prikazi prilozi, 34, sarajevo, 2005., str....
Post on 01-Mar-2020
2 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Prikazi Prilozi, 34, Sarajevo, 2005., str. 341-450.
Jugoslavija v hladni vojni: zbornik z Znansvenega posveta Jugoslavija v hladni vojni, LjuЬijana, 8.-9. maja 2000 = Jugoslavija in the co/d war: the collection of papers at the Scientific Conference Yugoslavia in the Cold War, LjuЬijana, 8-9 Мау 2000 1 uredniki, edited Ьу Jasna Fisher (et al.). LjuЬijana:
lnstitut za novejso zgodovino;Toronto: University, 2004
RazdoЬlje 1948-1956. и povijesti nove Jugoslavije predstavlja kratak vremenski period, ali se tijekom njega dogodilo sve sto се obiljeziti kasnijijugoslavenski socijalizam i njegov medиnarodni polozaj. Povijesnim dogadajima toga vremena posvecen је zbomikJugoslavija v hladni vojni nastao kao rezultat suradnje Instituta za novejso zgodovino и LjuЬljani, Stalin Research and Archives Project Univerziteta u Torontu i Instituta za slavistiku Ruske akademije nauka iz Moskve. Zahvaljиjuci organizacijskoj i financijskoj potpori Ministarstva za znanost i telmologiju RepuЬlike Slovenije, Znanstvenog instituta Filozofskog fakulteta Univerziteta и LjиЬljani i Ambasadi RepиЬlike Slovenije u Moskvi, znanstvenajavnost bit се иpoznata sa studijama eminentnih llistorieara nastalih i na osnovi arllivske grade iz nedavno otvorenill ruskill arhiva.
Nakon uvoda kojeg sи napisali Leonid GiЬianskii i Roпald W. Preиssen, slijedi eetrnaest studija podijeljenih u dva dijela u ovisnosti da li tretiraju spoljnopoliticke ili unutrasnjopoliticke dogadaje. Studije su napisane na jezicima autora i u engleskom prijevodu.
Prvi rad и Zbornikи potpisиje Leonid GiЬianskii pod naslovom Sovjetsko-jugoslovenski sukob 1948: istoriografske verzije i novi arhivski izvori, u kojem se pregledno osvmuo na dotadasnjи literaturu о ovom pitanju, а na osnovi sada dostupnih dokumenata iz ruskih arhiva osvijetlio је и velikoj mjeri dogadanja и vezi sa savjetovanjem Kominforma и lipnjи 1948. godine. Analizirane su odluke savjetovanja, koje је и cjelini donijela sovjetska strana, а podrzale sve clanice ovog komunistickog tijela, sto је rezulti1-alo otvorenim sukobom u komunistickom Ьlok:u i pojavom prvog disidenta pod imenom Komиnisticke partije Jиgoslavije и odnosu na КР Sovjetskog Saveza. OsoЬito sи zanimljivi dijelovi teksta koji govore о ulozi i politickim potezima vodecih politicara toga vremena. U stvaranju realne slike о tim dogadajima, autor је potcrtao potrebu komparativnog istrazivanja arhivskih izvora sovjetske i jugoslaven-
408
Prikazi Prilozi, 34, Sarajevo, 2005., str. 341-450.
ske proveпijencije, uz konzultiranje arhivskog materijala iz drugih istocnoeuropskiћ zemalja koje su sudjelovale u spomenutim dogadajima. Vidni pomaci u novim saznanjima osoЬito se odпose na dobro poznatu zacrtanu shemu prisutnu u sluzbenoj jugoslavenskoj historiografskoj verzij i ovih dogadaja, nastaloj nasuprot snaznoj Staljinovoj propagandnoj ofaпzivi. Osvijetljena su unutarpoliticka rjesenja jugoslavenskih vlasti, zatim sovjetsko-jugoslavenski ekonomski odnosi, politicki potezi tadasnjih drzavno-partijskih lidera, sa akcentoш па vanjskopoliticke korake Beograda.
Spoljna politika Jugoslavije 1953-1956. sljedecije clanak, u kojemje Doko Tripkovic studiozпo analizirao izuzetno dramaticno i vazno razdoЫje socijalisticke Jugoslavije, periodizacijski omedeno Staljinovom srnrcu i ulaskom sovjetskih trupa u Budimpestu. Detaljno su opisaпi dogadaji i povijesne okolnosti u kojima је Тito kreirao novi put za nastup na svjetsku politicku scenu povezivanjem sa zemljama treceg svijeta, maпevrirajuCi izmedu Кremlja s kojim је zelio norrnalizirati odnose ро drzavпoj liniji, bez upustanja u proces ideoloskog ili iпstitucionalnog medupюiijskog povezivanja i uvjeгavanja zapadnih sila u postojaпost svog politickog оргеdјеlјепја ka nezavisпosti od Moskve.
Znanstvenoj javnosti poznat kao analiticar hladпoratovske politike, Darko Bekic obradio је temu Balkanski pakt: mrtvorodence h!adnog rata. Aпaliziгao је гelevaпtne dogadaje vezane za potpisivaпje Balkaпskog pakta 28. 2. 1953. godiпe u Ankaгi, pokazujuci kako vојпа sш-adnja nije Ьila postavUena na operativnu osnovu, vec је samo ostala na nacelnim okvirima, sto је odgovaralo svim ugovomim straпama, ра cak i NATO-savezu. Autor је na kraju koпstatiшo da је ovaj sporazum u politickom smislu Ьiо sюno iпstтumentoш bladnog rata, а u vojno-strateskoш pogledu "шrtvoroden
cem", jer su ga nadolazeCi dogadaji "pregazili". Nevenka Troha је detaljno osvijetlila Predlogi Jugoslavije za resitev Triaskega
vpra§anja ро objavi Resolucije Infшmblroja, kao jednog od tri najvaznija politicka pitanja poslijeratne Europe.
Osim Trscanskog pitanja, vazno је Ьilo i Makedonsko pitanje - Jugoslavija i Bugarska 1944-1953., о cemuje studiju пapisao Novica Veljanovski, ukazujuci na aktualпost proЫema do danasnjih dana.
Hallsteinova doktrina in Jugoslavija tema је sljedeceg rada u kojem Dusan Necak upoznaje citateljstvo sa povijescu hladnoratovske politike na primjeru uspostavljaпja diplomatskih odпosa izшedu Jugoslavije i оЬје пjemacke drzave. U taj kontekst smjestenaje i Hallsteinova doktrina, nastala kao posljedica hladпoratovskil1 odnosa u vrijeшe zapadnonjemackog kancelara Кошаdа Adenauera, koji је, u nastojanju ocuvanja dobrih odпosa sa Sovjetskim Savezom, trasirao politiku ujedinjenja dvije Njemacke u buducnosti. U tim sit·im vanjskopolitickim odпosima, autoг је pregledno objasnio mjesto i ulogu Jugoslavije, kako prema Saveznoj RepuЬlici Njeшackoj i
409
Pr-ikazi Prilozi, 34, Sarajevo, 2005., str. 341-450.
Demokratskoj RepиЬlici Njemackoj, tako i u svijetu иорсе, pedesetih godina 20. stoljeca.
Vaznost Jиgoslavije и hladnoratovskom okruZenjи vidljivo је i и radu Pobuna и sovjetskom Ьloku 1956. godine, Jugoslavija i Kremalj. Leonid Gibianskii predocava na osnovi dokumeпata iz ruskih arhiva ulogu jugoslavenskog rukovodstva, osoЬito Тita, и dogadajima и Madaгskoj, proljeca 1956. godine. Prezentiгane sи okolnosti и vezi sa gusenjem revolиcije u Madarskoj, s posebnim osvrtom na odnos Jиgoslavije prema tim dogadajima.
Poslijeratni spoljnopoliticki razvoj Jиgoslavije pracen је povremenim radikalnim strateskim obrtima, sto је bilo neobicпo za to vrijeme stroge blokovske podijeljenosti medиnarodne zajednice. Ekonomska i vojna pomoc Zapada Jugoslaviji и vreme sukoba sa Kominformom studija је Dragaпa Bogetica о taktickom priblizavaпjи Jиgoslavije Zapadи pocetkom 50-tih godina, nakon пјепоg razlaza sa Sovjetskim Savezom i istocnoeиropskim zemljama. Protutjecпost, izmedи njenog иnиtгasnjopolitickog komunistickog sиstava i spoljnopoliticke orijentacije prema Zapadи opterecivalaje иzajamnu suradnjи.
Politicki razlaz sa Sovjetskim Savezom иtјесао је па sve segmente jиgoslavenskog drustva. О agrarnoj politici pise Zdeпko Cepic и studiji Spor z lnformЬirojem in jugoslovanska kmetijska politika. Autor zakljиcиje da је promjena agrarne politike iz vremeпa "raпog socijalizma" koincidiгala sa Staljiпovom smrcи, te da se jиgoslavenski politicko-ekoпomski sиstav distaпciгao od sovjetskog modela vlasti, а jugoslavenski eksperimeпt samoupravljanja bio izt-avna posljedica sukoba sa Sovjetskim Savezom.
О posljedicama otvaranja Jugoslavije prema Zapadи, Bozo Repe је istгaZio Vpliv zahodniћ driav па domaCi sceni Ciji sи rezultati bili vidljivi 60-tih godina и sloveпackom drustvu. Autor је zapazio zapadne иtјесаје и repertoarima filmova и kinirna, zatim mиzici, televiziji, dolaskи stгaпih turista i slicпog, dok и zavrsnim гazmatranjima ocjenjuje te godiпe kao пeku "middle position" и odпosu па sve ono sto sи ljиdi dobili od socijalizrna kao npr. besplatпo skolovaпje, potpuпu zdravstvenи zastitu i рипи zaposlenost, svakako, uz dа\јпји ideolosku propagaпdи koja se moгala prihvatati iz govora politicara, noviпa i televizijskil1 dnevnika.
Odnos nove jиgoslaveпske vlasti prema vjerskim zajednicama је tema koja nije zaobideпa пi u оvош zborniku, ра tako Mateja Rezek analizira odnose: Jugoslavija, Vatikan in Katoliska cerkev (1949-1953), ocjenjujиci Љ ћladnim i zategпиtirn tijekom dиgogodisnjih diplomatskih pregovoгa.
Studija Nacionalno vprasanje v Jugoslaviji v prvem povijnem obdobju, aиtora Alesa Gabrica, иsрјеsпо је analiziran ideologern "bratstvo-jediпstvo" kroz odluke о tjesenju nacionalпog pitanja, zatim izjave najernineпtnijih politicara toga vrernena,
410
Prikazi Prilozi, 34, Sarajevo, 2005., str. 341-450.
zatim princip federalizma izmedи centralizma i иnitarizшa na primjeru razlicitosti jezika, s posebnim ostvrtom na slovenski, а donekle i na makedonski jezik.
Ljиbodrag Dimic, iz drustvenog zivota natopUenog и svim sferama ideologijom, izdvaja temи Ideologija i kultura и Jugoslaviji 1945-1955: Vreme, ljudi, institucije, politika. Aиtor istra:luje pomake ka slobodi stvaralastva i naglasava иspjehe i poteskoce и ovisnosti od partijskog politickog kursa Щekom desetogodi~njeg razdoЬlja.
Sukob sa Sovjetskim Savezom uzdпnao је jиgoslavensko drustvo и sviш segmentiшa, ра se od 50-till godiпa narodnooslobodilackoj ЬоrЬi naknadno dаји nova, dориnјепа teorijska objasnjenja. О tome pise Bojan Godesa и studiji, koja је i posljed.пja и ovom zbomiku, pod пaslovom Spreminjanje pogledov па Jugoslavansko revolucijo ро JnformЫrojevskem sporu.
Zbon1ik radova Jugoslavija v hladni vojni osim sto nиdi manje poznate detalje о povijesti druge polovice dvadesetog stoljeca, иpoznaje citateljstvo i sa nekim d.l-ugacijim videnjima politicko-ekonomskog razvoja Jиgoslavije. Postavljanjem Jиgoslavije и srediste istrazivanja, аиtогi priloga sи иkazali na njenи и\оgи и medшшrodnoj politici toga vi"emena. Znanstveпi pristup i zanimljivost proЬlematike и Zborniku sи dovoljna prepot-uka citateljstvи .•
Vera Katz
Milorad Tomanic, Srpska crkva и ratи i ratovi и п јој. Beograd : Medijska knjizara Krug, 2001, str. 251.
Istrazivanje vreшena raspadajиgoslavenske drzavne zajednice, kao i иloge brojnih aktera и sveobuhvatnom prekomponiranjи tog dijela balk.anskog prostora, Ьiсе dиg i delikatan proces. Haski arћivi i sиdski procesi dace novi kljuc za citanje historije. Nijedno drustvo ne moze izbjeci sиocavanje sa kontroverznim stranicama svoje proslosti. U Srbiji se sve vi~e pojavljujи knjige koje kriticki, visedimenzioпalпo promatJajи mjesto "srpskog faktш-a" и zЬivanjima posljednje decenije ХХ stoljeca, izazivajиci pJitom razlicite Ieakcije. U пjima 11ije zaoЬidena иloga Srpske piavoslavne crkve, jed11og od aиtoritativniћ, primamiћ faktora и strukturama rnoCi, uticaja i stvaranju najnovije historije SrЬije i regiona и cjelini, lаю i njene aspiracije ka poziciji vrhovnog moralпog arЬitra i klјиспе institucije и srpskom drustvu, и kojem tradicionalпo uziva ugled i podrskи. Ovo dшstvo је, sa organskim karakterom и osnovi, pretpoliticko i koпzervativno. Patrijahalпost је и SrЬiji Ьila uvijek ispгed rnodemosti. Srpska
411
top related