sem. rad iz informatike
Post on 09-Dec-2015
251 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
SREDNJA MEDICINSKA ŠKOLATUZLA
Predmet: Informatika
PREGLED NAUČENIH SADRŽAJA U PRVOM POLUGODIŠTU
SEMINARSKI RAD
Učenik: Predmetni nastavnik:Dalila Zildžić Prof. Nermina Delalić
Tuzla, decembar, 2011
SADRŽAJ
1. OPĆA INFORMATIKA...............................................................................2
1.1. O informatici...........................................................................................2
1.1.1 Brojni sistemi....................................................................................2
1.1.2 Informacioni sistemi..........................................................................3
1.2 Arhitektura računara................................................................................5
1.2.1 Historijski razvoj računara................................................................5
1.2.2 Generacije računara...........................................................................7
1.2.3 Hardverska struktura računara...........................................................8
1.3 Minimalna i maksimalna hardverska i softverska struktura računara. . .13
1.4 Windows operativni sistem....................................................................14
1.4.1 Ikona................................................................................................14
1.4.2 Meni.................................................................................................15
1.5 Organizacija podataka na disku na računaru.........................................15
1.5.1 Kreiranje foldera i fajlova...............................................................15
1.5.2 Kopiranje foldera i fajlova..............................................................16
1.5.3 Prebacivanje foldera i fajlova..........................................................16
1.6 Tekst procesor........................................................................................16
Sadržaj slika
Slika 1. Kalkulator sa svim brojnim sistemima.................................................3
Slika 2. Podjela informacionih sistema po funkcijama.....................................4
Slika 3. Jednostavni abacus..............................................................................5
Slika 4 . Pascalina.............................................................................................6
Slika 5. Diferentna mašina................................................................................6
Slika 6. Replika računara Z1 u Berlinu.............................................................7
Slika 7. ENIAC..................................................................................................7
Slika 8. Blok dijagram arhitekture računara....................................................8
Slika 9. Računarski dijelovi...............................................................................9
Slika 10. Tastatura..........................................................................................10
Slika 11. Miš....................................................................................................10
Slika 12. Skener...............................................................................................10
Slika 13. Digitalna kamera..............................................................................11
Slika 14. Monitor.............................................................................................11
Slika 15. Matrični štampač..............................................................................12
Slika 16. Projektor...........................................................................................12
Slika 17. Ploter (crtač)....................................................................................12
Slika 18. Ikone aplikacije................................................................................14
Slika 19. Ikone dokumenta..............................................................................14
Slika 20. Ikona foldera....................................................................................15.
UVOD
U ovom seminarskom radu obradila sam sav nastavni sadržaj iz prvog polugodišta iz
infomatike.
Pokušala sam što bolje objasniti sve nastavne jedinice i dati što bolji uvid što se tiče
osnovnih pojmova u informatici, historije računarstva, same arhitekture računara i Windows
operativnog sistema.
Također, koristila sam se slikama i grafikonima kako bi se što bolje shvatila
objašnjenja što se tiče ovog nastavnog sadržaja.
1
1. OPĆA INFORMATIKA
1.1. O informatici
Informatika je nauka koja proučava računar kao sredstvo za prikupljanje, obradu,
memorisanje i prezentiranje informacija, te proučava primjenu računara u raznim
djelatnostima.
Podatak je zapis o nekom događaju, pojavi i karakteristici iz okoline koja
predstavlja objektivnu stvarnost.
Informacija je preslikavanje stanja jednog subjekta u stanje drugog subjekta, s tim da
to preslikavanje ne mora biti isto na sve subjekte.
Identifikatori su nizovi znakova nekog alfabeta, zapisuju podatke, pa postoje
identifikatori pojave, atributa, vrijednosti i vremena.
Računar je elektronski uređaj za prikupljanje, obradu, memorisanje i prezentiranje
informacija.
1.1.1 Brojni sistemi
Brojni sistemi su sistemi pomoću kojih se lakše zapisuju i predstavljaju brojevi. Vrste
brojnih sistema su:
- dekadni sistem ( baza 10 )
- binarni sistem ( baza 2 )
- oktalni sistem ( baza 8 )
- heksadecimalni sistem ( baza 16 )
2
Slika 1. Kalkulator sa svim brojnim sistemima
Pravila kod sabiranja binarnih brojeva:
0 + 0 = 0
0 + 1 = 1
1 + 0 = 1
1 + 1 = 0 prenos 1
Pravila kod oduzimanja binarnih brojeva:
0 – 0 = 0
0 – 1 = 1 prenos 1
1 – 0 = 1
1 – 1 = 0
1.1.2 Informacioni sistemi
Informacioni sistemi su skupovi komponenti koji po svojim
posebnim metodama prikupljaju, memorišu i obrađuju informacije.
Vrste informacionih sistema:
- upravljački sistem
3
- ekspertni sistem
- sistem za podršku odlučivanja
- obrazovni sistem
- sistem za poboljšanje procesa prizvodnje
- zdravstvo
- sistem za javnu upravu
- sistem za vojne potrebe
Slika 2. Podjela informacionih sistema po funkcijama
Komponente informacionih sistema:
- dvije vrste kadrova
- hardwer i softwer
- prostor
- dokumentacija
- finansijska sredstva
4
- ostala oprema
1.2 Arhitektura računara
1.2.1 Historijski razvoj računara
Čovjek je nekako morao da olakša prvobitni način računanja, zato se javlja potreba za
različitim spravama koja bi u tome pomogla.
Abacus1 je bila prva sprava za računanje i mogla je obavljati sve četiri računske
operacije ( sabiranje, oduzimanje, množenje i dijeljenje ). Računanje se vršilo pomoću
pomijeranja kuglica.
Slika 3. Jednostavni abacus
U 17. stoljeću se pojavljuju prve analitičke mašine, a to su Paskalova mašina –
Pascalina ( sabiranje i oduzimanje ) i Lajbnicova mašina – sve četiri računske operacije.
1 Abacus – najstarija računaljka za računanje
5
Slika 4 . Pascalina
U 19. stoljeću se konstruiše diferentna mašina na zahtjev Charles Babbaga, a zatim se
konstruiše analitička mašina koja je radila kao i normalni današnji računari. Koristila je paru.
Tu je i Holeritova mašina koja je obrađivala podatke ali nije programirala.
Slika 5. Diferentna mašina
U 20. stoljeću se javljaju i prvi elektronski računari koji su upotrebljavali električnu
struju. Mana im je bila to što su bili veoma spori.
Najpoznatiji elektronski računari su bili Konradovi računari – Z1 (slika 7.) i Z3.
6
Slika 6. Replika računara Z1 u Berlinu
1946 god. John Mauchly i Presper Eckert konstruišu ENIAC ( slika 8.). On je obilježio
20. stoljeće, koristio je 18000 vakumskih cijevi i bio je veličine učionice, trošio je puno
električne energije, brzo se kvario, težio je oko 30 tona. Koristio se za istraživačke radove.
Velika mana mu je bila memorija ( nije mogao pohranjivati dovoljno podataka ), pa se
zbog toga konstruišu EDSAC i EDVAC.
Slika 7. ENIAC
1.2.2 Generacije računara
Svi ovi dosadašnji računari spadaju u prethistoriju računarstva.
I generacija računara – ovi računari su imalu opštu namjenu i koristili su električne
cijevi. Najpoznatiji računari su UNIVAC i ENIAC .
7
II generacija računara – ovi računari su imali tranzistore. Najpoznatiji su bili IBM
1401 i Philco transac S-2000.
III generacija – ovi računari su imali integralna kola tj. čipove i tastaturu i miš.
Najpoznatiji su IBM 360, PDP 5 i PDP 11 (miniračunar), CD C6600 (superračunar).
IV generacija – ovi računari su imali mikroprocesore. Najpoznatiji su IBM 370, Altair,
Apple 1 i 2 (veoma popularni).
V i VI generacija – smatra se da su u V i VI generaciji bili računari sa 'vještačkom
inteligencijom' kako bi obavljali određene zadatke.
1.2.3 Hardverska struktura računara
Arhitektura računara podrazumijeva svu građu i raspored računara i računarskih
cjelina. Tu spadaju arhitektura memorije, centralne jedinice i sabirnice2.
Slika 8. Blok dijagram arhitekture računara
2 Sabirnica – sistem u računaru za povezivanje svih njegovih dijelova
8
Hardwer je fizički dio računara i računar bez njega ne bi mogao raditi. Rijetko se
mijenja, za razliku od softwera. On u sebi sadrži operativne sisteme i pamti podatke.
Dijelovi :
- ulazne jedinice – za unos podataka ( tastatura, miš, skener, kugla, tablet3, džojstik )
- izlazne jedinice ( monitor, printer, projektor, crtač )
- CPU – procesor ( aritmetičko logička i kontrolna jedinica )
- memorija – pohranjivanje podataka u računar
Slika 9. Računarski dijelovi
Ulazne jedinice služe za unos podataka u računar.
- Tastatura : je najčešća ulazna jedinica. Njome unosimo podatke i tekstove, šaljemo
signale nekim aparatima... Ima oko 104 tipki.
Dijelovi:
- alfanumerički – slova i brojevi
- funkcijski – od F1 do F12
- numerički ili kursorski
3 Tablet – spoj laptopa i iPhone-a. Omogućava gledanje slika i filmova, pisanje...
9
Slika 10. Tastatura
- Miš : je ulazni uređaj kojim kada ga pomičemo po podlozi i kliknemo na neki taster,
izvršavamo određene zadatke i komande. Postoje optički , bežični i miševi s kuglom.
Slika 11. Miš
- Skener : je ulazni uređaj koji neke tekstove ili fotografije pretvara u digitalne slike.
Mogu raditi na principu reflekcije i presijavanja.
Slika 12. Skener
10
- Digitalna kamera : je ulazni uređaj koji unosi podatke pa se oni mogu vidjeti kao
animirane slike.
Slika 13. Digitalna kamera
Izlazne jedinice pretvaraju sve podatke u informacije da bi ih korisnici mogli
razumjeti.
- Monitor : je jedan od najvažnijih izlaznih uređaja. On na ekranu tj. zaslonu prikazuje
slike, tekstove, crteže... Postoje monitori sa cijevima ( katode ), sa tečnim kristalima ( LCD
monitori ) i ostali.
Slika 14. Monitor
- Štampač : je izlazni uređaj koji sliku, koja se nalazi u memoriji, prebacuje na papir tj.
štampa je. Postoje matrični (slika 15.), laserski i štampači sa mlaznicama.
11
Slika 15. Matrični štampač
- Projektor : je izlazni uređaj koji prikazuje sliku na platnu ili zidu, što je veoma
korisno ako je u pitanju neka prezentacija ili veća grupa ljudi. Vrste projektora : LCD, Movie,
Slide, LCOS...
Slika 16. Projektor
- Crtač : je izlazni uređaj koji izrađuje crteže tj. crta slike na papiru pomoću pisaljki.
Ne koristi se često.
Slika 17. Ploter (crtač)
12
1.3 Minimalna i maksimalna hardverska i softverska struktura računara
Minimalna softverska struktura računara :
- procesor
- ulazna jedinica ( tastatura )
- izlazna jedinica ( monitor )
- hard disc
- priključni uređaji i kablovi
- napojna jedinica
Maksimalna hardverska struktura računara :
- matična ploča s mikroprocesorom
- kontroleri za diskove
- ROM memorija
- RAM memorija
- modem
- kućište računara
- floppy disk
- grafička kartica i zvučna kartica
- tastatura sa driverima
- hard disk sa više kapaciteta
- serijska i paralelna vrata
Minimalna softverska struktura računara :
- operativni sistem ( Windows ili Linux )
- WORDPAD za obradu teksta
- Paint
- Microsoft office
- Corel draw – za crtanje
13
1.4 Windows operativni sistem
Windows operativni sistem je sistem koji radi pod grafičkim okruženjem.
Napravljen je 1985 god. od strane kompanije Microsoft. Pomoću Windows operativnog
sistema izvršavamo razne komande, pokrećemo aplikacije, uređujemo podatke...
1.4.1 Ikona
Ikona je grafički objekat za komunikaciju čovjeka sa računarom. Mogu biti
pojedinačne ( program se direktno otvara ) i grupne ( otvaraju se prozori s novim
ikonama ).
Ikona se može aktivirati dvostrukim klikom na ikonu ili na desktopu klikom na
Enter.
Slika 18. Ikone aplikacije
Slika 19. Ikone dokumenta
14
Slika 20. Ikona foldera
1.4.2 Meni
Meni je grafički objekat za laksšu komunikaciju čovjeka sa računarom.
Meni može biti :
- glavni – to je traka menija sa opcijama
- padajući meni – roletna kada kliknemo na opciju iz glavnog menija
- iskočni meni – dobije se desnim klikom miša na objektu
- kontrolni meni – dobije se klikom na ikonu koja se nalazi u lijevom uglu na traci
naslova nekog prozora
1.5 Organizacija podataka na disku na računaru
Podaci na disku su organizovani u vidu fajlova ili datoteka i foldera ili mapa ili
direktorija.
Fajl ili datoteka je skup podataka iste vrste.
Folder ili mapa je mjesto na disku gdje se smještaju fajlovi. Folderi su na disku
smješteni u vidu stabla.
1.5.1 Kreiranje foldera i fajlova
Folderi i fajlovi se kreiraju na ovaj način:
1. pomoću trake menija kada kliknemo na opciju FILE + NEW + FOLDER.
2. pomoću iskočnog menija kojeg pravimo na desnu tipku miša na praznom jestu na
desnoj strani Windows Explorer prozora. Iz iskočnog menija biramo opciju NEW +
FOLDER.
15
1.5.2 Kopiranje foldera i fajlova
Kopiranje foldera i fajlova se vrši na sljedeći način:
1. pomoću trake menija gdje biramo opciju EDIT + COPY, pa onda iz menija
biramo opciju EDIT + PASTE.
2. pomoću standardne alatne trakebiramo ikone COPY i ikonu PASTE.
3. pomoću iskočnog menija gdje biramo opciju COPY i PASTE.
4. pomoću tastature kombinacijom tipki CTRL +C i CTRL+V.
1.5.3 Prebacivanje foldera i fajlova
Prebacivanje foldera i fajlova se vrši na ovaj način:
1. umjesto opcije COPY iz menija EDIT, biramo opciju CUT
2. na tastaturi umjesto kombinacije tipki CTRL+C biramo CTRL+X.
1.6 Tekst procesor
Programska sredstva opšte namjene (PSON) su programi na osnovu kojih se
utvrđuje informatička pismenost čovjeka.
Mogu biti PSON koji se koriste na jednom računaru i PSON koji se koriste na
računarskim mrežama. U prvu grupu spadaju: tekst procesor, grafički paketi, programi za
rad s tabelarnim podacima, matematski i statistički paketi, obrazovni softver, elektronski
kalendar, kalkulator, imenik i podsjetnik.
U drugu grupu spadaju: elektronska pošta i FAX, sistem naučno-tehnoloških
informacija (WEB), sistemi za računarski prenos glasa i slike (SKYPE).
Tekst procesor je vrsta softvera i služi za obrađivanje teksta. Sastoji se od dva
modula: editora i formatera. Editori samo obavljaju funkciju editiranja, a formateri
obavljaju samo funkciju formatiranja.
16
Zaključak
Činjenica je da je informatika i informatička pismenost jedna od najvažnijih stvari za
čovjeka danas.
Nadam se, da sam ovim seminarskim radom uspjela dobro objasniti sve ove pojmove,
za one koji ga budu čitali. Najviše pažnje sam obratila na samu arhitekturu računara, jer
smatram da je to osnova za dalje učenje i rad na računarima. Kao što ćete vidjeti, koristila sam
slike i grafikone kako bi što bolje razumjeli ovi pojmovi.
Ovaj moj rad treba da uputi na značaj informatike kao nastavnog predmeta, ali i kao
potrebe da se shvati značaj informatike u vremenu u kojem živimo.
Na ovaj način uspješno ćemo ovladati oblast informatike koja zaslužuje punu pažnju.
17
Literatura
Jurić, Ž. (2003). Informatika. Za 1., 2. i 3. razred gimnazije. Sarajevo Publishing.
Sarajevo.
Numić i Čemo (2004). Informatika. Za učenike 7. i 8. razreda osnovne škole.
Bosanska Riječ. Sarajevo.
Dizdarević (2004). Informatika. Za 7. i 8. razred osnivne škole. Sarajevo Publishing.
Sarajevo.
http://www.gimnazija-paracin.edu.rs/index.php?
option=com_content&view=article&id=25&Itemid=22 ( 22.12.2011)
http://tecajevi.freeservers.com/rrazvoj.htm ( 22.12.2011)
http://modernatehnologija.com/racunala/elektronicka-racunala.html ( 22.12.2011)
http://101informatika.wikispaces.com/1.c+Arhitektura+računala+von+Neumana
(22.12.2011)
18
top related