sistemi zvucne izolacije -
Post on 04-Apr-2018
235 Views
Preview:
TRANSCRIPT
-
7/29/2019 SISTEMI ZVUCNE IZOLACIJE -
1/28
Sistemi zvucne izolacije izvedeni u skladu sa dugogodinjimistraivanjima i bogatim iskustvom u praksi, svrstavaju nas u redmalobrojnih preduzea koja se ovom problematikom bave veoma
uspeno. Ukoliko imate problem sa bukom koju proizvodi neko drugiili Vi sami, pozivamo Vas da naskontaktiratebez ustruavanja kako
bi smo na licu mesta definisali skup potrebnih mera koje jeneophodno preduzeti u cilju maksimalnog efekta zatite od buke i
nepoeljnog zvuka kao i minimalnih investicija.
Postoje medjutim, izvesne zablude u shvatanju problematikeprostiranja zvuka koje najee imaju za posledicu nepotrebne
trokove, nestruno izvedene radove i neadekvatno reen problemnepoeljnog zvuka. Zbog toga smatramo korisnim da se pre
uputanja u bilo kakve aktivnosti koje ete sprovoditi samostalno ili usaradnji sa nama, upoznate sa osnovnim principima zvune izolacijekoje izlaemo u nastavku ove stranice. U svakom sluaju, ukoliko se
nakon itanja donjeg edukativnog teksta reite da radove izvoditesamostalno, pozivamo Vas da se i u tom sluaju slobodno
konsultujete sa nama radi pravilnog odabiramaterijala...
http://www.zvucnaizolacija.com/kontakt.htmhttp://www.zvucnaizolacija.com/kontakt.htmhttp://www.zvucnaizolacija.com/kontakt.htmhttp://www.zvucnaizolacija.com/materijali/materijali.htmhttp://www.zvucnaizolacija.com/materijali/materijali.htmhttp://www.zvucnaizolacija.com/materijali/materijali.htmhttp://www.zvucnaizolacija.com/materijali/materijali.htmhttp://www.zvucnaizolacija.com/kontakt.htm -
7/29/2019 SISTEMI ZVUCNE IZOLACIJE -
2/28
ta je to zvuk ?
Zvuk je zapravo mehaniki poremeaj pritiska koji se u vidulongitudinalnog talasa prostire kroz elastinu sredinu.
Ljudsko ulo sluha u stanju je da registruje ovakve oscilacije
ukoliko su one u opsegu uestalosti izmedju 20 Hz i 20.000
Hz.
Sve oscilacije ispod ove frekvencije zovemo Infrazvukom a
oscilacije uestalosti iznad 20.000 Hz nazivamo ultrazvukom.
KARAKTERISTIKE TONOVA
1. Visina - zavisi od frekvencije talasa.
2. Boja tonakarakteristika zvunog izvora. Tonovi iste osnovnefrekvencije imaju razliitu boju ako su im razliite amplitudeviih harmonika i/ili kada imaju razliite promene ovihamplituda tokom vremena.
3.
Jaina (intenzitet) zvuka I=E/(S t); 10-12
100
W/m
2
Nivo jaine zvuka
= log (I/Imin), min = 0 b, max = 12 b = 120 db
-
7/29/2019 SISTEMI ZVUCNE IZOLACIJE -
3/28
Diferencijalni prag osetljivostinajmanja razlika u nivou jainezvuka koju ljudsko uho moe da registruje iznosi 1 db tj. jedanton mora imati 1,26 puta vei intenzitet od drugog da bi mogaoda bude registrovan.
Vegel fleerove krive ujnosti pokazuju zavisnost jaine inivoa jaine zvuka od frekvencije za razliite tonove. Slunopolje je oblast frekvencija i jaina zvuka izmedju krive pragaujnosti i krive granice bola
Dakle, ljudsko uho e mnogo lake registrovati zvuk ukoliko
se on nalazi u zoni uestalosti od oko 1000 Hz nego naprimer u zoni od 100 ili 200Hz.
Zvucna izolacija
Zvucna izolacija je kompleksna nauka, esto kontradiktorna
jer pojedini uticajni faktori koji sa jedne strane utiu na
poboljanje zvucne izolacije, istovremeno sa druge strane
istu pogoravaju.Zbog toga nije uvek lako proceniti da li e
neka promena imati pozitivan ili negativan uticaj na prodor
zvuka u drugu prostoriju
-
7/29/2019 SISTEMI ZVUCNE IZOLACIJE -
4/28
Medjutim, u praksi, postoje izvesna pojednostavljena reenja
i objanjenja prilagodjena najeim situacijama koje u
ivotu sreemo. Zbog toga, treba razdvojiti prostiranje zvuka
kao nauku od onoga to sreemo kao jedan od pojavnih
oblika prostiranja zvuka u stambenim i drugim gradjevinskim
objektima.
Na ovim stranicama objasniemo neke od osnovnih principa
zvucne izolacije, i pokuati da razbijemo pojedine mitove kojivladaju irom sveta vezano za akustiku i zvucnu izolaciju.
Takodje, bitno je naglasiti da sistemi zvucne izolacije koje
smo proteklih godina postavljali na mnogim zahtevnim
mestima ispunjavaju sve ove principe i kao takvi
predstavljaju maksimum koji se moe postii u uslovima
korienja svih dostupnih materijala i moguih debljina
zidnih, plafonskih i podnih obloga.
Ukupna energija koja se u obliku talasnog poremeaja
pritiska predaje nekom pregradnom elementu raspodeljuje
se jednim delom na energiju reflektovanih talasa, drugim
delom na apsorbovanu energiju i treim delom natransmitovanu odnosno prenetu energiju.
Razliiti materijali, razliito se ponaaju s obzirom na
medjusobne odnose ovih veliina koje se u praksi opisuju
preko odgovarajuih koeficijenata:
Opirnije ....
U tom smislu, kod zvucne izolacije, cilj nam je da smanjimo
transmitovanu energiju, odnosno da se itav spektar prebaci
to je vie mogue u zonu apsorbovanog odnosno
reflektovanog zvuka. Iako ovo drugo nije ba preporuljivo u
mnogim sluajevima. Na taj nain to je koeficijenttransmisije nii to su i ukupni gubici u prenosu zvuka vii, a
to je ono to mi elimo.
http://www.zvucnaizolacija.com/zvuk.pdfhttp://www.zvucnaizolacija.com/zvuk.pdfhttp://www.zvucnaizolacija.com/zvuk.pdf -
7/29/2019 SISTEMI ZVUCNE IZOLACIJE -
5/28
Kao to vidimo, Nivo zvucne redukcije iza odgovarajue
pregrade nije uvek isti i drastino se menja i u zavisnosti od
emitovane frekvencije.
Na primer, redukcija zvuka u gornjem primeru iznosi 41dB pri
frekvenciji od 315Hz, medjutim ve na nioj frekvenciji od
125Hz iznosi oko 14dB.
Upravo ovaj podatak, o ponaanju elementa na niskimfrekvencijama moe biti presudan u oceni ukupnih akustikih
karakteristika i realne procene zvucne izolacije.
To u praksi moe znaiti da loa karakteristika odgovarajue
zvucne izolacije na niskim frekvencijama i dobra na viim u
praksi rezultira odlinim svojstvima izolacije u smislu
redukcije buke od govora, vike, pa ak i glasne muzike u
-
7/29/2019 SISTEMI ZVUCNE IZOLACIJE -
6/28
varijanti visokih tonova( harmonike, violine,trube isl.. ali da
istovremeno ostane apsolutno neefikasna u smislu buke od
skakanja, udaraca aom o sto, lifta, hodanja, ve maine isl.
PET PRINCIPA ZVUCNE IZOLACIJE
Pre nego to pomenemo svih 5 principa zvucne izolacije,
moramo da skrenemo panju na osnovni, nulti princip koji je
uslov za primenu i razmatranje svih ostalih, a to je
ZAPTIVANJE. Bez obzira na potovanje svih ostalih
principa, ukoliko sistem nije dobro zaptiven, i ukoliko su
omogueni direktni zvucni mostovi, svaka dalja pria pada u
vodu i vrlo se jasno uje i u drugoj prostoriji....
1) Pvi principPrincip Mase
Ovo je jedan vrlo prost i logian princip, koji kae
Svakom zvucnom poremeaju bie tee da izazove
podrhtavanje bilo koje prepreke utoliko ukoliko je ona
inertnija ( tea) odnosno ukoliko ima veu masu. Drugim
reima, tei zid bie ujedno i tee naterati da vibrira.
Ipak, ovaj princip sam za sebe nije naroito koristan jerje ak i u teoretskim uslovima potrebno veliko
poveanje mase za merljiv uinak u zvunoj izolaciji.
Tako, duplirajui masu zida, poboljanje zvucne
izolacije iznosi tek negde oko 6dB.
Princip mase je naroito koristan u situacijama gde je
problem buke povezan sa postojeim pregradama male
mase. U tim sluajevima, lake je postii vee
-
7/29/2019 SISTEMI ZVUCNE IZOLACIJE -
7/28
procentualno poveanje mase sa istim materijalima
nego kod tekih masivnih zidova.
U praksi, na klasinom pregradnom zidu od gipsa,
dupliranje slojeva gips kartonskih ploa daje efekat odoko 4 do 5 dB.
Dakle, posmatrajui izolovano samo masu pregradnog
sistema, prosto poveavanje i dodavanje mase, samo zasebe nee imati naroitog efekta osim u kombinaciji sa
ostalih 4 principa.
2) Drugi princip - Princip Odvajanjavazduni dep -
odsustvo krutih veza
-
7/29/2019 SISTEMI ZVUCNE IZOLACIJE -
8/28
Jedan je od najpopularnijih i najoiglednijih principa. Naime,
stvaranjem vazdunog depa izmedju dva sloja pregrade uz
to manju fiziku vezu ta dva sloja postie se poboljanjezvucne izolacije. Umetanje elastinih, gibkih materijala
izmedju slojeva pregrade, formiranje dvostrukih pregrada sa
smaknutim stubovima, ima za posledicu da e se jedan deo
zvuka oslabiti prolaskom kroz vazduni dep a ostatak e se
znaajno redukovati nailaskom na recimo umetnutu izolaciju
od neke vrste apsorbujueg materijala ( vune, stiropora i sl.).
Ipak, i ovaj princip nije univerzalan i veoma je zavisan odfrekvencije.
Naime, ovakve obloge sklone su rezonanciji pa e takvi
sistemi imati odline karakteristike na frekvencijama koje su
za jednu oktavu vie od rezonantne frekvencije. A u onom
delu spektra zvucnih oscilacija koji je u dijapazonu oko
rezonantne frekvencije sve do polovine oktave iznad
rezonantne frekvencije ovakvi sistemi mogu jo i dodatno
pogorati performanse. Zbog toga, o ovome se mora voditi
-
7/29/2019 SISTEMI ZVUCNE IZOLACIJE -
9/28
rauna. to vie uspemo da spustimo vrednost rezonantne
frekvencije to e iskorienje ovakvog sistema biti vie.
3) Trei princip- Princip Absorpcije
Jedan od najvie rasprostranjenih i najpoznatijih principa
koji se esto poistoveuje sa kompletnom zvucnom
izolacijom. Umetanjem apsorpcionih materijala kao to sumineralna vuna, stiropor i sl. jedan deo zvuka se gubi unutar
strukture samog materijala i ne prenosi se dalje. Jedan od
benefita dodavanja ovih materijala u upljine jeste i
sniavanje vrednosti rezonantne frekvencije celog sistema.
Ipak, na veoma niskim frekvencijama efekat dodavanja
ovakvih materijala nema mnogo smisla. Naime, ukoliko
postavite plou od fiberglasa ispred obinog zvunika iprimetiete da je nivo zvuka znaajno smanjen, medjutim
ukoliko taj isti materijal postavite ispred niskotonca ili
subwoofera praktino nikakav efekat u redukciji zvukaneete primetiti.
Ipak, rat koji se vodi protiv buke, svakako se ne dobija
iskljuivo na raun izabranog materijala koji se nalazi unutar
pregradnog zida ili sputenog plafona. Tako da oko toga ne
vredi mnogo razbijati glavu. Absorpcioni materijali tek u
kombinaciji sa ostalim elementima i principima zvucne
zatite igraju vanu ulogu u ukupnoj redukciji nivoa prenetogzvuka.
4) etvrti princip- Princip Rezonancije
-
7/29/2019 SISTEMI ZVUCNE IZOLACIJE -
10/28
Pojavu rezonancije smo ve pominjali i to s obzirom da se
pojedini principi i njihovo potovanje mogu u izvesnom
smislu dovesti u obrnutu proporciju sa potrebom za
smanjenje rezonancije. Drugim reima, potovanje principa
1,2, i 3 moe negativno uticati na princip br. 4.
Naime, na rezonantnoj frekvenciji e kompletan sistem sa
sve dodatom masom, apsorberima, vazdunim depovima i
ostalim elementima iz prethodnih pomenutih principa poetida vibrira i prenosi zvuk u susednu prostoriju. to je ova
frekvencija nie, to je bolje.
ta je zapravo rezonancija ?
Svaki mehaniki sistem ima sopstvenu frekvenciju
oscilovanja. U momentu kada se frekvencija prinudnih
oscilacija ( u naem sluaju zvuk ) poklopi sa frekvencijom
oscilovanja sistema, onda se deava pojava da se amplituda
oscilacija linearno poveava tokom vremena. Jaina zvuka
srazmerna je upravo amplitudi oscilacija.
Mi sada neemo navoditi primere mostova i slino jer to za
ovu priu nije bitno, ali svakako se svima desilo da doiveapsurdnu situaciju da neki u principu veoma tih rad dizel
motora u dvoritu, izaziva u stanu vibriranje kompletne
konstrukcije i stvaranje mnogo vee buke nego to ona
inicijalno treba da bude.
Postoje dva osnovna pravca u reavanju problemarezonancije:
a) Priguenjekorienjem odgovarajuih elastinih
materijala koji smanjuju odnosno priguuju amplitudu
-
7/29/2019 SISTEMI ZVUCNE IZOLACIJE -
11/28
oscilovanja i time i smanjuju nivo zvuka koji se prostire
sa druge strane oscilujue komponente
b) Pomeranje rezonantne takeKoristei se pravilnom
kombinacijom principa 1,2 i 3 rezonantna frekvencija se
moe pomeriti na nie vrednosti. Sobzirom da e
pregradni element redje biti izloen zvuku frekvencije
npr. od 70Hz nego od 100Hz, to znai da na taj nain
smanjujemo i verovatnou da e se u praksi uoptepojaviti rezonancija takvog elementa. Jer, bitno je
naglasiti da je za pojavu rezonancije jako bitan i faktor
vremena trajanja pobudnih oscilacija, imajui u vidu dase kod rezonancije upravo tokom vremena trajanja
pobudnih oscilacija postepeno poveava amplituda
pobudjenog elementa. Na taj nain, ukoliko poremeaj
pritiska odnosno zvucna oscilacija u oblasti rezonantne
frekvencije deluje dovoljno kratko u tom sluaju sepojava rezonancije zapravo nee ni desiti. Nee imati
vremena da se desi. A upravo su najee takve
oscilacije ispod 70Hz.
5) Peti princip - Princip Provodjenja zvuka
Poslednji od 5 osnovnih principa. Odnosi se na indirektno
provodjenje zvuka kroz konstruktivne elemente koji zapravonemaju veze sa neposrednim pregradnim elementom:
-
7/29/2019 SISTEMI ZVUCNE IZOLACIJE -
12/28
Kao to vidimo, zvuk se u susednu prostoriju osim direktno
kroz pregradni zid, prenosi i vibriranjem kroz plafon i pod,
odnosno provodjenjem longitudinalnih talasa kroz
konstruktivne elemente poda i plafona odnosno vrata i
prozora. ak, veoma esto vei deo buke prolazi upravo ovim
kanalima. Na taj nain, zvucna izolacija e nam biti onolikodobra koliko je dobra najloija karika u ovom lancu. Naime,
nikakvim dodatnim intervencijama i poboljanjem zvucne
izolacije pregradnog zida neemo dobiti nikakav dalji efekat,
ukoliko ne preseemo kanale kojima se zvuk prostire
provodjenjem kroz plafonsku odnosno podnu konstrukciju.
Ovo se moe izvoditi umetanjem mehanikih prepreka,
kanala, priguivaa oscilacija i vrlo je vano ove intervencijeuraditi na strani izvora buke.
-
7/29/2019 SISTEMI ZVUCNE IZOLACIJE -
13/28
Na osnovu dosadanje analize celu problematiku dobro
izvedenog sistema zvucne izolacije moemo da svedemo na
sledee bitne elemente koje ta konstrukcija mora posedovatiu cilju dobrih performansi, i to:
1) Poveanje mase
2) Mehaniko razdvajanje
3) Ubacivanje absorbera
4) Mehaniko priguenje
Sve ono to inimo, a to za posledicu nema sutinsko
poboljanje neke od gore navedenih stavki, nee imati
merljivog uticaja na ukupan efekat koji elimo da
postignemo.
To praktino znai da, na primer, postavljanje jo jednog
sloja mineralne vune nee imati neki znaajan efekat ako
smo jedan sloj ve postavili u vazduni prostor sputenog
plafona, ili ako smo ve izvrili mehaniko razdvajanjesistema, tada nam jo jedan takav potez nee doneti nikakav
efekat osim to za posledicu moemo imati ak i loije
performanse. U sutini, svaku od gore navedenih aktivnosti
treba sprovoditi samo onda ako ve nije sprovedena.Ponavljanjem koraka koje smo veizveli, samo troimo pare,
prostor a indirektno, pomeranjem rezonantne frekvencije
moemo stvari uiniti i gorima nego to jesu. Zapravo, za
jednu istu masu i debljinu zida, tripliranjem neega to je vebilo duplirano pogoraemo zvunu izolaciju:
ZATITA OD UDARNE BUKE
-
7/29/2019 SISTEMI ZVUCNE IZOLACIJE -
14/28
Moda je najvanije u startu naglasiti ono to smo ve ranijepomenuli, a to je da s obzirom da u sluaju udarne bukepreovladava princip provodjenja zvuka direktno kroz
konstruktivne elemente, utoliko moramo voditi rauna da
problem treba tretirati upravo sa strane izvora buke.
Kao to je na gornjoj slici prikazano, intervencijom samo na
sputenom plafonu u sobi direktno ispod izvora buke
moemo imati nekog uticaja na redukciju zvuka koji prodire
putanjom broj 1 i 2 ali pravci 3,4 i 5 ostaju nepokriveni pa eukupan efekat biti slab.
Medjutim, ukoliko zvucno absorbujui materijal postavimo u
zoni izvora udarne buke, tada smo jednim potezom presekli
sve puteve kojima se zvuk mogao prenositi kroz
konstrukciju. Uopte, ovaj princip generalno uvek treba
potovati kada je u pitanju izolacija buke od poda ka
prostoriji ispod. Generalno, mnogo se manji efekat u tomsluaju postie intervencijom na plafonu u donjoj prostoriji
-
7/29/2019 SISTEMI ZVUCNE IZOLACIJE -
15/28
nego intervencijom na podu u gonjoj prostoriji. I to zbog toga
to e ukoliko ima bilo kakve mogunosti, zvuk slino kao i
voda nai neku putanju kojom e kroz konstrukciju na ovaj ilionaj nain stii do susedne prostorije.
Ovo pravilo ne vai jedino u sluaju da se donja prostorijaizoluje istovremeno i po zidovima i po plafonima.
PRAKTINA PRIMENA I DETALJI
Karakteristike pregradnih konstrukcija unutar graevinskih
objekata dominantno su uslovljene osnovnim konstruktivnimzahtevima: zahtevima statike i seizmike. Osim ovih kljunihuslova, pri definisanju strukture pregrada trebalo bi
potovati i izvesne zahteve akustike iz domena zvucne
izolacije.
Akustiki zahtevi u odnosu na pregradne konstrukcije ugraevinskim objektima obuhvataju:
graevinske pregrade (zidove, meuspratne konstrukcije)
-
7/29/2019 SISTEMI ZVUCNE IZOLACIJE -
16/28
vrata prozore
Osnovni akustiki uslov odnosi se na minimalne vrednosti
njihovih izolacionih svojstava koje se moraju ostvariti napojedinim pozicijama u objektu. Ove vrednosti su
kvantitativno utvrene standardom JUS U.J6. 201. ta sve
podrazumevaju pokazatelji izolacionih svojstava pojedinih
pregradnih konstrukcija i od ega zavise njihove vrednosti
ire je navedeno u tekstu koji sledi.
Izolaciona mo graevinskih pregrada
Izolaciona mo graevinskih pregradnih konstrukcija (zidova,tavanica, vrata, prozora) pokazatelj je njihove sposobnosti
da zadravaju zvucnu energiju. To je veliina koja se izraava
u decibelima, pri emu vrednost oznaava vee zadravanje
energije, odnosno manji prolazak kroz pregrade. Realne
pregrade u graevinskim objektima imaju izolacionu mo uopsegu od oko 20dB (slabija vrata) i do preko 60dB (veoma
masivni zidovi). Vrednost izolacone moi pregrade zavisi odnjenih fizikih svojstava. Na to utiu teina, odnosnopovrinska masa i sloenost unutranje strukture.
Zato su zahtevi za minimalnu izolacionu mo masivne
pregrade na nekoj poziciji u objektu, utvreni standardom
mogu prevesti na uslove izbora materijala od koga se
izrauje pregrada, njenu unutranju konstrukciju i ukupnu
debljinu.
Osnovni zakon fizike koji vai u ovoj oblasti jeste tzv. zakon
mase. Pojednostavljeno reeno, izolaciona mo pregrade
direktno je srazmerna njenoj povrinskoj masi. Srazmernostje takve prirode da udvostruavanje mase poveava
izolacionu mo za 6dB. To istovremeno znai da e pri
konstantnoj debljini pregrade njena izolaciona mo biti vea,
ako je materijal od koga je ona nainjena vee specifi neteine. Ako se iz bilo kojih razloga za izradu neke pregrade
-
7/29/2019 SISTEMI ZVUCNE IZOLACIJE -
17/28
predlae primena materijala manje specifi ne teine, to je
est zahtev statiara, traena izolaciona svojstva moraju se
platiti poveanjem debljine.
Podaci iz akustikih prirunika mogu slikovito ilustrovatizakon mase. Pregrada od lakog betona (gasbetona) treba
da ima debljinu ak 22cm da bi priblino ostvarila izolaciona
mo koju imaju pregrade od samo 7cm obinog armiranog
betona ili obostrano malterisan zid od pune opeke na kant.
Dobijanje na izolacionoj moi poveavanjem povrinske
mase pregrade do potrebne vrednosti ima svoja praktina
ogranienja. Naime, izrada jednostrukih monolitnih pregradavelikih vrednosti izolacione moi dovodi do toga da onepostaju suvie debele iteke. Ipak, osim poveanja mase,
postoji i drugi pristup u realizaciji pregradnih konstrukcija
kojim se mogu zadovoljiti akustiki zahtevi. On se zasniva na
formiranju diskontinuiteta u njihovoj unutranjoj strukturi. To
su tzv. viestrukepregrade. Neke vrste viestrukih
konstrukcija nazivaju se sendvi konstrukcije.
Akustiki pojam viestruke pregrade podrazumeva
unutranju strukturu koja ima dva sloja ili vie slojeva
vrstog materijala izmeu kojih se ostavlja izvestan razmak.
Meuprostor izmeu vrstih slojeva je vazduh, koji
eventualno moe biti popunjen nekim poroznim apsorpcionimmaterijalom. Izolaciona svojstva takvih pregrada odreuju
vrsti slojevi, njihovateina, njihovo meusobno rastojanje i
nain na koji su slojevi meusobno fiziki povezani. Popunameuprostora apsorpcionim materijalom samo je dodatak
koji u izvesnoj meri doprinosi poveanju izolacione moi.
Zanimljivo je da u vezi s tim postoje izvesne zablude, pa se
esto smatra da je ta unutranja ispuna (npr. mineralna
vuna) sutina zvune izolacije. Meutim, jasno je da zid
podignut iskljuivo od tabli mineralne vune ne bi bio nikakva
-
7/29/2019 SISTEMI ZVUCNE IZOLACIJE -
18/28
prepreka zvuku, to dokazuje da prisustvo mineralne vune ne
inisutinu izolacione moi pregrade.
Prema tome tajna izolacione moi pregradnih konstrukcija
je u dovoljnoj masi i, po potrebi, u diskontinuitetu slojeva
adekvatne mase. Sve ostalo su sitnice koje mogu da
poveaju ili malo da smanje izolacionu mo odreenu
masivnim slojevima. Naalost, oba faktora, masa i
diskontinuitet, znae i neumitno poveanje debljinepregrade. U projektantskom poslu stvar je u optimizaciji
raspodele teina pojedinanih slojeva i njihovih meusobnih
razmaka da bi se postavljeni akustiki ciljevi postigli sa
minimalnom moguom ukupnom debljinom pregrade.
Zbog toga, opet naalost, u oblasti zvucne izolacije nema
jednostavnih, arobnih reenja. Nema premaza za zidove,
folije koje bi se lepile, specijalnih ploa koje treba samopostaviti na povrinu zida da se izolaciona mo zida rapidno
povea. I tu postoje mnoge zablude. esto se po stanovima
mogu videti tanke ploe od plute nalepljene na povrinu zida
sa idejom da se time rei problem nekakve buke koja dopire
iz susedstva. Isto obrazloenje prati nalepljene table
stiropora. Takvi dodaci niti poveavaju masu zida niti
formiraju diskontinuitet masa u pregradi. Svojom
beznaajnom masom, direktno dodatom materijalu osnovne
pregrade, takve intervencije predstavljaju nepotrebno
razbacivanje novca bez primetnih akustikih efekata.
Nesporan je samo enterijerski uinak poto takva
akustika obrada ima samo funkciju zavrne obrade zida.
-
7/29/2019 SISTEMI ZVUCNE IZOLACIJE -
19/28
Vrata
Pojednostavljenje, dozvoljeno sa
aspekta akustike, defi nie vrata
kao pregradnu konstrukciju koja se
otvara i koja se kao poseban deo,
ugrauje u za to pripremljene otvore.
Upravo te dve injenice (otvaranje i
ugradnja) presudno odreuju realanaksutiki kvalitet svakih vrata u
graevinskim objektima. Na slici 1
su prikazana tri glavna puta prolaza
kroz vrata ugraena u nekugraevinsku pregradu. Osim krozmaterijal krila, zvuk prolazi kroz fuge
izmeu krila i okvira i kroz fuge
izmeu okvira i zida. Meusobnirelativni odnos doprinosa ova tri
paralelna puta ukupnoj izolacionoj
moi vrata zavisi od nekoliko faktora. Akustiki kvalitet
vrata u celini obino odreuje najslabiji od njih. To znai da u
nekim okolnostima materijal od koga je napravljeno krilo
vrata moe biti bez znaaja, a da njihovu izolacionu mo
diktiraju detalji izrade i ugradnje, recimo velika fuga izmeu
okvira i zida ili kada ne postoji prag.
Izolaciona mo krila vrata odreena je njegovom
unutranjom strukturom. Za krilo vrata, kada se posmatra
kao nezavisna pregrada, vae svi principi kao i za zidove.
Izolaciona mo se postie masom, znai debljinom, i
eventualno diskontinuitetom u unutranjosti krila. Zbog toga
se, kao i kod svake druge pregrade, akustiki kvalitetna
vrata mogu dobiti samo sa krilom dovoljno velike povrinske
mase. Na izuzetno kritinim mestima, a to su pre svega radioi TV studiji, pozorite, koncertne i bioskopske sale i slini
objekti, krilo jednostrukih vrata standardnih dimenzija moe
Slika 1.Ilustracija putanja kojima
zvucna energija prolazi
kroz vrata. Osim kroz
krilo (1), zvuk prolazi kroz
fuge izmedju krila i okvira
(2) i kroz fuge izmedjuu
okvira i zida (3)
-
7/29/2019 SISTEMI ZVUCNE IZOLACIJE -
20/28
biti teko i do 100kg (specijalna klasa prema JUS U.J6.
201).
S akustikog aspekta, pojava fuge znai otvaranje putanje za
prolazak zvuka mimo krila. U literaturi se mogu nai veomailustrativni rezultati merenja uticaja fuga oko krila vrata na
njihovu izolacionu mo. Podaci pokazuju da fuga irine 1mm
smanjuje ukupnu izolacionu mo vrata za oko 5dB u odnosu
na vrednost koja bi se dobila da je fuga potpuno zaptivena.
Fuge vee od 2mm ve potpuno degradiraju akustiki
kvalitet vrata i tada postaje gotovo nebitno od kog je
materijala izraeno krila.
Maksimalnu vrednost izolacione moi vrata odreuje,prvenstveno materijal od koga je napravljeno krilo.
Interesantno je da se ta maksimalna, odnosno teorijska
vrednost moe ostvariti samo ako je krilo ulepljeno u okvir,
jer se time eliminie svaka mogua fuga. Rezultat merenja
izolacione moi vrata sa istim krilom ali sa funkcijom
ostvarenja, uz potpuno zaptivenu fugu po ivici, pokazuje da
je njena vrednost za oko 3dB manja od one koja se moeizmeriti sa krilom zalepljenim u okviru.
Poseban aspekt kod vrata jeste njihovo otvaranje. Na
pregradama izmeu prostorija svaka pa i najmanja pukotina
znatno utie na smanjenje vrednosti izolacione moi. Poprirodi stvari mnogo je mesta na kojima se oko vrata moe
pojaviti fuga kroz koju e zvucna energija nai sebi put.
Podrazumeva se velika verovatnoa pojavljivanja fugaizmeu krila i okvira. Kvantitativna i frekvencijska zavisnost
akustikog uticaja fuga zavisi odveliine tako nastalihotvora. Veliinu fuga koje ostaju oko krila kada su vrata u
zatvorenom poloaju odreuje preciznost izrade i mehanika
stabilnost primenjenih materijala i kvalitet mehanizama za
vrenje krila (arke), kvalitet i funkcionalnost mehanizma za
zatvaranje, a vaan je i uticaj materijala primenjenih za
zaptivanje (zaptivne trake). Visok nivo preciznosti izrade
-
7/29/2019 SISTEMI ZVUCNE IZOLACIJE -
21/28
moe se postii samo elinim konstrukcijama. Zbog toga su
ram i okvir krila i vrata velike izolacione moi uvek izraeni
od elinih profila. Za zaptivanje se najee koriste upljigumeni profili. Na konstrukciji ugraenih vrata mogu se
pojaviti i drugi otvori koji mogu olakati prolazak zvuka. U
praksi je to najee nedostatak praga. Ako na vratima ne
postoji prag i ako izmeu povrine poda i donje ivice krila
postoji povei razmak, materijal krila vrata gotovo da nema
uticaja na izolacionu mo. Ukupan rezultat odreuje
iskljuivo povrinaotvora izmeu poda i krila. Vrata koja
zadovoljavaju stroe akustike zahteve moraju imati prag ili
poseban mehanizam kojim se ovaj otvor popunjava kada suvrata u zatvorenom poloaju (razne metlice i sline
konstrukcije koje izlaze sa donje strane krila). Treba
napomenuti da i brava, odnosno kljuaonica, takoe
predstavlja manji ili vei otvor. Zato vrata sa visokim
vrednostima izolacione moi ne smeju imati obinu bravu,koja, to je uobiajeno i prolazi itavom debljinom krila.
Veoma je specifi an problem fuge koja se javlja izmeu
okvira vrata i ivice graevinskog elementa. Iako se ona
vizuelno zatvara, tanije maskira ukrasnim lajsnama, zvuk
uvek prolazi i tim putem. Zato se pri ugradnji vrata velike
izolacione moi mora voditi rauna o dva bitna zahteva:
dovoljnoj preciznosti u realizaciji zadatih dimenzijagraevinskog otvora, da bi se spreila pojava iroke fuge na toj
poziciji, i
nainu popunjavanja prostora fuge odgovarajuim masivnimzaptivnim materijalom
Iako to zvui paradoksalno, sloenost problema dobijanja
izolacione moi vrata na izvestan nain je pojednostavila
posao arhitekte kao projektanta objekta. Zbog opisane
specifi nosti vrata, sasvim je nepotrebno u projektima iz
akustikih razloga razraivati detalje njihove konstrukcije jer
oni sami nisu nikakva garancija akustikog kvalitetau izvedenom stanju.
-
7/29/2019 SISTEMI ZVUCNE IZOLACIJE -
22/28
Preciznost izrade pojedinih kritinih delova, nain ugradnje i
izbor materijala za izradu bitnih detalja, sve to dominantno
odreuje izolacionu mo vrata na objektu, a ne moe se dokraja specifi cirati u projektu. Da bi se taj projektantski
problem pojednostavio, uvedena je akustika podela vrata
na klase. Ta podela je opisana u standardu JUS U.J6. 201.
Specificiranje traenih akustikih klasa vrata jedini je
mogui pristup pri projektovanju. Stvarna garancija kvaliteta
vrata moe biti samo laboratorijski atest koji podnosiisporuilac ili, alternativno, njihova provera nakon ugradnje
merenjem na licu mesta u objektu. Oba naina provere
kvaliteta u domenu su meusobnih relacija isporuioca vratai investitora, odnosno njihovih ugovornih odnosa. Osim za
defi nisanje akustike klase vrata, projektant ostaje
odgovoran za sve neakustike osobine: dimenzije, zavrnu
obradu itd. Zbog injenice da je izolaciona mo vrata uvek
znatno manja od izolacione moi okolnog zida, na svakojpregradi e vrata biti kritian element koji neumitno
umanjuje izolaciona svojstva pregrade u celini. Samim tim,
prilikom projektovanja treba proceniti koja je to minimalnaizolaciona mo vrata na pojedinim pozicijama koja nee
degradirati zvucnu zatitu. Na posebno kritinim pozicijama
u objektu adekvatnom organizacijom prostora i
komunikacionih pravaca treba izbegavati vrata.
Prozori
Prozori predstavljaju pregradne konstrukcije koje s
akustikog aspekta spadaju u potpuno istu kategoriju kao i
vrata. To je takoe element pregrade koji se otvara, pa otuda
i sve njegove specifi nosti. Meu njima u akustikom smislu
ipak postoji jedna znaajna razlika. Materijal za izradu krila
vrata moe se birati proizvoljno pa i na osnovu nekih
akustikih zahteva ako je to potrebno. U posebnimsluajevima krila vrata se prave od debelog elinog lima.
Pri izradi prozora ne postoji sloboda izbora u nainu izradenjihovih krila. To uvek mora biti staklo. Zato je akustiki
-
7/29/2019 SISTEMI ZVUCNE IZOLACIJE -
23/28
kvalitet prozora dominantno odreen izolacionim svojstvima
staklenog okna, jednog ili vie, i svim problemima zaptivanja
koji su ve opisani. Izolaciona svojstva jednog staklenogokna zavise iskljuivo od njegove mase, a to znai od
debljine. Zbog toga se na prozore od kojih se trai vea
vrednost izolacione moi moraju postavljati debela stakla. U
posebno kritinim okolnostima koriste se stakla debljine i do
1012mm.
Kada jednostruka stakla ne mogu da obezbede dovoljnu
izolacionu mo, a to je pravilo na gotovo svim pozicijama u
graevinskim objektima, pribegava se dvostrukim, u nekim
okolnostima ak i viestrukim oknima. Kod prozora sa
dvostrukim oknom, to je svakako najraspostranjeniji oblik,
izolaciona mo pri usvojenoj debljini stakala zavisi od
njihovog meusobnog rastojanja. to je rastojanje izmeu
unutranjeg i spoljanjeg stakla vee, vea je i izolacionamo. Ukratko, deblja stakla i vea rastojanja meu njima
donose veu izolacionu mo.
Sve to je objanjeno o zaptivanju kao faktoru koji utie naizolacionu mo vrata pojavljuje se kao problem i kod prozora.
Fuge izmeu krila prozora i okvira, kao i izmeu okvira i
graevinskog otvora, put su stalnog prolaska zvucne
energije. Ovde u potpunosti vai slika data kao ilustracija za
puteve prolaska zvucne energije. Treba samo pretpostaviti
da se u slici na mestu krila nalazi stakleno okno u
odgovarajuem ramu.
Poeljno je navesti neke konkretne primere koji pokazuju
znaaj debljine stakla i njihovog meusobnog rastojanja.Jedna karakteristina konstrukcija, uobiajeno nazvana
studijski prozor pojavljuje se u muzikim, radio i TV
studijima i slui za vizuelnu komunikaciju izmeu studija i
tehnike reije. Prema podacima iz literature, jedna takav
prozor sa dva okna debljine 10mm i 12mm koji su na
meusobnom rastojanju 4050 cm ima izolacionu mo blisku
-
7/29/2019 SISTEMI ZVUCNE IZOLACIJE -
24/28
vrednosti za betonski zid debljine 15cm. Kod ovakvih rozora
primenjuju se i posebne mere pri izradi okvira i njegovoj
ugradnji u graevinski otvor kako bi se eliminisalisvi moguiparazitski putevi prolaska zvuka. Interesantne su akustike
osobine sendvia od dva stakla na relativno
malom meusobnom rastojanju (termoizolaciona stakla).
Detalji konstrukcije mogu biti razliiti, ali rasprostranjen
primer je okno od dva stakla debljine 34mm, sa
meuprostorom 1012mm. Ovakvo okno se esto koristi, pri
emu je jedno od obrazloenja primene da ima dobra
akustika svojstva. Ako se ne ulazi u njegove
termoizolacione karakteristike, u akustikoj literaturi moese nai rezultat merenja koji pokazuje da ovakvo dvostruko
okno sa staklima debljine od po 3mm, ako je rastojanje meu
staklima manje od 13mm, ima malo manju izolacionu mo od
jednostrukog stakla debljine 5,5mm. Pogoranje u odnosu
na jednostruko okno posledica je rezonantnih pojava koje se
javljaju u vazdunom prostoru izmeu dva meusobno bliska
stakla. Ukratko, ovakvo dvostruko okno akustiki je
neznatno slabije od jednostrukog okna iste ukupne mase
stakla.
Naravno, ovi podaci ne dovode u sumnju termike kvalitete,
ve samo ukazuju da termika poboljanja ne daju uvek i
akustika poboljanja. tavie, ovaj primer pokazuje da se, unajboljoj nameni, njima mogu pogorati akustike osobine
prozora.
STANDARDI
Prozori i balkonska vrata se prema zvucnoj izolaciji Rw
razvrstavaju u pet klasa zvucne izolacije.
-
7/29/2019 SISTEMI ZVUCNE IZOLACIJE -
25/28
Zvucna izolacija prozora i vrata odreuje se izolacionom
moi R koja se pokazuje dijagramom u zavisnosti od
frekvencije u opsegu od 100 do 3150 Hz u treinskooktavnimskokovima. Za izraavanje zvucne izolacije prozora ili vrata
jednim brojem koristi se ponderisana zvucna izolacija Rw.
Prozori i balkonska vrata se prema zvucnoj izolaciji Rw razvrstavaju u pet klasa zvuneizolacije:
specijalna klasa Rw 40 dB I klasa Rw = 35 do 39 dB II klasa Rw = 30 do 34 dB III klasa Rw = 25 do 29 dB IV klasa Rw = 20 do 24 dB
Gornje vrednosti se primenjuju na: prozore, prozore sa balkonskim vratima,
prozore sa protivsunanom zatitom (kutije za eslinger roletne i sl.).
Vrata se prema zvucnoj izolaciji Rw razvrstavaju u etiri klase zvune izolacije:
specijalna klasa Rw 35 dB I klasa Rw = 30 do 34 dB II klasa Rw = 25 do 29 dB III klasa Rw = 20 do 24 dB
U svim stambenim i poslovnim zgradama ulazna vrata u stan moraju zadovoljavatizvucnu izolaciju klase I.
DEFINICIJE
Rekonstrukcija zgradeizvoenje radova na zgradi, kao to su adaptacija,preinaenje, nadogradnja, dogradnja i slini radovi koji mogu uticati na zvucnuzatitu zgrade.
Bune (pogonske ili poslovne) prostorijeprostorije u kojima vlada bukaekvivalentnog nivoa iznad 70 dBA, za bilo koja tri 15-minutna perioda u toku dana
ili noi, a ispod 85 dBA.
-
7/29/2019 SISTEMI ZVUCNE IZOLACIJE -
26/28
Vrlo bune prostorijeprostorije u kojima vlada buka ekvivalentnog nivoa od 85dBA ili iznad ove vrednosti, za bilo koja tri 15-minutna perioda u toku dana ili
noi.
U smislu ovog standarda JUS U.J6 201 dan obuhvata vreme od 6h do 22 h, a nood 22 h do 6 h. Za impulsnu buku (liftovi, hidrofori i dr.) umesto tri 15-minutna
ekvivalentna nivoa, mere se tri najvia impulsa od kojih se oduzme 10 dB i takvevrednosti porede sa kriterijumima u ovom standardu. Tavanicakompletna meuspratna konstrukcija sa svim svojim slojevima i plafonom.
Osnovni nivo bukenivo buke okoline kada relevantni ureaji, ija se bukaocenjuje ne rade. Najvii dozvoljeni nivo buke u boravinim prostorijama U
boravinim prostorijama stambenih zgrada najvii ukupni nivo ujednaene bukekoja potie: iz pogonskih prostorija u zgradi, od kunih instalacija i ureaja ususednim stanovima, kao i od stacionarnih izvora buke izvan sambene zgrade ne
sme prei vrednost od 30 dBA nou i 40 dBA danju. Ako je buka ureaja iinstalacija povremena ili neujednaena, tada ukupno tri 15-minutna ekvivalentnanivoa u toku dana ili noi ne smeju prei navedene granice.
U sluajevima kada je nivo osnovne buke u boravinim prostorijama stambenihzgrada ispod 25 dBA nou ili 35 dBA danju, buka ureaja i instalacija u zgradi
pojedinano ili zajedno ne sme prouzrokovati poveanje buke za vie od 5 dBA.
U boravinim prostorijama stambenih zgrada, tri najvia 15-minutna ekvivalentnanivoa buke koji potiu od nestacionarnih izvora buke (saobraaja i sl.) izvanstambene zgrade, u toku dana ne smeju prei 45 dBA, a u toku noi 35 dBA.
Namena prostorije Najvii dozvoljeni 15
min Leq (dBA)
-
7/29/2019 SISTEMI ZVUCNE IZOLACIJE -
27/28
danju nou
A Bolnice, klinike, domovi zdravlja i sl.
A.1 Bolesnike sobe 35 30
A.2 Ordinacije 40 40
A.3 Operacioni blok bez medicinskih ureaja i opreme 35 35
B Hoteli, moteli, domovi, samaki hoteli i sl.
B.1
Hotelske sobe A kategorije i viih kategorija od izvora bukeu zgradi i stacionarnih izvora izvan zgrade od nestacionarnih
izvora buke izvan zgrade
35
40
30
50
B.2
Hotelske sobe B kategorije i niih katergorija od izvora bukeu zgradi i stacionarnih izvora izvan zgrade od nestacionarnih
izvora buke izvan zgrade
40
45
35
40
B.3
Spavaonice u domovima od izvora buke u zgradi i
stacionarnih izvora izvan zgrade od nestacionarnih izvora
buke izvan zgrade
40
45
35
40
B.4 Sobe u samakim hotelima od izvora buke u zgradi istacionarnih izvora zvan zgrade od nestacionarnih izvorabuke izvan zgrade
4045
3540
C kole, fakulteti, biblioteke i sl.
C.1 Amfiteatri i uionica 40 40
C.2 Kabineti na fakultetima 35 35
C.3 Kabineti u kolama 40 40
C.4 itaonice, biblioteke 40 40
D Dvorane
D.1 Bioskopske dvorane 40 40
D.2 Pozorita 30 30
D.3 Koncertne dvorane 30 30
-
7/29/2019 SISTEMI ZVUCNE IZOLACIJE -
28/28
E Ustanove za predkolsku decu i sl.
E.1
Sobe za odmor dece od izvora buke u zgradi i stacionarnih
izvora izvan zgrade od nestacionarnih izvora buke izvan
zgrade
40
45
35
35
E.2 Sobe za rad s decom
top related