savjetovanje 29.10.2014. podgorica
Post on 13-Apr-2017
135 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Zavod za školstvoOdsjek za KPR
Unapređivanje sistema PRNŠ/V-a
Savjetovanje sa koordinatorima za PRNŠ/V
Podgorica, 29.10.2014.
Teme savjetovanja
Nacionalni koordinatori za PRNŠ/VIzmjene u dinamici izrade plana za PRNŠ/V Pravilnik o bližim uslovima, načinu i postupku izdavanja i obnavljanja dozvole za rad nastavniku, direktoru i pomoćniku direktora obrazovno-vaspitne ustanove Profesionalni razvoj nastavnika i uspjeh na Pisa
istraživanjuPreporuke za unapređivanje sistema PRNŠ/V-a – SWOT
analiza
Nacionalni koordinatori za PRNŠ/V
Nacionalni koordinator
Opština - osnovne škole Opština - predškolske ustanove
Dušanka Popović Pljevlja, Podgorica i Cetinje
Pljevlja, Podgorica i Cetinje
Snežana Grbović Nikšić, Plužine, Šavnik, Žabljak i Danilovgrad
Nikšić i Danilovgrad
Ljiljana Subotić Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj
Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj
Nađa Luteršek Berane, Kolašin i Podgorica
Berane i Kolašin
Željko Korać Andrijevica, Bijelo Polje, Plav, Gusinje, Rožaje i Mojkovac
Bijelo Polje, Plav, Rožaje i Mojkovac
Dinamika izrade Plana za PRNŠ/Vza period 2014-2016
Škole/predškolske ustanove
Plan za PRNŠ/V2014-2016.
Izvještaj o samoevaluaciji PRNŠ/V-a
A, B i C škole oktobar 2014. septembar 2014.(2012-2014.)
D i E škole novembar 2014. novembar 2014.(2013)
Predškolske ustanove
novembar 2014. novembar 2014.(2013)
Ciljevi iz LPPR Decembar 2014
Pravilnik o bližim uslovima, načinu i postupku izdavanja i obnavljanja dozvole za rad nastavniku,
direktoru i pomoćniku direktora obrazovno-vaspitne ustanove
“Službeni list CG“, br. 23/2014 Trajanje stručnog usavršavanja (Član 6)Stručno usavršavanje iz člana 5 ovog pravilnika traje 16 sati iz prioritetnihoblasti i osam sati iz drugih programa stručnog usavršavanja nastavnika. Izuzetno, od stava 1 ovog člana, nastavnik, direktor i pomoćnik direktora kojitokom studija nije polagao ispite iz pedagoško-psihološke grupe predmeta zaobnavljanje licence potrebno je da se stručno usavršava i 16 sati iz tih oblasti. Stručno usavršavanje iz st.1 i 2 ovog člana srazmjerno se raspoređuje na period od pet godina u skladu sa katalogom stručnog usavršavanja realizacije odobrenih programa stručnog usavršanja.
Prioritetne oblasti stručnog usavršavanja
Crnogorski-spski, bosanski, hrvatski jezik i književnost Strani jezici Prirodne nauke (matematika, hemija, fizika, biologija) Društvene nauke i građansko vaspitanje Inkluzivno obrazovanje ICT u nastavi Preduzetničko učenje
Često postavljana pitanje vezano za pohađanje seminara
• Ko prijavljuje učesnike?• Kako sankcionisati škole koje prijave, a ne pošalju učesnika?
• Kao planirati prijavljivanje na seminare?
Profesionalni razvoj nastavnika i uspjeh na Pisa istraživanju
prema prezentaciji prof.dr Pola Rodersa
Nekoliko istorijskih činjenica
Prije 2000. godine: započeo Bolonjski proces; uveden Evropski kvalifikacioni okvir; EU promoviše pristup cjeloživotnom učenju i kontinuiranom profesionalnomrazvoju;
2000: Otkad je OECD započeo s Pisa istraživanjima, kvaliteta nastave i učenja sve više dolazi u središte pažnje;
2005: izvještaj OECD-a “Nastavnici su bitni”; 2006: Strateški dokument ATEE-a (Udruženje za
obrazovanje nastavnika u Europi) “Kvalitet rada nastavnika”;
2007: Savjet EU-a i njegove članice postižu dogovor o strategiji za povećanje kvalitetaobrazovanja nastavnika
2009: strateški okvir EU-a Obrazovanje i usavršavanje 2020.
2010: Izvještaj EU/OCDE-a Profesionalni razvoj nastavnika – Evropa u međunarodnom poređenju
2013: Izvještaj EU-a Podrška razvoju nastavničkih kompetencija za bolje ishode učenja
Glavni zaključci izvještaja EU-a “Podrška razvoju nastavničkih kompetencija za bolje ishode učenja“:
Važnost profesionalnog razvoja nastavnika: instrument za unapređenje kvaliteta obrazovnih ishoda; instrument koji osigurava da obrazovanje i usavršavanje budu u
skladu s razvojem društva u cjelini.
Najefiaksnijii način za podsticanje profesionalnog razvoja: baviti se pojedinim školama; baviti se mrežama u kojima škole sarađuju; koristiti integrativne pristupe u kojima se učenje nastavnika spaja s
inovacijama u nastavnom planu i programu i podučavanju, evaluacijom i povratnom informacijom o kvalitetu rada, razvojem upravljanja školom i upravljanjem spoljašnjim kontaktima škole
Tri zemlje članice u vrhu EU koje dosljedno visoko kotiraju u PISA istraživanjima (2000 –2012) u sva tri područja (pismenost, matematika i nauka), uglavnom su među prvih 10 u svijetu:
Finska Holandija Estonija
Rezultati Pisa istraživanja 2012:
Šta kvalitet obrazovanja u ove tri “iznadprosječne” zemlje članice čini višim od kvaliteta u ostalim “prosječnim” ili čak “ispodprosječnim” zemljama?
Je li to… Status nastavnika?
Nastavnička plata?
Inicijalno obrazovanje nastavnika?
Kvalitet i uključivanje u aktivnosti profesionalnog razvija nastavnika?
DA*
U određenoj mjeri
Definitivno DA
Definitivno DA
*Estonija: dobro definiran razvoj karijere nastavnika; studenti s najvećim brojem bodova na maturi imaju direktan upis na učiteljske fakultete.
U zaključcima Europskog savjeta od 15.11.2007. godine o poboljšanju kvaliteta obrazovanja nastavnika, ministri odgovorni za vaspitanje i obrazovanje složili su se oko sljedećeg:
da je vaspitno‐obrazovnim radnicima potrebno osigurati koordinirano, koherentno, i kvalitetno inicijalno obrazovanje, ranu podršku u karijeri (pripravništvo) i daljnji profesionalni razvoj, uz odgovarajuće resurse; poboljšati kvalitet inicijalnog obrazovanja i stručnog usavršavanja nastavnika;
da zvanje nastavnika treba učiniti atraktivnijim.
Tačnije, dogovoreno je da bi nastavnici trebali:
da imaju pedagoške vještine, kao i specijalizovanoznanje svoga predmeta;
da imaju pristup efikasnim programima podrške na početku svoje karijere;
da imaju dovoljne podsticaje tokom karijere za preispitivanjem svojih potreba za učenjem i sticanjem novih kompetencija;
da mogu podučavati temeljnim kompetencijama i funkcionalno poudučavati u heterogenim razredima;
da učestvuju u refleksivnoj praksi i istraživanju;
da su autonomni učenici u procesu profesionalnog razvoja tokom svog radnog vijeka.
uključen je u politiku i strategiju za poboljšanje obrazovnog sektora u cjelini;
ima stabilan, transparentan i odgovoran sisitem finansiranja; orijentisan je na potražnju; koristi okvir kompetencija za nastavnike i direktore kao osnovu
za inicijalno obrazovanje nastavnika i za procjenu potreba za profesionalnim razvojem;
uključuje kontinuirani dijalog između Ministarstva, tijela odgovornog/ih za profesionalni razvoj nastavnika i fakultetaodgovornih za inicijalno obrazovanje nastavnika.
Ako analiziramo “tri prakse u vrhu EU‐a”, koja su obilježja odabira programa stručnog usavršavanja (kao jednog od važnih elementa u njihovom funkcinalnom kontinuiranom profesionalnom razvoju)?
A. Na sistemsko‐institucionalnom nivou odabir programa stručnog usavršavanja
Sve tri zemlje EU‐a u vrhu PISA istraživanja imaju integrisanu strategiju za razvoj sistema inicijalnog obrazovanja i profesionalnog razvoja, s redovnim sastancima/konzultacijama (obično: dva puta godišnje) s jasno definisanim odgovornostima svih učesnika:
Holandija: Inspektorati uvodi strateške mjere u škole i podržava njihovu primjenu; nastavnički fakulteti i slobodno tržište pružaoca stručnog usavršavanja moraju ponuditi usavršavanje u skladu s dogovorenim okvirom kompetencija; dva puta godišnje konsultanski sastanci;
Finska: Nema inspektorata – strateške mjere se u školama provode elektronskim putem kroz “platforme za podršku školama”; nastavnički fakulteti i slobodno tržište pružaoca stručnog usavršavanja drže se dogovorenog okvira kompetencija; konsultacije jednom godišnje;
Estonija: Inspektorat uvodi strateške mjere u škole i podržava njihovu primjenu; nastavnički fakulteti i slobodno tržište pružaoca stručnog usavršavanja drže se dogovorenog okvira kompetencija; konsultanski sastanci svakih 6 mjeseci(Strategija Ministarstva o obrazovanju nastavnika 2009.‐2013.).
.
Kontinuirani dijalog između Ministarstva, tijela odgovornog za profesionalni razvoj nastavnika i fakulteta odgovornih za inicijalno obrazovanje nastavnika
koristi školske razvojne planove kao osnovu za procjenu potreba za profesionalnim razvojem na nivou škola i samih nastavnika;
u aktivnostima profesionalnog razvoja primjenjuje savremenu tehnologiju;
uključuje mješavinu aktivnosti u školi i van nje za izgradnjukapaciteta;
uključuje sistem obezbjeđivanja kvalitete za aktivnosti profesionalnog razvoja;
uključuje akreditovane programe stručnog usavršavanja.
Ako analiziramo “tri prakse u vrhu EU-a”, koja su obilježja odabira programa strušnog usavršavanja (kao jednog od važnih elementa u njihovom funkcinalnom kontinuiranom profesionalnom razvoju)?
B. Na nivou korisnika i autora programa stručnog usavršavanja
Kako sticanje različitih kompetencija može zahtijevati različite pristupe, tri zemlje EU u vrhu PISA istraživanja razvile su niz mogućnosti za profesiolani razvoj:
“Licem u lice” programi stručnog usavršavanja za koje se nastavnici mogu pojedinačno prijaviti – glavne metode: individualni i grupni rad; posebno za nastavničke vještine;
Programi e‐učenja na koje se nastavnici mogu pojedinačno prijaviti –glavna metoda: individualni rad; posebno funkcionalno za nadogradnju specijalizovanog znanja;
Zajednice/platforme e‐učenja pod stručnim vođstvom na koje se nastavnici mogu pretplatiti – glavne metode: individualne i grupne rasprave; posebno za vještine refleksije i istraživačke projekte;
“Licem u lice” aktivnosti profesionalnog razvoja koje se održavaju u školi – glavna metoda: grupni rad; posebno za vježbanje novih pristupa u učenju i poudčavanju i izgradnju tima u školama.
Kombinacija aktivnosti u školi i van nje za izgradnju kapaciteta
top related