sendviĆ paneli
Post on 19-Jan-2016
175 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
- 1 -
SENDVI PANELI
Pravilna upotreba
Stanje 05-a/2007.
Autor i copyright: Inženjerski ured za metalogradnju i strojogradnju ing. Reinhard WIESINGER KGovlašteni i sudski certificirani vještak3125 Statzendorf, Austrija Anzenhof 50
T: 0 27 86 / 63 167 F: 0 27 86 / 68 713 M: 0664 / 101 55 32 mail: office@tbwiesinger.at
- 2 -
S A D R Ž A J
1.
2.3.4.
5.
6.
7.
8.
1.1 1.2
4.1 4.2 4.3 4.4 4.5 4.6 4.7 4.8 4.9 4.10 4.11 4.12 4.13
5.1 5.2 5.3 5.4 5.5
6.1 6.2 6.3 6.4 6.5 6.6 6.7 6.8 6.9 6.10 6.11 6.12
7.1 7.2 7.3 7.4 7.5 7.6 7.7 7.8 7.9 7.10 7.11
8.1 8.2 8.3 8.4 8.5 8.6 8.7
Što su sendvi paneli........................................................................................ PUR – pjenasti paneli........................................................................................ Protupožarni paneli............................................................................................ Tolerancije mjere (op enito) za sendvi panele............................................ Nijanse boja prema RAL sustavu .................................................................. Prema kojim kriterijima se paneli naru uju kod isporu itelja................... Što krajnji kupac namjerava raditi u i sa gra evinom......................................... Nagib krova....................................................................................................... Dosjedne širine panela...................................................................................... Izbor panela ..................................................................................................... Izbor debljine panela........................................................................................ Duljina panela................................................................................................... Boja .................................................................................................................. Nanošenje sloja................................................................................................. Vertikalno i horizontalno polaganje zidnih panela .......................................... Optere enje snijegom i optere enje vjetrom..................................................... Drvene i metalne grede..................................................................................... Smjer vjetra....................................................................................................... Popis dijelova..................................................................................................... Provjerite prije po etka radova..................................................................... Izmjerite kuteve krovnih površina ....................................................................... Provjerite o igledne zasune i grede.................................................................... Provjerite ravninu zidova i krovnih površina.................................................... Razmak izme u greda i njihova visina.............................................................. Na kakvu podlogu pri vrš ujete panele............................................................... Montaža ............................................................................................................ Zaštitni uvjeti posloprimca................................................................................Nacrt polaganja.................................................................................................. Smjer vjetra ....................................................................................................... Pri vrsni materijali..... ..................................................................................... Pri vrš ivanje na donju konstrukciju .............................................................. Uzdužni spojevi................................................................................................. Neuspjele bušotine.............................................................................................. Zaštitni dijelovi...................................................................................................Proboji krova ...............................................................................................Bimetalni efekt ................................................................................................... Pucketavi šumovi................................................................................................. Radovi asfaltiranja pri zatvorenoj hali............... ................................................Prerada......... ..................................................................................................... Skladištenje paketa panela... .............................................................................. Polaganje krovnih panela.... ............................................................................. Zaštitna folija......................................................................................................Polaganje zidnih i fasadnih panela.............. ..................................................... Radovi izrezivanja .............................................................................................. Bušenje................................................................................................................ Zakivanje obložnih limova.............. ................................................................... Primjena trajno elasti nih brtvenih masa.. ......................................................... Primjena brtvenih traka............ ......................................................................... Ugradnja profila za punjenje i nazubljenih limova na krovu............................. Primjena PUR – pjene u dozi ............................................................. Krovne konstrukcije s PU- eli nim sendvi elementima............................... Popre ni spoj....................................................................................................... Priklju ak na zid................................................................................................. Detalj krova ....................................................................................................... Sljeme hale ......................................................................................................... Radno mjesto....................................................................................................... Popre ni spoj zidnog panela............................................................................... Priklju ak sokla/podnoška...................................................................................
Str 4Str 5Str 7Str 7Str 11Str 11Str 11Str 12Str 12Str 12Str 12Str 13Str 14Str 15Str 15Str 16Str 16Str 17Str 18Str 20Str 20Str 21Str 21Str 21Str 22Str 23Str 23Str 23Str 23 Str 23Str 27Str 27
Str 28 Str 28 Str 28
Str 29Str 29Str 29Str 30Str 30Str 31Str 32Str 32Str 32Str 33Str 33Str 33Str 33Str 33Str 34Str 36Str 36Str 37Str 38Str 42Str 43
Str 46 Str 46
- 3 -
9.
8.8 8.9 8.10 8.11 8.12 8.13
9.1 9.2 9.3 9.4
Opšav ulaza.............................................................................................Opšav vrata............................................................................................... Vanjski dio ......................................................................................................... Termi ki rez............ ............................................................................................ Hvatanje snijega................................................................................................... Izmjene / svjetlosne kupole..... ......................................................................... Protupožarni paneli .......................................................................................... Krovni paneli....................................................................................................... Termi ki rez........... ............................................................................................ Zidni i fasadni paneli........................................................................................... Donja konstrukcija............................................................................................... Mjesta za sprje avanje požara.............................................................................
Str 47 Str 48 Str 50 Str 51 Str 51 Str 52 Str 52 Str 53 Str 53 Str 53 Str 54 Str 54
Izvori: Planen und Bauen mit Trapezprofilen und Sandwichelementen (Möller, Pöter, Schwarze) - Projektiranje i gradnja s trapezastim profilima i sendvi elementima (Möller, Pöter, Schwarze) Bauphysik (IFBS) - Gra evna fizika (IFBS) Leicht Bauen (Technische Universität Darmstadt) - Laka izgradnja (Tehni ko sveu ilište Darmstadt) Fotografije (ing. Reinhard Wiesinger, ovlašteni i sudski cerificirani vještak za sendvi panele) Galileo (www.sandwichbau.de)Iskustva i spoznaje iz doti nih ispitivanja
- 4 -
SENDVI PANEL
GRADNJAHLADNJA A
INDUSTROGRADNJA
PUR-jezgra od krute pjene jezgra od mineralne
vune
krovna obloga zidna obloga o nevidljivo pri vrš enjeo vidljivo pri vrš enje
specijalna konzistencija pjene
krovne obloge zidne obloge o nevidljivo pri vrš enjeo vidljivo pri vrš enje
1. Što su sendvi paneli Radi se o ugradbenim elementima s termoizolacijskim svojstvima za oblaganje kovova
i zidova na gra evinama. Sastoje se od unutrašnjeg i vanjskog lima. Metali koji se
koriste za limove za proizvodnju sendvi panela uglavnom su pocin ani ili eli ni
limovi s nanesenim slojem, po želji, paneli se mogu proizvoditi i s površinom od
plemenitog metala. Zbog troškova i stati nih razloga daje se prednost primjeni
pocin anih ili eli nih limova. Takvi ugradbeni elementi proizvode se u presama ili u
današnje vrijeme eš e u kontinuiranim proizvodnim postrojenjima. Podru je primjene
odnosi se na industrogradnju s jedne strane, odnosno gradnju industrijskih hala te
hladnja a s druge strane. U sektoru gradnje hala razlikujemo PU-pjenaste panele te
one s punjenjem od mineralne vune, koji se primjenjuju posebice u podru ju zaštite od
požara.
Na in izgradnje sa sendvi ima je .......
mnogostruk kretivan dugovje an
moderan fleksibilan ekonomi an & ekološki
brz & siguran tehni ki dozreo s univerzalnom primjenom
Na in izgradnje sa sendvi ima u pravilu se primjenjuje tamo gdje važnu ulogu igra
vrijeme izgradnje kao i utjecaj vremenskim prilika.
Uporaba: zra ne luke, logisti ki centri, sajamske hale, postrojenja za spaljivanje
otpada, elektrane, hladnja e, skladišne i proizvodne hale, mjesta za sport, hladnja e za
duboko zamrzavanje, upravne zgrade, radionice i ostalo.......
- 5 -
Zahtjevi kod panela:Izvana:
kiša, snijeg, vjetar, oluja, temperature (mraz/rosa) sun evo zra enje UV i IR - svjetlost buka pti ji izmet meh. ošte enja štetne tvari iz zraka
Iznutra:
optere enje vatrom buka paratoplina (hladno a kod hladnja a)
Razlike u tlaku pare:
Pripazite da se posebice u grijanim unutrašnjim prostorima zbog više temperature
stvara visok tlak pare. Vanjski tlak je manji zbog ega se zrak iz prostorije kre e
prema van. Zagrijani zrak može prihvatiti više vlage od hladnog zraka. Zbog stupnja
vlage u podru ju rosišta se stvara kondenzat te kao posljedica toga dolazi do ošte enja
na gra evini. Priklju ci na ostale dijelove gra evine moraju u skladu s time biti
paronepropusni. To možete posti i nepropusno zalijepljenim folijama ili specijalnim
ljepljivim trakama (npr.: Bituthene traka). Kod nadvedenih elemenata treba se izraditi
„termi ki rez“, o kojem e pobliže još biti rije i.
1.1 PUR-pjenasti paneli
Mješavina pjene se u osnovi sastoji od sljede ih komponenti:
protupožarno sredstvo
aktivatori katalizatori
poliol
pogonska sredstvo
poliizocianat
komora miješanja
stvaranje poliuretana stvaranje ćelija
stvrdnjavanje i hlađenje
ekzotermička kemijska reakcija
isparavanje pogonskih sredstava putem fizikalnog procesa
PUR – element od tvrde pjene
- 6 -
Dobra termoizolacijska svojstva:
50mm poliuretanske pjene ima ista termoizolacijska svojstva kao i zid od cigle
debljine 1720 mm!
Proizvodnja:
Sendvi paneli se u kontinuiranom postupku proizvode takore i „bez prekida“. Gornji
kao i donji kolut lima zategnu se na ure aj za odmatanje na postrojenju te se uvedu u
stroj. U prvom koraku se oba lima profiliraju u ure ajima za oblikovanje s valjcima.
Radi se o dva odvojena kompleta alata, pomo u koji je mogu e izvana kao i iznutra
napraviti druk iji profil. Tada se preko mjesta za stavljanje folije ide u postrojenje za
punjenje pjene. Gornji lim se drži mehani ki, poliuretanska pjena se preko mlaznica
nanosi u teku em stanju. U tunelu za sušenje pjena se širi do svog volumena, spaja se
na limove i stvara od oba lima stabilan ugradbeni element s mnogim svojstvima, kao
što su:
Stabilnost oblika (dobra nosiva svojstva)
Otpornost na vremenske prilike
Lijep izgled zbog atraktivnih profila i razli itih boja
Izvanredna termoizolacija (varijabilno ovisno o debljini panela)
Sendvi paneli ne smiju se nikada koristiti stati ki za konstrukciju dvorane kao
sunosivi element (npr.: umjesto dijagonalnih vezova)!
cca. 50 mm poliuretan
cca. 80 mm polistirol
cca. 90 mm mineralna vuna
cca. 100 mm pluto
cca. 130 mm vlaknatica
cca. 280 mm meko drvo
cca. 760 mm betonski kamen
cca. 1720 mm cigla
- 7 -
Shematski prikaz kontinuiranog postrojenja:
1.2 Protupožarni paneli
Takvi paneli su ve dulje vrijeme dostupni na tržištu te raspolažu odgovaraju im
gra evinskim odobrenjima. Iako su se paneli dulje vrijeme dovršavali u postupku
ru nog umetanja na preši, danas proizvodni proces funkcionira kontinuirano na
odgovaraju e optimalnim postrojenjima.
Pored svojstava prikazanih pod 1.1 tu još pripada i otpornost na vatru u razli itim
klasama, ovisno o debljini panela. Detaljnije možete vidjeti u zadnjem odlomku.
2. Tolerancije mjere (op enito) za sendvi panele: 2.1 Tolerancije mjere kod valovitosti:
Uvijek iznova se vode rasprave o valovitosti sendvi panela. Norma DIN 18202
proglašena je za ÖNORM te je u cijelosti važe a od 01.06.2006. Ta norma regulira
tolerancije u visokogradnji. Kao što je vidljivo iz tabele u daljnjem tekstu, dopuštene
tolerancije su relativno velike.
Na sendvi panele odnosi se stupac 6 u tablici 3 „Gotovi zidovi i donje strane
stropova, npr. ožbukani zidovi, zidne obloge, ovješeni stropovi“. Sendvi paneli
pripadaju pod pojam zidnih obloga. Pokušajte unato tomu odustati od narudžbe
potpuno glatkih panela. Valovitost je ovdje vrlo dobro i intenzivno vidljiva zbog
letimi nog prelaska svjetlosti (tra ak svjetlosti) u sklopu s limenoravnim površinama.
profiliranje brida
odmatalica
profiliranje površina, dolje i gore
stanica za predzagrijavanje
palete
stanica za pakiranje
postrojenje za slaganje
hlađenje
slaganje
lebdeća pila
reakcijska traka
portal za pjenjenje
- 8 -
Iako unutar podru ja tolerancije, može se dogoditi da je vlasnik ili arhitekt nešto drugo
zamišljao pod glatkom površinom. Unaprijed koristite Vašu obvezu za davanjem
upozorenja.
Redak 1
Redak 2
Redak 3
Redak 4
Razmak između mjernih točaka =>
Gra
ničn
e vr
ijedn
osti
za o
dstu
panj
a u
ravn
inam
a =
>
PredmetKalibar graničnih vrijednosti u mm pri razmacima između mjernih točaka
u m do
Gornje stranice s nedovršenom površinom stropova, donjeg betona i donjih podova
Gornje stranice s nedovršenom površinom stropova, donjeg betona i donjih podova s povećanim zahtjevima, npr. za primanje plutajućih cjelovitih podova, industrijskih podova, obloga od pločica i ploča, spojenih cjelovitih podova.Gotove površine za podređene namjene, npr. u skladištima, podrumima
Podovi s dovršenom površinom, npr. cje-loviti podovi za primanje podnih obloga
podne obloge, obloge od pločica, grundi-rane i zalijepljene obloge
Kao pod retkom 3, no s povećanim zahtjevima
Zidovi s nedovršenom površinom i donje stranice sirovog stropa
Zidovi s dovršenom površinom i donje stranice stropova, npr. ožbukani zidovi, zidne obloge, ovješeni stropovi
Kao pod retkom 6, no s povećanim zahtjevima
Tablica 3 – Granične vrijednosti za odstupanja u ravninama
a) Međuvrijednosti se mogu uzeti iz slikovnih prikaza 4 i 5 te zaokružiti na cijeli broj u mm. b) Granične vrijednosti za odstupanja u ravninama iz stupca 6 važe i za razmake između mjernih točaka preko 15 m.
Stupac
Redak
- 9 -
2.2 Tolerancije mjere u presjeku:
Kako za sve druge konstrukcijske elemente tako i za sendvi panele postoji spektar
tolerancije u obliku tablice, koja je vidljiva na sljede oj stranici:
Debljina
Nazivna debljina lima
Visina profila
Širina građevine
Širina gornjeg dijela
Širina donjeg dijela
Pojasni žlijebovi
Poprečni žlijebovi
Duljina elementa
Ukupna širina elementa
Radijus
Tolerancija širine pokrovnog sloja *)
Uzdužno savijanje ruba lima naviše
Valovitost ruba
Ravnina pokrovnih slojeva:
ravnožlijebasto
Pomjerljiva mjera *)
Okomitost
Poprečna ispupčenost
*) Tolerancija širine za obje stranice lima smije iznositi maksimalno 2 mm.*) Tolerancije ovise o proizvodu te se moraju uzeti iz dotičnih odobrenja.Daljnje dopuštene tolerancije ovise o proizvodu i sastavni su dio dotičnih odobrenja.
Kriterij Oznaka Tolerantna mjera [mm] Slika Izvor
sukl. Tablici 2:normalne granične mjere
gornje granične mjere: punodonje granične mjere: pola
vezano za položaj:vezano za duljinu:vezano za pomijeranje:
±2 na 500 mm mjerne duljine
Međuvrijednosti se smiju interpolirati
Duljina valovitosti
Visina valovitosti
Zidni element:Krovni element:
Pokrovni sloj ravan:Pokrovni sloj h ≤ 10:Pokrovni sloj h > 10:
Zahtjevano u Odobrenju
Odobrenje
Odobrenje
Odobrenje
Odobrenje
OdobrenjeOdobrenje
- 10 -
Zatvaranje panela:
Zatvaranje panela manje debljine provodi se vij anim spajanjem. Kod debljih panela
to nije mogu e zbog vlastite stabilnosti. Paneli se nakon odre enog vremena
„rasporede“ te je zbog toga nakon cca. dvije godine potrebno ponovno pritezanje
vijaka!
Slika 1.13: Primjeri presjeka pokrovnih slojeva /2/
Slika 1.16: Uzdužno savijanje ruba lima na više, Valovitost ruba /2/
Slika 1.14: Presjek sendvič elemenata /2/ Slika 1.17: Okomitost /2/
Slika 1.18: Poprečno ispupčenje
Slika 1.19: Ravnina pokrovnog sloja/2/Slika 1.15: Duljina elementa
Linije
Utori-Žlijebovi
Mikrolinije
Ravno
Trapezno profiliranje
Valovitost
]
žlije
bast
o
- 11 -
3. Nijanse boja prema RAL sustavu Ima li isporu eni konstrukcijski element željenu nijansu boje prema RAL sustavu, ili
nema. U praksi esto dolazi do prepirke na ovu temu.
Originalne registarske karte izdane od strane RAL „Deutsches Institut für
Gütesicherung und Kennzeichnung“ pokazuju boju koja pripada uz odre eni broj te bi
ista trebala biti temelj za usporedbu. Budu i da se RAL – boje koriste ne samo od
strane pojedinaca nego i u svaku svrhu, RAL ne može preuzeti kontrolu nad
proizvodima koji se proizvode prema RAL – predlošku boja. Zbog toga RAL ne
navodi toleranciju na boju, budu i da ona podliježe razli itim uvjetima ovisno o
branši.
Posebice kod naknadnih isporuka može zbog primjene novih limenih svitaka do i do
razlika u boji. Razlike nisu razlog za reklamaciju, bez obzir u kojoj mjeri su nastupile.
RAL ne navodi tolerancije! Naru ite eventualno jednu ili više rezervnih plo a kod
Vaše prve narudžbe.
4. Prema kojim kriterijima se paneli naru uju kod isporu itelja:Svaki konstrukcijski materijal i element ima vlastito podru je primjene. Što prije
svega treba provjeriti:
4.1 Što krajnji kupac namjerava raditi u i sa gra evinom?
Ho e li stalno vladati visoke ili niske temperature u unutrašnjosti hale zbog
proizvodnih procesa, ho e li kupac skladištiti mokre, isparavaju e medije?
Pri visokim, ali i pri niskim temperaturama pripazite na rosište i primijenite
odgovaraju u debljinu panela. Debljina ni u kojem slu aju ne smije biti pretanka, jer
e ina e nastupiti problemi s kondenziranom vodom u unutrašnjosti hale. Isto se
naravno odnosi i na gradnju hladnja a ili hladnja a za duboko zamrzavanje.
Hale obložene sendvi panelima u pravilu su kod pravilne montaže vrlo nepropusne na
zrak. Kad uvidite da se mora ra unati s visokom vlagom u zraku ( > 50%), tada
upozorite investitora u skladu s obvezom za davanjem uputa i upozorenja (AbGb i ON
B 2110). Eventualno se treba ugraditi ventilacija. Podru je hale potrebno je opremiti
postrojenjem za sušenje zraka.
- 12 -
4.2 Nagib krova:
Preporu ivo je ne prelaziti sljede e nagibe krova:
o Krovovi bez popre nog spoja i bez krovnih proboja:
Najmanje 3° 5,2%
o Krovovi sa popre nim spojem i krovnim probojima:
Najmanje 5° 8,6%
U praksi se esto govori o % krovnog nagiba, no pri tome se misli na kutni stupanj.
Molimo pripazite na to, jer se ne radi o istom.
4.3 Dosjedne širine panela (sukladno odobrenju ovlaštene institucije)
Me udosjedanje: 60 mm (jednako ili više od 60mm)
Krajnje dosjedanje: 40 mm (jednako ili više od 40mm)
4.4 Izbor panela:
Na tržištu su za fasade dostupni tzv. zidni i fasadni paneli. Pored cjenovne razlike
postoji razlika i u tome da se zidni paneli pri vrš uju vijkom vidljivo kroz panel, dok
se fasadni paneli pri vrš uju vijkom skriveno u pregibu. Vijci na zidnim panelima
kasnije se vide na fasadi. esto se zbog pritiska vijka vide udubljenja na površini
fasade. Ovdje koristite isklju ivo vijke sa zaštitnim navojem. Kod fasadnih panela s
izolacijskom jezgrom od mineralne vune preporu a se uporaba komora za raspodjelu
pritiska u podru ju dosjedanja.
Preporu ivo je o ovome upoznati investitora prije sklapanja ugovora te mu eventualno
ponuditi fasadne panele s nevidljivim pri vrš enjem. Mislite na Vašu obvezu
upozoravanja i davanja uputa!
4.5 Izbor debljine panela:
Kako bi se od samog po etka izbjegli problemi vrlo je bitan ispravan izbor debljine
panela. Debljina izolacijske jezgre ima bitan utjecaj na U-vrijednost (toplinska
izolacija) i na nosivost elemenata u pogledu na optere enje vjetrom na fasadama (ON
B 4014-1) i optere enje snijegom, u kombinaciji s optere enjem vjetrom na krovovima
(ON B 1991-1-3). Mogu a optere enja možete na i u dijagramima nosivosti od
proizvo a a. Pripazite na najmanju širinu polaganja u podru ju zra nog zapora na
zidovima, kao i na grede. Preporu ivo je da iz preventivnih razloga gra evinski fizi ar
- 13 -
izradi prora un stanja rosišta. Ovdje su mjerodavne vanjske i unutrašnje temperature,
površine i -vrijednosti (lambda). -vrijednost možete dobiti od prozvo a a panela.
4.6 Duljina:
Proizvodnja vrlo dugih panela (do 18,00m i više) mogu a je na modernim
kontinuiranim postrojenjima. Zarezivanje se provodi sukladno popisu dijelova pomo u
prate e pile (lebde a pila) na kraju reakcijskog dijela. Mnogi proizvo a i zara unavaju
dodatak na manju duljinu. To je zbog toga što se lebde a pila nakon provedenog reza
vra a u prvobitni položaj, dok se proizvodnja dalje odvija kontinuirano. Kad su duljine
komada toliko kratke da pila nema dovoljno vremena za vra anje u prvobitni položaj,
tada se paneli moraju rezati ru no. Nije preporu iva montaža predugih panela i to iz
dva razloga:
Opasnost od ošte enja pri transportu i montaži zbog problemati nog rukovanja.
promjene duljine zbog dilatacije. Zbog vij anog pri vrš ivanja sa zra nim zaporima i krovnim gredama, paneli takve duljine se pri vrš uju stezaljkom. Pri promjeni temperature mijenja se i duljina panela, pa što je ista dulja to je ve arazlika u duljinama (takozvana Delta – T [ -T]). Uz to još izme u vanjskog i unutrašnjeg lima dolazi do bimetalskog efekta, zbog razli itih razlika u duljinama zbog temepraturnih razlika (veliki utjecaj na to ima vanjska boja panela). Kao posljedica toga mogu nastajati neugodni šumovi u unutrašnjosti hale, kao i problemi s nepropusnoš u te sa dogra enim konstrukcijskim elementima (kantirani dijelovi,...) zbog velikih pomijeranja.
U pogledu izbjegavanja bilo kakvih naknadnih reklamacija najbolje je u podru ju
krova ugraditi popre ne spojeve sukladno smjernicama o polaganju, a kod
horizontalnog polaganja zidnih ili fasadnih panela ugraditi spoj u odgovaraju im
razmacima.
Toplinska struja φ stalno prolazi unutar materijala od najveće do najmanje temperature.Koeficient prolaza topline k uvažava pored toplinske vodl-jivosti nekog građevnog elementa i otpore prijelaza topline na graničnim površinama građevnih elemenata.φ Toplinska struja Δt, Δθ Temperaturna razlikaλ Toplinska vodljivost s Debljina građevnog elementaκ Koeficient prolaza topline A Površina građevnog elementa
Toplinska struja kod provođenja topline
Toplinska struja kod prolaza toplinePrimjer:
Staklo s toplinskom zaštitom,
- 14 -
4.7 Boja:
Bimetalni efekt:
Tamne boje neznatno reflektiraju i bitno ja e primaju temperature za razliku od
svijetlih ili bijelih panela. Razlike u temperaturama na površini izme u kobal plave
i bijele ljeti iznose oko 30°C. PUR-pjena stvara me usloj izme u unutrašnjeg i
vanjskog lima. Njena uloga je izme u ostalog primanje i izjedna avanje razli itih
izmjena duljina oba lima zbog razli itih temperatura u unutrašnjosti hale i vani. Pri
unutrašnjoj temperaturi hale od 30°C i kod antracitsive vanjske površine krova ili
zidova temperaturna razlika iznosi barem 46°C. Vanjski lim zbog toplinskog
rastezanja postaje dulji od unutrašnjeg zbog ega dolazi do deformiranja.
Boje se dijele u tri grupe, ovisno o vrijednosti svjetlo e (HW) i maks. temperature
na površini.
Ausbesserungen von Kratzern in der Oberfläche:
Grupa boje I Grupa boje II Grupa boje III
RAL Nijasna HW °C RAL Nijansa HW °C RAL Nijansa HW °C 9010 isto bijela 90 52 1001 bež 68 57 2002 crvena naran a 37 67 9001 krem bijela 84 53 1002 pješ anožuta 67 57 6010 trava zelena 37 67 1013 biserno
bijela 85 54 7038 ahatsiva 67 57 8025 blijedo sme a 34 68
1015 svijetla slonova kost
82 54 7032 kamenosiva 67 57 8004 bakreno sme a 33 69
9002 sivobijela 83 54 9006 bijeli aluminij 66 57 5007 brilijant plava 33 69 1018 cinkžuta 80 54 1007 kromirano žuta 57 59 6001 smaragdno
zelena 32 70
1016 zelenkastožuta
78 55 1024 oker žuta 57 59 9000 vatreno crvena 31 70
7035 svjetlosiva 75 55 2003 pastelno naran asta
55 60 6002 liš e zelena 29 71
6021 blijedozelena 55 60 3002 karmin crvena 28 71 1020 maslinasto žuta 53 61 6003 maslinasto
zelena 28 71
7001 srebno siva 52 61 3009 oksid crvena 28 71 2000 žutonaran asta 51 61 5009 azurno plava 28 71 6018 žutozelena 50 62 7015 schiefer siva 28 71 7002 maslinasto
zelena 44 64 8007 srna sme a 27 72
6011 rezeda zelena 43 64 7013 sme esiva 27 72 5012 svijetloplava 43 64 5010 encijan plava 22 75 2004 isto
naran asta 43 64 8011 orah sme a 22 75
8003 naran asto sme a
40 65 6005 mahovina zelena
21 76
2001 crveno naran asta
40 65 7016 antracit siva 21 76
3004 purpurno crvena
20 76
5002 ultramarin plava
20 76
8014 crvenosme a 19 77 8016 mahagonij
sme a18 78
6008 sme e zelena 16 79 5013 kobalt plava 15 80
- 15 -
Popravci ogrebotina na površini:
Neznatna ošte enja nastala prilikom transporta ili montaže na premazanoj površini
mogu se popraviti pomo u kista (kista za vodene boje). Pripazite pri tome da
kupite boju koja se može preraditi u jednom sloju na pocin anoj podlozi te da ima
istu RAL-nijansu boje kao panel. Popravci na metalik površinama su teški, kao
npr.: bijeli aluminij RAL 9006. Mikro estice umješane u smolu reflektiraju svjetlo
iz razli itih kuteva, zbog ega nastaje taj efekt. Ovdje je mogu nost popravaka
naravno teška.
4.8 Nanošenje sloja:
Paneli su Vam dostupni u razli itim površinskim slojevima. Kao korisnik morate
odrediti odgovaraju i sloj za objekt na kojemu radite:
Vrsta sloja Debljina Primjena Svojstvo Cijena
poliester 25 m izvana/iznutra dobra otpornost na UV standardna
tanki poliester 15 m iznutra manja otpornost na UV standardna
PVC-folija 150 m unutr. strana nije otporno na UV doplata
PVDF 25 m izvana ne posvijetli brzo doplata
TTHD 60 m izvana hrapava podru ja primjene doplata
Plastisol 100,150,200 m iznutra nije otporno na UV doplata
Pažnja:
Folijom presvu eni sendvi elementi moraju se skladištiti u unutrašnjosti hale
zašti eno od UV i nepokriveni!
4.9 Vertikalno ili horizontalno polaganje zidnih panela:
Zidni i fasadni paneli mogu se polagati vertikalno i horizontalno. Molimo u oba
slu aju poštujte tablicu razmaka me u potpornjima i ÖNORM B 4014 – 1
(optere enja vjetrom). Za grubu procjenu možete ovisno o visinskom položaju i
obliku terena uzeti orijentacijsku vrijednost od cca. 650 N (0,65 kN) / m² .
- 16 -
4.10 Optere enje snijegom i vjetrom:
U skladu s ÖNORM B 1991-1-3 (do 01.01.2006. ÖNORM B 4013) treba se
provesti ispitivanje mjesta gra evine na optere enje snijegom te izabrati
odgovaraju i panel u tablici proizvo a a. Vlastita težina panela mora se dodati
ispitanom optere enju snijegom! U ve ini tablica postoji razlika izme u nosivih
sustava s jednim, dva ili više polja. Pri tome je nosa s jednim poljem naravno
bitno nepovoljniji u stati kom smislu, nego što je to slu aj kod nosivih sustava s
više polja. Razmak izme u krovnih greda i zra nih zapuha na zidovima tako er
proizlazi iz popisa proizvo a a. Kratko re eno, potrebno je ispitati optimalno
rješenje. To je stvar investitora.
Nosa s jednim poljem: Nosa s dva polja:
Optere enje površine „q“ Optere enje površine „q“
A B A B C
Primjer tablice nosivosti:
lmax : Razmak potpora amin: Najmanja širina postavljanja Redak 1: maks. razmak potpora bez ograni enja progiba Redak 2: maks. razmak potpora s ograni enjem progiba od l/150. Mjere u cm.
Razmak potpora „l“ Razmak potpora „l2“Razmak potpora „l1“
teži
na (
kg/m
2 )
jedn
o po
ljedv
a po
ljatr
i pol
jaca
nti-
leve
rpre
-pust
- 17 -
4.11 Drvene i metalne grede:
Iskustvo je pokazalo da se vijci u drvetu tijekom prvog vremenskog perioda
otpuste. Stoga morate nakon cca. dvije godine ponovno zateknuti vijke na
cjelokupnoj površini krova. Kod postavljanja na drvo preporu ivo je prethodno
bušenje. Vlakna drveta se unište, pa se vijak ne može otpustiti tako lako. Kod
metalnih greda vijak je stabilan. Unato tome preporu ena je provjera zbog
polaganja panela.
4.12 Smjer vjetra:
Pokrivanje se uvijek treba provoditi suprotno od smjera vjetra. Stoga je potrebno
upitati investitora o glavnom smjeru vjetra na predmetnom mjestu.
Pribavite si unaprijed pismenu potvrdu o tome od Vašeg nalogodavca. To je vrlo
bitno za izradu nacrta polaganja i eventualnih rezova na panelu u podru ju krova!
Na sljede oj stranici nalazi se slikovni prikaz na koji na in trebate postupati pri
savjetodavnom razgovoru s kupcem te u nastavku pri narudžbi panela kod
proizvo a a.
Gornji slikovni prikaz je primjer. Upitajte Vašeg isporu itelja za njihov sustav
prikaza slobodnog reza.
Način izrezivanja (pogled sa strehe):
Izrezivanje - lijevo Izrezivanje - desno
- 18 -
Navesti nagib u stupnjevimaKod poprečnih spojeva, proboja ili prozirnih elemenata najmanji nagib 6° (10%).
Tip LIJEVOSljemeni profil
Tip DESNO
Oblaganje sljemena
Rezovi
LIJEVO DESNO
SMJER VJETRA
Smje
r po
laga
nja
s lij
eva
na d
esno
Smje
r po
laga
nja
Smje
r po
laga
nja
s de
sna
na li
jevo
Smje
r po
laga
nja
4.13 Popis dijelova:
Izradite popis dijelova koji je u skladu s nacrtima postavljanja te u kojemu su
navedeni brojevi pozicija. Na taj na in se jednostavnije provodi raspore ivanje i
optimiziraju radni procesi.
Razmislite o doplati na manje duljine reza u radionicama proizvo a a. Razmislite
o mudrijoj mogu nosti spajanja više kratkih duljina, radi uštede. U tom slu aju
morate rezati na gradilištu.
Pažnja: Kod slobodnih rezova moraju stranice navoditi smjer Desno ili Lijevo.
Detaljnije pogledajte u katalogu proizvo a a.
- 19 -
Formular za narudžbu panela može izgledati na sljede i na in:
POPIS DIJELOVA Br. narudžbe:
PU-PANEEL paneli
fire-protection panel
ZP (ZID)
ZP-F (ZID)
FP (FASADA)
FP-F (FASADA)
KP (KROV)
KP-F (KROV)
debljina jezgre (izolacija):POKROVNI SLOJEVI:
IZNUTRA
IZVANA
RAL BOJE PROFIL OSTALO
REZ ZA RAZDVAJANJE:
IZREZIVANJE:
LIJEVO
LIJEVO
DESNO
DESNO
*...Izrezivanje kod KP po izboru – kod KP-F obvezno!
m2 ukupno
kom.DULJINA
[cm]m2 OPASKA ( npr. osovina/fronta/poz.)
- 20 -
5. Provjerite prije po etka radova:
Kao poduze e koje vrši polaganje obvezni ste (ON B 2110), preuzeti obveze
udruženja (Obveza za provjerom i upozoravanjem). Ukoliko utvrdite da e
nanošenje panela kasnije dovesti do problema, tada ste obvezni za davanjem uputa
i upozorenja!
Upozoravajte uvijek pismenim putem pored telefaksa ili e-maila obavezno i
preporu enim dopisom radi kasnijeg priznavanja dokaza.
Izvadak iz ÖNORM B 2110:
5.1 Izmjerite kuteve krovnih površina:
Prije no što zapo nete s montažom panela, izmjerite kuteve krovnih površina te
pomo u špage u boji ozna ite kontrolne to ke u odgovaraju im razmacima.
Projerite okomitost doljnje konstrukcije izra ene od strane prethodnog poduze a, u
protivnom mogu nastupiti ozbiljni problemi zbog premiještanja plo a pri
polaganju panela. Vi ste obvezni upozoravati i davati upute, stoga ne kre ite s
radovima prije nego što podrobno i bez odga anja razjasnite situaciju s
investitorom ili Vašim nalogodavcem.
Izvadak iz ÖNORM B 2110:
5.9 Obveza provjere i upozorenja5.9.1 Izvođač je obvezan što prije provjeriti kod naručitelja(1) izvedbenu dokumentaciju stavljenu na raspolaganje(2) priopćene upute(3) dostavljene materijale(4) pružene prethodne usluge provedene od strane drugih naručiteljevih izvođača
te naručitelju neodgodivo pismeno priopćiti, na temelju svog pretpostavljenog stručnog znanja, prepoznatljive nedostatke kao i utemeljene sumnje protiv predviđenog načina izvedbe.
5.9.2 Izvođač se prije početka pružanja svojih usluga mora, prema obvezi po dužnosti, pažljivo uvjeriti u uredno stanje eventualno ranije dovršenih usluga. Prije samog početka radova izvođač treba naručitelju pismeno priopćiti prepoznatljive nedostatke koji po njegovom mišljenju mogu imati nepovoljan utjecaj na zahtjevane značajke onih usluga koje on mora pružiti.
5.9.3 Nedostaci za čije su prepoznavanje potrebne opsežne, tehnički zahtjevne ili skupe analize ili uključivanje vanjskih stručnih suradnika, ne vrijede kao prepoznatljive u smislu 5.9.1. Ukoliko izvođač mora pretpostaviti da naručitelju ne mo-raju biti poznate okolnosti koje vode do takvih analiza, mora o tome naručitelja neogodivo pismeno obavijestiti.
5.9.4 Unutar nekog pretpostavljenog roka izvođač treba po mogućnosti predložiti upute ili prijedloge za otklanjanje ili popravak nedostataka. Naručitelj treba pravovremeno priopćiti svoju odluku.
5.9.5 Ukoliko izvođač zanemari davanje priopćenja ili naručitelj ne donese odluku, svaki od njih je odgovoran za poslje-dice vlastitog propusta. Ukoliko naručitelj ne povede računa o utemeljenim sumnjama, a nastanu štete koje se pripisuju ukazanim nedostacima, tada je izvođač oslobođen odgovornosti i pružanja jamstva za nastale štete.
- 21 -
5.2 Provjerite podkonstrukcije i grede
Vi ne morate provoditi podrobno ispitivanje. To tako er nije predvi eno u
normama (ÖNORM B 2221). Vaše radno iskustvo Vam govori je li po osje aju
takva vrsta konstrukcijskih dijelova ispravno dimenzionirana i prije svega dovoljno
pri vrš ena!
Provjerite ravninu i pravocrtnost tih za Vas iznimno bitnih granica predaje!
Prije svega uvjerite se na gredama koje su Vam predane o ispravnim širinama
postavljanja. Možete ih ina e prona i u katalogu ili se konzultirajte kod
proizvo a a panela.
Ovakve grede nisu primjerene za polaganje sendvi panela.
iskrivljenost progib zavaljanost debla
5.3 Provjerite ravninu zidova i krovnih površina
Kod panela se radi o stabilnim konstrukcijskim elementima. Sasvim suprotno od
trapezastih limova, sendvi paneli ne mogu dugotrajno prenositi torzicijske sile.
Donja konstrukcija mora biti dobro pripremljena da ništa ne stoji na putu
nesmetanoj montaži elemenata. Ukoliko se paneli moraju montirati pomo u vijaka
na loše pripremljenu podkonstrukciju, tada e taj nedostatak sigurno biti
prepoznatljiv kod letimi nog prelaska svjetla (refleksija i sjena od savijanja
panela), a investitor ima razloga za reklamacijom.
5.4 Razmak izme u greda i njihova visina
Provjerite prije radova polaganja razmak izme u greda i još jednom usporedite s
tablicama optere enja proizvo a a panela.
Nadalje provjerite je li omogu en slobodan progib svih krovnih panela. Kod ve ih
razmaka izme u greda grede ne smiju biti postavljene na gornju stranu usko s
gornjim bridom glavnih krovnih greda, ve moraju biti višlje montirane, barem za
- 22 -
mjeru dozvoljenog progiba panela plus sigurnosni razmak. Konstrukcijski
elementi, kao i naši predmetni paneli, smiju imati progib u mjeri od L / 150, pri
emu L predstavlja razmak izme u greda. Kod ve eg razmaka izme u greda, kao
npr.: pri razmaku od 3.500mm progib iznosi preko 23mm!!!
Lijevo vidite fatalnu grešku, gdje su se grede s gornje strane postavile usko s gornjim bridom glavnih krovnih greda. Panel koji leži na glavnoj krovnoj gredi blokiran je u svom progibu. Nepropusnost u uzdužnom spoju nije omogu ena, te dolazi do prokišnjavanja i prije svega do stvaranja kondenzirane vode, jer simetrija spojeva nije ispravna. Brtvilo ne dosjeda. Kapljice kondenzirane vode su vidljive!
5.5 Na kakvoj podlozi pri vrš ujete panele?
Pravilan izbor pri vrsnih sredstava vrlo je bitan. U svakom slu aju pripazite na
zatezne vrijednosti vijaka i zatika. Podatke možete prona i u razli itim tablicama
za pri vrsnu tehniku ili po konzultaciji s Vašim isporu iteljima. Za eli ne grede
potrebni su Vam samonarezni vijci za gradnju krova, za drvo e biti dovoljni takvi
bez bušnog vrha. Primjena takvih s bušnim vrhom je dozvoljena. Op e pravilo
govori da je za drvo neophodna najmanja dubina navoja od 60mm. Bušni vrh se ne
ura unava. Kod elika pripazite na debljinu materijala koji se buši zbog duljine
bušnog vrha. Kod zidnih panela primjenjuju se vijci sa zaštitnim navojem. Za
svaki vijak postoji najmanje debljine koje možete dobiti od Vašeg proizvo a a.
Molimo uzmite ovo u obzir.
- 23 -
6. Montaža6.1 Zaštitne mjere posloprimca:
Pridržavajte se stalno radno pravnih zaštitnih odredbi. Kod AUVA (Allgemeine
Unfallverhütungsanstalt) možete dobiti brošuru tiskanicu s uputama 222 i
besplatne informacije). www.auva.at
Zaštitna mreža kod polaganja krovnih panela (od 5,00m visine pada) Zaštitna skela sa zaštitnom mrežom u podru ju krova i radnih mjesta. Stabilne skele i radne platforme za montažu zidnih panela.
6.2 Nacrt polaganja:
Prije po etka radova potrebno je uzeti nacrt polaganja zajedno s popisom dijelova
kako biste mogli pogledati sve potrebne detalje i položaje panela. Nakon toga se
paketi panela raspore uju na gradilištu. Uvažavajte smjer polaganja kako ga je
zamislio projektant. Ne mjenjajte smjer polaganja panela na jednoj te istoj fasadi.
Kod letimi nog prelaska svjetla fuge nisu jednake.
6.3 Smjer vjetra:
Provodite polaganje panela uvijek suprotno od smjera vjetra.. Preklapanje u
podru ju uzdužnog spoja stvara zaštitu od prodiranja kiše.
6.4 Pri vrsni materijali:
6.4.1 Krovni paneli:
Pri vrstite panele isklju ivo preko povišenih žlijebova, a nikada u vodohodnoj
razini. Koristite uvijek originalne kalote za pri vrš ivanje od proizvo a a panela
ili stru nog trgovca. Iste raspore uju privla nu silu vijka na ve oj površini za
razliku od brtvene plo ice. Zbog prilago enog oblika nije mogu e bo no ugibanje
lima u podru ju povišenih žlijebova pri uobi ajenom poteznom momentu. Nadalje,
brtvljenje protiv prodiranja vode s brtvama proizvedenim od neoprena unutar
kalote bitno je bolje, nego samo s Dm 16mm brtvenom plo icom.
- 24 -
Pri vrš ivanje se ne smije provoditi kao što je prikazano na fotografiji. Preko sile tla enja vijka profil se deformirao. Sada više nema stabilnosti, a kao posljedica toga je prokišnjavanje.
Presjek lijevo prikazuje pravilno pri vrš ivanje krovnog panela uz primjenu kalote.
Tvrtka EJOT® nudi u svom
asortimanu ure aj za testiranje
vakuma za utvr ivanje nepropusnosti
na vij anim i zakovi nim spojevima
na krovu i zidu.
Kalota
Sastav-spoj cca. 2 mm ± 2 mm
- 25 -
Duž uzdužnih spojeva neophodna je ugradnja samoljepljivih brtvenih traka od
neoprena (ili sl.).
Broj vijaka:
Krov:
ÖNORM B 4014-1 izme u ostalog daje obavijest o optere enju vjetrom na rubnim
podru jima krovne površine.
Mjera visine gra evine „h“ polaže se u horizontalnu projekciju. Sada je definirana
dubina zona s ja im optere enjem. Duž radnog mjesta vrijedi ista mjera. Unutar
tog podru ja potrebno je obratiti posebnu pozornost na intezitet pri vrš ivanja
panela. Mora se zategnuti vijkom svaki povišeni žlijeb. Unutar preostalih polja s
manjim optere enjem pri vrš uje se vijkom svaki drugi žlijeb, alternativno s
paralelnom gredom. U podru ju sljemena se ponovno mora zategnuti vijkom svaki
žlijeb.
Zid:
Kod primjene stezaljki za raspodjelu optere enja od debljeg eli nog lima u
uobi ajenom slu aju je primjena jednog vijka po veznoj to ki dostatna zbog dobre
raspodjele sile tla enja. Bez takvih plo a nije dostatan jedan vijak po veznoj to ki
zbog male površine brtvenih plo ica te se moraju postaviti dva vijka. Na rubu je
dostatan jedan vijak zbog prepolovljenog optere enja. Zatezno optere enje može
se izra unati te u skladu s tim definirati broj vijaka. Pripazite i na relativno tanak
uz vjetar uz vjetar niz vjetar
- 26 -
lim i njegovu vrijednost habanja. Zbog toga dva vijka predstavljaju bitno
poboljšanje pri pri vrš ivanju.
6.4.2 Zidni paneli:
Oni nemaju skriveno pri vrš enje te se pri vrš uju kroz panel pomo u dostatno
duga kih vijaka. Glave vijaka se kasnije vide na gotovim fasadama. Koristite
isklju ivo vijke sa potpornim navojima i odgovaraju e velike plo ice s brtvom od
neoprena. Koristite isklju ivo vijke s brtvenim plo icama i EPDM– brtve. potporni navoj
Spoj zidnih panela bi trebalo izvesti kao što je prikazano na lijevoj fotografiji. Potrebno je pripaziti na to no prijanjanje panela te koristiti vijke s potpornim navojem.
6.4.3 Fasadni paneli:
Oni se pri vrš uju u posebno oblikovanom pregibu. Na taj na in sljede i panel
prekriva vij ano mjesto. Broj vijaka se ovisno o projektu izra unava od strane
proizvo a a vijaka. Pri montaži posebice pripazite da paneli to no dosjedaju jedan
na drugi, ina e dolazi do neželjenih raspora koji narušavaju opti ki dojam.
Na gornjoj slici vidite pravilno oblikovanje fasadnih panela. Bitno je da paneli maksimalno dosjedaju jedan na drugi. Samo na taj na in je zajam eno da zbog sile tla enja brtve spoj bude nepropusan na vjetar te da se izbjegne stvaranje kondenzirane vode.
6.4.4 Koji materijal vijaka:
U ponudi su spojna sredstva od elika s pocin anom površinom, kao i od
plemenitog elika. Pocin ani vijci mogu se naru iti i s kapicama u razli itim RAL
- 27 -
– nijansama boja. Prilikom narudžbe spojnih sredstava pripazite na zahtjeve iz
natje aja! Doti na trgova ka poduze a nude vezano za ovu temu besprijekorno
savjetovanje. Pripazite uvijek na pravilan potezni moment i uvijek ga imajte u vidu
tijekom radova polaganja. Potezni moment možete podesiti kod ve ine eletri nih
ru nih vij anih strojeva.
Ako je vjerojatno da e u objektu vladati pare koje sadrže klor (zatvoreni
bazeni,...), pare od lužina ili neka druga isparavanja kemikalija, tada je potrebno
svakako koristiti vijke od plemenitog elika Ima ih u kvaliteti 1.4301 (A 2) i
1.4571 (A 4). Morate to uzeti u obzir prilikom Vaše kalkulacije. Vijci od
plemenitog elika su otprilike dvostruko skuplji od pocin anih vijaka. Savjetujte se
sa svojim stru nim savjetnikom za vijke o tome koji tip vijaka je potreban upravo
za Vaše podru je primjene. Vijci kvalitete A 4 teško se mogu nabaviti i zahtjevaju
dulji rok isporuke. U na elu se prednost daje vijcima od plemenitog metala.
6.5 Pri vrš ivanje na donju konstrukciju:
Vrsta i duljina vijaka za pri vrš ivanje na donju konstrukciju odre uje se prema
pripadaju im zahtjevima. Najmanji promjer je 6,3mm.
Kod krovnih panela koristite odgovaraju e kalote s ugra enom neoprenskom
brtvom i vijcima odgovaraju e duljine s brtvenim plo icama i EPDM – brtvom.
Izbjegavajte zatezanje vijcima u donjem žlijebu panela. Taj žlijeb je istovremeno i
vodovodna razina. Eventualno nedovoljno pritegnuti vijci ili nestabilnosti na
donjoj konstrukciji vode do propusnosti. Ukoliko se glava vijka nalazi na
povišenom žlijebu, tada to mjesto nije stalno izloženo tolikim koli inama vode kao
na donjem žlijebu.
6.6 Uzdužni spojevi:
Za ovo postoje samonarezni vijci s reduciranim bušnim vrhom i brtvenom
plo icom od EPDM. Razmak izme u vijaka trebao bi iznositi cca. 300 do 400mm.
6.7 Neuspjele bušotine (vijci za popravak):
Ponekad se zbog greške u montaži doga aju neuspjele bušotine. One se mogu
zatvoriti pomo u tzv. vijaka za popravak. Radi se o vijcima debljeg promjera
jezgre i velikih brtvenih plo ica s EPDM – brtvom (npr.: Ejot JB 3 – 7,2 x 19 – E
22).
- 28 -
6.8 Zaštitni dijelovi:
Propisano je da se za osoblje održavanja krovne površine pribave primjerene
mogu nosti zakva enja. esto se pri vrš uju tzv. zaštitni dijelovi na nosivu
konstrukciju te se provuku kroz krovnu razinu. Na zaštitne dijelove se kasnije
pri vrsti eli na sajla, na koju se radnik zakva i sa svojim sigurnosnim alatom.
Ukoliko morate uvrstiti takve zaštitne dijelove u krovnu površinu, pripazite na
toplinski most i uvažite Vašu obvezu za davanjem upozorenja i uputa! Zaštitne
dijelove nikada ne pri vrš ujte na sendvi panel. Sile koje pri tome nastaju
prevelike su.
6.9 Proboji krova (npr. Dektite ®):
Najbolje koristite gotove cijevne manšete. Pripazite u takvim slu ajevima da
proturne metalne cijevi eventualno predstavljaju toplinski most. Eventualno
upotrijebite Vašu obvezu upozoravanja i davanja uputa!
podupiranje opterećenja preko dva fleksibilna žlijeba
velika površina
uloženi aluminijski okvir
lako uočljiva veličina cijevi
fleksibilni konički kolčak
nizak profil
poboljšana vodonepropusnost
konus bez navoja
- 29 -
6.10 Bimetalni efekt:
Vanjski kao i unutrašnji limovi sendvi panela izloženi su velikim temperaturnim
razlikama te su podložni razli itim duljinskim rastezanjem (dilatacijama). Kod
nedovoljnog pri vrš enja panela to može imati fatalne posljedice. Bimetalni efekt
se bitno poja ava kad je vanjska boja tamna. Pripazite na podjelu po grupama boja
(1 do 3). Savijanja panela izme u pri vrsnih to aka sasvim su uobi ajena. Kod
panela se postupa s tolerancijom savijanja od l/150, što zna i da je pri razmaku
osovine od 6m savijanje do 4cm sasvim uobi ajeno.
6.11 Pucketavi šumovi:
Do pucketavih šumova dolazi zbog temperaturnih razlika (šumovi pokretanja) u
unutrašnjosti gra evine. Takvi šumovi u manjem obimu su uobi ajeni te nisu
povod reklamacijama. To na kvantifikacija tolerantnih polja za to ne postoji.
6.12 Radovi asfaltiranja pri zatvorenoj hali:
Bitumenski asfalt kao i lijevani asfalt u pravilu se ugra uje s temperaturom od
160° celzijevih. Pripazite posebice ljeti da svi prozori i vrata ostanu otvoreni i
nakon okon anja radova asfaltiranja sve dok se medij potpuno ne ohladi. U
suprotnom temperatura se održi ispod krovnih panela. Može do i do stvaranja
nabora na donjim stranicama panela zbog toga što je blokiran unutrašnji lim (donji
remen) izme u pri vrš enja na gredama u rastezanju! Takvo djelovanje ve se
Montaža:
1. Dektite ® prilagoditi cijevi 2. Dektite ® prilagoditi profil-nom limu i označiti
3. Nanijeti brtvenu masu
4. Dektite ® prilagoditi profil-nom limu točno po obliku
5. Dektite ® s EJOT COLOR-DRIL® samonareznim vijkom pričvrstiti Bulbtite zakovice.
- 30 -
moglo vidjeti na razli itim gradilištima. Time se doduše ne ograni ava nosivost
panela, ali opti ki nedostatak svakako postoji.
7. Prerada
7.1 Skladištenje paketa panela:
Skladištite pakete panela uvijek u nagibu po duljini kako bi oborinska voda mogla
otjecati i istjecati. Dugoro nije skladištenje paketa panela na otvorenom zahtjava
prekrivanje platnenom ceradom (nikako plasti nom ceradom!). Platno omogu ava
brzo prozra ivanje paketa. Zaostala voda izme u elemenata mora se izbjegavati
pod svaku cijenu. ak i na površinski oplemenjenim limovima mogu u takvim
situacijama nastati trajne štete (mrlje, korozija)! Kako bi se izbjegla mjesta
pritiskanja, paketi se ne bi smjeli slagati jedan na drugi. Otvorene pakete potrebno
je osigurati od podizanja prilikom oluja (npr. pomo u pojasa, ili sl.).
Me uskladištenja na krovnoj konstrukciji dozvoljeno se iz stati kih razloga
provoditi samo preko veznih greda, a nikada u sredinu polja greda! Uskladite Vašu
namjeru s graditeljem konstrukcije vezano za vo enje izgradnje.
- 31 -
Kod dizalica koristite kutne štitnike ispod pojaseva za podizanje. Kod duljine
panela preko 8,00m potrebno je postaviti teretnu pre ku. Uvijek podižite po jedan
paket. Ukoliko istovarate pomo u vili ara, voza treba postupati vrlo oprezno.
Postavite vili ar što je mogu e dalje. Kod vrlo dugih panela postavite po potrebi
dva vili ara.
7.2 Polaganje krovnih panela:
Na tržištu postoje ure aji za dizanje s vakumskom pumpom kao i mehani ka
potporna sredstva, koji se koriste kao dodatak za dizalicu. Panele ni u kojem
slu aju nemojte podizati pomo u pojaseva a bez zašti enih rubova, jer se na taj
na in deformiraju i oštete pregibi. Pripazite na pravilan izbor potpornih to aka i
težišta panela kako bi zajam ili sigurno dizanje tereta. Nadalje pripazite na
optimalni razmak podiznih to aka, jer bi u protivnom panel mogao napuknuti.
Vakumski usisava i imaju gumeni tanjur koji sprje ava ošte enje lakirane
površine lima, kod mehani kih ure aja koristite primjerene zaštitne mjere.
Pripazite kod svakog panela na to no dosjedanje u podru ju spoja. Nakon
okon anog polaganja krova izravnavanje više nije mogu e! Kod neodgovaraju ih
oblikovanja spojeva može do i do difuzije vlage i kapanja kondenzirane vode.
Kod radova s opasnoš u od rušenja dijelova obvezno je nošenje zaštitne kacige! U
podru ju opasnosti ne smiju se zadržavati osobe! Na prilaziti ispod vise eg tereta!
- 32 -
7.3 Zaštitna folija:
Ve ina proizvo a a panela postavljaju pri kontinuiranoj proizvodnji samoljepljive
folije kao zaštitu za površinu limova. Odstranite tu zaštitnu foliju prije ili
neposredno poslije montaže. Ukoliko se folije dulje vrijeme izlože sun evim
zrakama, gotovo ih je nemogu e više odstraniti!
7.4 Polaganje zidnih i fasadnih panela:
Ukoliko nije mogu a ru na montaža, tada je i u ovom slu aju mogu a primjena
primjerenih potpornih sredstava za dizalice uz pridržavanje neophodnih
sigurnosnih mjera. Pripazite na zaštitu površine limova. Ošte enja se mogu vrlo
teško popraviti.
7.5 Radovi izrezivanja:
Op enito izbjegavajte primjenu kutnih brusilica! Oni stvaraju vru e iskre koje
se zapeku u nanesenom sloju površine lima te se više gotovo ne mogu odstraniti.
Posljedica togu su bezbrojne to ke hr e na površini panela. Zbog velike brzine
rezanja kutne brusilice raspore uju obrušeni predmet po velikoj površini.
Koristite ru ne kružne pile s listovima pile opremljenih tvrdim metalom ili
specijalno namijenjene pile s lancem. S površina odmah odstranite strugotine od
rezanja, jer one kod prve vlage nahr aju te uzrokuju jednaku štetu kao što je gore
opisano.
Hr ave mrlje nastale od strugotina bušenja ili brušenja kasnije se mogu vrlo teško odstraniti.
- 33 -
7.6 Bušenje:
Ukoliko se strugotine, koje nastaju od bušenja i zavrtanja takozvanih
samonareznih vijaka, odmah ne usisaju, na prevu enim površinama lima nastaju
mrlje od hr e.
7.7 Zakivanje obložnih limova:
U ukupnoj izradi fasadnih površina ne mogu se izbje i zakovice. Koristite za
izvana uvijek brtvene zakovice, a ne uobi ajene slijepe zakovice. Iskustvo
pokazuje da kod slijepih zakovica srednjero no do dugoro no nakon otpuštanja
zatika s urezom dolazi do prodiranja vode. Pripazite na izbor materijala jednake
kvalitete s obzirom na potencijalnu koroziju. Ne koristiti aluminijske zakovice za
eli ni lim i obratno! Na krovu se ne smiju zakivati obložni limovi. Za to je bolje
koristiti brtvene vijke.
7.8 Primjena trajno elasti nih brtvenih masa:
Priklju ci prevu enih limenih obloga gotovo se više ne proizvode bez trajno
elasti nih brtvenih masa, a esto su takve i zabranjene.
No unato tomu pripazite na izradu preciznih limarskih detalja te što je mogu e
manje posežite za trajno elasti nom brtvenom masom. Izradite spoj tako da trajno
elasti na brtvena masa bude zašti ena od UV- sun evog zra enja. Brtveni sastavi
vrijede kao sastavi za održavanje!
7.9 Primjena brtvenih traka:
Tako er je nemogu e odre i se korištenja brtvenih traka. Na stranici 36 nalazi se
tablica s razli itim tipovima dostupnim na tržištu. Na nacrtima konstrukcijskih
detalja sadržani su kodovi koji upu uju na pravi tip brtvene trake u tablici.
7.10 Ugradnja profila za punjenje i nazubljenih limova na krovu:
Kod zabata hala, poluzabata, proboja, obrubljivanja svjetlosnih kupola potrebna je
ugradnja takozvanih profila za punjenje za brtvljenje izme u samog panela i
odgovaraju eg priklju nog lima. Te dijelove možete dobiti kao pribor kod Vašeg
proizvo a a panela. Unato ugradnji takvih profila za punjenje potrebno je
uklopiti jedno u drugo kraj pokrovnog lima ispod obložnog lima. Slikovni prikaz
na sljede oj stranici prikazuje jedno takvo uklapanje jedno u drugo.
- 34 -
7.11 Primjena PUR – pjene u dozi:
Prije nanošenja obložnih limova potrebno je sastave ispuniti PUR-pjenom u dozi.
Pripazite PUR – pjena u dozi nije paronepropusna! Ukoliko trebate izgraditi
paronepropusnu halu tada je potrebno s unutrašnje i vanjske strane sastave
polijepiti butan trakom. Nakon toga se mogu nanijeti obložni limovi. Pripazite da
suvišna pjena ili kapljice pjene ne padnu na gotovu površinu panela. Takve mrlje
se kasnije teško mogu sasvim odstraniti.
svi kutevi ≈ 10 mm
- 35 -
Svo
jstv
a
Mat
erija
l
DIN
Tip
1Ty
pe
1ATy
pe
2Ty
pe
3Ty
pe
4Ty
pe
5Ty
pe
6Ty
pe
7
Gru
pa
op
tere
ćen
ja
Imp
regn
ant
akri
la-
tpo
limer
i
Op
rem
a
Grup
a gra
đevn
og m
ater
ijala
Ko
efic
ijen
t o
tpo
ra
difu
zije
vla
ge
Topli
nska
prov
odljiv
ost m
aks.
Po
sto
jan
ost
na
tem
per
atu
rum
in. z
ahtj
evP
rop
ust
ljivo
st
sast
ava
Nepr
opus
no na
kišn
e pad
aline
Po
sto
jan
ost
na
vrem
ensk
e p
rilik
e
Kom
patib
ilnos
t s
građ
evni
m m
ater
ijalo
m
Dim
enzi
je u
mm
min
. šir
ina
trak
e/m
aks.
širi
na s
asta
va
PUR
-pje
na
Da
jedn
ostr
ano
sam
olje
pljiv
o
mor
a bi
ti is
punj
eno
mor
a bi
ti is
punj
eno
mor
a bi
ti is
punj
eno
mor
a bi
ti is
punj
e-no
UV-
post
ojan
o,
even
t. al
ukaš
iran
o
mor
a bi
ti is
pun-
jeno
mor
a bi
ti is
pun-
jeno
mor
a bi
ti is
punj
eno
UV-
post
ojan
o,
even
t. al
ukaš
iran
om
ora
biti
ispu
njen
o
mus
t be
pre
sent
mor
a bi
ti pr
užen
o
Koč
nica
par
eK
očni
ca p
are
jedn
ostr
ano
sam
olje
pljiv
o,
odgo
đena
dek
om-
pres
ija
jedn
ostr
ano
sam
olje
pljiv
o,
even
t. je
dnos
tran
o al
ukaš
iran
o
jedn
ostr
ano
sam
olje
pljiv
o,
even
t. je
dnos
tran
o al
ukaš
iran
o
sam
olje
pljiv
oje
dnos
tran
o sa
mol
jepl
jivo
slije
di o
blik
dije
laje
dnos
tran
o sa
mol
-je
pljiv
o, p
rem
a D
IN
EN IS
O 3
386-
1 di
f. tv
rdoć
a na
10%
>25
0 kP
a, na
25%
>30
0 kP
a
Da
Da
nem
a za
htje
vane
ma
zaht
jeva
Da
nem
a za
htje
vane
ma
zaht
jeva
PUR
-pje
naPU
R-p
jena
otvo
reni
h st
anic
abu
tan
trak
ebi
tum
en/k
auču
k pl
astič
no
elas
tično
PUR
mek
a pj
ena,
otvo
reni
h st
ani-
ca s
pol
ipro
pi-
lens
kom
folij
om
Polie
tilen
ska
pjen
a sa
zat
vore
nim
st
anic
ama
(pro
fil
za p
unje
nje)
PP il
i PE
pjen
a sa
za
tvor
enim
sta
nica
-m
a (t
raka
za
razv
e-zi
vanj
e i o
stal
o)
prof
ilni o
blik
pr
ilago
đen
min
. 30
mm
Tipovi brtvenih traka za primjenu na konstrukcijama gradnje s lakim čelikom
- 36 -
Popre ni spoj smije se izvoditi isklju ivo iznad grede!
8. Krovne konstrukcije s PU – eli nim sendvi elementima
8.1 Popre ni – su eoni spoj:
Gornji panel se sije e na najmanju duljinu od 200mm, ili bolje 300mm. Pjena se
uredno mora odstraniti. Stavite s eone strane popre nog spoja rubne trake debljine
jezgre panela. Podmetnite nasjedni dio panela s trakom za razmak (guma) od cca.
3mm. Na taj na in nastaje razmak koji sprje ava upijanje vode zbog kapilarnog
djelovanja. Kišnica koja prodre u razmak može ponovno istje i, a mjesto se može
osušiti. Zalijepite ispod dva lima u dva reda po jednu traku za komprimiranje najmanje
širine od 15mm. Na osi brtvenih traka sada pri vrstite oba vanjska lima sendvi
krovnih elemenata koji se doti u, no pri tome nemojte zatvoriti raspor.
Pripazite da se limovi ne doti u zbog položenih brtvenih traka. Zbog kapilarnog
djelovanja voda bi se upila u razmak, gdje bi se teško mogla osušiti i mogla dovesti do
korozije.
Trake od pjene ugraditi udebljinu
VAŽNO: Upotrijebite 2 vijka!
Najmanje preklapanje ovisno o nagibu
krova ≥ 200 mm
3mm trake za razmak b ≥ 40 mm, npr. gumene
2 x tip 2(najmanja širina 15mm)
≥ 85 mm najmanja širina
polaganja
- 37 -
Molimo ovako ne: Na fotografiji vidite tragove hr e koji su izbili na popre nom spoju, zato što je postavljena samo jedna brtvena traka te se limovi doti u. Na taj na in se može razviti kapilarno djelovanje. Nadalje, nisu postavljeni vij ani spojevi.
8.2 Priklju ak na zid:
Koristiti kalote!!
poprečno prekla-panje
Type 114 / 3-9priljepiti na rub spoja
Izolacija
Preklopni spoj kalupni dioBrtveno sredstvo tip 4
PU-pjena ili mineralna vlakna, komprimirano
Tip 230/2
Tip 114 / 3-9
- 38 -
Važno i ovdje: Koristite brtvene trake i izbjegavajte doticanje limova u ije se raspore
zbog kapilarnog djelovanja može uvu i voda.
8. 3. Detalji krova:
Varijanta 1: Ovjesni žlijeb okrugli
Pažnja toplinski most!
Varijanta 2: Ovjesni žlijeb okrugli sa slobodnim rezom – kuka žlijeba ispod panela
termi ki rez slobodni rez
nazubljeni lim / pokrov
Sastav po duljini sendvič elementa zabrtviti brtvenim sredstvom na brtvenoj traci
a) PE-trake od meke pjeneb) PU – pjenac) Mineralna vlakna, komprimirano
Tip 114 / 3-9
Sastav po duljini sendvič elementa zabrtviti brtvenim sredstvom na brtvenoj traci
1. Vodovodni lim2. Žlijebni ulazni lim3. PVC-brtvena traka 5 x 20, sa zatvorenim stanicama4. PVC-brtvena traka 10 x 25, natopljena umjetnom smolom5. Punjenje6. Željezo za žlijebove7. Vijčani spoj na krovu na svakom remenu (usp. slike 8 i 9)
- 39 -
Varijanata 3: Ovjesni žlijeb okrugli – kuka žlijeba u povišenom žlijebu
Varijanta1:
Ovdje se radi o uobi ajenoj varijanti pri vrš ivanja krovnih žlijebova u podru ju krova
gra evine. Izvedba je ekonomi na i sigurno nije problemati na pri netemperiranoj
skladišnoj hali. Nedostatak su topliski mostovi kao i nepostojanje slobodnog reza.
Srednjero no do dugoro no trpi spoj pjene i lima na prijelazu vanjskih stranica lima
prema pjeni.
Varijanta 2:
Slobodni rez i okapni rub postoje. Izveden je i termi ki rez. Ova varijanta je u
kvalitetnom smislu bitno bolja od varijante 1, no neizbježno i nešto zahtjevnija.
Nedostatak je vrlo visoka visina kapanja te je stoga potreban vodovodni lim. Taj
dodatno potrebni lim djeluje kao hvata snijega te kod klizanja snijega može otpasti.
Vezano za temu hvatanja snijega upu ujemo na zaseban odlomak.
nazubljeni lim - kut
slobodni
izvesti kapljište
Pri vrš ivanje u povišenom žlijebu sa samonareznim vijkom
termi ki rez
Sastav po duljini sendvič elementa zabrtviti brtvenim sredstvom na brtvenoj traci
Tip 114 / 3-9
a) PE-trake od meke pjeneb) PU – pjenac) Mineralna vlakna, komprimirano
Sastav po duljini sendvič elementa zabrtviti brtvenim sredstvom na brtvenoj traci
- 40 -
Varijanta 3:
Treba se izvesti slobodni rez krova. Dubina se odre uje ovisno o dimenzijama žlijeba.
Kuke žlijeba se ugra uju direktno u povišeni žlijeb panela te se pri vrš uju s dva
samonarezna vijka kroz krovne vanjske stranice lima. Stabilnost je bolja kad se svaki
puta spoj panela izabere kao pri vrsna to ka za kuku žlijeba, jer ovdje oba preklopna
lima daju bitno ve u stabilnost. Dodavanje kalota je za preporu iti. Potrebni razor
izvedite pomo u alata od plosnatog elika i elika. Ugurajte unaprijed oblikovanu
kuku žlijeba te ju pri vrstite vijkom s krovnom vanjskom stranicom lima. Proveo sam
probno optere enje tih pri vrš enja kuka žlijebova i to s pozitivnim rezultatom. Pjena
se prekrije s kutom nazubljenog lima.
Op enito o podru ju krova i žlijebova:
Pazite stalno kod montaže ovjesnih žlijebova da prednji rub dublje leži od zadnjeg
(vidi ÖNORM B 2122). Kako bi prekinuli toplinski most potrebno je preko termi kog
reza odvojiti donji lim krovnog panela! Taj rez za prekidanje širine cca. 20 – 30mm
najbolje izvedite ru nom kružnom pilom u podru ju vanjske tre ine izlaze eg zidnog
panela. Obratite pozornost da se zbog tog reza vrši utjecaj na stati ku nosivost panela.
Time je na primjer bez problema mogu slobodno nadvedeni krovni panel od 300mm.
Preko 500mm ve postaje problemati no. Debljina panela je tako er mjerodavna. U
tom slu aju je potrebno postaviti gredu u blizini ruba krova. Preporu iv je slobodni rez
krova.
- 41 -
Varijanta ovjesnog žlijeba u obliku kalupa:
Koristiti kalote!!
Pažnja toplinski most!!
U ovom slu aju se tako er treba pripaziti da prednji rub žlijeba leži dublje od
unutrašnjeg kako bi eventualno nakupljena voda mogla otjecati. U rijetkim
slu ajevima se kod ovakve varijante žlijeba treba prepoznati predvi eni pad. Žlijebovi
su pretežno proizvedeni i montirani s paralelnim rubovima. Visinske nejednakosti kod
izgradnje konstrukcije esto vode do udubljenja žlijebova, gdje se zadržava voda od
padalina. Takve „bare“ uzrokuju zaprljanje žlijebova, smanjuju njihov vijek trajanja i
pove avaju interval održavanja vlasnika gra evine. Kao na gornjem slikovnom
prikazu, žlijeb visi na panelu u odnosu na gredu. Stoga termi ki rez u ovom slu aju
zbog stabilnosti nije mogu .
Ukoliko morate prednji brid žlijeba postaviti višlje od stražnjeg brida tada prednju
stranu žlijeba opskrbite rasporima za odvodnjavanje u nuždi.
izvesti okapnik
slobodni rez
vodovodni lim
Sastav po duljini sendvič elementa zabrtviti u području brtvene trake brtvenim sredstvom
Trake za razmak između željeza za žlijeb2 x 3.0 mm (≥ S2 držač žlijeba)b ≥ 60 mm, npr. tip 7
Tip 114 / 3-9
Poprečni spoj profil za vješanje tip 1 14/3-9 zalijepiti na sastavni brid
Tip 5, d= 3,0 mm b= 60 mm ili PU-pjena ili mineralna vlakna, komprimirano
Tip 1, 14/3-9Sastav po duljini sendvič elementa zabrtviti u području brtvene trake brtvenim sredstvom
- 42 -
8.4. Sljeme hale: Dvostrešni krov:
Ispravna izvedba je vidljiva na gornjem nacrtu. Uvijek savite vanjski lim na kraju
prema gore, koristite profile za punjenje i nazubljene limove. Bez nazubljenog lima –
( ešlja) postoji opasnost od oluja ili ptice da skinu profil za punjenje. Nadalje, pomo u
lima zaštitite profil za punjenje od UL-zraka. Spojni brid lima na sljemenu preklapa se
najmanje 50mm, u podru ju preklapanja brtvi i dodatno je spojen spojnicama ili
vijcima.
1. Poklopac sljemena2. Vijci3. Nazubljeni lim4. Profil za punjenje5. PVC-brtvena traka 5 x 20 zatvorena6. PUR-pjena
savijanje ruba lima na više
- 43 -
Sljeme hale: Polusljeme
8.5. Radno mjesto:
1. Profil radnog mjesta2. Pomjereno pričvršćenje3. PUR-pjena4. Rubni kut5. Pričvršćenje na rubu e ≥ 1000 mm
Završetak sa spojnim limom zabrtviti brtvenim sredstvom
2 x Tip 114/3-9 ili18/6-18
Sastav po duljini sendvič elementa zabrtviti u području brtvene trake s brtvenim sredstvom
osoviti donji remen
profil za punjenje
Tip 215/4
nazubljeni lim
- 44 -
Varijanta:
poprečno preklapanje
Tip 114/3-9 priljepiti na spojni brid
Sastav po duljini sendvič elementa zabrtviti u području brtvene trake s brtvenim sredstvom
Tip 1 14/3-9
Tip 2 30/2
PU-pjena
- 45 -
Varijanta:
Izvesti termi ki rez !!
poprečno preklapanje
Tip 114/3-9 priljepiti na spojni brid
Tip 230/2
Tip 1 14/3-9
Sastav po duljini sendvič elementa zabrtviti u području brtvene trake s brtvenim sredstvom
PU-pjena ili mineralna vlakna, komprimirano
Istureni dio krova
- 46 -
8.5. Popre ni spoj zidnog panela:
Razmak izme u je bitan kako bi se optere enje gornjih panela prenosilo na nosivu
konstrukciju, a ne na panele koji se nalaze ispod.
8.7 Priklju ak sokla:
Detalj prihvata nema toplinsku izolaciju - Detalj prihvata s toplinskom izolacijom
Ne postoji toplinski most! Postoji toplinski most!
Postaviti potporni kut!
Sastav po duljini sendvič elementa zabrtviti s brtvenim sredstvom ili brtvenom trakom tip 1
Tip 114/3-9 or 18/6-18iliTip 1a15/3-5 ili20/5-9
Sastav po duljini sendvič elementa zabrtviti s brtvenim sredstvom ili brtvenom trakom tip 1
Sastav po duljini sendvič elementa zabrtviti s brtvenim sredstvom ili brtvenom trakom tip 1
Tip 114/3-9 or 18/6-18iliTip 1a15/3-5 ili20/5-9
Sastav po duljini sendvič elementa zabrtviti s brtvenim sredstvom ili brtvenom trakom tip 1
Tip 114/3-9 ili 18/6-18iliTip 1a15/3-5 ili20/5-9
Raspor staviti iza pokrovnog dijela
a) PE-trake od meke pjeneb) PU – pjenac) Mineralna vlakna, kom-primiranoPaziti na zaštitu od vlage!
- 47 -
Kao što je prikazano na lijevoj slici na prethodnoj stranici, panel ne bi smio dosjedati
na okapni lim radi bolje mogu nosti isušivanja. Na desnom slikovnom prikazu stražnji
dio okapnog lima dosjeda iza vanjske stranice lima. To je mogu e, no kod svakog
panelskog spoja okapni lim mora biti izrezan i PU-pjena zarezana. Mogu e je i okapni
lim montirati izvana s gornjim skošenjem rubova za kitani sastav. To bi istovremeno
prekrilo i esto neravnomjerne sastave izme u panela i okapnog lima te dodatni kut ne
bi bio potreban.
8.8 Uokviravanje ulaza - špalete
Horizontalni presjek
Pazite uvijek na izbjegavanje toplinskih mostova!
Tip 1 – na licu mjesta
Termička traka za razdvajanje prema proračunu U-vrijednosti npr. tip 7
Tip 114/3-9
Sastav po dužini sendvič elementa zabrtviti s brtvenim sredstvom ili brtvenom trakom
- 48 -
Vertikalni presjek
8.9 Uokviravanje vrata - špalete:
Horizontalni presjek
rolo vrata
C-profil
Tip 220/2Tip 215/2
Čelični sendvič element
Sastav po dužini sendvič elementa zabrtviti s brtvenim sredstvom ili brtvenom trakom tip 1
Tip 114/3-9
Tip 114/3-9
Sastav po dužini sendvič elementa zabrtviti s brtvenim sredstvom ili brtvenom trakom tip 1
- 49 -
Vertikalni presjek:
Sastav po dužini sendvič elementa zabrtviti s brtvenim sredstvom ili brtvenom trakom tip 1
Tip 114 / 3-9
- 50 -
8.10 Vanjski dio:
Pazite uvijek na izvedbu spojeva nepropusnih na vjetar i po mogu nosti bez difuzije
vlage! Mjesto PUR-pjene je samo po sebi difuzilno na vlagu. Nanošenjem brtvenih
Poprečno preklapanje
Tip 114 / 2-6zalijepiti na brid spoja
Tip 110 / 2-6
Tip 1 10 / 2-6
samo kod izvedbe b), c), d)
sendvič elementi vertikalno postavljeni
a) – 2x tip 1 ilib) -PE-trake meke pjenec) -PU-pjenad) –Mineralna vlakna, komprimirano
- 51 -
traka postiže se primjereno stanje. Na žalost, esto se ne ugra uju te trake što kasnije
uzrokuje nedostatke.
8.11 Termi ki rez:
Kao što je ve spomenuto, odvajanje unutrašnjih limova služi za prekid toplinskog
mosta, a time se izbjegava stvaranje kondenzirane vode.
Kao što je prije ve spomenuto,
obratite pozornost na smanjenje
nosivosti nadvedenog dijela panela
zbog reza za razdvajanje. Na lijevoj
fotografiji vidite primjer na koji na in
se može rasporediti takav rez za
razdvajanje.
8.12 Hvatanje snijega:
U ponudi su razli iti sustavi. Od mnogih vješta enih hvata a snijega, dolje slikovno
prikazani se istakao kao najprimjereniji:
Brtva
Brtva
Brtva
Rez za razdvajanje
Kutni lim
- 52 -
Proizvode se stremeni u vru e pocin anoj izvedbi. Pri vrš ivanje tih stremena odvija
se relativno daleko iza, ime nastaje relativno velika dosjedna površina za unošenje
sile u panel. Stremeni se montiraju u razmaku od cca. 2,00m, a montaža se provodi
direktno u gredu pomo u dva vijka. Vru e pocin ane cijevi koje se dobiju u
limarskom priboru trebaju se samo utaknuti kroz provrte konzola i tako mogu
nesmetano klizati. Za cijevni spoj koristite uti ne kol ake. Mogu se tako er postaviti
ledene eljusti uobi ajene na tržištu.
Oprez: Krovovi od sendvi panela su nepropusni na kišu, ali ne i vodonepropusni.
Ukoliko led blokira prolaz do žlijeba zbog ledenih eljusti, velika je mogu nost da,
posebice kod ravnijih krovova, zadržana voda dopre preko spoja panela u unutrašnjost
gra evine i uzrokuje štetu! Vi ste obvezni davati upozorenja i upute! Montaža hvata a
snijega neposredno ispod popre nog spoja panela nije dopuštena.
8.13 Izmjene/svjetlosne kupole:
Izmjene za proboje su mogu e. No mora se obratiti pozornost na ravnomjernu
proizvodnju toplinske izolacije te da nema toplinskih mostova. Okviri se moraju
proizvesti u radionicama za precizni rad. Povišeni žlijebovi iznose najmanje 150mm, u
podru jima s više snijega najmanje 300mm iznad vodonosne razine. Potrebno je
provjeriti trebaju li se krovni paneli poduprijeti pomo u drvenih ili eli nih okvira za
izmjenu. Kod uobi ajenih nasadnih vijenaca vodite povla ni lim s uzvodne strane sve
do poklopca na sljemenu krova. Pripazite na ispravnu visinu dosjednih vijenaca.
Na tržištu postoje laminirani dosjedni vijenci od GFK, koji se lijepe na panele. To ne
informacije o montaži možete dobiti od proizvo a a tih proizvoda (npr. tvrtka
Eberspächer).
9. Protupožarni paneli: Ovdje se radi o sendvi panelima s jezgrom od eli ne vune koja ne gori. Paneli su
provjereni na sposobnost zaštite od požara. Zahtjevajte atest od Vašeg proizvo a a
kako biste bili sigurni da su kupljeni paneli zaista primjereni za tu namjenu.
Proizvodnja se i ovdje odvija na kontinuiranim postrojenjima. eli na vuna se lijepi
pomo u PU-ljepila na limove. Protupožarni paneli su bitno osjetljiviji od PU - panela.
eli na vuna je higroskopna, pa upija vodu. U praksi to vodi do masivnih problema
kod neprimjerenog korištenja i nestru ne obrade. Paneli zbog punjenja od eli ne vune
- 53 -
nemaju stabilan oblik kao PU-paneli. Obratite pažnju na to prilikom postupanja s
ugradbenim elementima.
9.1 Krovni paneli:
Na rubnom spoju paneli nisu nepropusno zatvoreni. Para prodire s unutrašnje strane
kroz sastave uzdužnih spojeva, kondenzira i uzrokuje promo enje higroskopske
eli ne vune, ime se bitno smanjuje izolacijska i stati ka vrijednost panela u tom
podru ju. Stoga se unutrašnji uzdužni spojevi moraju svakako pomo u brtve ili
brtvenog sredstva u initi nepropusnim na paru. To se može provesti brtvljenjem
sastava uzdužnih spojeva s unutrašnje strane trajno elasti nim brtvenim sredstvom ili
butan trakom. Po mogu nosti treba izbjegavati izvo enje popre nog spoja na krovu uz
iskorištavanje maksimalne postoje e duljine. Na detalju krova mora se svakako
napraviti slobodni rez te izraditi okapni brid. Slobodna eona strana panela izložena je
vremenskim utjecajima te se svakako mora zatvoriti pomo u limenog bridnog dijela.
9.2 Termi ki rez:
Kod protupožarnih panela posebna se pozornost treba obratiti na veliko smanjenje
nosivosti zbog termi kog reza! Nadalje morate granicu predaje zalijepiti da bude
nepropusno na paru!
9.3 Zidni i fasadni paneli:
9.3.1 Detalj sokla:
Mora se napraviti slobodni rez barem u obliku klina, kako bi se sprije ilo usisavanje
vode kroz eli nu vunu.
9.3.2 Popre ni spoj u fasadi:
Ovdje tako er morate paziti na slobodni rez. Istovremeno nastaje toplinski most, koji
se mora izolirati. Optere enje gornjih panela ne smije se prenositi na dolje montirane.
Može do i do preoptere enja i stvaranja nabora na fasadi. To se više odnosi na tamne
vanjske fasade. Treba se postaviti probojni potpornji kut.
9.4 Donja konstrukcija:
Donja konstrukcija požarnog zida mora biti izra ena u istoj kategoriji za sprje avanje
požara ili vatrootporno, kao i sam panel. Optere enje požarom stati ki vrijedi kao
- 54 -
dodatno optere enje. Potrebno je izgraditi zidne zasune u odgovaraju im razmacima.
Obratite pozornost da požarni zid u slu aju požara mora samostalno ostati stajati.
Ve ina proizvo a a daju samo optere enja na površine (vjetar, snijeg), ali ne i
optere enje vatrom! Paneli koji sprje avaju požar spojeni vijcima na nezašti enu
eli nu konstrukciju neke hale, ne predstavljaju požarni zid!
Prije pokretanja takvog projekta najbolje izradite skice, razgovarajte o Vašem sustavu
s institucijama za suzbijanje požara u Vašoj Saveznoj zemlji i predajte ga tamo na
atestiranje.
Austrijske institucije za suzbijanje požara
(Österreichische Brandverhütungsstellen)
Institut für technische Sicherheit Schutzhaus (Institut za tehni ku sigurnost i zaštitu ku a)Siebenbrunnengasse 21a/ 3 A-1050 Wien T +43 (0) 1 / 544 2502 F +43 (0) 1 / 544 2502-43 http://www.schutzhaus.at
Brandverhütungsstelle im Landesfeuerwehrverband Burgenland (Institucija za sprje avanje požara u državnom udruženju vatrogasaca Gradiš e)Leithabergstraße 41 A-7000 Eisenstadt T +43 (0)2682 / 62105 -18 F +43 (0)2682 / 62105 -36 bv@lfv-bgld.athttp://www.lfv-bgld.at
Landesstelle für Brandverhütung des Bundeslandes Niederösterreich (Državna institucija za sprje avanje požara savezne zemlje Donja Austrija) Landesamtsgebäude Minoritenplatz 1 A-3430 Tulln T +43 (0) 2272 / 61910 F +43 (0) 2272 / 61910-16680 office@brandverhuetung-noe.athttp://www.brandverhuetung-noe.at
- 55 -
Brandverhütungsstelle für Oberösterreich reg. Gen.m.b.H. (Institucija za sprje avanje požara za Gornju Austriju reg. d.o.o.) Petzoldstraße 45 – 47 A-4017 Linz T +43 (0)732 / 7617250 F +43 (0)732 / 761729 office@bvs-linz.athttp://www.bvs-linz.at
Salzburger Landesstelle für Brandverhütung (Salzburška državna institucija za sprje avanje požara) Karolingerstraße 23 A-5020 Salzburg T +43 (0)662 / 827591 F +43 (0)662 / 822 323 bvsalzburg@aon.at
Landesstelle für Brandverhütung in Steiermark (Državna institucija za sprje avanje požara u Štajerskoj) Roseggerkai 3/ III A-8010 Graz T +43 (0) 316 / 827471 F +43 (0) 316 / 827471 -21 brandverhuetung@bv-stmk.athttp://www.bv-stmk.at
Kärntner Landeskommission für Brandverhütung (Koruška državna komisija za sprje avanje požara) Domgasse 21 A-9020 Klagenfurt T +43 (0)463 / 5818-460 F +43 (0)463 / 5818-200 gerald.wedenig@klv.athttp://www.brandverhuetung-ktn.at
Tiroler Landesstelle für Brandverhütung (Tirolska državna institucija za sprje avanje požara) Sterzingerstraße 2/ Stöcklgebäude A-6020 Innsbruck T +43 (0) 512 / 581373 F +43 (0) 512 / 581373-20 bv-tirol@utanet.at
Brandverhütungsstelle Vorarlberg (Institucija za sprje avanje požara u Vorarlbergu) Römerstraße 12 A-6900 Bregenz T +43 (0) 5574 / 42136-0 F +43 (0) 5574 / 42136-25 vorarlberg@brandverhuetung.athttp://www.brandverhuetung.at
Obratite pozornost da su paneli s jezgrom od eli ne vune bitno teži nego PU-sendvi
paneli te je s njima pri montaži teže rukovati.
- 56 -
ZAKLJU AK:
Ovdje slikovno prikazani detalji i priklju ci su samo primjer. Naravno da postoje i druge
varijante koje tako er odgovaraju. Pri Vašem projektiranju i izvedbi potrebno je stalno
uvažavati osnove, koje trebate znati nakon obrade ovog dokumenta! Detaljnije vezano za
izvo enje priklju aka možete doznati iz „Stru nih pravila za limarske radove“ („Fachregeln
Bauspenglerarbeiten“), koja možete dobiti od njema kog Saveza limara i kotlara
(Bundesinnung der Spengler und Kupferschmiede) (1040 Wien; Schaumburgergasse 20/4;
Tel.: 01 / 505 69 50 – 123 ili homepage: www.spenglerinnung.at ; e-mail: spengler@bigr2.at).
Želimo Vam puno zadovoljstva i uspjeha pri preradi metalnih sendvi panela!
Reinhard Wiesinger, ing.
top related