pojacajte svoje mentalne aktivnosti - neurobikom

15VJESNIKSubota, 4. studenoga 2000. ZNANOST

Marie Curie dvostruka dobitnica Nobelove nagrade: Za fiziku 1903. godine i kemiju 1911.godine

ENA KOJA JE OBILJEILA DVADESETO

Marie Sklodowska Curie, jedna je od najveih ena u povijesticivilizacije/ Legenda o njoj eni koja je sudbinu uzela u svoje

ruke, dvostrukoj dobitnici Nobelove nagrade, njegovateljicibolesnika za vrijeme Prvog svjetskog rata, osnivaici Instituta zalijeenje raka, majci kerke koja je i sama dobitnica Nobelove

nagrade ivi i danas

Varljiva je nada, da se moe stvoriti boljisvijet, ako se prije ne poboljaju pojedinci.Da bi se to postiglo, svatko mora raditi nasvojem usavravanju, jer je svojim udjelom,odgovoran za cjelinu, rekla je to jednomprigodom Marie Curie, ena koja je iza se-be ostavila djelo koje je ulo u riznicu naj-veih ovjekovih dostignua.

Odavno su je proglasili, najveom enomdvadesetog stoljea. Kad su njoj i njezinusuprugu Pierreu, u travnju 1995. godine,Pariz i itava Francuska, odavali posljednjupoast, bilo je to zbog prijenosa njihovihposmrtnih ostataka iz groblja Sceuex, ujunom predgrau Pariza, u Pantheon,gdje ve poivaju Voltaire, Rousseau, Mou-lin, Zola i koje je tamo okupila Domovinazahvalna svojim velikanima.

Studenti sveuilita Pierre et Marie Curie,odjeveni u neobine metalno sive koulje,zbog kojih su sliili tehnikom osoblju nu-klearke, nosili su dva lijesa do ulaska uPanteon, njihova posljednjeg poivalita.Predstavnici liceja Marie Curie u Sceauxu,prvotno enskoj gimnaziji, otvorenoj istegodine kad je umrla Marie Curie, 1934. go-dine, sa strane su pratili povorku odjeveniu bijelo, plavo, crveno, nosei simbole po-liuretana u boji. Poruka je bila jasna mla-de e povesti Pierrea i Marie Curie u Pan-theon Republike.

Marie Curie francuski je mit, ali ne samonjen. Dakako, legenda o njoj eni koja jesudbinu uzela u svoje ruke, dvostrukoj do-bitnici Nobelove nagrade, njegovateljici bo-lesnika za Prvog svjetskog rata, osnivaiciInstituta za lijeenje raka, majci kerkeIrene, koja je i sama dobitnica Nobelovenagrade ivi i danas, aktualnija no ikad.Mit o Marie Curie je univerzalan. Primjere-no je stoga upitati se, koji je dio univerzal-ne istine sadran u tome mitu? Ako je, kaoto je jednom napisao LevyStrauss, ciljmita da ponudi logian obrazac, ne bi li serazrijeilo neko proturjeje, valja postavitipitanje, koje to proturjeje eli razrijeitimit o Marie Curie?

Prvi odgovor odmah pada na um. Znano-st, koja se raa s otkrivanjem radioaktivno-sti, potpuno se razlikuje od svega to joj jepredhodilo, ali prije svega svojom drutve-nom organizacijom i injenicom da e zna-nost nadalje biti povezana s politikom mo-i, to e joj postati drutvenom ulogom. Uosobi Marie Curie, postoje stanovite pro-turjenosti. Mit o Marie Curie ne zasniva seiskljuivo na njezinoj povezanosti sa zna-nou. Ne treba zaboraviti da je on nastao izahvaljujui tome da je ena, dakle, rije jeo enama i njihovu odnosu prema moder-nome svijetu iji je znanost zatitni znak.

Marie Curie roena je kao Maria SalomeSklodowska, 7. studenoga 1867. godine uVaravi, od oca Wladislawa i majke Bronis-lawe Boguske. Ostala je siroe u svojoj je-danaestoj godini liena izvanredne maji-ne njenosti, liena zatite starije sestre(koja umire prije majke), djevojica je Ma-rie, nikad se ne poalivi, odrasla u djelo-minoj naputenosti. Kad bi kleknula u ka-tolikoj crkvi, kamo je prije pratila svojumajku, sada je utjela gluhu pobunu. Na-pisat e to Eve Curie, u biografiji koju jeposvetila svojoj majci.

Nakon carske gimnazije, rusificiraneustanove koja je jedina dodjeljivala svjedo-dbe s kojom se moglo nastaviti studij, Ma-rie Curie, na nagovor prijateljice, pohaalaje i besplatna, ali zabranjena predavanjana Leteem sveuilitu. Bila je to udruganeodreene ideologije, koju je u isti mahpokretao domoljubni duh i ideja, prilino

rairena u ono vrijeme u istonoj Europi,prema kojoj su intelektualci morali sluitinarodu. Polaznici su velikim dijelom bileene, poput Marie i njezine sestre, koje ni-su imale zakonsko pravo studiranja, pa sutamo stjecale dodatno obrazovanje. No do-biveni rezultati nisu bili naroiti, kako jekasnije govorila Marie, barem ne u odnosuprema znanju to e ga kasnije stei naSorboni.

Kad je potkraj ljeta 1891. godine, sjela uvlak i otila u Pariz, nije ni sanjala da e jojtaj grad, posve odrediti sudbinu.

Kakvu nagradu drutvo daje znanstveni-cima za izvanredan dar vlastita ivota i zanevjerojatne zasluge ovjeanstvu? Raspo-lau li ti slubenici ideja, dovoljnim sred-stvima potrebnim za svoj rad? Je li im ivotosiguran i potrebe zadovoljene? PrimjerPierrea Curiea i toliko drugih, pokazuje daod toga nema nita, a, da bi se stekla prih-vatljiva sredstva za rad, najee valja po-troiti svoju mladost i snagu morei se sva-kodnevnim brigama, napisat e to EugenieCotton u svojoj knjizi o suprunicima Cu-

rie.Pierre Curie je sanjao o laboratoriju na

selu. Nakon njegove smrti 1906. godine,Marie je ostvarila san svojeg supruga. Nomorala je odustati od ideje da ivi na selu,pa je u Latinskoj etvrti, ulici koja je vrlorano dobila ime njezina supruga, otvara La-boratorij Curie, kako se obino nazivao. Toje bilo teko razdoblje. Sve je morala oba-vljati sama, bez osoblja, uz pomo tehnia-ra, koji je vei dio vremena bio bolestan, isvoje starije keri. No sve te tekoe neeugroziti ambicije Marie Curie, jer nju nemoe zadovoljiti samo jedan sveuilini la-boratorij. Ne samo da je povezala svojeznanstveniko djelovanje s njegovom me-dicinskom primjenom, svjesna da je ba-vljenje radioaktivnou na raskriju izme-u sveuilinog istraivanja i industrijskograzvoja, ona osniva i laboratorij za fiziku ibiologiju, uz dodatni odjel za radioterapijui laboratorij za poluindustrijska ispiti-vanja.

Ostvarenje tog pothvata, Marie posveu-je veinu svojeg vremena. Iako do novca

dolazi teko, postaje miljenicom parikogsveuilita, koje nastoji da joj u sklopu ras-poloivih sredstava, nabavi prijeko potreb-na sredstva za rad. Tako e nastati poluin-dustrijski laboratorij, zapravo tvornica ke-mijskih proizvoda. Ali tu e se Marie Curiesuoiti s granicama svojih mogunosti u ra-du s ustanovama administracija glatkoodbija njezin zahtjev za otvaranjem boljeplaenih radnih mjesta slubenike, koje jezaposlila u svojem laboratoriju.

U neobinoj znanstvenoj avanturi, punojgolemih samoodricanja i tegoba, Marie Cu-rie potpuno se predala novom zadatku, ia-ko su sve okolnosti upuivale na to da jeuspjeh gotovo nedostian. Osobit je pro-blem bila nabava skupog uranova oksida.Na njezinu veliku radost, tonu tog dragoc-jenog materijala, poslali su joj besplatnoradnici St. Joachmisthala u Austriji. Nedu-go se nakon toga uranov oksid ve kuhao uvelikim kotlovima, dok se polako nije po-eo kristalizirati. Pune etiri godine trajalisu neizvjesni pokusi za kojih je Marie Cu-rie, bolesna od tuberkuloze, ivjela i nadalase u smradnoj okolini udnovatih posuda iretorti. Sva teka muka posla, radila je sa-ma prema vlastitoj elji.

Osim toga, otvara vrata svojeg laborato-rija djevojkama, to je uistinu bila rijetkostu ono doba, nadasve u Francuskoj, u kojojsu ene u laboratorijima bile gotovo udo-vinom iznimkom. U trenutku osnivanja In-stituta za radij 1909. godine, strogo znan-stveni dio posla, stavljen je pod upravu Ma-rie Curie, dok je uprava Paviljona Pasteur,povjerena mladom lijeniku Caludiusu Re-gaudu, poznatom po prouavanjima osjetlj-ivosti ivih elija na zraenje.

Sve ostalo postalo je povijest.Marie Curie bila je prva ena koja je ste-

kla doktorat znanosti, prva ena koja je po-stala profesor na Sorboni, prva ena koja jedobila Nobelovu nagradu, i to dvostruku, zakemiju i fiziku. Marie Curie postala je i pr-va ena koja je ula u Pantheon na osnovivlastitih zasluga! I pravda je zadovoljena.Mnogi su tako doivjeli posmrtno priznanjevelikoj eni, velikoj znanstvenici i velikojsupruzi, voljenog Pierrea.

Za njezina ivota besmrtnici u Francus-kom institutu, odbili su je primiti u svojeredove iz istih razloga iz kojih su odbili pri-miti u Akademiju i druge velike ene svedo Margueritte Yourcenar. Vie od 200 go-dina poslije Mirabeaua, koji je 1791. godineprvi pokopan u Pantheonu, Marie Curiepostala je druga ena koja je dobila tako vi-soko posmrtno mjesto. Pitalo se tada, hoeli se zbog nje morati mijenjati zastarjelinatpis na Pantheonu Velikim mukarcimazahvalna domovina. Sve to je obiljeilasvojim ivotom, ostavila je kao svoje nasli-jee znanstvenoj budunosti i vie od toga.Ustanovila je i vrijednosti, znanje, gorljivrad, nekoristoljubljivost, ivot u slubi zna-nosti. Konsenzus je toliki da se ak zabora-vlja zbog ega se slavi Marie Curie zbogotkria radioaktivnosti, koja u rukama lju-di moe postati ( i ve je naalost postala)najgorom nesreom.

Slavit e je po jo neem doprinosu kojiulasku ene u znanost, pa ih danas ima vi-e, negoli ikad prije.

A o svojevrsnoj romantici znanstveni-ka, sama je rekla: Znanstvenik u svojemlaboratoriju nije samo tehniar, nego i dije-te suoeno s prirodnim fenomenima koji gase doimaju kao pria o vilama. Treba namsredstvo da taj osjeaj iskaemo svojoj oko-lini ne smijemo prihvatiti miljenje da jesav znanstveni napredak u mehanizmima,strojevima, zupastim kotaima to zahva-aju jedan u drugi....

LIDIA ERNI

Danas je dokazana veza izmeu virusa inekih zloudnih tumora: Svakim danompojavljuju se novi virusi

NOVI VIRUSI UZRONICI RAKAVirusi su inae vrlo uinkoviti i pritajeni unutarstanini paraziti/

Mogu se skrivati unutar inficiranih stanica domaina duljerazdoblje/ Nakon stanovita podraaja, mogu aktivirati cjelokupnu

maineriju nunu za umnaanje i programiranje/ Vie od 20posto svih zloudnih tumora, virusnog su podrijetla

U loga virusa u nastanku raka dugo jepodcjenjivana. Danas je nedvojbenodokazana veza izmeu virusa i nekih zlo-udnih tumora. Svakim se danom poja-vljuju novi dokazi i novi virusi.

Vie od 20 posto svih zloudnih tumoraviralnog je podrijetla. Tako se npr. karci-nom jetre povezuje s virusom hepatitisa B,leukemija T- stanica s virusom HTLV-1,karcinom vrata maternice s virusima pa-piloma (HPV), a Burkittov limfom ili nazo-faringealni karcinom s Epstein-Barrovimvirusom (EBV).

Dva su mogua mehanizma kanceroge-na djelovanja virusa. U nekim sluajevimaaktivnost pojedinih virusnih gena premo-tava jedan ili vie nunih koraka normal-no ukljuenih u razvoj raka. Drugi se me-hanizam sastoji u stabiliziranju ili poti-canju rasta stanine populacije u kojoj sepotom mogu pojaviti genetske promjenekarakteristine za rak.

Iako se o mikrobnom podrijetlu rakaraspravlja posljednih stotinjak godina, teksu posljednjih 20 godina, istraivai priku-pili materijalne dokaze o tome da virusi,bakterije i paraziti mogu biti povezani snastankom i razvojem raka. Pretpostavljase da ak 15 posto svih smrtnosti uzroko-vanih rakom, moe biti povezano s mikro-bima. Veina tih sluajeva otpada na ne-razvijene zemlje ili zemlje u razvoju gdjesu infektivne bolesti znatno ee. ak i urazvijenim zemljama pet posto smrtnostiuzrokovanih rakom, povezuje se s mikro-bima.

Kako virus izaziva rak? Vjerojatno takoto u svojem genomu sadrava gene ijebjelanevine ine normalne stanice bes-mrtnima. Primjeri su mnogi: ve spome-nuti rak jetre, rak vrata maternice, leuke-mija, limfomi, itd.

Smatra se da oko jedan posto ukupnogovjekova genoma ine dijelovi homologniretrovirusima. Znamo da retrovirusi moguuzrokovati teke bolesti poput leukemijeili AIDS-a. Ti tzv. retrovirusni elementi(zovemo ih HERV) integrirani su u spolnestanice ljudi i majmuna ve nekoliko mili-juna godina. Veina HERV, posve su ne-funkcionalni. Meutim, neki od njih, po-put onih smjetenih na kromosomu 7, mo-gu generirati nastanak tumora o emusmo nedavno pisali. Takva je tempiranabomba stalna latentnu opasnost.

Nedavno otkriven virus u ljudi herpes

virus tipa 8 (HHV8) blisko je povezan snastankom Kaposijeva sarkoma, teke bo-lesti koja obino prati oboljele od AIDS-a.Epidemioloki podaci pokazuju da je virusprisutan u svih bolesnika s Kaposijevimsarkomom, ali i u nekih oboljelih od rijet-kog oblika Hodgkinova limfoma, te u obo-ljelih od tzv. multicentrine Castelmanovebolesti, esto udruene s AIDS-om. VirusHHV8 prisutan je u krvi pet do deset postoljudi zapadne civilizacije, te ak u 20-70posto homoseksualaca zaraenih virusomHIV-a, virus je takoer i u nekih bolesnikas multiplim mijelomom.

Virus HHV8, najsrodniji je jednom tipuherpes virusa u ivotinja koji uzrokuje ne-ke tumore krvotvornog tkiva majmuna.

Ulaz virusa u organizam moe uzrokovatilatentnu, ali i aktivnu infekciju; bolest seesto aktivira za vrijeme oslabljenja imu-nolokog sustava (imunosupresije).

Uestalost infekcije izuzetno je visoka uzemljama sredinje Afrike. U tom su po-druju izuzetno esti Kaposijevi sarkomi.Vjerojatnost da e se u osoba pozitivnihna HHV8, u 10-godinjem razdoblju razvitiKaposijev sarkom, iznosi oko 50 posto.

Virus se moe prenijeti presaivanjemsolidnih organa ili pak transplantacijomkotane sri, no ini se da je najvjerojatni-ji put prijenosa spolni, barem u zemljamagdje je Kaposijev sarkom rjea pojava.

Zanimljivo je da postoji esta varijantaKaposijeva sindroma u starijih osoba is-

tone Europe i Sredozemlja, koja ima pos-ve bezopasan kliniki tok.

Iznenauje podatak da HHV8, nije samou sjemenoj tekuini homoseksualaca obo-ljelih od AIDS-a (podaci variraju izmeu13 i 91 posto) i tumorskom tkivu istih oso-ba (63 posto), nego i u prostati zdravihmukaraca ili bolesnika koji nemaju osla-bljen imunoloki odgovor. Ti podaci potvr-uju spolni prijenos bolesti i upozoravajuna iroku rasprostranjenost HHV8 u opojpopulaciji stanovnitva. Detekcija tog vi-rusa mogla bi pomoi i u prepoznavanjuosoba s ne-Hodgkinovim limfomom. Virusje ustanovljen i u nekih drugih oboljenjapoput pemfigus vulgarisa, sarkoidoze iangiolimfoidne hiperplazije. Virus je tako-er dokazan i u jednoj vrsti stanica lenemodine, i u solidnim organima.

U najnovijem broju asopisa Nature Me-dicine rijeena je i enigma mehanizmakancerogenog djelovanja HHV8. Virusnaime koristi sline trikove poput papi-loma virusa ovjeka (HPV) koji uzrokujerak vrata maternice. O emu je rije? Uorganizmu, meu ostalim, postoje i dvijeskupine gena koji reguliraju rast i di-jeljenje stanica protoonkogeni i tumor-supresorski geni. Dok prvi potiu diobustanica, potonji je koe i tako odravajuravnoteu broja stanica. Poremeajem teravnotee dolazi do prekomjerna gomi-lanja stanica to je odlika tumorskog ras-ta. Virus HHV8 djeluje upravo tako jed-nom svojom bjelanevinom vee se za jed-nu od tzv. supresorskih bjelanevina, Rb, itime otkoi dijeljenje stanica. Taj stari ive poznat trik, osim HPV, koriste jo nekivirusi uzronici raka. Virusi pritom ko-riste nekoliko razliitih taktika da bi ones-posobili Rb.

Virusi su inae vrlo uinkoviti i pritajeniunutarstanini paraziti. Mogu se skrivatiu inficiranim stanicama domaina duljerazdoblje. Nakon stanovitih podraaja,mogu aktivirati cjelokupnu mainerijununu za vlastito umnaanje i programi-ranje.

Unato jo posve nerazjanjenoj vezitog virusa i raka, veina kriterija onkoge-nog djelovanja tog virusa ipak je zadovo-ljena, pa se moe smatrati da je HHV8 no-vi onkogeni virus koji moe uzrokovatirak.

KREIMIR PAVELI

Virus prenesens majmunaV eliki majmuni sredinje Afrike iz-vor su virusa udruena s nastankomKaposijeva sarkoma. Virus je potenci-jalno opasan i za ljude. Srodan je virusuHHV8. Testiranje majmuna iz Kameru-na i Gabona pokazalo je da ak 20, od 25impanza, i dvije od pet gorila imaju usvojem organizmu antitijela na taj vi-rus. tovie, ustanovljene su ak dvijenove varijante virusa u impanzama ijedna nova varijanta u gorila. Filogenet-ska analiza upuuje na to da postoji ne-koliko odvojenih linija tih majmunskihvirusa: jedna meu majmunima Novogasvijeta, dvije meu makaki afrikim ze-lenim majmunima, jedna meu gorila-ma. Budui da se kontakt izmeu veli-kih majmuna i ovjeka u sredinjojAfrici intenzivira lovom i eim smje-tajem majmuna u ljudske sredine i ko-munikaciju s njima, znatno se povealamogunost prijenosa virusa s majmunana ljude.(K.P.)

POJAAJTE SVOJEMENTALNE

AKTIVNOSTI -NEUROBIKOM

Na je mozak elastian: U svakom se trenutku moeobnoviti, tvrde znanstvenici

Mentalna aktivnost mozga, moe se vjebati poput bilo kojeg miia/ Amerikineurolozi osmislili su program vjebi, koje su zasnovane na najnovijim

neurobiolokim spoznajama/ Cilj je aktiviranje obiju modanih polutaka a novenavike stvaraju i nove asocijacije

T eza da je sve u naim glavama, pa tako islabljenje mentalnih sposobnosti s godi-nama, ovih dana dobiva i svoju znanstvenupotkrepu nekoliko neurobiolokih timova.

Naime, na organ za razmiljanje, uvjerilisu se nedavno zananstvenici, stalno se ob-navlja. ivane stanice, neuroni, svakodnev-no odumiru, ali ih jednako toliko i svakod-nevno nastaje.

Koji e od tih procesa biti dominantniji unaim je rukama, jer samo onaj koji ne pos-tavlja nove izazove pred svoj mozak, trebastrahovati od slabljenja ili gubitka intelek-tuanih i duhovnih dosega, odnosno starenjamozga. Ta velika sposobnost mozga da semijenja, obnavlja, bude prijemljiv na svakupromjenu i mogunost besprijekorna fun-kcioniranja do duboke starosti, zapanjili suznanstvenike.

Na je mozak elastian i u svakom se tre-nutku moe obnoviti, tvrdi Isabel Gauthier,neurobiologinja na Vanderbilt sveuilitu uNashvillu, drava Tennessee, koju je tolikozaokupilo bavljenje modanim funkcijamada nekoliko svojih prijatelja koje estoukljuuje u istraivanja moe prepoznatiprema snimci njihova mozga.

Polazei od htijenja da se ustanovi kakveaktivnosti odravaju dulju kvalitetnu mo-danu aktivnost, dr. Gauthier i njezini kolegedoli su do mnogih spozana koje mogu po-moi pri odranju modanih funkcija na ra-zini visoke aktivnosti i odravanju njegovesposobnosti uenja.

Tako se dosadanjadogma da je procesuenja najbri i najuin-kovitiji u ranom djetin-stvu, sruena.

Isabel Gauthier je oso-bito zanimala fascinan-tna strategija s pomoukoje mozak obrauje no-ve podatke i zadae, pase zadrala na proma-tranju kako ljudi postajustrunjacima.

to je to to predanomljubitelju i poznavateljuumjetnosti omoguujeda na samo jedan pogledrazazna je li rije o origi-nalu, slike, na primjer,ili krivotvorini? Ili to tozaljubljeniku u automo-bile omogui da bez te-koa prepoznaje pojedi-ne modele auta.

Promatajui tako mo-danu aktivnost strunja-ka za pojedina podruja,dr. Gauthier je zakljui-la da je za to odgovoranmali dio u naem mozguFFA, podruje odgovor-no za vizualnu percepci-ju odnosno vid. To nam podruje omogua-va razlikovanje. Kod pacijenata koji su pret-pjeli modani udar to podruje esto bivaoteeno pa oni ne prepoznaju prijatelje ipoznanike. No sada se javila mogunost dase oteeno podruje izbjegne tako da se spomou novih osjetila ili novih zadataka an-gairaju neka druga modana podruja ko-ja e omoguiti ponovno prepoznavanje.

Imamo posla s vrlo elastinim organom,ustvrdio je neurobiolog Lawrence Katz s Du-ke sveuilita u Durhamu, drava SjevernaKarolina.

Prouavanje neobinih postupaka i aktiv-nosti mozga tijekom njihova obavljanja, ko-je je proveo tim makrobiologa, iznjedrio jenova otkria o modanoj aktivnosti.

Zahvaljujui njima, danas je poznato kakoreagira mozak na nove podraaje govor,rijei, glazbu i kako zapoinje procesuenja i sprema gotova informacija, to jeodmah otvorilo i prostor za njihovu prakti-nu primjenu.

To nam je pomoglo pri pristupu rehabili-taciji pacijenata s modanim oteenjem istvorilo uporite nizu postavki kako zdra-

vom mozgu poveati uinkovitost i radnusposobnost, kae dr. Katz, jedan od vode-ih znanstvenika za podruje mozga.

U svojoj novoj knjizi Odrimo mozak i-vim, razraunava s mnogim mitovima idogmama o starenju mozga, tvrdei da semozak, odnosno mentalna aktivnost, moevjebati poput bilo kojeg miia.

On je, stoga, osmislio program vjebi kojesu zasnovane na najnovijim neurobiolokimspoznajamai koje je, aludirajui na trendvjebanja koji je 80-ih osvojio planet, nazvaoneurobik.

S mentalnom se gimnastikom poinje verano ujutro, pri uobiajenim jutarnjim ri-tualima. Tako se preporuuje tuiranje za-vezanih oiju, kako biste uobiajene jutar-nje postupke doivjeli primarno posredo-vanjem drugih osjetila, tako e ono to ina-e previdimo aktivirati nova modana po-druja.

Zatim perite zube pogrenom rukom,ako se denjak lijevom i obratno, a malokasnije promijenite vrstu jutarnje kave ka-ko biste se obogatili novim aromama. Cilj jetih postupaka aktiviranje obiju modanihpolutaka, jer je svaka promjena, poputpromjene ruke pri pranju zuba, nov zadatakza mozak koji e aktivirati i drugu modanuhemisferu, a nove navike stvaraju i noveasocijacije. Na putu do posla krenite nekimdrugim putem, drugim prijevoznim sred-stvom, nosei, na primjer, torbu u drugoj ru-

CENTAR ODGOVORANZA INTELIGENCIJU

Zanimljivo otkrie britanskih i njemakih znanstvenika potkrepljuje teorijupsihologa Charlesa Spermana jo s poetka stoljea/ Postoji centar u mozgu koji

je odgovoran za inteligenciju

B ritanski i njemaki znanstvenici vje-ruju da su identificirali specifiandio ljudskog mozga koji je, ini se, odgo-voran za inteligenciju.

Istraivanje objavljeno u magazinuScience, pokazuje da je dio mozga, zvanprednji laterarni korteks jedini prediomozga gdje krv protjee intenzivnije idodiruje sloen dio krialjke zadue-ne za tzv. sekvence simbola i pisama.Njihovo otkrie podupire stara teorijapsihologa Charlesa Spearmana iz 1904.godine u kojoj tvrdi da ljudi koristeodreen dio mozga kako bi ostvarilikompleksne zadae. Druge se teorijezadovoljavaju tezom da inteligentnorazmiljanje u ovjeka zahtijeva zajed-niki rad razliitih dijelova mozga po-put onog u radu stroja. Istraivai s Me-dicinskog istraivakog vijea ColumbiaUniverziteta i Dsseldorfskog univerzi-teta, upotrijebili su tehniku skeniranjamozga kako bi dokazali svoju tezu.

Magazin Science napada znanstvenipristup toj materiji tvrdei da ljudskainteligencija ne moe biti definirana natako specifian nain.

Rasprava oko inteligencije nastavlja

se, oslanjajui se na Spearmanova istra-ivanja jo s poetka dvadesetog stolje-a. On je pretpostavljao da tzv. bistriljudi rjeavaju dobro raznovrsne zadaeu ivotu zato to koriste openito naj-svrsishodniju komponentu mozga kojuje nazvao g faktorom. Unato svemu,mnoga pitanja oko misterija ljudske in-teligencije jo ostaju nerazjanjenima.Najnovija istraivanja, trae daljnjeprovjere i nastavak poglavito oko kom-ponente visokog g i niskog g faktora,zadae koja upuuje na rjeavanje za-gonetke simbola ili dijelova pisma.

Tzv. visoki-g-testovi napravljeni su daangairaju vie kognitivnih funkcijamozga i budu izazovom niskim-g-testo-vima.. Znanstvenici su otkrili da visok-g-test ne sadrava mnogo podrujamozga koja se zajedniki koriste. Um-jesto toga, aktivnost mozga koncentri-rala se u laterarnom prednjem kortek-su u jednoj ili objema modanim hemis-ferama.

Rezultati su sugerirali da opa inteli-gencija dolazi iz specifinog prednjegsustava, vanog za nadzor ili razliiteoblike ponaanja.( L. .)

ci nego inae i zaklopite oi za vrijeme vo-nje. Naime, na uobiajenim putevima, mo-zak ukljuuje autopilota, uz minimum po-draaja, a nepoznat put ukljuuje kortex,dio mozga i Hippocampus, to potie raz-miljanje. Na poslu se ne preputajte rutini,unesite malo nereda u radni dan, a u slo-bodno vrijeme zaigrajte, sami ili u drutvu,neku igru, koja e vas osloboditi stresa, ali izaokupiti vae miljenje.

Kod kue za obrok odaberite namirnicekoje inae ne jedete kako biste osjetili noveokuse i arome, a za stolom zamijenite uobi-ajena mjesta sjedenja.

Seksualni je ivot posebno poglavlja i oso-bito bitno, jer erotinost objedinjuje mnogepodraaje i osjetila. Iznenadite svojeg par-tnera neim novim i drukijim i nadopunitedoivljaj vinom, mirisnim uljima ili svijea-ma.

Dakle, odvaite se na male promjene va-eg dnevnog ritma, ali ne pretjerujte, jer ve-like promjene prati stres, koji ipak valja iz-bjegavati.

SNJEANA BABI-VINJI

STOLJEE