raČunarski podrŽani sistemi za...
Post on 06-Feb-2020
9 Views
Preview:
TRANSCRIPT
1
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
Računarski podržavan sistem crtanja je softverski proizvod
koji omogućava kreiranje i modifikaciju arhitektonskih crteža,mašinskih crteža, inženjerskih crteža, električnih dijagrama, irazličitih drugih tipova crteža, u skladu sa dizajnerskiminteraktivnim ulazom. Ovaj softver takodjer ažurira bazu
podataka pohranjujući rezultirajuće crteže i njihove
modifikacije. Dakle, korištenje sistema za podršku crtanju,je analogno korištenju tekst procesora. Jedina razlika je daje izlaz crtež umjesto štampanog dokumenta. Novidokument se može napraviti vrlo lako modificirajući postojećidokument koji je kreiran sa procesorom teksta, i isto takonovi crtež se može napraviti od postojećeg crteža pomoćuovog softverskog paketa. Prednost korištenja procesorateksta, ili računarskog sistema podrške crtanju se teškomože postići kada se radi kompletno novi dokument.Medjutim, ovi softverski paketi su moćni alati kada se
2
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
modificiraju postojeći dokumenti odnosno crteži.
Zajedničke funkcije koje obezbjedjuje većina CAD sistema bit
će opisane u nastavku na primjeru AutoCAD softvera.
Specifične komande za svaku funkciju mogu se razlikovati
za svaki specifični sistem, i mi treba da koristimo njihove
help fajlove i korisničke manuale.
POSTAVLJANJE CRTEŽA ( SETUP)
Prva stvar koju treba uraditi kod korištenja AutoCAD
sistema je da se postave faktori kao što su : jedinice
mjerenja, granice crtanja, mreža, i slojevi. Da bi se
generisao crtež tačno i brzo, ovi faktori treba da budu
korektno postavljeni. Mi možemo proizvesti crtež bez mreža
i slojeva, ali čemo izgubiti mnogo vremena to čineči sami, i
modifikacija crteža će biti vrlo teška.
3
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
Jedinice
AutoCAD za označavanje pozicija tačaka i drugih elemanata
na crtežu koristi Dekartov pravougli koordinatni sistem.
Tačka u ravni je definisana parom koordinata razdvojenih
zarezom (npr. 12,6 predstavlja tačku na rastojanju od 12
jedinica u pozitivnom pravcu Xose i 6 jedinica u pravcu
Yose).
Napomenimo da u AutoCAD-u zarez koristimo za odvajanje
X od Y dijela koordinate dok se tačka upotrebljava kao
oznaka decimalnog mesta. Rastojanje izmedju dvije tačke
se izražava u "AutoCAD jedinicama". To je mjerna jedinica
internog karaktera i može se tretirati kao bilo koja stvarna
mjera. Uobičajeno je da se AutoCAD jedinice tretiraju kao
milimetri stvarnog svijeta, ali ne postoji ogranićenje da to ne
mogu biti centimetri ili metri ili neka druga mjera.
4
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
U praksi to znači da se sve dužine u AutoCAD-u crtaju u
stvarnoj velićini bez upotrebe bilo kakve razmjere, jer se i
inače konačna razmjera koja će se koristiti odredjuje u
trenutku icrtavanja crteža na papiru. Preciznost crtanja koju
postižemo u AutoCAD-u je apsolutna jer se za opis položaja
svakog elementa koristi i do 14 cifara.
Format i preciznost za jedinice rastojanja i ugao mjerenja se
trebaju izabrati. Formati jedinica rastojanja, naprimjer, su :
naučne, decimalne, frakcione, inženjerske, i arhitektonske.
Formati jedinica ugla su decimalni stepeni,
stepeni/minute/sekunde, gradusi, radiani, i geodezijske
jedinice ( surveyor‟s units).
Naredna slika pokazuje dijalog boks za kontrolu izbora
jedinica, za AUTOCAD Verzija 2011, koji se dobija unosom
komande “unuts” na komandnoj liniji.
5
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
6
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
Velićina crteža ( granice)
Kada kreiramo crtež na papiru, predpostavljamo da ćemo
crtati samo unutar granica crteža odnosno papira. Slićno,
kada konstruišemo crtež na monitoru PC-ja sa AutoCAD-
om, trebamo ograničiti crtež na neke granične vrijednosti,
pošto crtež na monitoru će biti i iscrtan na papiru konačne
velićine.
Dakle, trebamo postaviti unaprijed velićinu crteža. Promptna
sekvenca za postavljanje velićine crteža u AutoCAD-u
R2011 je slijedeća :
Command: limits
Specify lower left corner or [ON/OFF] <0.0000,0.0000>:
Specify upper right corner <420.0000,297.0000>
7
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
Faktori koji se obićno razmatraju kada se odredjuju graniceoblasti crtanja su:
* stvarna velićina crteža
* prostor potreban za dimenzije, bilješke , specifikacijumaterijala ( BOM – Bill of material kod mašinskih i elektrocrteža), i drugi neophodni detalji:
* prostor izmedju različitih pogleda tako da crtež ne izgledapretrpan
* prostor za granice crteža i zaglavlje crteža ( title box).
Standardni formati crteža i odgovarajuće granice crteža zarazličite faktore skale ( u mm i inčima ) su dati u narednojtabeli.
8
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
Metrički sistem
Anglosaksonski sistem
9
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
Tipovi elemenata u AutoCAD-u
Izrada crteža u AutoCAD-u se najvećim dijelom sastoji od
postavljanja tzv. entiteta - elemenata na odgovarajuća
mjesta na crtežu. Entiteti predstavljaju osnovne geometrijske
forme koje odabiramo i crtamo primjenom odgovarajućih
komandi. Najčešće upotrebljavani entiteti su linije, krugovi,
kružni lukovi, ali pored njih AutoCAD entitetima smatra i
tekst, simboli i linije kotiranja.
Za crtanje novog entiteta neophodno je AutoCAD-u prvo
izdati odgovarajuću komandu, unosom preko tastature na
komandnoj liniji ili izborom iz menija. Nadalje, u skladu sa
tokom funkcije treba unjeti odredjene parametre koji bliže
odredjuju položaj, velićinu i druge karakteristike novog
elementa. Po završenom unosu svih potrebnih vrijednosti
novi element će se pojaviti na ekranu, odnosno u crtežu.
10
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
Nastavak rada može biti unos neke druge komande i crtanje
novog elementa ili neka od drugih funkcija AutoCAD-a kojom
se već nacrtani i uneseni elementi mogu mijenjati ili koristiti
za dalje konstruisanje crteža. AutoCAD posjeduje više
desetina komandi koje možemo po tipu svrstati u:
• komande za unos novih i izmjene već ucrtanih elemenata,
• upravljanje prikazom crteža na ekranu,
• očitavanje vrijednosti sa crteža,
• pomoć pri tačnom pozicioniranju
• štampanje na ploteru ili štampaču.
Svaki element može biti iscrtan odredjenom bojom i tipom
linije. Boje su izražene numeričkim kodovima od 1 do 255 i
predstavljaju boju kojom će element biti prikazan na ekranu.
Inače osnovna svrha dodeljivanja različitih boja elementima
je u tome da se postigne bolja preglednost crteža na ekranu
i papiru nakon iscrtavanja.
11
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
SLOJ ( LAYER)
Najveća razlika u koncepciji izrade crtaža u AutoCAD-u u
odnosu na klasičan način crtanja sastoji se u mogućnosti
"raslojavanja" crteža na neograničen broj slojeva - nivoa. Taj
koncept najviše podsjeća na crtanje pojedinih dijelova crteža
na nizu providnih folija koje se medjusobno preklapaju i čine
cjelinu. Svaki od slojeva (Layer-a u terminologiji AutoCAD-a)
se može koristiti za smještaj odredjenog dijela crteža (npr.
posebni slojevi za zidove, otvore, namještaj, kote, instalacije,
opise, itd). To znači da svaki AutoCAD crtež u stvari može
predstavljati cjelokupnu bazu podataka o svim elementima
projekta, pa da se onda po potrebi odredjeni slojevi
prikazuju i mogu štampati ili ostaju sakriveni (nevidljivi) do
momenta kada ponovo želimo da sa njima radimo.
12
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
Organiziranje crteža u mnogo slojeva je pogodno, naročito
kada je crtež komplikovan. Naprimjer, možemo raditi sa
mnogo jednostavnijim crtežima ako nacrtamo layout
cjevovoda ( piping layout), i tlocrte ( floor plan) cijele zgrade
u posebnim slojevima. Drugim riječima, pojedinačna crtanja,
uključujući i izbor ( picking), za svaki sloj je mnogo lakše
provedivo nego radeći na jednom komplikovanom crtežu koji
sadrži sve entitete koji treba da budu pokazani. Medjutim,
treba da budemo u mogućnosti da referiramo na obadva tipa
crteža u isto vrijeme da dobijemo osjećaj za relativne
lokacije entiteta ( napr. relativna pozicija napr. cijevi i zidova
zgrade). Slojevi dozvoljavaju da ih preklapamo bez da
povećamo kompleksnost crteža, barem u smislu grafičkih
operacija koje izvršavamo. Sloj na kojem trenutno radimo je
aktivni sloj dok su ostali slojevi neaktivni.
13
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
Isto kao i u slučaju pozadine, grafički elementi koji pripadaju
neaktivnim slojevima su neosjetljivi na grafičke operacije kao
što je izbor ( picking) ili brisanje. Zbog toga, kompleksnost
crteža se pojavljuje da je ista kao i da radimo samo sa
aktivnim slojem.
Funkcija sloja se može efikasno koristiti kod crtanja layouta
svakog sloja kod napr. višeslojne štampane ploče za
montažu elektronskih komponenata. Kod ove aplikacije,
layout svakog sloja se može posebno crtati dok se neki
slojevi koji su u medjuvezi se preklapaju da bi se dobila
informacija o relativnim pozicijama. Funkcija sloja se
takodjer može pogodno koristiti kod generisanja crteža
komponenti iz sklopnog crteža. Ako svaka komponenta se
crta na odvojenom sloju za ukupan layout sklopa, svaki crtež
komponente se može lako generisati , uzimanjem njegovog
sloja i modificirajući ga ili dodavajući neke detalje.
14
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
Na slici je dijalog boks za kontrolu slojeva kod AUTOCAD 2011.
Dijalog boks za kontrolu slojeva u ACAD 2011
15
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
Slojevi su primarni organizacioni alat u AutoCAD-u i
koristimo ih da grupiramo informacije po funkcijama, i da
nametnemo korištenje unutar pojedinih slojeva
odgovarajućih tipova linija, boja i drugih standarda.
zidovi
elektrika
namještaj
svi slojevi
Kreiranjem slojeva, možemo udružiti slićne tipove objekata
doznačujući ih u isti sloj. Naprimjer, možemo staviti
konstrukcione linije, tekst, dimenzije i naslovne tekstove na
posebne slojeve. Time možemo kontrolirati:
* da li će objekti u tom sloju biti vidljivi u bilo kojem viewportu
* da li će i kako objekti biti crtani u sloju
16
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
* koja je boja doznačena objektima u sloju
* koji default tipovi linija su doznačeni svim objektima u
sloju
* da li objekti u sloju mogu biti modificirani ili su zamrznuti za
modifikacije.
Svaki crtež uključuje sloj koji je imenovan 0. Sloj 0 ne može
se pobrisati niti mu promjeniti ime ( rename). On ima
dvostruku namjenu:
– da obezbjedi da svaki crtež uključi bar jedan sloj
– da obezbjedi specijalan sloj koji je u vezi sa kontrolom
boja u blokovima
Preporučuje se kreirati crtež koji će imati nekoliko slojeva
od kojih je crtež organizovan, radije nego da se čitav crtež
kreira samo na sloju 0.
17
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
Kontrola vidljivosti objekata u sloju
Korisnik može učiniti slojeve crteža nevidljivim time što će
ih isključiti ili time što će ih zalediti ( freezing). Isključenje ili
zaledjivanje slojeva je korisno kada nam je potreban čisti i
neometan pogled kada radimo na detalju u nekom
specifičnom sloju, ili više njih, ili ako ne želimo da crtamo
napr. referentne linije. Da li ćemo izabrati da zaledimo
slojeve ili da ih isključimo, zavisi od toga kako radimo na
crtežu, kao i od njegove velićine:
On/Off: Objekti na slojevima koji su isključeni tj OFF su
nevidljivi, ali oni još uvjek sakrivaju objekte ako koristimo
HIDE komandu. Kada preključimo slojeve ON/OFF , crtež
se neće regenerisati.
Freeze/Thaw : Objekti na zamrznutim slojevima su
nevidljivi i ne kriju druge objekte. Odledjivanje ( thaw)
jednog ili više slojeva će prouzrokovati regeneraciju crteža
18
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
Doznačavanje default boje i tipa linije sloju
Svaki sloj ima pridružene osobine kao što su boja i tip
linije koje će poprimiti svi objekti na tom sloju. Naprimjer,
ako je kontrola boje na toolbaru osobina postavljena na
BYLAYER, boja novih objekata je odredjena sa bojom
koja je setovana za sloj u Menadjeru osobina slojeva (
Layer Propreties Manager - LPM).
Ako setujemo specifičnu boju u kontroli boje, ta boja se
koristi za sve nove objekte, nadjašujući ( override) default
boju za tekuči sloj. To isto vrijedi i za tip linije (linetype),
težinu linije (lineweight) kao i kontrole za stil crteža u
toolbaru osobina.
Zbog toga BYBLOCK setovanje treba biti korišteno samo
kod kreiranja blokova.
19
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
Kontrola da li objekti u sloju mogu biti modificirani
Kada je sloj zaključan ( locked), tada se niti jedan od
objekata u tom sloju ne može modificirati sve dok se sloj ne
otključa ( unlock). Zaključavanje slojeva smanjuje mogućnost
od slučajnog modifikovanja objekata. Korisnik još uvjek može
primjeniti „‟snap‟‟ sa objektima na zaključanom sloju i izvršiti i
druge operacije koje ne modificiraju ove objekte.
Kreiranje i imenovanje slojeva
Korisnik može kreirati i imenovati sloj za svaku
konceptualnu grupu( napr. zidove ili dimenzije), i doznačiti
zajedničke osobine ovim slojevima. Grupiranjem objekata u
slojeve, možemo kontrolirati njihove displeje i praviti izmjene
brzo i efikasno.
20
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
Broj slojeva koje možemo kreirati u crtežu, kao i broj
objekata po sloju je praktično neograničen. Slojevi su obićno
vezani za svako konceptualno grupiranje. Slojevi mogu imati
alfanumerička imena do 256 karaktera. U mnogim
slučajevima, imena slojeva koje izabiremo, su odredjena
standardima kompanije, ili industrije iz oblasti kojoj pripadaju
crteži i dokumentacija.
Menadjer osobina slojeva ( LPM), sortira slojeve alfabetski
po imenu. Ukoliko dosljedno koristimo neku specifičnu
šemu kreiranja slojeva, možemo kreirati template crtež sa
slojevima, tipovima linija, i boja, unaprijed doznačenim i
onda ga koristiti za kreiranje novog crteža.
21
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
Kopiranje slojeva sa drugih crteža
Korisnik može koristiti DesignCentar da kopira slojeve sa
jednog crteža na drugi prevlačenjem ( dragging). Naprimjer,
možemo imati crtež koji sadrži standardne slojeve koji su
potrebni za projekat. Možemo kreirati novi crtež, i koristiti
DesignCenter da prevućemo prethodne definirane slojeve
na novi crtež, što nam štedi vrijeme i osigurava
konzistentnost medju crtežima. Slojeve možemo kopirati i
na taj način da dvostruko kliknemo na sloj da ga
selektiramo ili da izabiremo komandu „‟Insert‟‟ sa pop-up
menija.
22
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
Selekcija sloja na kojem ćemo crtati
Kako mi crtamo, novo kreirani objekti se postavljaju na
tekući sloj. Tekući sloj može biti default sloj 0, ili sloj kojeg
smo kreirali i dali mu ime. Mi preključujemo sa jednog sloja
na drugi na taj način što ćemo učiniti neki drugi sloj tekučim
( current), svi naredni objekti koje kreiramo bit će pridruženi
sa novim tekučim slojem kojeg smo izabrali i koristili
njegovu boju, tip linije i druge osobine. Mi ne možemo
napraviti sloj tekučim ako je zamrznut ( frozen), ili ako je
tkz. xref-zavisni sloj.
Otklanjanje slojeva
Možemo otkloniti nekorištene slojeve sa crteža, sa PURGE
ili sa brisanjem ( delete) sloja iz LPM. Možemo pobrisati
samo nereferencirane slojeve. Referencirani slojevi
uključuju sloj 0 i DEFPOINTS, zatim slojeve koji sadrže
23
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
objekte( uključujući objekte u definicijama blokova) , tekući
sloj i x-ref zavisne slojeve.
Pošto je sve u crtežu udruženo sa slojem, vrlo je
vjerovatno da će trebati u toku kreiranja crteža, promjeniti
ono što je postavljeno na sloj ili kako gledamo na slojeve u
kombinacijama. Korisnik može :
–doznačavati objekte sa jednog sloja na drugi
–promjeniti ime sloja
–promjeniti default boju, tip linije, ili druge osobine sloja.
Doznačavanje objekta na različit sloj je korisno ako smo
napr. kreirali objekat na pogrešnom sloju, ili odlučimo da
promjenimo organizaciju slojeva. Izuzev u slučajevima kada
smo eksplicitno doznačili boju, tip linije, ili druge osobine
nekom objektu, objekat kojeg doznačimo u neki drugi sloj
će poprimiti osobine tog sloja.
24
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
Možemo promjeniti osobine sloja u LPM kao i u kontroli
sloja na toolbaru slojeva. Treba kliknuti na ikone da se
promjene setinzi. Medjutim imena slojeva i boje se mogu
promjeniti samo u LPM ali ne i u kontroli sloja.
Filtriranje imena slojeva
Filter slojeva ograničava displej imena slojeva u LPM kao
i u kontroli sloja, na Layers toolbaru. Kod velikih crteža
možemo koristiti filtere slojeva da prikažemo samo slojeve
sa kojima treba da radimo.
Postoje dva tipa filtera slojeva:
* Filter osobina slojeva ( layer property filters): uključuje
slojeve koji imaju zajednička imena ili druge osobine.
Naprimjer, možemo definirati filter koji uključuje sve slojeve
koji su crveni i čija imena uključuju string ‟‟mech‟‟.
25
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
Filter grupe slojeva( layer group filters): uključuje
slojeve koji se stavljaju u filter kada ih mi definiramo, bez
obzira na njihova imena ili osobine.
Pogled drveta u LPM prikazuje default filtere slojeva i sve
filtere sa imenima koje smo kreirali i pohranili u tekuči crtež.
Ikona pored filtera sloja indicira tip filtera. Prikazana su tri
default filtera:
• All - prikazuje sve slojeve u tekučem crtežu
• All used - prikazuje sve slojeve na kojima su objekti u
tekućem crtežu nacrtani
•Xref - ako su xrefs priključeni na crtež, prikazaće sve
slojeve koji su referencirani od strane drugih crteža.
Jedanput kada smo dali ime i definirali filter slojeva,
možemo izabrati u pogledu stabla, da ih prikažemo i u
pogledu listova.
26
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
MREŽA I SNAPOVANJE ( GRID & SNAP)
Bila je standardna praksa kod ručnog crtanja da se koristi
crtanje neke vrste mreže od linija koristeći T linijar na
crtačoj tabli ( tkz. Rašpa), prije nego što se počne crtati sam
nacrt, tako da granične linije crteža mogu da se lagano
crtaju preko ove mreže. Linije mreže ( grid lines), koje
obezjedjuje računarski sistem za podršku crtanju, ima istu
namjenu kao konstrukcione linije kod ručnog crtanja. To jest,
horizontalne i vertikalne linije se crtaju na nekom
standardnom intervalu rastojanja, koji zavisi od željene
rezolucije, i linije koje čine crtež se crtaju preko ovih linija
mreže. Primjetimo da se kod nekih CAD softvera crtaju
samo tačke čvorišta ove mreže a ne i puna mreža. Da bi se
nacrtala prava linija na vrhu linije mreže, moramo
specificirati lokaciju dvije krajnje tačke
27
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
Da bi to uradili, možemo obezbjedjti njene koordinate
koristeči tatstaturu ili pritisnuti dugme miša kada je kurzor na
željenoj poziciji na crtežu. Podsjetimo sa da kurzor prati
kretanje miša kada je miš u modu lociranja. Lokacija tačke
koja je specificirana na ovaj drugi način možda i ne bude
egzaktna, zbog nestabilnog kretanja ljudske ruke ili
nepreciznosti mehanizma miša. Da bi se izbjegao ovaj
problem, možemo postaviti kurzor da se priljepi ( snap) na
najbližu tačku presjeka linija mreže. Vrijednosti koordinata
vraćenih kada pritisnemo taster miša su one koje ima tačka
presjeka na mreži. Prema tome, granice tačnosti koordinata
tačke su odredjene sa rezolucijom mreže koja je nacrtana na
ekranu, koja se može podesiti od strane korisnika. Ova
karakteristika se naziva uljepljenje ( snapping). Komanda za
snap akciju je “snap” a za mrežu “grid” i o njima ćemo
govoriti više u nastavku teksta.
28
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
Pored mogućnosti da ograničimo korak pomjeranja kursora
funkcijom ”snap”, AutoCAD nam omogućava da izborom polja
uz parametar Ortho iz Modes zone (statusne linije), crtanje
novih elemenata vežemo samo za ortogonalne pravce.
Primjenom ovih funkcija obezbedjujemo maksimalnu efikasnost
pri crtanju, jer odredjivanje velićine i položaja novih elemenata
možemo vršiti jednostavnom upotrebom miša, a da pri tome ne
odstupimo od jednog od najvažnijih principa kada je AutoCAD u
pitanju - apsolutne preciznosti.
Polja “snap”, “grid” i “ortho” mogu biti prikazana kao svijetla -
neaktivna funkcija ili tamna - funkcija u upotrebi. Režim
aktivno/neaktivno mjenjamo odabirom odgovarajućeg polja
klikom na lijevi taster miša. Osim ovog načina za aktiviranje
pomoćnih funkcija, na raspolaganju su i tasteri sa vrha tastature
i to: F7 kojim kontrolišemo vidljivost grid-a, F9 aktivnost snap-a
i F8 za ortogonalno crtanje.
29
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
OSNOVNE FUNKCIJE CRTANJA
Prava linija
Linije pretstavljaju jedan od osnovnih elemenata koji
sačinjavaju većinu crteža. Većina komandi vezanih za
crtanje novih elemenata crteža nalazi se u okviru Draw
menija. Prema tome, da bismo nacrtali liniju potrebno je da
prvo pokrenemo komandu “line “ i zatim da slijedimo
proceduru koju nam na komandnoj liniji zahtjeva AutoCAD.
Na početku se od korisnika oćekuje da odredi položaj
početne tačke (unosom koordinate preko tastature ili što je
mnogo lakše, pokazivanjem mišem), a zatim i krajnju tačku
linije. U toku ovog procesa AutoCAD stalno proračunava
moguće oblike buduče linije što korisnik vidi kao elastičnu nit
koja prati pomjeranje kursora. Ta osobina se u AutoCAD-u
naziva Dragging.
30
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
Često je potrebno nacrtati više segmenata linije koje se
nadovezuju jedan na drugi. Pri tome je potrebno unositi
samo položaj novih krajnjih tačaka i pojaviti će se niz linija
koje se precizno nadovezuju.
Komandu završavamo pritiskom na taster Enter ili desni
taster miša. Ponavljanje postupka, tj. crtanje novog
segmenta linije možemo najlakše ostvariti ponovnim
pritiskom na desni taster miša. To je jedna od standardnih
osobina AutoCAD-a koja nam omogućava da u momentu
kada na komandnoj liniji imamo ispisanu poruku Command:
automatski pokrenemo istu funkciju.
Pri crtanju linija su nam na raspolaganju slijedeće opcije:
Undo - ukoliko se pri crtanju niza linija napravi pogrešan
korak, odnosno nacrta segment pogrešnog pravca ili dužine,
AutoCAD nudi mogućnost brze i jednostavne ispravke
pomoću opcije “undo”, unošenjem na tastaturi komande “u”.
31
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
Close - pri crtanju niza linija koje treba da formiraju poligon
(npr. trougao, pravougaonik itd.) od velike pomoći može biti
opcija “close”. Unosom slova "c" (od close) i pritiskom na
Enter će za AutoCAD značiti komandu da nacrta posljednji
segment poligona i to tako da se njegova krajnja i početna
tačka prvog segmenta precizno poklope.
Continue - opcija “continue” nam omogućava da nastavimo
crtanje novih segmenata linije, tačno od mjesta gde smo
završili prethodni. Obzirom da se radi o opciji, prvo je
neophodno pokrenuti osnovnu komandu tj. “line”, a zatim na
prompt “From point” samo pritisnuti Enter ili desni taster
miša. AutoCAD će automatski započeti crtanje novog
segmenta linije od tačke u kojoj je bio završen prethodni.
Ray - Komanda Ray ( zraka) služi za kreiranje elemenata
sličnih liniji osim po sledečoj osobini: imaju definisan
početak ali im je drugi kraj u beskonačnosti.
32
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
Komada Circle nudi šest načina za crtanje kružnice.
Center, Radius
Opcija Center, Radius od korisnika prvo zahtjeva unos tačke
budućeg centra kružnice, a zatim velićine poluprečnika.
Obadvije vrijednosti se mogu odrediti numerički - preko
tastature (unosom koordinate za centar - npr 1200,3000 i
radiusa - npr. 1200) ili interaktivno (uz pomoć miša) pri čemu
se automatski aktivira "dragging" režim, odnosno iscrtavanje
mogućih veličina kružnice prije nego se izabere konačni
poluprečnik.
Ovaj način crtanja kružnice je standardni (default) u slučaju
da se komanda Circle pokreće preko tastature.
Center, Diametar
Ova opcija je u svemu slićna prethodnoj, osim što se kao
drugi parametar koristi prečnik kruga (Diametar).
33
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
2 Points
Ova opcija služi za crtanje kružnice čiji su položaj i velićina
odredjeni tačkama koje se nalaze na njenom prečniku. Po
unosu prve tačke AutoCAD će nam pružiti pomoć u vidu
interaktivnog iscrtavanja kružnice, do momenta odredjivanja
njenog konačnog položaja.
3 Points
Opcija za crtanje kružnice koja leži na tri poznate tačke
može biti od koristi u slučaju crtanja kružnice koja opisuje
trougao ili neki drugi pravilan poligon. Po izboru ove opcije je
potrebno samo locirati željene tačke i kružnica će se pojaviti
na predvi|enom mestu.
Tan, Tan, radius (2 tangente i radijus)
Primjenom ove opcije moguće je nacrtati kružnicu čiji su
položaj i velićina odredjeni sa dvije linije (ili krive) na kojima
34
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
buduča kružnica treba da ima tangentu i velićinu
poluprečnika.
Tok komande zahtjeva da se kursorom prvo odrede elementi
koji će biti korišteni za tangente, a zatim da se unese ili
pokaže veličina poluprečnika kružnice.
Tan, Tan, Tan (3 tangente)
Postoji mogućnost da se primjenom opcije za crtanje
kružnice koja leži na tri poznate tačke, može nacrtati
kružnica koja opisuje neki pravilan poligon. Opcija Tan, Tan,
Tan, odnosno crtanje kružnice koju definišu tri tangencijalna
elementa, nudi efektan način da se nacrta upisana kružnica.
Donut - Komanda “donut” služi za crtanje kružnice ili
kružnog prstena, ali tako da su ispunjeni trenutno
korištenom bojom elementa.
35
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
Arc - Komanda “arc” nudi ukupno deset različitih načina za
crtanje kružnog luka.
3 Points - Crtanje kružnog luka pomoću opcije "3 Points" je
veoma slično postupku crtanja kružnice primjenom
istoimene funkcije. Potrebno je prvo odrediti položaje
početne, a zatim i tačke kroz koju treba da prolazi kružni luk,
a AutoCAD će nam dodatno pomoći u vidu iscrtavanja
elastičnog luka sve do trenutka dok se ne unese i njegova
krajnja tačka.
Start, Center, End - Primjenom ove opcije se položaj i
veličina kružnog luka odredjuju preko poznate početne tačke
u kojoj se nalazi centar kružnog luka i tačke u kojoj se on
završava. Ovaj način je posebno pogodan za situacije u
kojima već imamo poznate položaje potrebnih tačaka (
slučaj kod crtanja luka koji na arhitektonskim crtežima
pretstavlja pravac otvaranja vrata).
36
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
Start, Center, Angle
Obzirom da se pri crtanju kružnog luka poštuje pravilo koje
nalaže da je oćekivani pravac u kome se crtanje vrši s desna
na lijevo, odnosno obrnuto od pravca kazaljke na satu,
primjenom prethodne opcije bilo bi nemoguće nacrtati kružni
luk u slučaju da se vrata otvaraju na desnu stranu. Zato je
na raspolaganju druga opcija koja za ulazne parametre
koristi početnu tačku, tačku centra i ugao kružnog isječka
koji zatvara željeni kružni luk.
Start, Center, Length
Ova opcija kao ulazne parametre koristi početnu tačku,
položaj centra i dužinu tetive koju zaklapa kružni odsječak
željenog luka.
37
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
Start, End, Angle
Parametri potrebni za crtanje luka primjenom ove opcije su
osim položaja početne i krajnje tačke i velićina ugla kojeg
zatvara kružni isječak.
Na ovaj način možemo efikasno nacrtati npr. arkade izmedju
stubova. Prvo odredimo položaje početne i krajnje tačke
budučeg luka (na vrhu stubova), a zatim preko tastature
unesemo ugao od 180 stepeni i na taj način definišemo
polukrug.
Start, End, Direction - Ova opcija se takodjer može
primjeniti na prethodni primjer, stim što se umjesto ugla ovde
oćekuje unos pravca tangente na luk.
Start, End, Radius - Ako su nam od parametara na
raspolaganju položaj početne i krajnje tačke luka kao i
poluprečnik kružnice čiji je on segment, možemo koristiti
ovu opciju.
38
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
Preostale opcije su :
Center, Start, End ( crtanje luka za otvaranje vrata),
Center, Start, Angle ( luk za otvaranje vrata na desno)
Center, Start, Length ( kao i prethodna sa drugačijim
redoslijedom unosa parametara )
Continue - Ova opcija nudi mogućnost da se novi kružni
luk nacrta tako da se automatski nadovezuje na prethodno
nacrtani element (liniju ili kružni luk), stim da se u dodirnoj
tački zadrži isti pravac tangente. Na taj način postižemo
preciznost u povezivanju medjusobno bliskih elemenata
crteža.
39
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
Komande za izmjenu elemenata crteža
Pored komandi koji omogućavaju unos novih elemenata na
crtež, AutoCAD nudi i funkcije čija je namjena da se već
nacrtani elementi izmjene. To ne mora biti uvjek prosto
prilagodjavanje novim potrebama već je često cilj da se
tranformacijama postojećih elemenata stvaraju novi i na taj
način ubrza proces izrade crteža u cjelini. Tako se
zahvaljujući mogučnostima kao što su kopiranje ili ogledanje
lako mogu kreirati čitavi novi dijelovi crteža nastali na bazi
samo jednom nacrtanih elemenata a zahvaljujući funkcijama
za rotiranje, skraćivanje ili razvlačenje. Na taj način moguće
je doći do novih elemenata čak i ako se oni u nekim
detaljima razlikuju. Mnoge od ovih komandi kao prvi korak u
svom izvršavanju zahtjevaju odabir elemenata nad kojim
će imati dejstvo, što se ostvaruje lijevim klikom miša na
entitet ili komandom “select”.
40
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
Erase- Komanda “erase” služi za uklanjanje elemenata sa
crteža odnosno njihovo brisanje. Po izboru komande
potrebno je odabrati jedan ili više elementa koje želimo
obrisati (AutoCAD če ih prikazati isprekidanom linijom), a
zatim se pritiskom na desni taster vrši njihovo konačno
uklanjanje.
Move - Komanda “move” pruža mogućnost da se jedan ili
više elemenata crteža istovremeno pomjeri na drugo mjesto
bez promjene njihove orijentacije i velićine.
Copy - “copy” komanda omogućava kopiranje elemenata.
Način na koji AutoCAD kopira elemente veoma lići na
operaciju – pomeranje, stim što se ovdje odabrani elementi
pojavljuju na novom položaju, a pri tome njihov osnovni oblik
ostaje nepromenjen.
41
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
Multiple - Primjenom opcije “multiple” možemo kreirati više
kopija istog elementa u okviru jednog ciklusa komande
Copy.
Mirror - Komanda “mirror” nam omogućava da generišemo
novi objekat kao sliku u ogledalu u odnosu na postojeći.
Za to je potrebno prvo selektirati elemente koje želimo da
preslikavamo a po potvrdi izbora odrediti pravac simetrale
unosom koordinate njene početne i krajnje tačke.
Rotate - Komanda “rotate” omogućava rotiranje izabranih
elemenata oko bazne tačke. Poslije unosa komande i
završenog izbora elemenata potrebno je odrediti tačku koja
će pretstavljati centar rotacije. Ugao se može pokazati
mišem ili unjeti numerički preko tastature.
Reference- Ova opcija prethodne komande nam
omogućava da nepoznati ugao rotacije unesemo
pokazivanjem sa položajem miša na ekranu.
42
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
Strech - Ova komanda omogućava pomjeranje odabranih
elemenata crteža na takav način da oni ostanu fizički
medjusobno povezani. Za razliku od drugih komandi ovde je
izbor elemenata neophodno izvršiti kriterijumom “crossing” tj.
obuhvatanjem polja sa desna na lijevo.
Extend - Pomoću komande “extend” vršimo produživanje
linija ili lukova tako da dodirnu neki od drugih nacrtanih
elemenata.
Trim - Komanda “trim” ima suprotno dejstvo od prethodne -
služi za skračivanje linija pri ćemu se kao granice koriste
drugi nacrtani elementi. Način upotrebe je isti kao kod
komande “extend”, tj. prvo je potrebno izvršiti odabir
elemenata koji će pretstavljati granice a po potvrdi tog izbora
možemo pokazivati dijelove linija za koje smatramo da
predstavljaju višak .
43
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
Break - Komanda „break” služi za brisanje jednog dijela
linije, kružnog luka ili kružnice. Za razliku od komande
“erase” koja briše element u cjelini, komanda “break”
omogućava da se preko položaja dvije tačke na elementu
odredi dio koji treba obrisati.
Offset - Komanda “offset” omogućava generisanje novih
elemenata koji se nalaze na željenom rastojanju i pri tome
su paralelni u odnosu na original. Po pokretanju komande
“offset” potrebno je unjeti numeričku vrijednost za rastojanje
a potom odabrati element koji želimo da se preslika.
Scale- Komandom “scale” možemo mjenjati velićinu već
unjetog elementa. Po pokretanju komande i izboru elementa
čiju velićinu želimo izmjeniti, AutoCAD oćekuje unos
osnovne tačke (koja ne mjenja položaj), a zatim i unos
faktora razmjere. Ako nismo u stanju da precizno odredimo
velićinu faktora skale možemo koristiti opciju “reference”.
44
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
Array- Komanda “array” omogućava kreiranje većeg broja
kopija izabranog dijela crteža, pri čemu se kopije
istovremeno rasporedjuju u redove i kolone ili u krug oko
zadatog centra. Ova funkcija je naročito pogodna u
situacijama kao što su npr. rasporedjivanje stolica u
bioskopskoj sali ili oko kružnog stola. Opcije ove komande
su “rectangular” i “polar”.
Lengthen - Komandom “lengthen” možemo promjeniti
dužinu pojedinih elemenata. To se prvenstveno odnosi na
linije, kružne lukove i sl. dok za zatvorene objekte kao što su
kružnica ili elipsa komanda nema nikakvo dejstvo. Za
preciznije odredjivanje nove dužine objekata na
raspolaganju su sledeće opcije: delta, percent, total,
dynamic.
45
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
Fillet - Primjenom komande “fillet” možemo povezati dva
elementa (npr. linije, lukove itd.) na taj način da se kao
element koji ih povezije iscrta kružni luk zadatog
poluprečnika. Ovo je zgodan način da npr. zaoblimo ivice
nekog nacrtanog elementa. Za bolju kontrolu ove komande
na raspolaganju su opcije: radius, trim ,polyline i multiple.
Chamfer - Namjena komande “chamfer” je slična prethodnoj
s tim što se ovdje umjesto kružnog luka za spajanje
elemenata koristi kratak linijski segment. Pri tome možemo
koristiti opcije: distance, angle, trim, method i multiple.
46
RAČUNARSKI PODRŽANI SISTEMI ZA CRTANJE- AutoCAD
Undo - Osnovna namjena komande Undo je da poništi
posljednji korak koji smo napravili u toku izrade crteža i vrati
mu prethodni izgled. Možemo je izvršiti jednostavnim
pritiskom na taster ”u” na tastaturi ili izborom odgovarajuće
ikone iz Standardnog Toolbar-a.
Višestrukim ponavljanjem komande “undo” se možemo
vratiti onoliko koraka unazad koliko to želimo ali je ponekad
u te svrhe lakše upotrebiti neke od njenih opcija. Za njihovo
aktiviranje neophodno je prvo pokrenuti komandu “undo” i to
kucajući njen puni naziv na tastaturi (nije dovoljno samo
unjeti njen skraćeni oblik – “u” jer će to značiti samo
poništavanje zadnjeg koraka.
Komanda “undo” ima slijedeće opcije :
auto, control, begin, end,mark, back
Redo – vraća prethodno poništeni korak sa “undo”.
top related