primena raunara 4 - · pdf fileako muškarac leţi licem okrenutim frontalno, a ruke i...
Post on 31-Jan-2018
226 Views
Preview:
TRANSCRIPT
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 1 -
PRIMENA RAČUNARA 4 T.Š. „Mileva Marić Ajnštajn“, Novi Sad
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 2 -
PROPORCIJE
Već hiljadama godina čovek pokušava da svojim stvaralaštvom postigne onu
lepotu koju ostvaruje priroda. Uvek je postojala teţnja da se objasni način stizanja do
vrhunskih rezultata ili da se otkrije sistem koji ga omogućava.
Kada posmatramo dela starih majstora, naslućujemo da kod njih postoji neki red,
sistem, zakon. Pokušaj da se taj red definiše dovodi nas do proporcija. Proporcije je
najlakše izraziti brojevima i teorije koje su stvorene, uvek su zasnovane na brojevima
i geometriji.
Več u doba antičke Grčke i Egipta, znalo se za zlatni presek, koji je pre svega
uključen u izgradnju monumentalnih graĎevina kao i u slikarskim delima.
Zlatni presek
Zlatni presek se javlja kao proporcija rastućih oblika u prirodi i vekovima je privlačio
paţnju matematičara i umetnika. Proporcija zlatnog preseka je traţeni zakon lepote
koji se nalazi u srazmernosti izmeĎu pojedinih delova i delova prema celini. Zlatni
presek je odnos duţi AB presečene tako da AB:AC=AC:CB
Ako ţelimo da podelimo neku duţ (AB) u nekom
skladnom odnosu, najpopularnije rešenje nudila je
geometrija na sledeći način – formira se trougao Δ ABC
čije su strane (katete) u odnosu AB:BC = 2:1. Ako se
BC prenese na hipotenuzu dobije se odsečak DC koji je
jednak manjoj kateti. Ako sada odsečak AD prenesemo
šestarom na duţ AB, ona će biti podeljena na veći
odsečak M (Major) i manji odsečak m (Minor). Odnos ovih odsečaka je 1.618033988
: 1. U istom odnosu je duţ AB prema Majoru. MeĎutim, ako usvojimo bilo koji drugi
odnos kateta a ne 2:1 mogu se naći vrlo skladne podele ali duţ AB prema Majoru
neće biti u istom odnosu kao Major prema Minoru.
U celom ovom stvaranju skladnih odsečaka, posle prve podele nastavlja se dalje
deljenje Majora ili Minora prema našoj potrebi ali uvek sa istim deliteljem – u ovom
slučaju sa 1.618033988. Ovaj način nastavljenog deljenja nazvan je ''neprekidnom
podelom'' i usvojen je i od prirode i čoveka
To je jedan od razloga popularnosti zlatnog preseka. Očigledno je da je zlatni
presek jedna savršena matematička proporcija, što ne znači da je automatski ''merilo
svih stvari''.
Mnoga slikarska dela su stvorena koristeći se zlatnim presekom. Iako su mnoga
od njih stekla veliku slavu i vode se kao kapitalna dela svetske kulturne baštine, a za
sve je zasluţan zlatni presek, mogu se pomenuti i neke neprirodnosti prouzrokovane
preteranim korišćenjem zlatnog preseka u slikarstvu. Stvorena su lica (uglavnom
svetaca) koja uvek imaju nešto čudno i netačno. Ovo je zbog toga što je način podele
bio pogrešan, veštački i što nije izvršen prema proprocijama ljudskog lica. Slikari
srednjeg veka nisu znali kako se ljudsko lice deli i zato se javlja greška u rastojanju
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 3 -
izmeĎu nosa i usta. Ovo rastojanje bi moralo biti veće i moguće je da je ova greška
doprinela ''čudnom osmehu'' Mona Lize.
PROPORCIJA LJUDSKOG TELA
*Kada govorimo o harmoniji ljudskog tela kao sinonimu za simetriju na vizuelnom
planu onda je nezaobilazna umetnost klasične Grčke. U 4. veku pre nove ere jedan od
tvoraca klasičnog grčkog stila u umetnosti, vajar Poliklet, oslobodio je grčku lepotu.
Glorifikujući atletsko telo, rotacijom ga podelivši na horizontalno i vertikalno, on
stvara statuu koja će se kasnije nazvati kanon. Princip koji vaţi za kanon ne zasniva
se na ravnoteţi dva ista elementa.
Grčki kanon proporcije razlikovao se od
egipatskog. Grci su zavideli egipatskoj fiksaciji
za rad i preciznost, ali su je vremenom
nadmašili paţljivo proučavajući svaki detalj
ljudskog lica i tela. Egipćani su posedovali
jednake rešetkaste mreţe koje su odreĎivale
kvalitetne fiksne mere. Kod Polikleta nema
više fiksnih jedinica: glava će se prema telu
odnositi isto kao i telo prema nogama. Ovakav
organski koncept je pobedio egipatsku
hladnoću.
Svi delovi tela moraju da se prilagode jedan drugom prema odnosima proporcije u
geometrijskom smislu zlatnog preseka.
* Antiku menja srednji vek i posvećenost religiji. Čovek prestaje da se proučava, a
umetnost je posvećena Bogu
Vizantijski ikonopisci i freskopisci nisu smatrali da je veoma vaţno da pronaĎu
norme savršene telesne graĎe čoveka, već su teţili za razumevanjem boţanske mere
koje se odnose na duhovno ustrojstvo ljudske duše koju je čovečanstvu doneo
Hristos.
U tekstu o proporcijama koji je pronaĎen na Svetoj Gori nalazimo savete majstora
ikonopisca svojim učenicima kojima ih upućuje kako da odrede proporcije figure na
ikoni. „Nauči, o moj učeniče, da telo čoveka u sebi sadrţi visinu devet glava, tj. devet
mernih jedinica od čela do peta. Za početak učini prvo premeravanje, tako da je glava
podeljena na tri dela: čelo, nos i monaška brada. Nacrtaj
kosu tako da prelazi granicu glave i pusti da se ona proteţe napolje u duţini nosa.
Podeli prvo na tri dela prostor izmeĎu monaške brade i nosa. Dve mere su za bradu a
jedna za usta; grlo mora de je dugo kao nos.“
Za odreĎivanje proporcija lica i njegovih detalja, vizantijski ikonopisci uvek su
koristili meru koja je bila ravna duţini nosa. Glava je prema tim pravilima opisana
dvema kruţnicama, čiji je odnos poluprečnika 1:2, a oreol je odreĎen trećom
kruţnicom, čije mesto i veličina nisu precizno odreĎeni u odnosu na prve dve
kruţnice. Na korenu nosa, izmeĎu očiju nalazio se centar tih krugova. Ovaj detalj
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 4 -
verovatno objašnjava zašto se koren nosa u vizantijskom ikonopisu crtao na poseban
način.
Analiza nekih vizantijskih ikona moţda najbolje potvrĎuje smisao ove strukture lica
koju odreĎuju tri kruga. Ona je bitan nosilac doţivljaja vizuelne harmonije kojom
ikona zrači. Najveći broj vizantijskih ikona sadrţe proporcije 3:4 odnosno 4:5, ali u
zavisnosti od potreba kompozicije javljaju se i proporcije 2:3, 5:7 i 5:6. Kada se
uporede ikone iz različitih vekova opaţaju se očigledne
promene proporcija figura. Ikone sa Sinaja iz 12. veka
pokazuju da figure imaju proporcije 1:7, te one zato
izgledaju teţe u odnosu na one iz kasnijih vekova.
Kako srednji vek odiše oboţavanjem Boga, naučnik Direr
insistira na religioznom smislu realnosti, po kome su simboli
čistih i jednostavnih istina o stvarima nalaze unutar a ne iza
ili ispred stvari. Kod Direra se telesne proporcije zasnivaju
na rigoroznim matematičkim obrascima. Direr je osim
idealnih proporcija čovekove figure postavio i tipografske
proporcije koje se i dan danas koriste.
*Renesansa prevazilazi ovaj odnos prema religiji i postavlja čoveka u prvi plan
proučavanja. Leonardo Da Vinči je umetnik koji je uspostavio odnos idealnih mera,
koji je i danas ostao neprevaziĎen.
Leonardo Da Vinči (1451-1519) je pokazao
veliki interes za matematiku umetnosti i prirode. On
je uradio kompletnu studiju figure čoveka i pokazao
kako su njeni različiti delovi u proporciji zlatnog
preseka.
Leonardo Da Vinčo je kroz crteţ na osnovu
klasičnog “Vitruvievog čoveka” pokazao savršene
mere.
Starorimski arhitekta Vitruvije u svom delu
“O arhitekturi” govori o proporcijama čoveka :
”Pupak je prirodno smešten u centar ljudskog tela, i
ako muškarac leţi licem okrenutim frontalno, a ruke
i noge raširene, od pupka kao centra, upisan u krug,
ono dodiruje njegove prste ruku i nogu. Ali, nije samo da je ljudsko telo opisano
krugom, što se moţe videti smeštajući ga u kvadrat. Za merenje od stopala do vrha
glave, a zatim preko raširenih ruku, vidimo da su te dve duţine jednake, pa linije u
pravim uglovima, okruţujući telo, čine kvadrat.”
Vitruvijeve mere:
- dlan je širine 4 prsta,
- stopalo je širine 4 dlana,
- lakat je širine 6 dlanova,
- visina muškarca je 4 lakta (odnosno 24 dlana),
- korak je 4 lakta,
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 5 -
- duţina raširenih muških ruku jednaka je njegovoj visini,
- udaljenost od linije kose do brade je 1/10 visine muškarca,
- udaljenost od vrha glave do brade je 1/8 visine mušarca,
- maksimalna širina ramena je 1/4 visine muškarca,
- udaljenost od lakta do vrha ruke je 1/5 visine muškarca,
- udaljenost od lakta do pazuha je 1/8 visine muškarca,
- duţina ruke je 1/10 visine muškarca,
- udaljenost od brade do nosa je 1/3 duţine glave,
- udaljenost od linije kose do obrva je 1/3 duţine lica, duţina uva je 1/3 duţine lica.
Kao rezultat, 1492. godine nastao je poznati
Leonardov crtez “Vitruvijev čovek”, upotpunjen
beleškama. Na njemu je verno prikazan lik golog
muškarca s ispruţenim rukama u dve pozicije, upisan
istovremeno u krug i kvadrat. Pri crtanju se primećuje
da kvadrat nema isti centar kao krug- pupak, i da je
negde niţe u anatomiji ljudskog tela. Ovo je inovativan
deo Leonardovog crteţa i ono što ga razlikuje od ranijih
ilustracija. Kod Leonarda su ruke podignute u poziciji u
kojoj su vršci prstiju u nivou s vrhom glave, dok su kod
Vitruvija mnogo više, pri čemu ruke čine linije koje
prolaze kroz pupak. Ovaj crteţ često se upotrebljava
kao simbol simetrije ljudskog tela i svemira u celini.
Leonardov “Vitruvijev čovek” ostaje do danas jedan od
najspominjanijih i najreproduciranijih crteţa u svetu.
Po Leonardu proporcija čoveka zasnovana je na:
- visina=8 glava
- dlan=4 širine prsta
- stopalo=širina 4 dlana
- raspon ruku je jednak visini čoveka
- lice=1/10 visine
- širina ramena=1/4 visine
- duţina ruke od vrha prsta do lakta=1/5 visine
- nadlaktica=1/8 visine
- šakaV1/10 visine
- duţina od vrha brade do vrha nosa =1/3 glave
- visina čela=1/3 glave
- duţina uha=173 glave
Leonardov Vitruvie predstavlja povezanost čoveka sa prirodom. Po Leonardu,
kvadrat predstavlja materijalnu stvarnost, a krug stanje duha.
Evo još nekih proporcija:
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 6 -
Schmits proportion
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 7 -
Čovek je mera svih stvari
Vekovima mere ljudskoga tela u odnosu na arhitekturu i predmete bile su razmatrane
samo kao fenomen estetske prirode, dok je funkcionalni aspekt ostajao po strani. Tek
pre nekoliko decenija interesovanje za ljudske dimenzije i telesne mere izbilo je u
prvi plan, kao faktor koji moţe pozitivno da utiče na sveukupno poboljšanje
čovekove materijalne sredine.
Le Corbusier oţivljava interesovanje za Vitruvijev model, stvarajući svoj "modular".
Priča o zakonitostima ljudskih mera i proporcija tela ne bi bila kompletna, bez osvrta
na "zlatni presek", proporciju daleko superiorniju svim ostalim proporcijama.
Le Corbusier:Modular
Opšte proporcije
Oblik ima svoju prostornost: duţinu, širinu i visinu. Odnos ovih veličina odreĎuje
izgled oblika. Kod sloţenih oblika-ljudskog tela, na izgled utiču odnosi veličina
pojedinih delova tela. Odnos veličina na jednom obliku, kao i odnos veličina više
oblika zovemo proporcija
Ljudska figura nema kod svakog čoveka idealan odnos brojeva. Moramo računati na
nasledne i stečene faktore. Ako ţelimo da naĎemo čoveka (kandidata) koji ispunjava
formu u potpunosti, to mora biti osoba čija je fizička aktivnost očuvala sve prirodne
proporcije.
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 8 -
Danas se proporcija čovekovog tela svodi na neku zamišljenu idealnu ljudsku figuru.
Kada govorimo o telu, glava se uzima kao merna jedinica a ljudska figura se deli na 7
i po ili 8 proporcionalnih delova.
Danas savršena ljudska proporcija na osnovu zlatnog preseka izgleda ovako:
- Glava je podeljena na dva dela, gde su oči na središnjoj liniji/horizontalnoj osi
-Torzo počinje od vrata i završava se na kraju trećeg dela, do pupka.
- Širina torza obuhvata 2 dela
- Karlični deo počinje od kraja 3. dela do kraja 4. dela (dakle jedan deo)
- Butine počinju od kraja 4. dela do nešto iznad kraja 6. dela (gde se sužavaju)
- Kolena se nalaze nešto iznad kraja 6. dela
- Listovi počinju od kraja 6. dela i završavaju se na kraju 7. dela, nastavljajući
se u članke i stopala koji obuhvataju 1 i po deo.
- Ispružene ruke zauzimaju 3 i po dela, računajući od korena ramena do vrha
prstiju na šakama.
- Ispružena šaka obuhvata nešto manje od 1. dela
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 9 -
Zadatak:
Nacrtati osnovnu figuru ćoveka u CorelDraw-u koristeći opcije:
1. Format papira podesiti na A4 (210*297mm)
(pomoću linije svojstava ili opcije Layout->PageSetup; orjentacija-Portrait)
2. Postaviti pomoćne horizontalne i vertikalne linije za precizno crtanje
(View->GuidelinesSetup, Horizontal (280 Add, 250, 220, 190, 160, 130,
100, 70, 40) i Vertical (70 Add, 100, 130).
3. Pomoću osnovnih grafičkih objekata nacrtati:
Zadatak:
1. Preoblikovati osnovnu figuru
1/8
2/8
3/8
4/8
5/8
6/8
7/8
8/8
1/3
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 10 -
Zadatak:
Nacrtati figure tela u pokretu:
Zadatak:
Nacrtati skice različitih odevnih predmeta uz odgovarajuću podelu 1/8
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 11 -
Zadatak:
Nacrtati ţensku figuru
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 12 -
Zadatak.
Nacrtati u Corel Draw-u model suknje i pantalona:
Uputstvo za crtanje suknje 1: Nacrtati suknju slobodnom rukom (Freehands), pri
čemu treba voditi računa da se početni i krajnji čvor preklapaju. Iseći deo suknje
(Knife) i umetnuti teksturu po ţelji.
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 13 -
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 14 -
Zadatak
U Corel draw-u nacrtati ţensku bluze .
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 15 -
Zadatak:
Nacrtati delove tela:
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 16 -
Crtanje lica i ženske figure
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 17 -
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 18 -
Zadatak:
Nacrtati u Corel draw-u:
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 19 -
MODNA FIGURA
Modna figura se obično crta u proporciji 1:10
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 20 -
Zadatak
Stilizovati modnu figuru u pokretu.
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 21 -
KONSTRUKCIJA I MODELOVANJE ODEĆE U Corel
Draw-u
Vežba. KONSTRUKCIJA ZVONASTE SUKNJE
Model zvonaste suknje iz dva dela prikazan je na slici.
-Suknja je duţine 5cm ispod kolena.
- Prednji i zadnji deo su izraĎeni iz jednog dela, bez ušitaka.
- Zatvarač se nalazi na bočnom šavu.
Opis konstrukcije u Corel-Draw-u:
1.Format papira podesiti na A4 i cm
(Layout->PageSetup).
2. Proporcija 1:4 ( Tools->Options->Roolers->EditScale).
3.Postavi pomoćne horizontalne i vertikalne linije za precizno crtanje
(Tools->Options->GuidelinesSetup, Horizontal ,Vertical.
npr: Ver: 200,900,1000 , Hor:50,150,850)
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 22 -
Vežba KONSTRUKCIJA OSNOVNOG KROJA SUKNJE
Model ravne suknje iz dva dela prikazan je na slici :
-Duţina suknje je do kolena.
- Prednji i zadnji deo su izraĎeni iz jednog dela, sa ušicima.
- Zatvarač se nalazi na levom bočnom šavu.
Opis konstrukcije u Corel-Draw-u:
1.Format papira podesiti na A4 i cm (Tools->Options).
2. Proporcija 1:4 ( Tools->Options->Roolers->EditScale).
2.Postavi pomoćne horizontalne i vertikalne linije za precizno crtanje
(Tools->Options->GuidelinesSetup, Horizontal ,Vertical )
( npr: Ver:200, 470, 740,.......... Hor: 200, 700, 730, 900).
Linija pojasa
Linija bokova
Linija duţine
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 23 -
Zadatak
1. Nacrtati osnovni kroj ravne suknje veličine 40, sa šlicem na
zadnjem delu po datim merama u razmeri ¼.
Uputstvo: Zadnji deo Prednji deo
AB- 20cm
AC- 60cm
AA1- 18cm AA1- 19cm
A1A2 dodati 1cm
BB1- 25cm BB1-26cm
CC1- 25cm CC1-26cm
AD- ½ AA1 AD- 1/3AA1
DD1- 14 CM DD1-10cm
ED i DE1 -1,5cm od D ED i DE1- 1cm od D
Zd Pd
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 24 -
Zadatak.
Na osnovu osnovnog kroja ţenske suknje sa ušicima na prednjem i
zadnjem delu modelovati suknju na preklop.
Uputstvo:
Prednji deo se duplira i modeluje na sledeći način
Tačka C1 pomerena za 2cm od B1 (isto za tačku C2)
AF je 2/3 od BB2
CC2 je AF+!cm
FF1 u levo za 2cm
C3H je kraće za 5-7cm od tačke F1
C2H1 u desno za 3cm od tačke H
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 25 -
Zadatak.
Na osnovu osnovnog kroja ţenske suknje modelovati sledeće krojne
slike.
Uputstvo:
Duţina kroja 45cm (AC)
Dodati 1cm na tačku F sa leve i desne strane (isto i za F1)
D1 je krajnja tačka ušitaka. Na zadnjem delu spojiti tačke D1 sa
(F+1cm) i D1 sa (F-1cm). Spojiti konturne tačke. Ponoviti postupak
na prednjem delu.
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 26 -
Zadatak Modelovanje \ţenske suknje prema zadatom modelu:
Importovati osnovni kroj, modelovati ga i ubaciti dezen po ţelji
Uputstvo:
- Importovati ili kopirati osnovni kroj
- Postupci modelovanja su isti za prednji i zadnji deo suknje.
- Iseći prednji deo po liniji ušitka. Odvojiti dobijene delove (Pd1 i Pd2).
- Drugi deo Pd2 transformacijama pomeriti tako da ušitci naleţu jedan na
drugi.
- Spojiti tačke 1 i 3 u pojasnom delu Bezierovom krivom.
- Postupak ponoviti na duţini suknje. Objediniti delove.
- Duplirati delove (Arrange/Transformation/Scale and Mirror) i umetnuti
dezen po ţelji.
Pd Pd1 Pd2
1 2 3
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 27 -
Zadatak4
Zadatak 5. Modelovati ţensku suknju na osnovu osnovnog kroja, po modelu
255mm 255mm
195mm
235mm
195mm
85
235mm
10
0m
m 15
0
20
5m
m
60
0 m
m
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 28 -
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 29 -
SAMOSTALNE VEŢBE
Zadatak Modelovanje ţnske suknje prema zadatom modelu.
1. modelovanje osnovnog kroja
2. modelovanje postave
3. modelovanje meĎupostave
4. kompletiranje krojnih delova
Uputstvo:
- Importovati prednji i zadnji deo suknje- osnovni kroj
- Preseći gornji deo suknje 8cm od linije pojasa na oba dela
- Modelovati liniju preseka (Bezierova kriva)
- Skratiti duţinu suknje na 60cm
Prednjideo
8cm 8cm
50
cm
korigovana dužina modela
8cm8cm
50 cm
korigovana dužina modela
Zadnjideo
zd zdpd pd
zd
pd
pdpd
Pd
Pregib
sredina PD
60
cm
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 30 -
PdPregib
sredina PD
zd
Pregib sredina P
D
pdzd
Izmodelovan prednji i zadnji deo suknje na osnovnom materijalu sa dodatim
šavovima:
Pd 2 cm
1 cm
zd
8 cm
5 cm
cvik za patent
zatvarač
cvik za šlic
4 cm
zd
2 cm
4 cm
Pregib sredina PD
pd
Postava je kraća od osnovnog materijala za 3cm, pa izgleda:
1 cm
Pregib sredina P
D
2 c
m
3 cm 5 cm
8 cm
5 cm
cvik za patent
zatvarač
cvik za šlic
3 cm
ZdpostavaPd
postava
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 31 -
Zadatak Modelovanje ţnske suknje prema zadatom modelu.
5. modelovanje osnovnog kroja
6. modelovanje postave
7. modelovanje meĎupostave
8. kompletiranje krojnih delova (dodavanje šavova)
9. importovanje dezena na krojne delove po ţelji
10. uklapanje u krojnu sliku i odreĎivanje utroška
materijala za dati model odevnog predmeta.
Uputstvo:
- Importovati kroj suknje sa presečenim strukom
- Ušitak se eliminiše tako što se 14mm oduzeti na bokovima
- Mesto cvika se dobija tako što se mesto rotacije pomera po liniji šivenja i
njegov poloţaj se poklapa sa linijom preseka.
PdPre
gib
sredin
a PD
Pre
gib sred
ina P
D Pd
Pd1
Pr e
gib
PdPd
Pd
Pd4
Pd3 Pd4
Lin
ija p
res
eka
na P
d g
de
se fo
rmira
falta
Pre
gi b
Pd
Pd3
Preg
ib
Pd1
Preg
ib
1/2 1/2
Prednji deo suknje
Zadnji deo suknje
60
cm
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 32 -
- Skeniranje Pd i označavanje cvikoava
Pd
Pd4
Pd
Pd3
Pre
gib
Pd1
Pre
gib
Falta Falta
Pd
Pd1
Pre
gib
Imporovanje zadnjeg dela suknje sa presečenim strukom
- Mesto ušitaka se pomeraju spram sredine Zd
- Ušitak se eliminiše tako što se njegova širina izmeri i za isti iznos se oduzme
na bokovima.
zd
zd zd
zd
zd
zd
3 cm1,5 cm
2 cm
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 33 -
Kada se izmodeluju delovi prednjeg i zadnjeg dela suknje, spremni su za dodavanje
šavova.
Kod klasičnih ravnih sukanja dodavanje šava na duţini je 4cm, ali kod modela čija
duţina gradi blagi polukrug duţina se ostavlja 2cm kako bi se krivina mogla izvesti
na pegli.
Pre
gib
Falta
Pd
Pd1
Preg
ib
1 cm
2 cm
1 cm
1 cm
2 cm
zd
zd
1 cm
2 cm
1 cm
2 cm2 cm
1 cm
2 cm
1 cm1 cm
2 cm
2 cm
2 cm
Na sredini zadnjeg dela dodaje se2 cm zbog ušivanja patent-zatvarača
2 cm
2 cm
6 cm
12 c
m
Mesto cvikaza patent-zatvarač(18 cm)
Uklapanje osnovnog materijala.
- Sve modelovane delove suknje sa dodatim šavovima postaviti na osnovni
materijal i odrediti utrošak (npr. Širina materijala 140cm).
Pre
gib
tka
nin
e
82 cm
Pre g
ib Falta
Pd
1 cm
2 cm
2 cm
zd
1 cm
1 cm
2 cm2 cm
1 cm
2 cm
zd
1 cm
2 cm
2 cm
2 cm
2 cm
zd
1 cm
1 cm
2 cm2 cm
1 cm
2 cm
Pd1
Pre
gib
1 cm
2 cm
1 cm
Pd1
Pre
gib
1 cm
2 cm
1 cm
70 cm
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 34 -
Modelovanje postave
- Postava je obično kraća od osnovnog materijala za 3cm, ali ako je u pitanju
model suknje čija se duţina završava polukruţno, onda je dovoljno skratiti
postavu za 2cm.
Pregib
Falta
Pd
Pregi b Pdpostava
zd Zdpostava
cvik za patent
zatvarač
- Uklapanje postave (utrošak postave je pribliţno 40cm).
Preg
ib
1 cm
Pd postava
1 cm1 cm
2 cm
2 cm
2 cm
Zdpostava
cvik za patent zatvarač
70 cm
Pre
gib
tkanin
e
40 cm
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 35 -
Modelovanje i uklapanje meĎupostave (lepljivog platna)
- MeĎupostava je uvek manja od osnovnog kroja za 0.5cm sa svih strana
Pre g
ib
0.5 cm
0.5 cm
Međupostavaprednji deo
Međupostavazadnji deo
0.5 cm
0.5 cm
- Lepljivo platno širine 90cm
Pre
gib
Međupos tavaprednji deo
Pre
gib
Međupos tavaprednji deo M
eđ
up
os
tava
za
dn
ji d
eo
Međ
up
os
tav
aza
dn
ji d
eo
45 cm
30 cm
Pre
gib
tka
nin
e
Zadatak.
Na osnovu osnovnog kroja ţenske suknje modelovati sledeće krojne slike.
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 36 -
KONSTRUKCIJA SUKNJA-PANTALONA
Model suknja-pantalona prikazan je na slici:
-Duţina suknja-pantalona je ispod kolena.
- Prednji i zadnji deo su izraĎeni iz dva dela, s dva ušitka.
- Zatvarač se nalazi na zadnjoj strani.
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 37 -
KONSTRUKCIJA ŽENSKIH PANTALONA
Model ţenskih pantalona iz dva dela prikazan je na slici:
-Duţina pantalona je 105cm.
- Prednji i zadnji deo su izraĎeni iz dva dela, s dva ušitka i na prednjem
delu se nalaze dţepovi.
- Zatvarač se nalazi na prednjem delu.
Razmera 1:6
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 38 -
Zadatak. Konstruisati osnovni kroj ţenskih pantalona u razmeri 1/4
Uputstvo: EF-105cm AH-1/2AE+2cm
AB- 18cm HH1- 2cm
BC-8cm C3C4-6cm
AC-ED-26cm H1H3-22cm
DD1-33 H2H3-1cm
D1F-46 MN-od 12 do14cm
BB2-0,5cm D3G-1,5cm
C1C2-30cm F1F3-1,5cm
CC2-3cm GG1-27cm AA1-20 M-1/2H1H3
D -1/2 od C1C2
D2D3-24cm
AE-10cm
A1A2-1cm
EE1-10cm
F1F2-22cm
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 39 -
Zadatak. Na osnovu osnovnog kroja ţenskih pantalona modelovati
ţenski šorc.
Uputstvo:
C2P-4cm
PP1-2cm C4P2-4cm
AA3-3cm P2P3-2cm
A3O1-2cm H2H3-1cm –HH1
IA1-2cm IH3-2,5cm
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 40 -
450mm
210
420m
m240
80
370
12 0
7070
KONSTRUKCIJA ŽENSKE BLUZE
Model ţenske bluze iz dva dela prikazan je na slici:
- Prednji i zadnji deo su izraĎeni iz dva dela, bez ušitaka.
Razmera 1:4
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 41 -
Zadatak Konstruisati osnovni kroj ţenske bluze po modelu na slici
Uputstvo: AD-40cm AD-40
DD1-20cm DD2-22cm
HI-20cm H I-22cm
AG-7cm AA1-2cm
AB1-4,5cm HL-4,5 AB-6cm
AB-2cm A1G-7cm
LL1-1cm AA1-2cm
M I-5cm HL-6,5
Pd Zd
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 42 -
Zadatak Na osnovu osnovnog kroja ţenske bluze modelovati :
Uputstvo: D1R-1/2 DD1
D1R4-8,5cm
RR1-18
G2G3-5cm
Pd Zd
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 43 -
SAMOSTALNA VEŢBA
Zadatak. Na osnovu osnovnog kroja bluze modelovati sledeće krojne slike:
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 44 -
Zadatak: Modelovati korsete na osnovu osnovnog kroja ţenske bluze:
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 45 -
KONSTRUKCIJA RUKAVA
Zadatak. Konstruisati osnovni kroj rukava u razmeri ¼.
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 46 -
Zadatak Konstruisati osnovni kroj rukava po ţelji. Modelovati rukav kao u primeru
na slici:
AB-32cm AC-16
FF1-46cm FC1-23
DD1-4cm
B1B2-4.5cm
AD-7cm
FE-6cm
IC-58cm
IL-13.5cm
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 47 -
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 48 -
KRAGNA-REVER Zadatak Na osnovu osnovnog kroja bluze modelovati kragne-revere kao
na slici u razmeri ¼.
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 49 -
Zadatak Modelovati ţensku košulju kao na slici u razmeri 1/5.
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 50 -
Zadatak Modelovati ţensku haljinu kao na slici u razmeri 1/4.
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 51 -
DIZAJN
Vežba
Nacrtati objekat i pomoću transformacija u CorelDraw-u dizajnirati šare.
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 52 -
Vežba
Nacrtati objekat i pomoću transformacija u CorelDraw-u dizajnirati sledeće šare.
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 53 -
Vežba
Na već postojeć kroj zadnjeg dela bluze umetnuti svoju šaru.
Uputstvo
- Kontura kroja mora biti zatvorena kriva, pa se preporučuje da se koristi alat
Freehand Tool (zakrivljene linije će te dobiti dodavanjem čvorova alatkom Shape
Tool).
-Popunjavanje objekta se dobija markiranjem celog objekta i alatom Fill Tool->
PatternFill Dialog
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 54 -
Zadatak Nacrtati ţensku tašnu i njen kroj
prof. Ljiljana Jovičin Blagojević
- 55 -
Zadatak Nacrtati cipele i torbe u Corel Draw-u
top related