prostorna i vremenska distribucija nekih štetnih ... 2011... · kalibracija i validacija metoda za...
Post on 23-Sep-2019
4 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Prostorna i vremenska distribucija nekih štetnih organizama na području
AP Vojvodine
Vršac, 2011
Osmatranja
Prognoze
Predviđanja
Agrometeorološka komponenta
sistema
Opremljenost: 55 tipa Metos
Proširivost: mogućnost dodavanja novih AMS nezavisno od tipa i proizvođača
Meteorološka osmatranja -AMS
Pokrivenost: 130 punktova osmatranja
Štetni organizmi: 38 + 8 polifagnih
Biljke domaćini: 17 + polifagni
Biološka osmatranja
Osmatranja
Prognoze i predviđanja
Agrometeorološka komponenta
sistema
Opremljenost: 55 tipa Metos
Proširivost: mogućnost dodavanja novih AMS nezavisno od tipa i proizvođača
Meteorološka osmatranja -automatske meteorološke stanice
Pokrivenost: 130 punktova osmatranja
Štetni organizmi: 38 + 8 polifagnihBiljke domaćini: 17 + polifagni
Alati: feromonske klopke, svetlosne lampe, vizuelna osmatranja štetočina i patogena
Biološka osmatranja
Osmatranja
Kalibracija i validacija metoda za predviđanje uslova pojave /intenziteta napada štetnih organizama na osnovu meteoroloških i bioloških osmatranja
Razvoj kapaciteta sistema za primenu i razvoj sofistikovanih alata
Prognoze i predviđanja
Agrometeorološka komponenta
sistema
Agrotis segetum
Aphididae
Mamestra brassicae
Mamestra oleracea
Ostrinia nubilalis
Helicoverpa armigera
Sclerotinia sclerotiorum
Ratarske i povrtarske kulture
Aphididae
Voćarske i vinogradarske kulture
Polifagni
Diabrotica virgifera virgifera
PhytoplasmaKukuruz
Fusarium spp
Septoria spp
Pšenica
Bothynoderes punctiventris
Cercospora beticolaŠećerna repa
Plasmopara halstedii
Orobanche spp
Suncokret
Athalia rosae
Uljana repica
Xanthomonas axonopodis pv phaseoli
Pasulj - grašak
Phytophtora infestans
Alternaria solani
Krompir
Peronospora destructor
Alternaria porri
Botrytis spp...
Luk
Phytophtora infestans
Alternaria spp
Paradajz
Alternaria spp
Šargarepa
Xanthomonas axonopodis pv vesicatoria
Paprika
Carpocapsa pomonella
Leucoptera scitella
Erwinia amylovora
Podosphaera leucotricha
Venturia inaequalis
Jabuka
Cacopsylla piri
Erwinia amylovora
Kruška
Grapholita funebrana
Monilia laxa
Šljiva
Anarsia lineatella
Cydia molesta
Taphrina deformans
Breskva /Kajsija
Rhagoletis cerasi Višnja
Lobesia botrana
Botryotilia fuckeliana
Plasmopara viticola
Uncinula necator
Vinova loza
Ambrosia artemisiifolia
Asclepias syriaca
Iva xanthifolia
Korovi
Biljke domaćini /štetni organizmi
RC1 P1
BD2BD1
ŠO
BD
ŠO3
M
ŠO1 ŠO2
BD
FK
FK
FK
FK
ŠO
BD
BD3
1
2
21
3
3
1
2
3
RC - Regionalni centar
P - PunktBD - Biljka domaćinŠO - Štetni organizamFK - Feromonska klopkaM - Metos
1
Agregirani alati
Lanac zaključivanja
• strukturni lanac: regionalni centar – punkt – mesto osmatranja
• unikatni lanac merenja/čitanja: regionalni centar – punkt-mesto
osmatranja-biljka domaćin-štetni organizam-alat
• lanac za direktno zaključivanje: regionalni centar-punkt-mesto
osmatranja-biljka domaćin-štetni organizam-AGREGIRANI alati
(autamatska meteorološka stanica i feromonska klopka)
Metos1Punkt1
MeteorološkoUsev A
Usev BPunkt1
Usev A
Usev B
Punkt2
BiološkoOsmatranja
RC1
1:1
1:2
1:31:4
Linije zaključivanja
Registrovanje uhvaćenih imaga pomoću feromonske klopke
Biološka osmatranja
Registrovanje srednjih dnevnih temperatura vazduha u biljnom sklopu pomoći Metos-a
Meteorološka osmatranja
Računanje akumulacije stepen-dana od 1. jan.
Računanje akumulacije stepen-dana od biofix-aAgromet. obrada
Prevera očekivanih događaja iz modela
Obrada događaja
Obrada osmatranja
Punkt Zapisano Osmotreno Zasad Štetni organizam Faza Broj imaga Alat
Banatski Brestovac 4.5.2011 21.4.2011 Jabuka Carpocapsa pomonella Imago 14 FK
Banatski Brestovac 4.5.2011 22.4.2011 Jabuka Carpocapsa pomonella Imago 0 FK
Banatski Brestovac 4.5.2011 23.4.2011 Jabuka Carpocapsa pomonella Imago 5 FK
Banatski Brestovac 5.5.2011 24.4.2011 Jabuka Carpocapsa pomonella Imago - FK
Banatski Brestovac 4.5.2011 25.4.2011 Jabuka Carpocapsa pomonella Imago 44 FK
Banatski Brestovac 4.5.2011 26.4.2011 Jabuka Carpocapsa pomonella Imago 39 FK
Banatski Brestovac 4.5.2011 27.4.2011 Jabuka Carpocapsa pomonella Imago 5 FK
Banatski Brestovac 4.5.2011 28.4.2011 Jabuka Carpocapsa pomonella Imago 2 FK
Banatski Brestovac 4.5.2011 29.4.2011 Jabuka Carpocapsa pomonella Imago 16 FK
Banatski Brestovac 4.5.2011 30.4.2011 Jabuka Carpocapsa pomonella Imago 20 FK
Metos Tsr(°C)
Jabukovcvet 14,86
Jabukovcvet 16,08
Jabukovcvet 20,58
Jabukovcvet 17,7
Jabukovcvet 19,79
Jabukovcvet 19,82
Jabukovcvet 16,76
Jabukovcvet 12,42
Jabukovcvet 19,6
Jabukovcvet 18,1
DD(°C) CDD-Aku.(°C) BFix1(°C)
4,86 94,54 4,86
6,08 100,62 10,94
10,58 111,2 21,52
7,7 118,9 29,22
9,79 128,69 39,01
9,82 138,51 48,83
6,76 145,27 55,59
2,42 147,69 58,01
9,6 157,29 67,61
8,1 165,39 75,71
% leta % piljenja Gen. Događaj
2 0 1
2 0 1
4 0 1 first eggs are laid
7 0 1
10 0 1
15 0 1 early egg laying period M11
19 0 1
19 0 1
24 0 1
24 0 1
Biološka osmatranja Meteorološka osmatranja Agromet. obrada Obrada događaja
Min. temp. 10°C
Upper trashold 31.1°C
Primer vezivanja bioloških i meteoroloških osmatranja za monitoring carpocapsa pomonella
Baza podataka terenskih rezultata
Baza podataka meteo. osmatranja
Razvoj kapaciteta za korišćenje sofistikovanih agromet. proizvoda
Razvoj kapaciteta za izradu sopstvenih sofistikovanih agromet. proizvoda
Razvoj agrometeorološke
komponente
"Nowcasting" za bolesti i štetočine - korekcije optimalnog termina za izvođenje tretmana u vremenskoj razmeri od par sati
Radarska osmatranja
"Forecasting" kratkoročne, mesečne i sezonske prognoze vremena za predviđanja i prognoze uslova pojave /intenziteta napada štetnih organizama na osnovu kratkoročnih i dugoročnih prognoza vremena
Izlazi iz numeričkih modela
Za procenu uticaja klimatskih promena na pojavu novih i rasprostirnje
Izlazi iz klimatskih modela
Sofistikovani agrometeorološk
i proizvodi
Zaštita bilja
Bio-meteorološko modeliranje
Aplikativno programiranje
Transformacija ulaznih u izlazne podatke od značaja za proizvodnju zdravstveno bezbedne hrane
Razvoj algoritama (udruženi "know -
how")
Ostrinia nubilalisKukuruzni plamenac
• Alati - svetlosne lampe na 31 mestu osmatranja u Vojvodini
- meteoroloske stanice – za racunanje stepen dana(korisceni podaci sa najblizeg metosa
mestu osmatranja) : donji prag razvoja za kukuruzni plamenac 100 C gornji prag razvoja 35 0 C - vizuleni pregledi u kukuruzu, paprici
Ostrinia nubilalisKukuruzni plamenac
Dogadjaj Akumulirani stepen dani u Celsiusima (DDC) od prvog aprila
Prva imaga proletnje generacije
Pik leta proletnje generacije
Pik leta letnje generacije
110- 235 DDC( od 02.05. – Bogaras do 21.05.- Prhovo)
227- 546 DDC(od 24.05.- Lacarak do 23.06. – Ruma
Budjanovci)
Prosecna vrednost svi punktovi 385 DDC
922 – 1127 DDC(od 02.08. Stara Pazova- 08.08.- Glozan )
Ostrinia nubilalisKukuruzni plamenac
Dogadjaj Akumulirani stepen dani u Celsiusima (DDC) od prvog aprila REFERENTNE VREDNOSTI
Prva imaga proletnje generacije
Pik leta proletnje generacije
Pik leta letnje generacije
150 - 207 DDC
300 - 350 DDC
962 – 1100 DDC
Ostrinia nubilalisKukuruzni plamenac
Dogadjaj Vizuelni pregledi
Prva jajna legla proletnje generacije
Prva jajna legla druge generacije
Povecanje broja polozenih jaja
Belezenje promena u razvoju jajnih legala
Registrovanje vitalnih I parazitiranih jaja
Pocetak piljenja
Pik piljenja jaja
Navedene dogadjaje su pratile kolege u usevima kukuruza I paprike po dogovorenoj metodici
Ostrinia nubilalisKukuruzni plamenac
• Pik leta druge generacije sa visokim brojem uhvacenih imaga
- Zednik 3780 jedinki na 1062 DDC ( 08.avgust)
- Pancevo 3450 jedinki na 1110 DDC ( 08.avgust)- Indjija 2613 jedinki na 1000 DDC ( 08.avgust)- Lukicevo 1530 jedniki na 998 DDC ( 05.avgust)
- Budjanovci 1245 jedinki na 1050 DDC( 07.avgust)
Ostrinia nubilalisŽednik Kukuruzni plamenac 2011
Ostrinia nubilalisPančevo Kukuruzni plamenac 2011
Ostrinia nubilalisInñija Kukuruzni plamenac 2011
Ostrinia nubilalisLukićevo Kukuruzni plamenac 2011
Ostrinia nubilalisKukuruzni plamenac
• Znacajno povecanje brojnosti druge generacije kukuruznog plamenca ukazuje na mogucnost prenamnozavanja ove stetocine u narednoj vegetaciji
Diabrotica virgifera virgifera kukuruzna zlatica
• Alat
- PALs feromonske klopke na 38 pozicija u Vojvodini
- PALs vrstu feromonskih klopki smo koristili po preporuci proizvodjaca za oblasti gde je populacija ove stetocine stalna
Diabrotica virgifera virgifera kukuruzna zlatica
• Na vecini mesta osmatranja brojnost kukuruzne zlatice je niska izuzev u usevima kukuruza koji su u monokulturi ( Feketic, Backo dobro polje…)
Diabrotica virgifera virgifera kukuruzna zlatica
• Ipak isticemo mesta gde je broj ulovljenih imaga kukuruzne zlatice bio najveci u navedenim danima:
- Indjija 06.jul 655 jedinki- Zednik 06.jul 340 jedinki- Zarkovac 16. jul 236 jedinki
Diabrotica virgifera virgifera Žarkovac kukuruzna zlatica 2011
Helicoverpa armigera pamukova sovica
• Alati- svetlosne lampe na 30 pozicija u Vojvodini- VARL+ feromonske klopke na 50 pozicija postavljene u usevima kukuruza, duvana, boranije, paprike,kupusa, soje…- meteoroloske stanice za izradu stepen dana u celsiusima : donji prag razvoja 13,80 C , gornji prag razvoja 36 0 C ( koriscenji podaci sa najblizeg metosa mestu osmatranja)
Helicoverpa armigera pamukova sovica
Dogadjaj Akumulirani stepen dani u celsiusima( DDC) od prvog januara
Pojava prvih imaga -svetlosna–primeri:
- Bogaras - Kelebija- Kovin- Ridjica- Debeljaca
24 DDC ( 07.maj)30 DDC ( 07.maj)29 DDC ( 10.maj)25 DDC ( 10.maj)32 DDC ( 10.maj)
Helicoverpa armigera pamukova sovica
Dogadjaj Akumulirani stepen dani u celsiusima( DDC) od prvog januara
Pik leta imaga -svetlosna–primeri:
- Karavukovo- Zednik- Debeljaca- Sombor- Becej- mlaka
724 DDC ( 26.avgust)744 DDC ( 23.avgust)853 DDC ( 28.avgust)774 DDC ( 22.avgust)847 DDC ( 28.avgust)
Dogadjaj Vizuelni pregledi
Pojava polozenih jaja
Promena boje polozenih jaja
Registrovanje vitalnih I parazitiranih jaja …
Navedene dogadjaje su pratile kolege u razlicitim usevima po dogovorenoj metodici
Helicoverpa armigera pamukova sovica
Helicoverpa armigera Debeljača pamukova sovica 2011
Zicari Agriotes spp
• Alati- Feromonske klopke Yf za vrste Agriotes
lineatus,A.obscurus, A.sordidus, A.sputator
- Feromonska klopka VARb3 za vrstu Agriotes ustulatus
ZicariAgriotes spp
• Monitoring u 8 regionalnih centara u mestima:
- Sombor (Bilic, Kljaicevo, Prigrevica)- Novi Sad( Despotovo, Glozan, Pivnice)- Vrbas( Backo dobro polje)- Kikinda( Idjos)- Sremska Mitrovica(Lacarak, prhovo, Stara Pazova)- Zrenjanjin ( Lukicevo, Mihajlovo)- Pancevo( Pancevo, Omoljica, Debeljaca)- Ruma( Platicevo, Zarkovac)
ZicariAgriotes spp
Vrsta/ broj punktova monitoringa Ukupan broj jedinki za vreme monitoringa
Agriotes lineatus/ 16 punktovaAgriotes obscurus/ 16 punktovaAgriotes sordidus/ 16 punktovaAgriotes sputator/ 16 punktovaAgriotes ustulatus / 2 punkta
3747037.474559935
ZicariAgriotes spp
• Na svim punktovima osmatranja registrovano je prisustvo navedenih vrsta u razlicitim brojnostima izuzev mesta Prhovo gde nije primeceno prisustvo vrste Agriotes lineatus
Zicari Agriotes spp
• Mesto osmatranja Zarkovac na podrucju rada regionalnog centra Ruma zabelezena je do sada najveca brojnost vrste Agriotes sordidus od 4.945 jedinki
Monitoring vrste Agriotes sordidus Zarkovac 2011
pointnamecollectingdate plantname pestlatinname faza_so number
Ruma-Žarkovac 5/10/2011Šećerna repa
Agriotes sordidus Imago 634
Ruma-Žarkovac 5/17/2011Šećerna repa
Agriotes sordidus Imago 1244
Ruma-Žarkovac 5/23/2011Šećerna repa
Agriotes sordidus Imago 1060
Ruma-Žarkovac 5/30/2011Šećerna repa
Agriotes sordidus Imago 1376
Ruma-Žarkovac 6/6/2011Šećerna repa
Agriotes sordidus Imago 149
Ruma-Žarkovac 6/13/2011Šećerna repa
Agriotes sordidus Imago 20
Ruma-Žarkovac 6/22/2011Šećerna repa
Agriotes sordidus Imago 31
Ruma-Žarkovac 4/29/2011Šećerna repa
Agriotes sordidus Imago 381
Ruma-Žarkovac 6/29/2011Šećerna repa
Agriotes sordidus Imago 50
Carpocapsa pomonellajabukov smotavac
• Alati - RAG feromonske klopke na 37 mesta osmatranja
- meteoroloske stanice za dobijanje stepen dana
- 14 metosa postavljenih u zasadima jabuke ( lanac direktnog zakljucivanja odnos 1:1 agregatirani alati)
- 23 metosa postavljenih u drugim usevima/mestima ( lanac indirektnog zakljucivanja odnos 1:2, 1:3, 1:4)
Carpocapsa pomonellajabukov smotavac
• Metod stepen dana ( Degree day metod) - Razvoj jabukovog smotavca se moze predvideti na
osnovu temperaturnih akumulacija kroz vreme nazvanih stepen dani (degree days DD)
- Jabukov smotavac se razvija izmeñu donjeg praga razvoja 100 C i gornjeg praga razvoja 31.10 C
- Sa prvim januarom počinjemo sa akumulacijom stepen dana DD na mestima osmatranja ( metos u zasadu jabuke) da bi pratili pojavu prosečne akumulirane DD vrednosti koja treba da ukaže na pojavu prvog leptira ( referentna vrednost 97 DDC –stepen dan u Celsiusima)
Carpocapsa pomonellajabukov smotavac
Dogañaj Akumulirani stepen dani od prvog januara
Akumulirani stepen dani od prvog januara REFERENTNA VREDNOST
Pojava prvog lepira (biofix ) 62 DDC- 139 DDC ( Kanjiža 20.april- Selenča 24.04)
Prosecna vrednost sa 14 punktova 87 DDC
97 DDC
Navedeni biofix od prvog januara se odnosi na ona mesta osmatranja gde je metos postavaljen u zasad jabuke u kome se prati let imaga sa feromonskim klopkama ( lanac direktnog zaključivanja 1:1)
Carpocapsa pomonellajabukov smotavac
• Jednom kada se biofix ostvario (prvi a zatim uzastopni ulovi imaga) od tog dana ( na primer 21. april ) počinjemo novo računanje stepen dana koje zovemo akumulirani stepen dani posle biofixa
• Akumulirani stepen dani posle biofixa će nam ukazivati na važne dogañaje u razvoju jabukovog smotavca na primer :- na 27 -41 DDC polazu se prva jaja I generacije- na 55- 111 DDC period ranog polaganja jaja I generacije- na 122- 138 DDC početak piljenja jaja I generacije- na 188- 355 DDC kritičan period visok procenat pilljenja jaja
Imago Carpocapsa pomonella Banatski Brestovac 5.avgust 2011
Carpocapsa pomonellaJaje na listu jabuke 13.maj 2011 Banatski
Brestovac
Sveže položeno jaje jabukovog smotavca na plodu jabuke
10.avgust 2011 Novi Slankamen
Jaje na plodu Carpocapsa pomonella Banatski Brestvovac
05.avgust 2011
Uginula larva Carpocapsa pomonella 10.avgust 2011 Novi Slankamen
Carpocapsa pomonellajabukov smotavac
• U 2011 odabrana su 3 reprezentativna lokaliteta za postavku ogleda za suzbijanje jabukovog smotavca Banatski Brestovac, Hajdukovo i Novi Slankamen
• 3 regionalna centra Pančevo, Subotica , Ruma su postavili i sproveli do kraja ogled po licenciranom standardu EPPO broj PP 1/7 (3)
• Cilj ovih ogleda je bio da uz pomoć feromona, stepen dana, utvrdimo optimalno vreme za primenu insekticida prema fazi razvoja štetočine ( jaje , larva)
• Ogledi su sadržali ukupno 6 tretmana• Ogled je postavljen tako da svaki tretman sadrži 3 aplikacije
za prvu generaciju i 3 aplikacije za drugu generaciju jabukovog smotavca
Carpocapsa pomonellaBanatski Brestovac jabukov smotavac 2011
Carpocapsa pomonellaHajdukovo jabukov smotavac 2011
ŠEĆERNA REPA
Cercospora beticolaProuzrokovač lisne pegavosti šećerne repe
• Lisna pegavost šećerne repe javlja se svake godine u našim proizvodnim uslovima
• Značajan je faktor smanjenja prinosa korena i sadržaja šećera • Jedina prava mera zaštite jeste primena fungicida• U našim agroekološkim uslovima, svake godine izvedu se od 2 do 4• tretiranja
• Primena fungicida oslanjala se, uglavnom na sigurnosni model, što podrazumeva tretiranje useva svake dve do tri nedelje, počev od sredine jula meseca
• Poslednjih godina sistemi zaštite povezuju biologiju patogena sa uslovima sredine u kojoj se patogen razvija
• Uspeh ovih sisteme zavisi od poznavanja biološkog ciklusa gljive, definisanja uslova za proces infekcije, inkubacije, sporulacije kao i uslova za dalje širenje patogena
• Kombinujući ova znanja , sa preciznim osmatranjem uslova koji vladaju u usevu, moguće je sigurnije proceniti dalji razvoj patogena i proceniti rizik po usev šećerne repe
• Instaliranje automatskih meteoroloških stanica Metos ( Pesll instruments –Austrija) u usev šećerne repe obezbeñuje realne informacije o vremenskim uslovima
• AMS instalirane su u : Temerinu, Vrbasu, Senti ,Somboru, Zrenjaninu, Rumi i Sremskoj Mitrovici
• AMS snabdevene su softverom za prognozu Cercospora beticola
• MODEL ZA PROGNOZU LISNE PEGAVOSTI koji je razvijen od strane SHANE and TENG ( Department of Plant Pathology, University of Minesota)
• DIV ( dnevne infektivne vrednosti), oslanjaju se na vrednosti temperature i relativne vlage i ukazuju na povoljnost uslova za infekciju
• Broj sati u danu sa RH ≥90%(≥ 87%) i prosečnom temperaturom tokom tih sati predstavlja različite vrednosti DIV i kreću se od 0 do 7
• Vrednosti DIV ispod 6 ukazuje na nepovoljnost uslova za infekciju
• Vrednost DIV – a 6 predstavlja graničnu vrednost• Vrednosti DIV 7 predstavlja veoma povoljne uslove za ostvarenje infekcije
Shane and Teng: Daily Infection Values for Cercospora leaf spot calculated from the number of hours per day (24 hr) with relative humidity > 87% and the average temperatures for this time period. Value totals for any 48 hour period less than 4 indicate low likelihood of disease development, a value of 4 marginal potential, and greater than 4 high potential.Hours/day
> 87% RH Daily Infection
Values
24 1 2 4 5 5 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 323 1 2 3 4 5 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 322 1 1 3 4 5 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 321 0 1 2 4 4 5 5 5 5 5 5 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 320 0 1 2 3 4 5 5 5 5 5 5 5 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 319 0 0 1 3 4 5 5 5 5 5 5 5 5 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 318 0 0 1 2 3 4 4 4 4 4 4 5 5 5 5 5 5 6 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 317 0 0 1 2 3 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 5 5 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 316 0 0 0 2 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 6 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 315 0 0 0 1 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 314 0 0 0 1 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 5 6 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 313 0 0 0 0 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 5 6 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 312 0 0 0 0 2 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 5 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 311 0 0 0 0 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 5 6 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 310 0 0 0 0 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 4 4 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 39 0 0 0 0 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 4 5 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 38 0 0 0 0 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 37 0 0 0 0 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 36 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 35 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 34 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 23 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 22 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 11 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
C 16 18 21 24 27 29 32
• Epidemijske karakteristike i njihovo povezivanje sa ekološkim parametrima
• Proces infekcije u našim uslovima traje 2 – 3 dana
• Ukoliko uslovi visoke RH ≥ 87 % traju 20 i više sati sa temperaturom oko 15 °C, za ostvarenje infekcije neophodno je tri dana
• Ukoliko uslovi visoke RH≥87% vladaju u polju 15 i više sati sa prosečnom temperaturom od 22 do 23 °C kontakt će se ostvariti za dva dana
• PROCES INKUBACIJE
• Vreme nakon ostvarene infekcije do ispoljavanja simptoma( inkubacioni period ) najviše je pod uticajem temperature
• Ukoliko su temperature oko 15 °C inkubacioni perio d traje 12 do 13 dana, kada se mogu videti prve pege bez konidija (latentni inkubacioni period)
• Na temperaturama od 22 – 23 °C simptomi se javljaju nakon 8 do 10 dana
• Temperature ispod 15 i preko 30°C usporavaju razvo j gljive i značajno odlažu inkubacioni period
• ADAPTACIJA MODELA PROGNOZE LISNE PEGAVOSTI ŠEĆERNE REPE
• Proces infekcije se dešava u trajanju od 2 dana, odnosno 48 sati, zato je neophodno jednodnevne DIV vrednosti posmatrati za dva uzastopna dana kako bi se utvrdila povoljnost uslova za ceo proces infekcije
• Dvodnevne DIV pretstavljaju realne pokazatelje uslova za infekciju i izražavaju se od 0 do 14
• DDIV ispod 6 ukazuju na nepostojanje uslova za infekciju – negativna prognoza
• DDIV u vrednosti 6 jeste granična vrednost, ali upozorava na mogućnost infekcije
• DDIV u vrednosti 7 do 14 pokazuje veoma favorizujuće uslove za infekciju
Temerin SentaDatum PPP DIV 2dDIV PPP DIV 2dDIV
1.6.2011 0 0 3 0
2.6.2011 4 4 4 7
3.6.2011 5 9 5 9
4.6.2011 4 9 4 9
5.6.2011 3 7 2 6
6.6.2011 2 5 2 4
7.6.2011 2 4 2 4
8.6.2011 1 3 1 3
9.6.2011 4 5 4 5
10.6.2011 0 4 2 6
11.6.2011 0 0 0 2
12.6.2011 0 0 0 0
13.6.2011 0 0 0 0
14.6.2011 0 0 0 0
15.6.2011 1 0 0 0 0
16.6.2011 0 0 0 0
17.6.2011 0 0 0 0
18.6.2011 2 2 3 3
19.6.2011 2 4 3 6
20.6.2011 0 2 0 3
21.6.2011 0 0 0 0
22.6.2011 0 0 0 0
23.6.2011 0 0 1 1
24.6.2011 3 3 3 4
25.6.2011 2 5 3 6
26.6.2011 0 2 0 3
27.6.2011 0 0 0 0
28.6.2011 0 0 0 0
29.6.2011 4 4 4 4
30.6.2011 5 9 5 9
1.7.2011 5 10 5 10
2.7.2011 0 5 0 5
3.7.2011 0 0 0 0
TemerinDatum PPP DIV 2dDIV PPP DIV 2dDIV
4.7.2011 0 0 0 0
5.7.2011 0 0 0 0
6.7.2011 0 0 0 0
7.7.2011 0 0 0 0
8.7.2011 3 3 2 2
9.7.2011 2 5 3 5
10.7.2011 2 4 2 5
11.7.2011 2 4 2 4
12.7.2011 2 4 1 2 4
13.7.2011 2 4 2 4
14.7.2011 2 4 2 4
15.7.2011 1 3 2 4
16.7.2011 3 4 2 4
17.7.2011 3 6 0 2
18.7.2011 3 6 3 3
19.7.2011 3 6 3 6
20.7.2011 5 8 4 7
21.7.2011 5 10 5 9
22.7.2011 0 5 0 5
23.7.2011 2 2 4 4
24.7.2011 4 6 6 10
25.7.2011 5 9 6 12
26.7.2011 1 6 5 11
27.7.2011 0 1 5 10
28.7.2011 1 1 3 8
29.7.2011 5 6 6 9
30.7.2011 5 10 6 12
31.7.2011 3 8 5 11
1.8.2011 0 3 4 9
2.8.2011 4 4 0 4
3.8.2011 3 7 0 0
4.8.2011 4 7 0 0
5.8.2011 5 9 4 4
Senta
TemerinDatum PPP DIV 2dDIV PPP DIV 2dDIV
6.8.2011 5 10 6 10
7.8.2011 3 8 3 9
8.8.2011 3 6 7 10
9.8.2011 4 7 7 14
10.8.2011 3 7 4 11
11.8.2011 0 3 0 4
12.8.2011 0 0 0 0
13.8.2011 0 0 0 0
14.8.2011 0 0 3 3
15.8.2011 0 0 3 6
16.8.2011 3 3 4 7
17.8.2011 2 5 3 7
18.8.2011 0 2 0 3
19.8.2011 0 0 0 0
20.8.2011 3 3 2 2
21.8.2011 3 6 2 4
22.8.2011 0 3 0 2
23.8.2011 0 0 0 0
24.8.2011 3 3 2 2
25.8.2011 3 6 2 4
26.8.2011 2 5 2 4
27.8.2011 0 2 0 2
28.8.2011 0 0 0 0
29.8.2011 0 0 0 0
30.8.2011 0 0 0 0
31.8.2011 0 0 0 0
1.9.2011 0 0 0 0
2.9.2011 3 3 6 6
3.9.2011 3 6 6 12
4.9.2011 0 3 3 9
5.9.2011 1 1 0 3
6.9.2011 3 4 3 3
7.9.2011 0 3 3 6
Senta
• Grafičko predstavljanje DDIV, Senta
Punkt Broj dana sa dvodnevnim DIV vrednostima većim od 6
11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33
Krivaja
Debeljača
Platičevo
Bilić
Lukićevo
Temerin
Bečej
Čalma
Kljajićevo
Senta
Srbobran
• KADA SPROVODITI MERE KONTROLE?
• DA LI ISPUNJENJE USLOVA ZA INFEKCIJU ZAISTA I DOVODI DO POJAVE I RAZVOJA NEKE BOLESTI?
• NEOPHODNOST POVEZIVANJA PRISUSTVA BIOLOŠKOG AGENSA SA DEFINISANIM USLOVIMA ZA NJEGOVO RAZVIĆE
• OBAVEZAN MONITORING RADI UTVRðIVANJA PRVIH PEGA U USEVU ŠEĆERNE REPE
• KADA SPROVODITI MERE KONTROLE?
• KOJI JE BIOLOŠKI ODNOSNO EPIDEMIJSKI PRAG ZA SPROVOðENJE MERA A PRI KOM SE EKONOMSKI PRAG NEĆE UGROZITI?
• KADA SPROVODITI MERE KONTROLE?
• KADA SOFTVER SIGNALIZIRA PRVE VISOKE DDIV?• KADA JE UOČENA JEDNA PEGA?• KADA JE ODREðEN BROJ BILJAKA SA SIMPTOMIMA?• KADA JE ODREðEN BROJ ZAHVAĆENIH LISTOVA?• KADA JE UNIŠTEN DEO LISNE POVRŠINE?
• OSLANJAJUĆI SE NA BIOLOŠKE KARAKTERISTIKE I ZNANJE O NAČINU ŠIRENJA BOLESTI U NJIVSKIM USLOVIMA TESTIRAN JE SLEDEĆI EPIDEMIJSKI PRAG:
• KADA SE NA 50% PREGLEDANIH BILJAKA REGISTRUJE NAJMANJE PO JEDNA PEGA - UČESTALOST ODNOSNO STEPEN RAŠIRENOSTI BOLESTI
• OVAJ STEPEN UČESTALOSTI EKVIVALENT JE INTENZITETU, ODNOSNO JAČINI BOLESTI NA NIVOU OD 0,01 – 0,1% UNIŠTENE LISNE POVRŠINE
PROVERA ADAPTIRANOG MODELA I EPIDEMIJSKOG PRAGA
• SPROVEDENI OGLEDI U 7 REGIONALNIH CENTARA NA NJIHOVIM OGLEDNIM PARCELAMA ILI PARCELAMA POLJOPRIVREDNIH PROIZVOðAČA
• OGLEDI SU IZVEDENI SA PONAVLJANJIMA PO SLUČAJNOM RASPOREDU
• PRIMENJENI SU PROVERENI FUNGICIDI KOJI SE KORISTE U PRAKSI• OČITAVANJA NA KRAJU VEGETACIJE
TESTIRANE VARIJANTE
• VARIJANTA 1 ( bez simptoma u polju)
TRETIRANJE IZVEDENO ODMAH NAKON SIGNALA NA AMS KADA SE DOSTIGNE DDIV 7
VARIJANTA 2 ( kombinacija simptoma i DDIV vrednosti)
TRETIRANJE IZVEDENO KADA JE 50% BILJAKA SA MAKAR JEDNOM PEGOM A DDIV 7 I VIŠE
VARIJANTA 3 (kombinacija simptoma i DDIV)
KAO VARIJANTA 2 ALI ODLOŽEN TRETMAN 5 DANA
REZULTATI OGLEDA
NA OGLEDNIM PARCELAMA REGIONIH CENTARA SOMBOR I ZRENJANIN IZVRŠENO JE SAMO JEDNO TRETIRANJE
NA PARCELAMA OSTALIH REGIONA SPROVEDENA SU 2 TRETMANA
NE POSTOJI STATISTIČKA ZNAČAJNOST IZMEðU TRETMANA PO BROJU PEGA, ODNOSNO UNIŠTENOJ LISNOJ POVRŠINI
RAZLIKA JE U ULAGANJU,ODNOSNO TROŠKOVIMA PROIZVODNJE, IZBEGAVANJU POJAVE REZISTENTNOSTI I OČUVANJU ŽIVOTNE SREDINE
ISPRAVAN PRISTUP
• PRINCIP KOJI SE ZASNIVA NA POZNAVANJU BIOLOGIJE ŠTETNOG ORGANIZMA I POVEZIVANJU SA METEOROLOŠKIM PARAMETRIMA MORA BITI MODEL ZA PROGNOZU I DRUGIH PATOGENA KAO ŠTO SU: FUSARIUM SPP., VENTURIA INEQUALIS ...
ŠTETNI ORGANIZMI U ŠEĆERNOJ REPI U 2011.
ŠTETNI ORGANIZMI U ŠEĆERNOJ REPI U 2011.
ŠTETNI ORGANIZMI U ŠEĆERNOJ REPI U 2011.
top related