijalne• duhovne potrebe

važnost pojedine potrebe razlikuje se tijekom života, u zdravlju i bolesti

raznolikost pri zadovoljavanju potreba

Posebne potrebePosebne potrebe

Posebne potrebePosebne potrebe • Zadovoljavanje posebnih potreba je

pojam koji obuhvaća široku lepezu specifičnih oblika potpore osobama s invaliditetom, kako bi one mogle što efikasnije iskazati svoje realne sposobnosti.

• Posebne potrebe osoba s invaliditetom mogu se prepoznati kao zajedničke potrebe svih osoba s invaliditetom ili pak kao zajedničke potrebe skupina osoba s određenom vrstom oštećenja odnosno pojedinačne potrebe određene osobe s invaliditetom.

Odnose se na:• osiguravanje specifične zdravstvene

zaštite• osiguravanje odgovarajućih oblika

socijalne skrbi• pomoć od strane posebno obrazovanih

stručnjaka tijekom obrazovanja• pomoć stručnjaka i stručnih službi

prilikom zapošljavanja i za vrijeme eventualne nezaposlenosti

• stvaranje primjerenih mogućnosti na radnom mjestu

• omogućavanje korištenja javnog prijevoza • praćenje programa koja nude sredstva

javnog informiranja (TV) i tiska …

OSNOVNE LJUDSKE POTREBE

OSNOVNE LJUDSKE POTREBE• disanje• konzumiranje hrane i tekućine• eliminacija• održavanje poželjnog položaja tijela• odmor i spavanje• izbor odgovarajuće odjeće, odijevanje i

svlačenje• održavanje normalne tjelesne temperature• održavanje osobne higijene i dotjerivanje• izbjegavanje opasnosti• komunikacija • prakticiranje religije• rad i produktivne aktivnosti• rekreativne aktivnosti• učenje

PATOLOŠKA STANJA KOJA MODIFICIRAJU POTREBE

• poremećaj u prometu tekućine i elektrolita (gladovanje, povraćanje i proljev)

• akutna potreba za kisikom• šok, «kolaps» i krvarenje• poremećaj svijesti – koma, delirij• izloženost hladnoći ili vrućini koja uzrokuje

poremećaj tj. temperature• akutna febrilna stanja svih uzroka• lokalne ozljede, rane i infekcije, zarazna

stanja• stanje prije operacije, stanje poslije operacije• nepokretnost zbog bolesti i propisanog

tretmana• trajna i nepodnošljiva bol

STALNO PRISUTNA OBILJEŽJA KOJA UTJEČU NA POTREBE

• dob – novorođenčad, dojenčad, djeca, odrasli, stari

• temperament– emocionalno stanje ili raspoloženje (normalno, euforija, hiperaktivnost, strah, uzbuđenost, tjeskoba, depresija i hipoaktivnost)

• društveni i kulturni status: član obitelji, prijatelji, ugled,

• osamljenost, neprilagođenost• bez sredstava za život• tjelesne i kognitivne sposobnosti:

uhranjenost, intelektualno stanje normalna ili oslabljena funkcija osjetila, motorika

• ZDRAVSTVENA NJEGA MORA BITI PRILAGOĐENA SVAKOM POJEDINCU PRI ČEMU SE MORA UVAŽAVATI NJEGOVA DOB, KULTURNO OKRUŽENJE, TJELESNO I PSIHIČKO STANJE, KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI…

• Za svaki problem vezan uz zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba treba izraditi plan zdravstvene njege, po potrebi se plan mijenja u skladu s promjenama pacijentovog stanja i potreba

DISANJE• savjesno promatranje i točna procjena disanja,• demonstrirati pravilne stojeće, sjedeće i ležeće položaje koji omogućavaju najbolje širenje prsnog koša i slobodnu uporabu mišića za disanje,• smjestiti pacijenta u odgovarajući položaj i pritom primijeniti potrebna pomagala (naslonjači, jastuci)• podučavanje pacijenta i obitelji o pravilnom položaju, vježbama disanja,• prepoznati znakove smanjene prohodnosti dišnih putova i po potrebi primijeniti air way, aspirirati sekret ili smjestiti pacijenta u drenažni položaj, • primjena kisika,• edukacija pacijenta i članove obitelji o primjeni kisika,• započeti s umjetnim disanjem,• rukovanje sa respiratorom, objasniti pacijentu i obitelji kako respirator radi,•pokrenuti i sudjelovati u programima zaštite okoliša,•regulacija mikroklimatskih uvjeta.

UZIMANJE HRANE I TEKUĆINE

•procijeniti apetit pacijenta, unos hrane i tekućine, •savjetovanje pacijenta o standardima tjelesne težine i visine, prehrambenim potrebama, odabiru i pripremi hrane (u obzir uzeti i kulturno okruženje i socijalni status obitelji),•nadzor nad primjenom adekvatne dijete tijekom boravka pacijenta u bolnici,•lijepo i ukusno servirati hranu, osigurati okolinske uvjete koji će poticati pacijenta na konzumiranje hrane, •nahraniti pacijenta ukoliko ne može sam jesti,•uvesti, održavati i hraniti pacijenta na nazogastričnu sondu,•primjena parenteralne prehrane,•osigurati dostavu hrane u kuću pri otpustu pacijenta kući (ukoliko pacijent ne može sam pripremati hranu.

ELIMINACIJA• procjena eliminacije u odnosu na parametre normalnog• uzimanje uzoraka izlučevina za lab. dijagnostičke postupke• obratiti pažnju na povezanost eliminacije sa psihičkim stanjem, • obratiti pažnju na socijalne tabue vezane uz eliminaciju zbog anatomske povezanosti spolnih i organa mokraćnog sustava,• osigurati privatnost pri eliminaciji i udobnost,• osigurati fiziološki položaj pri eliminaciji,• upotreba raznih pomagala (sani kolica, noćne posude)• skrb za inkontinentnog pacijenta,• uspostavljanje ponovne kontrole nad mokrenjem,• njega kože, osiguranje udobnosti,• provjetravanje prostorije, uklanjanje posude odmah po obavljanju nužde,

ODMOR I SPAVANJE• odmor i spavanje ovise o mišićnoj relaksaciji,• bol i nezadovoljstvo, stres, napetost utječu na spavanje i odmor• pomoći pacijentu da se opusti i naspava prije upotrebe lijekova, • primjena lijekova za spavanje,• osjećaj da je dan prošao dobro povećava šanse za prirodan san,• uklanjanje neugodnih podražaja poput buke, neugodnih mirisa, svjetla može pomoći pacijentu da zaspi,• ukloniti glad i žeđ, izbjegavati i ugodna iznenađenja neposredno prije spavanja,• masaža, ugodni ritmični i ljuljajući pokreti djeluju uspavljujuće,• glazba, čitanje mogu doprinijeti uspavljivanju,• umivanje, pranje ruku i zubi, češljanje, • pospremanje postelje može doprinijeti pripremi za spavanje,

KRETANJE• naglašavati važnost pravilnog tjelesnog držanja,• osiguranje pravilnog položaja pri hodanju, stajanju, sjedenju i spavanju,• "raspoloženje i pacijentov odnos prema životu reflektira se u njegovom držanju i kretanju",• zaštita sestre pri promjeni položaja pacijenta,• loš položaj može uzrokovati pritisak na vitalne organe što utječe na zdravlje,• upotreba potrebnih pomagala, • sprečavanje pojave dekubitusa,• uključiti fizioterapeuta u skrb za pacijenta,• izraditi plan rehabilitacije za pacijenta,

ODIJEVANJE

• pomoć pacijentu pri odabiru prikladne odjeće i odijevanju,• odjeća treba biti u skladu sa pacijentovim izborom, navikama i običajima,• zagovarati upotrebu "dnevne i noćne odjeće",• svesti period bez odjeće na minimum,• pomoći pacijentu pri odijevanju, • podučiti pacijenta ponovnom postizanju samostalnosti pri odijevanju

NORMALNA TJELESNA TEMPERATURA•zdrava osoba može napustiti neugodno hladnu ili toplu prostoriju, bolesne osobe to uvijek ne mogu,•održavanje povoljnih okolinskih mikroklimatskih uvjeta•odabir odgovarajuće odjeće•promijeniti temperaturu, vlažnost i strujanje zraka, savjetovati pacijenta da smanji ili poveća tjelesnu aktivnost, promijeni prehranu, prilagodi odjeću i pokrivače, savjetovati i primijeniti kupke, obloge i sl. za povišenje ili sniženje tjelesne temperature,•zaštititi pacijenta (kožu i oči) od sunca•zaštititi okrajine od hladnoće

ODRŽAVANJE OSOBNE HIGIJENE• brojni pozitivni učinci fiziološki i psihološki• kupanje dovoljno često da se osigura čist i uredan izgled, odstrane neugodni mirisi, zaštiti koža od maceracija i iritacija• pranje i češljanje kose • higijena usne šupljine • brijanje• procijeniti stupanj samostalnosti pacijenta i pružiti pomoć u skladu s pacijentovim potrebama • poticati samostalnost, te neprestano povećavati stupanj samostalnosti kod pacijenta• kupanje u krevetu je specifično• osigurati dostupna sredstva, pomagala, opremu i pomoć pacijentu

ODRŽAVANJE OSOBNE HIGIJENE• Pozitivni učinci kupanja• Kupka čisti kožu i daje osjećaj

osvježenja• Pokreti pri kupanju djeluju kao

masaža i relaksacija• Pospješuje se cirkulacija• Poboljšava se mišićni tonus i

tjelesna kondicija• Poboljšava se tek• Poboljšava se self-image• Ljekovite kupke

ODRŽAVANJE OSOBNE HIGIJENE

• Pozitivni učinci njege usne šupljine

• Estetski učinak• Prevencija infekcije usne šupljine• Osigurava dobru probavu

IZBJEGAVANJE OPASNOSTI – OČUVANJE SIGURNOSTI

•većina osoba može zaštititi sebe samom promjenom okoline za koju misli da je ugrožavajuća •stvoriti sigurnu okolinu za osobu i pomoći joj da stvori osjećaj sigurnosti•udobnost bolesnika neophodna je kako bi se on osjećao sigurnim•provjeriti identitet bolesnika prije dijagnostičkih postupaka, primjene lijekova, uzimanja uzoraka za dg. analize•zaštita pacijenta od mehaničkih ozljeda (padova), fizikalnih ozljeda (opekotina, trovanja i sl.), •staviti zvono nadohvat ruke bolesnika u sobi ali i u toaletu i kupaonici•upotreba i zaštitnih ograda i vezica

NIKADA SE U POTPUNOSTI NE MOGU SPRIJEČITI OZLJEDE

PREVENCIJA PADA• ukoliko je pacijentu krevet previsoko pomoći mu pri silaženju s kreveta, ili pokraj kreveta staviti stepenicu kako bi lakše sišao,• primjena zaštitnih stranica na krevetima• u kupaonama staviti držače, u kade staviti gumene tepihe koji se ne skližu da se spriječi pad,• osigurati pacijentu kolica ukoliko je teže pokretan, savjetovati upotrebu dizala, a ne stepenica,• savjetovati pacijent da ne nosi prevelike papuče, te one u kojima mu se skliže, • izbjegavati odlaganje predmeta na pod u sobama i hodnicima koji bi mogli smetati pacijentu, • odmah obrisati prolivenu tekućinu sa podova,• izbjegavati stavljanje neadekvatnih otirača ili krpa pred sobama ili kupaonicama,

PREVENCIJA OZLJEDA ELEKTRIČNOM STRUJOM

• upotrebljavati električne predmete samo kako je propisano• redovito održavati sve električne aparate i instalacije na odjelu• ne koristiti aparate ukoliko su neispravni

PREVENCIJA TROVANJA

• sve otrovne supstance obavezno ispravno označiti,• odmah nakon upotrebe pospremiti preostali dio supstance, pravilno postupiti sa korištenim priborom,• sve otrovne supstance čuvati na sigurnom i nedostupnom mjestu,

PREVENCIJA OPEKOTINA I SMRZOTINA

• sve vruće napitke staviti u najprikladniji položaj nadohvat ruku pacijenta, kako bi ih mogao dohvatiti, a da se ne proliju• prije hranjenja i davanja tekućine provjeriti temperaturu hrane i tekućine, • prije kupanja provjeriti temperaturu vode, nikada ne dodavati vruću ili hladnu vodu direktno u vodu za kupanje nego prvo provjeriti temperaturu vode,• ne stavljati vruće ili hladne obloge direktno na kožu pacijenta

PREVENCIJA UTAPLJANJA I GUŠENJA

•pri hranjenju davati pacijentu male zalogaje i davati mu dovoljno vremena između dva zalogaja, pažljivo mu davati tekućinu, pacijenta staviti u povišen položaj, •ukoliko pacijent ima protezu staviti ju prije hranjenja, ako pacijent ima nepotpuno zubalo primijeniti kašastu ili tekuću hranu,•ne ostavljati pacijenta samog pri hranjenju,•ne ostavljati pacijenta samog pri kupanju u kadi ako postoji rizik za utapljanje,•biti pažljiv pri kupanju djeteta

U SLUČAJU NEZGODE:• procijeniti stanje bolesnika,• zatražiti pomoć drugog osoblja, odmah

obavijestiti nadležnu osobu,• ne micati bolesnika dok nismo sigurni

da mu to neće pogoršati stanje,• smjestiti pacijenta udobno, objasniti

mu što se dogodilo, umiriti ga, pacijent može biti prestrašen ili ljut, žao mu je što nam stvara dodatne brige,

• ne objašnjavati stanje i što se dogodilo umjesto pacijenta da bi opravdali sebe,

• sve točno zabilježiti u sestrinsku dokumentaciju.

SPREČAVANJE ŠIRENJA INFEKCIJA

• dezinfekcija, • sterilizacija, • pranje ruku,• primjena zaštitne odjeće, • upotreba pribora za jednokratnu

upotrebu

• Edukacija bolesnika kako da spriječi pojavu i širenje infekcija

KOMUNIKACIJA

• svi teže pronalaženju odgovarajućeg načina izražavanja misli, emocija i želja,• sestra je često zagovornica i glasnogovornica pacijenta pred drugim članovima tima, tumač njegovih potreba i pridonosi rješavanju tih potreba,• pomoći pacijentu da shvati sebe, da promijeni uvjete koji su doprinijeli pojavi bolesti te da prihvati ono što ne može promijeniti, • stvaranje povjerenja između sestre i pacijenta, • potaknuti i organizirati posjete pacijenta (dolazak članova obitelji, prijatelja, svećenika),•uspostavljanje komunikacije pacijent - liječnik

PRAKTICIRANJE RELIGIJE•jednako pomaganje i vjernicima i nevjernicima, pripadnicima raznih religijama, grešnicima i negrešnima •pozivanje vjerskog službenika kada je potrebno•poštivati pacijentove duhovne potrebe i udovoljiti njegovim religioznim željama,•religiozna praksa izuzetno je važna u zdravlju, a još više u bolesti,•pomoći pacijentu da ode na mjesto održavanja religioznog obreda, pozvati vjerskog službenika da posjeti pacijenta, osigurati privatnost, omogućiti pacijentu da primi sakramente,• uvažiti religijske propise ukoliko je moguće pri odabiru hrane, odijevanju, poštivanje dana posta i sl.• poznavanje osnovnih načela religije pridonosi razumijevanju religijskih potreba kod bolesnika

RAD•očekuje se da odrasla osoba radi i privređuje, stoga se bolest često doživljava manje strašnom ako osoba može nastaviti raditi, •osigurati bavljenje aktivnostima u skladu sa intelektualnim i fizičkim sposobnostima pojedinca iako je vezan uz postelju, •pri izradi plana dnevnih aktivnosti planirati i bavljenje svrsishodni radom,•omogućiti pacijentu da radi nešto što mu daje osjećaj vrijednosti, korisnosti, •cilj rehabilitacije je ponovno osposobljavanje pacijenta za produktivan život, ponovno osamostaljivanje,•uključivanje fizioterapeuta, radnog terapeuta, rehabilitatora u rad sa pacijentom,

REKREATIVNE AKTIVNOSTI

•predvidjeti vrijeme za pacijentove rekreativne aktivnosti u skladu sa njegovim interesom,•izbor aktivnosti ovisi o dobi, spolu, inteligenciji, iskustvu, navikama, mogućnostima i sl., vrlo su značajne kreativnost i maštovitost,•čitanje (časopisi, knjige), radio, televizija, kretanje, šetnja, društvene igre•osigurati dnevni boravak•uključivanje radnog terapeuta, volontera i rehabilitatora u rad sa pacijentom,

UČENJE

•edukacija je vrlo značajna za prevenciju, liječenje, sprečavanje komplikacija bolesti, •pacijent treba sudjelovati u izradi programa edukacije, prihvatiti ga i potom primjena naučenog,•savjetovanje također je vrlo značajno•podučavanje – svjesno/nesvjesno, planirano/spontano, kreativno – dosadno,•primjena usmenih i pismenih objašnjenja i uputa,•provjeriti uspješnost edukacije

U skladu s Maslowljevom hijerarhijom potreba redoslijed rješavanja problema bio bi slijedeći:

1. dehidracija, mogućnost pada, usamljenost, neupućenost

2. dehidracija, mogućnost pada, neupućenost, usamljenost

3. mogućnost pada, dehidracija, usamljenost, neupućenost

4. usamljenost, mogućnost pada, dehidracija, neupućenost,