razvoj modularnih reznih zuba za bager vedričar ers 1000 ... · imk-14 – istraživanje i razvoj...
Post on 02-Sep-2019
2 Views
Preview:
TRANSCRIPT
IMK-14 – Istraživanje i razvoj, 18(2012)1, SR25 - 31 UDK 621 ISSN 0354-6829
*Kontakt adresa autora: Technical faculty Čačak, Svetog Save 65, 32000 Čačak, Serbia, marko@tfc.kg.ac.rs
Razvoj modularnih reznih zuba za bager vedričar ERS 1000/20
primenom funkcionalnih virtuelnih prototipova
Marko Popović1,*
, Zvonimir Jugović1, Radomir Slavković
1, Ivan Milićević
1
1 Tehnički fakultet Čačak, Univerzitet u Kragujevcu, Svetog Save 65, 32000 Čačak, Srbija
Rezni zubi kod bagera vedričara predstavljaju deo reznog sklopa vedrice, koji imaju dvostruku funkciju, a to je da vrše
razaranje stenskog materijala i delimično njegov dalji transport. Obzirom da većina procesa na bageru zavisi od procesa
koji se odvijaju u zoni rezanja, neophodno je obratiti posebnu pažnju na razvoj reznih zuba i testiranje razvijenih
prototipova u uslovima eksploatacije. Usko grlo u skoro svim procesima konstrukcije novih ili rekonstrukcije postojećih
sastavnih elemenata bagera vedričara predstavlja izrada i testiranje fizičkog prototipa. Zbog toga je neophodno nаći
аlternаtivu, u kome bi se fizički prototip montirаo nа bаger tek ondа kаdа se izvrše i ispitaju svа mogućа predhodnа
podešаvаnjа i iscrpe sve ostаle mogućnosti. U radu je prikazan proces razvoja modularnih reznih zuba za bager vedričar
ERS1000/20, koji se zasniva na definisanju funkcionalnog virtuelnog prototipa, koji služi za analizu i ocenu razmatranih
konstrukcija reznih zuba, a bez potrebe da se za svaku konstrukciju izrađuje prototip.
Ključne reči: konstruisanje, simulacija, rezni zubi, bager vedričar, funkcionalni virtuelni prototip
0 UVOD
Na površinskim kopovima rotorni bageri I bageri vedričari
se koriste kao osnovna mehanizacija za iskopavanje jalovine
i ekploataciju uglja. Obzirom na specifični sastav
iskopavanog materijala, vedrice na begerima su opremljene
reznim zubima. Proces kopаnjа kod bаgerа vedričara
neposredno vrše kаšike sа reznim elementimа (rezni zubi i
nož vedrice), koji se nаlаze nа frontu rezаnjа. Dа bi se
iskopаvаni (stenski) mаterijаl rаzorio, potrebno je nа njegа
delovаti odreĎenom silom. U zаvisnosti od vrste stenskog
mаterijаlа, potrebnа je rаzličitа silа rezаnjа zа rаzаrаnje
mаsivа. Površinski kopovi uopšte, pа i svаki kop
pojedinаčno, sаstoji se od velikog brojа meĎusobno
rаzličitih stenskih mаterijаlа koji se kvаlifikuju
mehаničkim, fizičkim i drugim osobinаmа, kаo što su
tvrdoćа, čvrstoćа, lepljivost, аbrаzivnost, itd. Primenom
reznih zuba rаspoloživа silа rezаnjа se koncentriše nа mаlu
dužinu rezаnjа i nа tаj nаčin se olаkšаvа prodirаnje
kompletne vedrice u mаterijаl. Ovo se dešаvа zbog togа
što rezni zubi svojom oštricom dospevаju nа ogrаničene
površine stenskog mаterijаlа i vrše nаprezаnjа dovoljnа zа
njihovo rаzаrаnje. Rаzoreni mаterijаl se zаtim preko
odgovаrаjućih površinа reznih elemenаtа trаnsportuje u
vedricu. Može se uočiti da je rezni zub element sklopа
vedrice koji u procesu otkopаvаnjа imа dvojаku ulogu:
rаzаrаnje osnovnog mаterijаlа i iskopаvаnje sаmog
mаterijаlа (proprаćeno trаnsportom mаterijаlа preko
njegа). Zubi štite nož vedrice od hаbаnjа i preuzimаju
glаvni deo procesа prodiranja i procesa rezаnjа. Dа bi
isprаvno izvršili svoju osnovnu funkciju, zubi morаju
zаdovoljiti više zаhtevа, kаo što su povoljnа geometrijа,
visokа otpornost nа аbrаzivno hаbаnje (Sl.1), velikа
mehаničkа čvrstoćа i žilаvost, itd.
Nаvаrivаnje tvrdog mаterijаlа i ugrаdnjа pločice od
tvrdog metаlа su, kаo pristupi u povećanju eksploаtаcionog
vekа bаgerskih zubа, istrаživаne nа domаćim površinskim
kopovimа. Ovа istrаživаnjа su dаlа odreĎene pozitivne
rezultаte, аli ipаk njihovа širа primenа je dostа ogrаničenа.
Sl.1 Habanje reznih zuba kod bagera vedričara
ERS1000/20
Postojećа ogrаničenjа se odnose nа vrstu iskopаvаnog
mаterijаlа sа vrstom i oblikom zubа, tehnologiju i svu
potrebnu opremu zа nаvаrivаnje, pа postignuti efekti nisu
аdekvаtni obzirom nа troškove, zbog čegа u domаćoj
eksploаtаciji ugljа nemаju širu primenu. Ovde se neosporno
može dobiti duži vek trаjаnjа zubа, аli je postupаk zа sаdа
skup i relаtivno komplikovаn, obzirom nа broj komаdа i
geometriju kojа se nаvаruje, tаko dа ekonomski nije
SR25
IMK-14 – Istraživanje i razvoj
Popović, M., Jugović, Z., Slavković, R., Milićević, I.
oprаvdаn. Nа sаdаšnjem nivou, istrаživаnjа u cilju
produžetkа eksploаtаcionog vekа zubа trebа usmeriti nа
rаzvijаnje novih konstrukcionih rešenjа, i to kroz rаzvoj i
primenu nove generаcije zubа zаsnovаne nа modulаrnoj
konstrukciji. Predhodnа istrаživаnjа su pokаzаlа dа
modulаrnа konstrukcijа zubа imа višestruke prednosti po
svim utvrĎenim kriterijumimа u odnosu nа postojeće zube, i
dа je u odnosu nа rešenjа sа nаvаrivаnjem i ugrаĎenim
pločicаmа zа sаdа povoljnijа zа primenu nа površinskim
kopovimа u domаćoj površinskoj eksploаtаciji ugljа.
Eksperimentаlnа istrаživаnjа kojа su sprovedenа u
nаšoj zemlji definisаlа su osnovu zа budući rаzvoj i
unepreĎenje modulаrne konstrukcije zubа. Rezultаti
objаvljeni u domаćim rаdovimа jаsno ukаzuju dа
modulаrno rešenje direktno imа uticаj nа unаpreĎenje
procesа kopаnjа, kаko sа stаnovištа boljeg rezаnjа i
mаnjeg opterećenjа bаgerа, tаko i sа stаnovištа dužeg
eksploаtаcionog vekа zubа.
Modularna konstrukcija reznog zuba ima niz
tehnoloških, eksploatacionih i ekonomskih pogodnosti.
Usled trošenja materijala na reznom delu, tokom procesa
rada, menja se samo rezni izmenjivi deo, a ne ceo zub čime
se ostvaruju znatna uštede u potrebnom materijalu (Sl.2). Sa
druge strane, sam rezni može biti prilagoĎen specifičnim
tribološkim karakteristikama stenskog materijala koji se
iskopava i to primenom adekvatnih materijala,
unapreĎenjem tehnološkog postupka izrade i/ili specifičnom
termičkom obradom, čime se takoĎe utiče na produžavanje
veka trajanja i vremenski period dobre naoštrenosti sečiva.
Shodno tome, indirektno se utiče na smanjivanje broja
zastoja koji se javljaju pri zameni zuba, a dobijaju povoljni
efekti kroz niže otpore rezanja, odnosno povećanja
kapaciteta i efikasnosti bagera. Nosač reznog dela je odliven
od žilavog materijala koji je u stanju da uspešno savlada
dinamička opterećenja i udare. Optimalno definisanje
karakterističnih preseka u skladu sa opterećenjima uz
istovremenu tipizaciju, dovode do snižavanja cene
tehnološkog procesa izrade uz istovremeno povećanje
performansi ovih elemenata.
Sl.2 Razvijeni fizički prototip modularnig reznog zuba
za bager veričar ERS 1000/20
1 PROCES RAZVOJA MODULARNE KONSTRUKCIJE
REZNOG ZUBA
Razvoj modularnog reznog zuba, obuhvata sledeće faze:
1. Idejno definisanje koncepcije reznog zuba bagera
obzirom na karakteristike radne sredine, karakteristike
tehnološkog procesa eksploatacije i geometrije vedrice
bagera.
2. Analiza uticaja mehaničko-fizičkih karakteristika radne
sredine relevantnog kopa na razvoj modularne
konstrukcije reznih zuba.
3. Geometrijska i tehnološka identifikacija koncepcijskog
rešenja zuba.
4. Modeliranje tehnološkog sistema vedrica - rezni zub -
stenski materijal i simulacija različitih uticaja na
ponašanje koncepcijskog rešenja u procesu
eksploatacije, primenom odgovarajućih softvera.
5. Konačno definisanje tehničkog rešenja prototipa reznog
zuba nakon potrebnih iterativnih tehničko-tehnoloških
aktivnosti.
6. Izrada odreĎenog broja prototipova zuba na osnovu
idejnog rešenja u labaratorijskim uslovima proizvodnje
i njihova priprema za praćenje u eksploatacijskim
uslovima.
7. Praćenje ponašanja prototipa zuba u uslovima
eksploatacije na kopu i evidentiranje tehničko-
tehnoloških parametara relevantnih za konačno
definisanje tehničkog rešenja zuba.
8. Definisanje konačnog tehničkog rešenja zuba na
osnovu eksploatacionih rezultata laboratorijskog zuba i
rezultata dobijenih nakon odgovarajuće softverske
analize konačnog rešenja.
9. Projektovanje tehnologije izrade konačnog rešenja
modularnog reznog zuba i proizvodnja nulte serije.
10. Eksploataciono ispitivanje nulte serije modularnih
reznih zuba.
Razvoj tehničkog rešenja reznog zuba baziran je na
postojećem rešenju jednodelnog zuba, koje se već koristi
na bageru vedričaru. Ovaj rezni zub je pokazao svoje
dobre rezultate, kako po pitanju geometrije, tako i po
pitanju materijala, a postoji i razvijena metodologija
njegove izrade, pa se izbor ovog pristupa nametnuo kao
logično rešenje za početak razvoja modularne
konstrukcije. Sa druge strane, tehničko rešenje zuba treba
da se ugradi na postojeću konstrukciju vedrice bez većih
intervencija u cilju njene rekonstrukcije. Nakon montaže
njegova geometrija, položaj i orjentacija treba da u što
većoj meri odgovara položaju i orjentaciji korespodentnog
postojećeg reznog zuba.
Dva najvažnija fаktora nа koje se morа obrаtiti pаžnjа
pri konstruisаnju su dimenzionisаnje karakterističnih
poprečnih preseka i izbor mаterijаlа za izradu reznih zuba.
Naponi i promene napona su osnovni uzrok zamaranja
strukture materijala reznih zuba, njihovog deformisanja,
nastajanja naprslina i lomova. Naponi po zapremini reznog
zuba su po pravilu rasporeĎeni neravnomerno. Stepen
neravnomernosti je u neposrednoj zavisnosti od veličine i
raspodele spoljašnjeg opterećenja, od oblika i načina
vezivanja reznog zuba na vedricu, ali i od pozicije i
orjentacije reznog zuba u trenutku zahvata. Da bi se izvršilo
dimenzionisanje i usvojio materijal reznog zuba, potrebno je
definisati veličinu, karakter, učestalost i trajanje opterećenja,
SR26
IMK-14 – Istraživanje i razvoj
Razvoj modularnih reznih zuba za bager vedričar ERS 1000/20 primenom funkcionalnih virtuelnih prototipova
koje se javlja kao posledica interakcije reznog zuba sa
stenskim materijalom. MeĎutim, postoje stanja i procesi koji
nisu do kraja teorijski razraĎeni, ili su toliko složeni da ne
daju zadovoljavajuće rezultate u inženjerskoj primeni.
Upravo je to slučaj sa odreĎivanjem spoljašnjeg opterećenja
reznih zuba.
Izrazi koji su do danas izvedeni zasnivaju se na
velikom broju uticajnih faktora, koji su meĎusobno
povezani, a nisu do kraja istraženi i definisani. Primenom
postojećih teorijskih i empirijskih modela, moguća je
gruba procena opterećenja, obzirom da izračunate
vrednosti daju veliko rasipanje, zavisnosti od primenjenog
modela i usvojenih promenljivih. Zbog toga se konstruktor
mora oslanjati na pretpostavke, aproksimacije i podatke
dobijene direktnim merenjima. MeĎutim, vrednosti
dobijene direktnim merenjem uglavnom imaju ograničeno
dejstvo, obzirom da važe samo za uslove u kojima je
merenje izvršeno.
Zbog toga, tokom procesa konstruisanja pristup koji
se bazira na analizi ponašanja i naponskog stanja reznog
zuba u trenucima kada je izložen opterećenju koje dovodi
do njegovog razaranja, može biti od velike pomoći.
Ovakva analiza nije komplikovana, a moguće je izvršiti
pomoću laboratorijskog eksperimenta. U tom slučaju
pravac i smer spoljašnjeg opterećenja se definišu na način
kako ono deluje u eksploataciji, dok se intezitet
opterećenja povećava sve do trenutka razaranja reznog
zuba. PoreĎenjem nivoa opterećenja koje dovodi do
razaranja i opterećenja izmerenih u eksploatacionim
uslovima, mogu se izvesti zaključci i oceniti posmatrana
konstrukcija reznih zuba. Nedostatak ovakvog pristupa, je
u potrebi da se za svako testiranje nosivosti izraĎuje fizički
prototip. Da bi se dobili što tačniji rezultati, fizički
prototip se izraĎuje u nekoliko primeraka, na isti način kao
u proizvodnim uslovima, odnosno tehnologijom livenja.
To direktno utiče na povećanje vremena i troškova
potrebnih za realizaciju procesa konstruisanja.
2 ANALIZA NOSIVOSTI MODULARNIH
REZNIH ZUBA
2.1 Definisanje funkcionalnog virtuelnog prototipa
Primenom koncepta funkcionalnog virtuelnog prototipa
(FVP), moguće je značajno smanjiti troškove i vreme
potrebno da se analiziraju definisane konstrukcije reznih
zuba. Realizacija i primena ovakvog koncepta, već je
prisutna u različitim oblastima inženjerstva od
automobilske industrije do elektronike [2]. Pristup
zasnovan na FVP je skup dobro organizovanih zadataka,
koji se koriste u procesu konstruisanja ili poboljšanja
postojećeg sistema kroz sklapanje pojedinačnih modela
kojima se opisuje dati sistem [3]. Analizom funkcija sistema
i kategorizacijom prema specifikaciji izvršenja, može se
izgraditi kompleksan model, koji omogućava da se jasnije
prodre u njegovo suštinsko razumevanju. U osnovi, ovaj
koncept je zasnovana na opisnim i prediktivnim modelima
objekata, delova sistema i njihovog okruženja. Na ovaj
način u prvi plan se stavlja računarska simulacija i
testiranje, dok se fizička proizvodnja i testiranje koriste
kao krajnji alat za verifikaciju konstrukcije i usavršavanje
simulacionih modela.
Koncepta FVP treba primeniti u okviru proizvodnog
procesa reznih zuba za bagere kontinualnog dejstva, i to u
fazama inicijalnog konstruisanja i ispitivanja prototipova.
Virtuelni prototipovi koriste se u rаnoj fаzi rаzvojа, dа se
simulirаju i provere svojstvа reznog zuba pre izrаde
fizičkog prototipа, čime se ostvаruje znаtnа uštedа ili
potpuno eliminisаnje troškovа i vremenа zа izrаdu i
modifikovаnje fizičkih prototipovа. Zа rаzliku od fizičkih
prototipovа, virtuelni modeli koriste sve prednosti moderne
rаčunаrske tehnike, pа se težište procesа konstruisаnjа
pomerа iz fizičkog u virtuelno okruženje, što je veomа
velikа prednost zа rešаvаnje problemа kod bаgerа nа
površinskim kopovimа. Ovo je posebno važno, imajući u
vidu da se proces konstruisanja reznih zuba kod bagera
kontinualnog dejstva okreće unikatnoj proizvodnji. To
podrazumeva optimizaciju konstrukcije reznih zuba za
svaki pojedinačni bager, primenjenu tehnologiju rada i
iskopavani stenski materijal. U takvim slučajevima, sem
fleksibilnog pristupa procesa konstruisanja, mora se
obezbediti i fleksibilan pristup u izradi i ispitivanju
prototipova.
U prvom koraku primene FVP potrebno je razviti
adekvatan virtuelni model. Prema dijagramu sa slike 3., a
saglasno problematici koja se razmatra u ovom radu, biće
definisan i verifikovan funkcionalni virtuelni prototip za
ispitivanje nosivosti reznih zuba. Testiranje fizičkih
prototipova, može biti realizovano u laboratorijskim i/ili
eksploatacionom uslovima. Kao polazni model, usvojen je
princip laboratorijskog testiranja nosivosti (slika 4.a), pri
čemu je u razmatranje uzeta vedrica bagera vedričara ERS
1000/20. Virtuelni prototip treba da obezbedi da se umesto
laboratorijske analize fizičkog prototipa, za ove i slične
bagere, ubuduće koristi računarski model. Na taj način bi
se omogućila analiza nosivosti, deformacije i ukupnog
naponskog stanja novo razvijanih reznih zuba.
Težište razvoja FVP u ovom slučaju je formiranje
virtuelnog ekvivalenta za laboratorijsko testiranje nosivosti,
i njegova verifikacija ponavljanjem istovetnog testa u
laboratorijskim uslovima.
Sl. 3 Razvoj funkcionalnog virtuelnog prototipa [4]
Primenom virtuelnog prototajpinga, neophodno je
napraviti virtuelni ekvivalent laboratorijskog testa. Za
razliku od eksploatacionog ispitivanja, ispitivanja u
laboratorijskim uslovima su strogo kontrolisana i
SR27
IMK-14 – Istraživanje i razvoj
Popović, M., Jugović, Z., Slavković, R., Milićević, I.
upravljiva, pa se kao takva direktno mogu kontrolisati i
porediti na virtuelnom prototipu. Ovo je veoma važno,
obzirom da se na ovaj način značajno olakšava verifikacija
deinisanog virtuelnog modela, naknadnim testiranjem. U
skladu sa laboratorijskim testiranjem, uspešan virtuelni
prototip podrazumeva da se u njega unese i modelira i
postojeća oprema na kojoj se testovi realizuju, kao i
granični uslovi koje ta oprema proizvodi (slika 4.a).
Tabela 1. Mehaničke karakteristike materijala
Oznaka
materijala
Napon
tečenja
[N/mm2]
Zatezna
čvrtoća
[N/mm2]
Jednodelni
rezni zub 42CrMo4 710 1100
Modularni
zub (rezni
deo) 42CrMo4 710 1100
Modularni
zub
(nosač) CK45 530 650
Vedrica i
ojačanja EN
S355J2G3 300 580
Uške na
vedrici EN C35E 170 580
Vijak M20*
(k.č 10.9) 34Cr4 900 1000
* za vezu reznih zuba i vedrice
Na početku je izvršeno modeliranje vedrice sa
pripadajućim elementima, njenog okruženja i opreme za
laboratorijsko testiranje, kako je prikazano na slici 4.b. Na
taj način stiču se uslovi za računarsku realizaciju
testiranja, odnosno ponavljanje procedure i uslova koji se
ostvaruju primenom realnih ureĎaja i opreme za ispitivanje
fizičkog prototipa. Na vedrici su montirani rezni zubi na
način kako su postavljeni na bageru tokom eksploatacije.
Hidro agregat, preko hidraulične instalacije i hidrocilindra
koriste se za automatsko zadavanje sile. Položaj,
orjentacija i mesto dejstva hidrocilindra na reznom zubu se
podešava tako da oslikava dejstvo spoljašnje sile koja
deluje na rezni zub dok se on nalazi u zahvatu (slika 4.c,
6.a i 7).
Funkcionalni virtuelni prototip pripremljen je za
ispitivanje nosivosti reznih zuba kako je to prikazano na
slici 4.c. Na taj način modelirani su spoljašnje opterećenje
koje deluje na ispitivani rezni zub, kao i ograničenja
vezana za vezivanje i oslanjanje pojedinačnih elemenata,
kao i njihove meĎusobne veze (vedrica, hidrocilindar,
rezni zub i dr.). Nakon inicijalnog definisanja virtuelnog
prototipa, pristupilo se realizaciji ispitivanja fizičkog, a
uporedo sa njim i virtuelnog prototipa, u cilju podešavanja
virtuelnog prototipa i njegove verifikacije. Naknadnim
podešavanjem virtuelnog testa, dobija se pouzdani model
za naredna testiranja. Ispravno modeliran, i verifikovan
funkcionalni virtuelni model, pretstavlja bazu znanja, na
osnovu koje se mogu donositi konstrukcione odluke u
budućnosti. U skladu sa tim, neophodno je osigurati, da
podaci dobijeni simulacijama i analizom virtuelnog
prototipa, odgovaraju onome što se dešava u realnim
procesima. Tipičan proces verifikacije zasniva se na
poreĎenju rezultata dobijenih testiranjem virtuelnog i
fizičkog prototipa na skoro identičan način. U toku
procesa verifikacije, uočavaju se oni parametri i/ili procesi
koji imaju presudnu ulogu na razmatranu konstrukciju, i
kao takvi detaljno analiziraju i uporeĎuju.
a)
b)
c)
d)
Sl. 4 Laboratorijsko testiranje fizičkog prototipa, b)
Odgovarajući virtuelni model eksperimenta, c) Definisanje
ograničenja, opterećenja i diskretizacija modela, d)
Naponska slika kompletnog modela [5]
2.2 Eksperimentalna verifikacija
Zadavanje opterećenja tokom laboratorijskog eksperimenta,
izvodi se posredstom hidrauličke instalacije, na kojoj se
očitava trenutna vrednost zadate sile. Opterećenje se uvodi
postepeno, kako bi se izbegli dinamički evekti koji mogu
nastatai usled brzog porasta sile. Tokom opterećenja merena
je vrednost deformacije reznog zuba. Dijagram sile i
prosečan dijagram deformacije za ispitivani jednodelni rezni
F
SR28
IMK-14 – Istraživanje i razvoj
Razvoj modularnih reznih zuba za bager vedričar ERS 1000/20 primenom funkcionalnih virtuelnih prototipova
zub prikazani su na slici 5. Opterećenje se povećava do
trenutka razaranja. Ispitivanje je obuhvatilo dva tipa reznih
zuba, jednodelni rezni zub i modularni rezni zuba koji je
razvijen za potrebe unapreĎenja procesa kopanja kod bagera
vedričara. Modularni rezni zub, sastoji se iz tri osnovne
komponenete, i to držača (a), reznog dela (b) i elemenata
veze (c), što je prikazano na slici 7.
a)
60
120
180
220230
238
0
50
100
150
200
250
0 5 10 15 20 25 30 35 40
t [sec]
F [
kN
]
b)
5,55
7
8,312
1519,5
0
8
0
50
100
150
200
250
0 5 10 15 20 25
D [mm]
F [
kN
]
Sl. 5 a) Dijagram spoljašnjeg opterećenja i b) Dijagram
izmerenog pomeraja tokom ispitivanja fizičkog prototipa
Prilikom definisanja pravca, inteziteta i mesta napadne
tačke sile, kojom je opterećen fizički prototip, razmatrane
su dve važne činjenice. Pravac sile je definisan tako da
približno odgovara najnepovoljnijem slučaju zahvata
stenskog materijala. To je slučaj kada vedrica begera
vedričara zaokreće oko spoljne zvezde i ulazi u prvi
zahvat. Podešavanje pravca sile na fizičkom prototipu,
izvedeno je zadavanjem položaja i orjentacije hidrocilindra
i njegovog oslonca (slika 4.a).
Tokom ispitivanja fizičkog prototipa,intezitet sile nije
unapred zadat. Kako je eskperiment imao za cilj razaranje
reznog zuba, sila je postepeno povećavana do trenutka
razaranja. Izmerena sila u trenutku razaranja fizičkog
prototipa, uzeta je kao sila za koju je izvršena naponska
analiza na funkcionalnom virtuelnom prototipu. Tokom
rada u realnim uslovima, rezni zub nije opterećen
koncentrisanom silom, obzirom da se opterećenje uvek
prenosi preko jedne ili više površina. Zbog toga se sila na
rezni zub u laboratorijskom eksperimentu posredno, kako
je prikazano na slici 6.a i 7. Na isti način je modelirana sila
u okviru funkcionalnog virtuelnog prototipa.
Na slici 6. prikazan je jedan od razorenih fizičkih
prototipova jednodelnog reznog zuba. Na istoj slici
prikazani su i rezultati naponske analize koja je
realizovana primenom virtuelnog prototipa. Virtuelni
eksperiment je izveden na istovetan način, kako je to
realizovano tokom laboratorijskog ispitivanja. Vrednost
sile u trenutku razaranja tokom ispitivanja fizičkog
prototipa, kretala se u rasponu od 212247kN, a izračunata
prosečna vrednost iznosila je 238kN. Ova vrednost je
korišćena kod zadavanja inteziteta sile tokom virtuelnog
eksperimenta. Naponska slika prikazana na slici 6.b,
ukazuje da vrednost napona na označenom mestu
prevazilazi vrednost zatezne čvrstoće materijala reznog
zuba. Označeno područije ukazuje na mesto mogućeg
razaranja. Izmerene vrednosti maksimalnog pomeraja na
vrhu jednodelnog reznog zuba, bili su u rasponu od
1620mm, dok je računarskom analizom dobijeno da su
iznosili približno 16mm.
Sl. 6 a) Opterećenje fizičkog prototipa, b) Naponska slika
virtuelnog prototipa u trenutku razaranja, c) Razoreni
fizički prototip
Vrednost sile u trenutku razaranja tokom ispitivanja
fizičkog prototipa modularnog reznog zuba, kretala se u
rasponu od 183211kN, a izračunata prosečna vrednost
iznosila je 192kN. Zadavanjem ovog opterećenja tokom
virtuelnog eksperimenta, dobija se naponska slika držača
reznog zuba kao što je prikazano na slici 8.a. Na slici 8.b
prikazan je primer najčešćeg razaranja držača tokom
laboratorijskog eksperimenta. Posmatrajući mesto i oblik
razaranja fizičkog prototipa, kao i naponsku sliku i nivo
napona na virtuelnom prototipu, može se konstatovati
Fmax = 23,8 t
90
85-100
a)
b)
c)
SR29
IMK-14 – Istraživanje i razvoj
Popović, M., Jugović, Z., Slavković, R., Milićević, I.
veoma veliki stepen poklapanja.
Sl. 7 Definisanje opterećenje tokom analize modularnog
reznog zuba
PoreĎenjem dobijenih rezultata takoĎe se uočava da
rezultati imaju veoma veliki stepen poklapanja, koji se pre
svega odnosi na momenat pre samog razaranja. Osim toga,
analizom ostalih zapažanja i poreĎenjem dobijenoh
rezultata, može se zaključiti da bi primena funkcionalnog
virtuelnog prototipa za analizu nosivosti reznih zuba bila
adekvatna. Usvajanjem stepena sigurnosti od s=1.11.2,
kojim bi se obuhvatilo rasipanje dobijenih vrednosti, može
se konstatovati validnost modela i njegova primena u
budućim analizama.
U opštem slučaju nakon procesa verifikacije FVP, a
tokom njegove primene vrši se njegova dalja nadogradnja,
usavršavanje i podešavanje. Nadogradnjom se jednostavni
virtuelni prototipovi komponuju u složenije funkcionalne
virtuelne prototipove (npr. podsistem modularnog reznog
zuba, koji se zatim proširuje na vedricu ili ceo podsistem
kopanja bagera). Na ovaj način dobijaju se modularna
rešenja, koja mogu znatno proširiti polje delovanja
osnovnog funkcionalnog virtuelnog prototipa, pri čemu se
naknadna podešavanja odnose samo na novo dodate
segmente.
Usavršavanje uvek ide u dva pravca, u pravcu
usavršavanja tačnosti i vernosti modela, i u pravcu
usavršavanja samog rešenja proizvoda. Virtuelni
prototipovi, generalno posmatrano, mogu imati različite
nivoe kompleksnosti i mogu biti izgraĎeni od
odgovarajućih podsistema. Zbog toga, podešavanjem
pojedinih podsistema virtuelnih prototipova, odnosno
definisajem njihove tačnosti i opsega delovanja i njihovim
povezivanjem u sisteme, mogu se dobiti veoma
kompleksni model (npr. virtuelni prototip kompletnog
bagera vedričara bi se mogao modelirati tako što bi se
podesili i verifikovali virtuelni podsistemi vučnog lanca,
vedrice, reznog zuba itd.).
3 ZAKLJUČAK
Obzirom da su bageri vedričari veoma složeni, ali i veoma
skupi tehnološki sistemi, to istraživanja u oblasti procesa i
pojava u toku eksploatacije ovih sistema predstavljaju
imperativ u inženjerskoj delatnosti. Posebna pažnja se
poklanja istraživanjima u oblasti razvoja reznih elemenata,
kao i istraživanjima o njihovom uticaju na eksploatacioni
vek ostalih vitalnih sklopova bagera. Što se tiče reznih
zuba, svetski trendovi su u primeni tehnologije modularnih
reznih elemenata, gde rezni deo ima takve karakteristike
da u procesu eksploatacije dolazi do samooštrenja, čime se
znatno smanjuju otpori kopanja.
Sl. 8 b) Naponska slika virtuelnog prototipa držača u
trenutku razaranja, c) Razoreni fizički prototip
Površinski kopovi su zainteresovani za uvoĎenje ovakvih
reznih elemenata u eksploataciju, jer se nakon završetka
njihovog eksploatacionog perioda menjaju samo rezni
delovi zuba, što direktno utiče na znatno smanjenje
troškova nabavke reznih zuba. Pošto se kod ovakve
koncepcije reznih zuba, rezni deo dosta dug period radnog
vremena održava u stanju ispravne naoštrenosti, to vitalni
radni sklopovi funkcionišu sa smanjenim radnim
opterećenjima čime se produžava eksploatacioni vek, a sa
time indirektno se smanjuju troškovi održavanja.
Prednost primene virtuelnih prototipova za analizu
nosivosti ogleda se u smanjenju ukupnih troškova i
potrebnog vremena razvoja reznih zuba kod bagera
Fmax=19.2 t
a
b
c
a)
b)
SR30
IMK-14 – Istraživanje i razvoj
Razvoj modularnih reznih zuba za bager vedričar ERS 1000/20 primenom funkcionalnih virtuelnih prototipova
kontinualnog dejstva. Ovo je posebno važno imajući u
vidu potrebu ka unificiranim i optimizovanim
konstrukcijama reznih zuba. Primenom virtuelnog
prototipa, obezbeĎuju se uslovi da se izrada fizičkog
prototipa realizuje na samom kraju procesa, odnosno kada
je otklonjena većina uočenih grešaka i realizovana
optimizacija konstrukcije.
4 ZAHVALNOST
Rad predstavlja deo rezultata u okviru projekta br.35037,
pod nazivom “Razvoj nove konstrukcije kašike bagera
kontinualnog dejstva u cilju integrisanja modularnih reznih
elemenata”. Projekat je podržan i finansiran od strane
Ministarstva nauke Republike Srbije.
LITERATURA
[1] Kunze, G., Gohring, H., Jacob, K., (2009)
Baumachinen, Erdbau und Tagebau-maschinen,
ISBN 978-3-528-06628-4, GWV Fachverlage GmbH,
Wiesbaden.
[2] A. Gomes de S´a, G. Zachmann, Virtual Reality as a
Tool for Verification of Assembly and Maintenance
Processes, Federal Republic of Germany, 2007.
[3] Y. Hervé, P. Desgreys, Functional Virtual
Prototyping Design Flow and VHDL-AMS, INeSS-
UMR 7163 ULP/CNRS Laboratory, France, 2006.
[4] R. Ryan, Digital testing in the context of digital
engineering - Functional Virtual Prototyping,
Mechanical Dynamics, Inc., Michigan, USA, 1999.
[5] Popović, M., Jugović, Z., Slavković, R., The concept
of Functional Virtual Prototype in the design of
excavator cutting teeth, Journal Тribology in industry,
ISSN 0354-8996, Vol 3-4., 2009.
[6] Girniceanu, F., Stancioiu, A., Pecingina, G., The
dynamic study of the cutting elements from the mining
industry using the finite element, Annals of the
Oradea university, Vol. VII, pp.307-311., 2008.
[7] Popović, M., Jugović, Z., Slavković, R., Zdravković,
N., (2009) Abrasive wear of cutting teeth and
reliability of Bucket Wheel Excavators, Journal IMK-
14, Vol. 30-31, pp.155-159.
[8] N. Bilalis, M. Petousis, A. Antoniadis, Industrial
applications’ simulation technologies in virtual
environments, Part 1: Virtual Prototyping,
Department of Production and Engineering and
Management, Technical University of Crete, Greece,
2004.
[9] Wan S. Yoo, Kee N. Kim, Hyun W. Kim, Jeong H.
Sohn, Developments of multibody system dynamics:
computer simulations and experiments, Multibody
System Dynamic, Vol. 18, pp.35–58, 2007.
SR31
top related