pregled i preporuke zakon o javnim · pdf filegrađanskih nadzornika za javne nabavke manje...
Post on 04-Feb-2018
226 Views
Preview:
TRANSCRIPT
PREGLED I PREPORUKE
ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA, ZAKON O
VOLONTIRANJU, ZAKON O OBJAVLJIVANJU ZAKONA,
POSLOVNIK VLADE I POSLOVNIK NARODNE SKUPŠTINE
REPUBLIKE SRBIJE I ORGANIZACIJE CIVILNOG
DRUŠTVA
Autor
Marina Matić
Novembar 2013
Na zahtev Kancelarija za saradnju sa civilnim društvom, izvršena je anliza sledećih zakona i
podzakonskih akata i njihovog uticaja na rad organizacija civilnog društva:
Zakon o javnim nabavkama;
Zakon o volontiranju;
Zakon o objavljivanju zakona i drugih propisa i akata;
Poslovnik o radu Vlade;
Poslovnik o radu Narodne skupštine
I. ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA1
NOVINE U ZAKONU
Jedna od najvažnijih novina u novom Zakonu, koja se tiče organizacija civilnog društva jeste
uvođenje institucije građanskog nadzornika u postupke javnih nabavki, kao mehanizma
putem kojeg civilni sektor kontroliše javne nabavke vrednosti preko milijardu dinara.
Građanski nadzornik neposredno se reguliše samo jednim članom Zakona, članom 28, i njegova
aktivna legitimacija za podnošenje zahteva za zaštitu prava pominje se u članu 148. stav 3. Na
osnovu člana 28. Uprava za javne nabavke usvojila je Pravilnik o građanskom nadzorniku.2
IZAZOVI – BANKARSKE GARANCIJE ZA UČEČŠĆE U JAVNOJ NABAVCI
Novi zakon o javnim nabavkama predviđa da su udruženja i sva ostala pravna lica obavezna da
učestvuju u javnoj nabavci koja se raspisuje za nabavku određene usluge. Međutim, novina je
da su udruženja, kao i sva druga pravna lica obavezna da ovom prilikom dostavljaju finansijske
odnosno bankarske garancije za javne nabavke iznad 250 miliona dinara. Ovo je u praksi
gotovo nemoguće jer udruženja, mala pravna lica i ustanove socijalne zaštite, uglavnom ne
poseduju nikakvu imovinu, finansiraju se iz pojedinačnih projekata i nemaju druge vrste
obezbeđenja. Prema mišljenju građanskog društva ovakvom odredbom obesmišljen je osnovni
1 Zakon o javnim nabavkama, Službani glasnik br. 124/2012, kоji se primenjuje od 1. aprila 2013. 2 Broj 110-00-5/2013-01.
mehanizam za razvoj lokalnih socijalnih usluga koji je predviđen Zakonom o socijalnoj zaštiti,3
jer su potencijalni akteri koji mogu da pružaju usluge unapred diskreditovani.4
U EU je pokrenuta inicijativa da se na socijalne usluge primenjuje poseban režim javnih
nabavki. Ovo rešenje predložene je i u predlogu nove direktive o javnim nabavkama.5 Ovim
predlogom se predviđa poseban režim za nabavku socijalnih usluga čija vrednost prelazi
1.000.000 evra i utvrđuje obavezu poštovanja samo osnovnih načela transparetnosti i jednakog
tretmana. Takođe, predlogom direktive se predviđa da države članice imaju slobodu da
organizuju socijalne usluge na način koji neće predvideti zaključenje ugovora o javnoj nabavci,
već finasiranjem takve usluge, davanjem licence ili autorizacije svim pružaocima usluge koji
ispunjavaju prethodno utvrđene uslove, pod uslovom da sistem obezbeđuje dovoljnu
transparetnost i nediskriminaciju.
1. Predlog promene Zakona:
Predlog:
61. stav 9. precizirati i dopuniti tako da glasi „U slučaju sprovođenja postupka javne
nabavke čija je procenjena vrednost veće od iznosa iz člana 57. stav 4. ovog zakona,
naručilac je u obavezi da zahteva bankarsku garanciju kao sredstvo obezbeđenja za
ispunjenje ugovornih obaveza“.
IZAZOVI – GRĐANSKI NADZORNIK
Zakonom o javnim nabavkama koji je usvojen u decembru 2012. godine po prvi put se uvodi
institut građanskog nadzornika. Izazov u primeni ovog novog istituta predstavlja nedovoljna
regulisanost samim Zakonom, kao i odredba da se ne predviđa naknada za građanskog
nadzornika.
Građanski nadzornik se imenuje za postupke javnih nabavki čija je procenjena vrednost veća
od milijardu dinara. Međutim, neopohodno je izmeniti član 28. Zakona i omogućiti imenovanje
3 Službeni glasnik RS, br. 24/2011. 4 Član 17. Zakona o socijalnoj zaštiti predviđa „Delatnost u oblasti socijalne zaštite, odnosno pojedine usluge
socijalne zaštite može, u skladu sa ovim zakonom, pružati i udruženje, preduzetnik, privredno društvo i drugi oblik
organizovanja utvrđen zakonom”. 5 Brussels, 20.12.2011 COM(2011) 895 final.
građanskih nadzornika za javne nabavke manje vrednosti, koje su od značaja za lokalnu
zajednicu ili je njihova vrednost relativno velika u odnosu na lokalni budžet, ili su od značaja
za celu državu, ali su manje vrednosti od jedne milijarde dinara.6
2. Predlog promene Zakona:
Predlog:
U članu 28. trebalo bi dodati novi stav 2. koji bi glasio „Ako naručilac, iz budžeta lokalne
samouprave, sprovodi postupak javne nabavke, čija je procenjena vrednost veća od 0,05%
budžeta jedinice lokalne samouprave, postupak nadgleda građanski nadzornik“.
Prilikom usvajanja Pravilnika o građanskom nadzorniku propuštena je prilika da se barem
propiše pravo građanskog nadzornika za naknadu troškova koje ima prilikom vršenja svoje
dužnosti, što bi se svakako činilo logičnim. Ipak, to bi takođe podrazumevalo i dodatno
angažovanje Uprave u vezi sa priznavanjem troškova i preciziranje izvora sredstava iz kojih bi
ti troškovi bili nadoknađeni. Ovakvim regulisanjem, građanski nadzornici stavljeni su u lošiji
položaj nego volonteri.7
Predlog:
U članu 28. trebalo bi izmeniti stav 11. koji bi glasio „Građanski nadzornik nema pravo na
nagradu za svoj rad, ali ima pravo na naknadu troškova nastalih prilikom nadgledanja postupka
javne nabavke za koji je imenovan“.
Članom 28. stav 5. ostavljeno je da Uprava za javne nabavke podzakonskim aktom reguliše
uslove i kriterijume za imenovanje građanskog nadzornika, kao i da li je imenovanje
građanskog nadzornika vezano za svaki konkretan postupak javne nabavke ili se fizička i
pravna lica načelno prijavljuju da vrše funkciju građanskog nadzornika, a od onih koji su
6 Za indikativne primere zloupotrebe i korupcije u postupcima javnih nabavki na lokalnom nivou videti
http://www.nadzor.org.rs/javne_nabavke.htm 7 Član 10. Zakona o volontiranju predviđa da se naknada troškova volontiranja ne smatra nagradom ili
imovinskom koristi za volontera.
prijavljeni i koji ispunjavaju uslove za imenovanje Uprava za javne nabavke bira građanskog
nadzornika u konkretnom postupku javne nabavke, ili se svako fizičko i pravno lice iznova
prijavljuje za vršenje te funkcije. Dugoročno se čini da je bolje rešenje usvojiti sistem
registrovanja građanskih nadzornika, čime se mogu postići uštede u vremenu (ne mora se čekati
da se zainteresovani prijave za kontrolu konkretnog postupka, spisak stalno zainteresovanih već
postoji i može se dopunjavati; nije potrebno iznova ispitivati ispunjenost uslova za imenovanje
za konkretnu javnu nabavku), ali i veća transparetnost u postupku imenovanja građanskih
nadzornika, čime bi se otklonile sumnje u pogledu izbora nadzornika za konkretne javne
nabavke.
Predlog:
Član 28. dopuniti novim stavom: „Uprava za javne nabavke vodi Registar građanskih
nadzornika i objavljuje Registar i prijavljene kadnidate za upis u Registar na svojoj veb-stranici
i na Portalu javnih nabavki.“
Kad je u pitanju imenovanje građanskog nadzornika za konkretnu javnu nabavku član 28. može
se dopuniti novim stavom 6:
Predlog:
„Uprava imenuje za konkretnu javnu nabavku lice ili udruženje koje je upisano u Registar
građanskih nadzornikam, koje je kvalifikovano za određeni predmet javne nabavke, koje nije u
sukobu interesa zbog povezanosti sa naručiocem i izglednim ponuđačima za tu javnu nabavku
i koje se saglasilo sa imenovanjem“.
Takođe, neophodno je da Zakon sadrži i odredbu o razrešenju građanskog nadzornika.
Predlog:
Član 28. dopuniti novim stavom 7: „Uprava će razrešiti građanskog nadzornika na lični zahtev,
u slučaju da naknadno ustanovi da postoje smetnje za imenovanje građanskog nadzornika i ako
utvrdi da građanski nadzornik nesavesno obavlja svoju dužnost.“
Članom 28. stav 8. Zakona propisano je da je građanski nadzornik dužan da nadgleda postupak
javne nabavke i da u tom cilj ima stalni uvid u postupak, dokumentaciju i komunikaciju
naručioca sa zainteresovanim licima, odnosno ponuđačima.8 U stavu 10, propisana je dužnost
građanskog nadzornika da, ako osnovano sumnja u zakonitost postupka javne nabavke, o tome
obavesti nadležne državne organe i javnost. U ovom stavu nije napravljena razlika između
obaveštavanja nadležnih državnih organa u slučaju da se kod građanskog nadzornika pojavila
sumnja u vezi sa zakonitošću postupka i obaveštavanja javnosti ako građanski nadzornik
nesumnjivo utvrdi da je neka odredba zakona prekršena ili ako ga u nekom kratkom roku
nadležni organi ne obaveste o preduzetm merama.9
Predlog:
Član 28. stavom 10. izmeniti tako da glasi: „Ako građanski nadzornik osnovano sumnja u
zakonitost postupka javne nabavke obavestiće o tome nadležne državne organe. Ukoliko se
potvrdi sumnja građanskog nadzornika ili ako u roku od 15 dana ne dobije odgovor od organa
kojem se obratio, a koji otklanja sumnju u kršenje zakona, građanski nadzornik će obavestiti
javnost o sumnji u kršenje zakona.“
II. ZAKON O VOLONTIRANJU10
NOVINE U ZAKONU
8 Član 28, stav 8. Zakoan.. 9 Transparetnost Srbija – Predlozi i komentari u vezi sa pojedinim odredbama predloga Zakona o javnim
nabavkama, Transparetnost Srbija, Beograd, 13. septembar 2012. 10 Zakon o volontiranju, Službeni glasnik br. 36/2010.
Zakon o volontiranju usvojen je 26. maja 2010,11 a počeo je sa primenom od decembra 2010.
godine.
Donošenje Zakona o volontiranju važno je kako bi se pravno uredili odnosi između volontera
ili volonterki, organizatora i korisnika volontiranja shvaćenih u smislu ovog Zakona, ali i kako
bi se osiguralo društveno okruženje povoljno za razvoj volontiranja i sprečile moguće
zloupotrebe.
IZAZOVI - PREKOMERNA REGULISANOST VOLONTERSKOG ODNOSA I
NESRAZMERNI TRANSAKCIONI TROŠKOVI
Član 2. stav 3. predviđa da se Zakon odnosi na kratkoročno i dugoročno volontiranje. Prema
uporednoj praksi i preporukama EU za države članice normativno regulisanje predlaže se samo
za dugoročno (formalno) volontiranje.
Predlog:
Zakonom trebalo da bude priznato i kratkoročno i ad hoc volontiranje.
Član 2. trebalo bi dopuniti novim stavom 3. koji bi glasio: „Kratkoročno volontiranje jeste
volontiranje koje traje jednokratno ili povremeno u vremenski ograničenom trajanju, ne dužem
od 10 sati nedeljno, najkraće 30 dana, a najduže tri meseca bez prekida.“
Član 3. tačka 6. i 7. propisuje da se volontiranjem ne smatra obavljanje poslova Crvenog krsta,
koji su vezani za ostvarivanje ciljeva i zadataka u skladu sa zakonom i drugim propisom.
Imajući na umu broj volontera u Srbiji, kao i činjenicu da su volonteri glavni stub Međunarodne
11 Službeni glasnika RS, br. 36/2010.
federacije Crvenog krsta od njegovog osnivanja 1863. godine. Kada je u pitanju tačka 7.
propisano je da se volontiranjem ne smatra obavljanje poslova u političkim strankama,
sindikatima i drugim udruženjima. Trebalo bi izbaciti udruženja iz tačke 7. S obzirom da se
u EU volontiranjem smatra obavaljanje poslova u udruženjima, isključene su samo
političke partije i sindikati.
Predlog:
Član 3. tačka 7 se menja i glasi: „obavljanje poslova i aktivnosti u političkim strankama i
sindikatima.“
Predlog:
Član 10. potrebno je izmeniti tako da odredba glasi „Novčanom naknadom ili imovinskom
koristi za volontera ne smatra se naknada računom potvrđenih troškova volontiranja, odnosno
dokumentovanih troškova volotniranja“, i dodati novu tačku 6. i 7, koje glase: „6. isplatu
džeparca, kod kratkoročnog i dugoročnog volontiranja, za putovanja volonterima, uz uslov da
iznos džeparca ne prelazi iznos propisanih dnevnica za službeni put u zemlji; 7. naknade i
troškovi isplaćeni u sklopu programa Evropske unije i međunarodnih programa koji se odnose
na finansiranje programa volontiranja“; a postojeća tačka 6. postaje tačka 8.
U skladu sa preporukama Saveta Evrope i EU potrebno je uneti novi član koji se odnosi na
priznavanje iskustva i veština stečenih volontiranjem:
Predlog:
Dodaje se član 25a i glasi:
„Volontiranjem se stiču iskustva i razvijaju veštine potrebne i korisne za aktivno učešće u
društvu, lični razvoj i ličnu dobrobit.
Na zahtev volontera, organizator volontiranja dužan je izdati potvrdu o iskustvu stečenom
volontiranjem, ukoliko se radilo o dugoročnom ili kratkoročnom volontiranju.
Potvrda sadrži informacije o vremenu provedenom na volontiranju, poslovima na kojima je
radio i sa kojim stepenom stručne spreme.“
Iz člana 25 briše se stav 2, 3, 4 i 5.
Imajući na umu da je potrebno promovisati volontiranje u Srbiji, uvođenje visokih novčanih
kazni ima odvraćajući karakter.
Predlog:
Predlaže se brisanje tačke 9, 10 i 11 u članu 32.
Ukoliko se zakonodavac odluči da je neophodno u Zakonu zadžati sankcije za tačke 9, 10 i 11,
preporučuje se mađarski model, koji predviđa prvo opomenu, a ako organizator volontiranja ne
ispravi svoje postupanje u roku od 30 dana, sankcija je zabrana angažovanja volontera u periodu
od najduže jedne godine.12
III. ZAKON O OBJAVLJIVANJU ZAKONA I DRUGIH
PROPISA I AKATA13
NOVINE U ZAKONU
12 Član 15. Zakona o volontiranju Mađarske. 13 Закон о порезу на добит правних лица („Службени гласник РС“, бр. 48/2013);
Zakon o objavljivanju zakona i drugih propisa i opštih akata, zasnovan je na Strategiji
regulatorne reforme 2008–2011, Predlogu strategije regulatorne reforme 2012–2014, kao i
strategijama i propisima u vezi s informatizacijom društva. Zakon predviđa da i elektronska
verzija „Službenog glasnika RS“ ima karakter službene verzije.14 Elektronski oblik Službenog
glasnika postaje zvanično izdanje od 1. januara 2014. godine.15 Zakonom se predviđa
uspostavljanje Pravno-informacionog sistema i besplatan pristup svim važećim propisima i
drugim aktima Republike Srbije objavljenih u Službenom glasniku.
Ovako centralizovan izvor pravnih informacija pruža mnogo mogućnosti i olakšava kretanje
kroz nacionalni pravni sistem. Pre svega, on garantuje autentičnost i tačnost propisa i drugih
pravnih informacija, kako državnim organima, privrednim društvima i drugim pravnim
subjektima tako i svim građanima Srbije.
Kada započne funkcionisanje Pravno-informacionog sistema Službenog glasnika, građanima
će po prvi put biti dosupni svi važeći propisi i drugi akti Republike Srbije, objavljeni u
Službenom glasniku. Ostaje da se vidi kako će ovaj sistem funkcionisati u praksi (od 2014.
godine) i da li će postojati problemi u njegovoj finansijskoj održivosti.
IV. POSLOVNIK VLADE
NOVINE
Poslovnik Vlade, odredbom člana 41, uređuje pitanje javnih rasprava u pripremi zakona.
Odredba člana 41. Poslovnika uvodi nove termine – „program“ i „rok“ javne rasprave.
Poslovnik precizira šta bi program javne rasprave trebalo da sadrži: nacrt odnosno predlog akta
koji je predmet javne rasprave sa obrazloženjem i prilozima utvrđenim poslovnikom, rok za
sprovođenje javne rasprave, važne informcije o aktivnostima koje se planiraju u okviru javne
14 Član 26. stav 2. Zakona. 15 Član 37. Zakona.
rasprave (održavanje okruglih stolova, tribina, adresu i vreme njihovog održavanja i dr), način
dostavljanja predloga, sugestija, inicijativa i komentara, kao i druge podatke značajne za njeno
sprovođenje. Kada je u pitanju rok Poslovnikom je predviđen minimalni rok od 15 dana od
dana objavljivanja javnog poziva za javnu raspravu, za dostavljanje predloga, sugestija,
inicijativa i komentara u pismenom ili elektronskom obliku. Takođe, je predviđeno da javna
rasprava traje najmanje 20 dana.
Za pitanje javnih rasprava značajne su još neke odredbe Poslovnika Vlade. U Poslovniku Vlade,
u članu 40. stav 1, ispod naslova „Prilozi uz nacrt zakona“, od predlagača se traži da uz nacrt
zakona dostavi analizu efekata zakona koja, pored ostalog, sadrži sledeća objašnjenja: na koga
će i kako će najverovatnije uticati rešenja u zakonu, da li su sve zainteresovane strane imale
priliku da se izjasne o zakonu. U tom smislu, ovaj deo obaveznih priloga uz nacrt zakona može
da sadrži podatke o održanoj javnoj raspravi ili o drugim vidovima konsultacija sa
zainteresovanim stranama.
IZAZOVI – TRANSPARENTAN MEHANIZAM UČEŠĆA GRAĐANA
Nophodno je izmeniti Poslovnik Vlade kako bi se omogućilo da se javnost i zainteresovane
strane uključe u proces konsultacija od samog početka. To bi bilo moguće izmenom člana 37.
Poslovnika Vlade kojim bi se predvidela obaveza da predlagač pripremi polazne osnove,
pre nego što se pristupi izradi nacrta zakona, kako bi se na razumljiv način prikazalo
stanje u određenoj oblasti, ciljevi koji se žele postići i instrumenti regulacije za koje se
smatra da mogu da obezbede realizaciju postavljenih ciljeva. A članom 41. Poslovnika
predvideti obavezu održavanja javne rasprave već u fazi ideje/inicijative da se propis donose,
izmeni ili dopuni, kao i izradi zakonskog teksta pre utvrđivanja nacrta, zatim nakon utvrđivanja
nacrta, kao i u fazi predloga zakona koji se nalazi u skupštinskoj proceduri.
Potrebno je uvećati procenat sprovedenih javnih rasprava u odnosu na broj usvojenih propisa,
u skladu sa zadatim kriterijumima iz Poslovnika, koji određuju u kojim slučajevima se javna
rasprava sprovodi. Tako je na primer u članu 13. Uredbe o strukturi i metodologiji izrade,
načinu usklađivanja razvojnih dokumenata, načinu sprovođenja javne rasprave, kao i načinu i
rokovima izlaganja na uvid razvojnih dokumenata regionalnog razvoja,16 koja je doneta u
skladu sa odredbom člana 14. stav 7. Zakona o regionalnom razvoju, predviđeno da se javna
rasprava sprovodi u najmanje pet jedinica lokalne samouprave u Republici Srbiji u okviru
statističkih regiona po izboru predlagača, na osnovu ravnomerne regionalne zastupljenosti.
Potrebno je razmisliti i o obavezi da se prilikom javne rasprave o određenom nacrtu ili predlogu
zakona raspravlja i o najvažnijim rešenjima koja donose podzakonski akti. Uvođenje javne
rasprave i za podzakonske akte je od velikog značaja, ako se ima na umu da u određenom broju
slučajeva ovi akti menjaju suštinu teksta zakona (npr. definisanjem kriterijuma za primenu
zakona ili određenih njegovih odredbi), zakonima se sve češće predviđaju samo načela i opšte
odredbe, dok se suštinska pitanja ostavljaju za podzakonske akte.
Predlog
Član 41. Poslovnika Vlade trebalo bi dopuniti još jednim stavom u kojem bi se precizirao
sadržaj izveštaja o sprovedenoj javnoj raspravi. Tako se može predvideti da izveštaj sadrži:
spisak pozvanih učesnika; spisak učesnika koji su dali predloge, primedbe i sugestije na
nacrt/predlog zakona; skraćeni prikaz predloga, primedbi i sugestija podnetih na nacrt/predlog
zakona; obrazloženje načina i razoga postupanja po primedbama. Moguće je predvideti da
izveštaj o održanoj javnoj raspravi bude sastavni deo i obrazloženja akta, kako bi i narodni
poslanici prilikom razmatranja predloga zakona mogli da imaju u vidu primedbe i predloge koji
su tokom javne rasprave izneti.
IZAZOVI – UČEŠĆA GRAĐANA U PRIPREMI RADNOG TEKSTA ZAKONA
Postupak za izradu radnog teksta zakona moguće je normirati donošenjem neobavezujućeg
dokumenta, kao što je to u Sloveniji Rezolucija o regulisanju zakonodavnog procesa, kojim će
se utvrditi standardi za ovu fazu zakonodavnog postupka. U Velikoj Britaniji takođe postoji
uspostavljen sistem konsultacija koje prethode izradi radnog teksta zakona i koje mogu biti
neformalne i formalizovane u obliku konsultativnog postupka Zelene i Bele knjige.17 Jedan od
16 Službeni glasnik RS, br. 15/11. 17 U postupku Zelene knjige, Vlada priprema dokument koji sadrži opšte ciljeve koje Vlada želi da ostvari i traži
mišljenje kako članova Parlamenta tako i javnosti. Kada Vlada prikupi mišljenja i objedini ih, može da pripremi
Belu knjigu, koja sadrži detaljan predlog smernica za budući zakon.
standarda koji bi trebalo da budu uključeni u budući neobavezujući dokument odnosi se na
učešće građanskog društva u radnim grupama:
Postupak izbora predstavnika civilnog društva za članove radnih grupa započinje upućivanjem
javnog poziva, koji se objavljuje u najmanje jednom dnevnom listu koji se distribuira na
teritoriji Srbije, kao i na veb stranici organa.
Javni poziv sadrži broj predstavnika nevladinih organizacija u radnoj grupi, uslove za
organizacije civilnog društva koje mogu da predlože kandidata, uslove za kandidate,
dokumentaciju koja se prilaže uz predlog kandidata za člana radne grupe, kao i rok i način
predaje predloga.
Rok za dostavljanje predloga je 15 dana od dana objavljivanja javnog poziva.
Takođe, moguće je predvideti i uslove koje nevladine organizacije treba da ispune (da je
upisana u registar, da u osnivačkom aktu i statutu ima utvrđene ciljeve u oblastima koji su u
vezi sa zadatkom radne grupe, itd). Poslovnikom je potrebno predvideti i rok (na primer 5 dana)
u kojem je organ dužan da objavi listu kandidata za članove radne grupe, kao i na koji način će
se vršiti izbor kandidata.
V. POSLOVNIK NARODNE SKUPŠTINE
NOVINE
Novina u Poslovniku Narodne skupštine uvedena izmenama iz 2011. godine jesu javna
slušanja. Građansko društvo je dugo ukazivalo na potrebu uvođenja javnih slušanja, radi
uvođenja transparetnosti postupka. Radi pribavljanja informacija, odnosno stručnih mišljenja o
predlogu akta koji je u skupštinskoj proceduri, razjašnjenja pojedinih rešenja iz predloženog ili
važećeg akta, razjašnjenja pitanja značajnih za pripremu predloga akta ili drugog pitanja koje
je u nadležnosti odbora, kao i radi praćenja sprovođenja i primene zakona, odnosno ostvarivanja
kontrolne funkcije Narodne skupštine, odbori mogu da organizuju javna slušanja.18 Prema
odredbi člana 84. Poslovnika Narodne skupštine, Odluku o organizovanju javnog slušanja
donosi odbor i o tome obaveštava predsednika Narodne skupštine. Predsednik odbora na javno
slušanje poziva članove odbora, narodne poslanike i druga lica čije je prisustvo značajno za
temu javnog slušanja. Nakon javnog slušanja, predsednik odbora dostavlja informaciju o
javnom slušanju predsedniku Narodne skupštine, članovima odbora i učesnicima javnog
slušanja, koja sadrži imena učesnika i kratak pregled iznetih izlaganja, stavova i predloga.
Članovi odbora i učesnici javnog slušanja mogu da podnesu pisane primedbe na informaciju
predsedniku odbora.19 Pojedini odbori su organizovali okrugle stolove (ukupno 10) i javna
slušanja (ukupno 29) o temama iz delokruga svog rada.20
Kada je u pitanju javnost rada neophodno je istaći da je Poverenik za pristup informacijama od
javnog značaja nekoliko poslednjih godina za redom dodeljivao nagradu povodom Dana prava
javnosti da zna, Narodnoj skupštini za najveći doprinos afirmisanju prava na pristup
informacijama i transparetnost u radu, u kategoriji svih organa vlasti. U poslednje dve godine
Narodna skupština značajno je unapredila svoj veb sjat, omogućavajući praćene rada svih
odbora, kao sednica skupštine, na sajtu se nalaze svi akti koji su u pripremi, kao i oni koji su
doneti u periodu od 2001. do danas.
18 Član 83. Poslovnika Narodne skupštine. 19 Član 84. Poslovnika Narodne skupštine. 20 Prema Izveštaju o radu Službe Narodne skupštine za period od 11. juna 2008. do 13. marta 2012. godine, str.
55.
top related