skener - geodetska tehnička Školagsurina/06_skener.pdfu nijansama sive pogodno je kada boja nije...

Skener

© S. Šutalo i D.Grundler, 2009.

2 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.

Ulazni uređaj

Skener je ulazni uređaj koji sliku predloška pretvara

u oblik prihvatljiv računalu.

3 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.

Osnovni elementi predloška

Predložak se u postupku

skeniranja “dijeli” na

konačan broj osnovnih

elemenata

(što ih je više, kvaliteta

skenirane slike bit će bolja).

Zadatak skenera je svaki od osnovnih elemenata

predloška pretvoriti u digitalni oblik.

4 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.

Građa i načelo rada

Građu skenera možemo podijeliti u nekoliko osnovnih

cjelina:

a) Kućište sa zaštitnim

poklopcem i staklom

na koje se polaže

predložak.

5 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.

Građa i načelo rada

b) Izvor bijele svjetlosti za osvjetljavanje predloška.

Bijela svjetlost je

potrebna zato što

sadrži sve valne

duljine.

6 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.

Izvor svjetlosti

Kao izvor svjetlosti koristi se fluorescentna lampa.

Kod novijih tipova skenera koristi se

engl. cold cathode fluorescentna lampa, CCFL ili Xenon lampa.

7 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.

Građa i načelo rada

c) Sustav ogledala, leća i filtera

Kada se bilo koji od osnovnih

elemenata predloška osvijetli,

svjetlost se od njega

reflektira.

Zadatak ovog sustava je

reflektiranu svjetlost usmjeriti

na osjetilo svjetla.

8

Osjetilo svjetla

d) Osjetilo svjetla

Zadatak mu je reflektiranu svjetlost pretvoriti u

elektičnu struju.

Sastavni je dio sklopa koji se naziva glava za

skeniranje.

9 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.

Građa i načelo rada

Glava za skeniranje

objedinjuje:

sustav ogledala, leća

i filtera,

osjetilo svjetla.

10 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.

Glava za skeniranje

Glava je pričvršćena

na vodilicu

(engl. stabilizer bar)

koja se proteže kroz

tijelo skenera.

11 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.

Pogonski, koračni motor

e) Pogonski koračni motor (engl. step motor)

Pomoću remena pokreće

glavu za skeniranje.

Glava se giba duž

predloška kako bi se svi

dijelovi slike osvijetlili a

potom “prenijeli” do

osjetila svjetla.

12 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.

Građa i načelo rada

f) Analogno-digitalni pretvarač.

Nakon što osjetilo svjetla energiju

svjetla pretvori u električnu struju,

analogno-digitalni pretvarač je

pretvara u digitalni oblik.

Krajnji razultat su različiti intenziteti

reflektirane svjetlosti predočeni

različitim binarnim brojevima.

Načelo rada

skenera

14 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.

RGB komponente

Kod skeniranja predloška u boji mora se zabilježiti

odgovarajuća nijansa boje svakog od osnovnih

elemenata predloška.

Svaka se boja može prikazati

kombinacijom tri osnovne boje:

crvene (engl. red, R),

zelene (engl. green, G) i

plave (engl. blue, B).

15 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.

RGB komponente

Da bi se boja svakog od osnovnih

elemenata predloška prikazala

pomoću tri osnovne komponente,

potrebno je reflektiranu bijelu

svjetlost rastaviti na crvenu, plavu

i zelenu komponentu.

16 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.

RGB komponente

Nakon što se bijela

svjetlost rastavi na

komponente, potrebno

je posebno zabilježiti

digitalizirani intenzitet

svjetla svake od te tri

komponente.

17 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.

Kvaliteta skenera

O kvaliteti skenera govore dva podatka:

razlučivost,

broj boja.

18 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.

Razlučivost

Razlučivost skenera je podatak o broju osnovnih

elemenata predloška koje skener može prepoznati.

Izražava se brojem točkica po inču (1 inč=2,54cm)

(engl. dot per inch, dpi).

22 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.

Broj boja

■ Po podjeli predloška na osnovne

elemente, boju svakog elemenat

treba pretvoriti u binarni broj.

■ Stoga se broj boja izražava brojem

bitova.

■ Uporaba većeg broja bitova daje

mogućnost prepoznavanja većeg

broja boja što određuje kvalitetu.

23 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.

Broj boja

■ Primjer pokazuje kako s porastom broja uporabljenih

bitova raste mogućnost prepoznavanja broja boja.

■ Predložak je kvadrat s postupnim prijelazom crne u

bijelu boju.

21=2 22=4 23=8 24=16 28=256

24 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.

Broj boja

■ Kod prikaza u boji, za prikaz

svake od osnovnih RGB

komponenata boje koristi se

trećina ukupnog broja bitova.

■ Danas gotovo svi skeneri

upotrebljavaju 36 (ili više)

bitova za prikaz boja.

25 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.

Proračun ukupnog broja boja

Broj boja koje može prepoznati 36-bitni skener:

12 bitova za svaku osnovnu boju:

36:3=12,

svaku od osnovnih boja može se kodirati na:

212 = 4096 načina,

ukupan broj boja je

4096 3 = 68.719.476.736 boja.

26 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.

Vrste skenera

Postoji više vrsta skenera. U upotrebi su:

stolni (engl. flatbed),

ručni (engl. hand held),

rotacijski (engl. drum).

27 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.

Ručni skeneri

Služe za unos malih slika.

Osjetljivi su na pravocrtnost i brzinu pokretanja.

28 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.

Ručni skeneri

U širokoj upotrebi je posebna vrsta ručnih skenera koji

čitaju crtični (linijski) kod s proizvoda u trgovinama

(engl. bar code).

29 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.

Rotacijski skener

Rotacijski skeneri spadaju u najkvalitetnije skenere;

koriste se u grafičkoj industriji.

30 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.

Rotacijski skener

Predložak se stavlja

na stakleni valjak

koji rotira velikom

brzinom.

Glava za skeniranje

se nalazi u

unutrašnjosti valjka.

31 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.

Priključivanje skenera

Na priključak USB sabirnice:

suvremen, brz i

jednostavan način

spajanja.

34 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.

Načini skeniranja

Skeniranje u boji

(engl. full color, true color).

Skeniranje u nijansama sive

boje (engl. gray scale).

Jednobojno skeniranje

(engl. line art).

35 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.

Jednobojno skeniranje

Rezultat ovog skeniranja

je crno-bijela slika bez

polutonova.

Pogodno je za skeniranje

teksta ili tehničkih crteža.

Zauzeće memorije je

najmanje.

56 KB

36 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.

U nijansama sive

Pogodno je kada boja nije

potrebna.

Datoteke su po zauzeću

memorije veće od

datoteka nastalih

jednobojnim skeniranjem.

444 KB uz 8-bitni prikaz nijansi sive

37 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.

Skeniranje u boji

Skeniranje u boji daje

najvjerniji prikaz

predloška.

Ovako nastale datoteke

su po zauzeću

memorije najveće.

1325 KB uz 24-bitni prikaz boje

38 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.

Grafičke datoteke

Datoteke koje nastaju kao rezultat skeniranja često

su vrlo velike jer sadrže informacije o boji svakog

osnovnog elementa predloška.

Velike datoteke su nepodesne za korištenje i

zauzimaju mnogo memorije zbog čega su razvijeni

razni načini sažimanja takvih datoteka.

42 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.

Grafičke datoteke

Najčešći formati grafičkih datoteka nastalih

sažimanjem:

BMP,

TIFF,

GIF,

JPEG (JPG),

PNG.

43

BMP

Koristi se najčešće nesažeti

(iako postoji i sažeti) zapis slike,

bez gubitaka kvalitete slike.

Zauzima mnogo memorije.

Za sve namjene od pohrane

crteža i jednostavnijih slika

do pohrane fotografija.

44

TIFF

Podržava sažimanje podataka

bez gubitaka ali može

pohranjivati i nesažete podatke.

Za sve namjene, od pohrane

crteža i jednostavnijih slika do

fotografija.

U odnosu na BMP zauzima

manje memorije, a u odnosu na

JPEG daje veću kvalitetu slike.

45

GIF

Koristi sažimanje podataka bez

gubitaka kvalitete slike.

Broj boja ograničen je na 256.

Za pohranu crteža i jednostavnijih slika

koje ne sadrže puno prijelaza boja.

Podržava mogućnosti

prozirnosti i animacije.

46

JPEG (JPG)

Koristi sažimanje podataka s gubitkom

kvalitete slike.

Za pohranjivanje fotografija.

Najveća prednost formata u odnosu

na ostale je u bitno manjem zauzeću

memorije.

47

JPEG (JPG)

Gubitak kvalitete slike određuje se stupnjem

sažimanja podataka.

53 kB 15 kB 20 kB 4 kB

48

PNG

Koristi sažimanje podataka bez

gubitka kvalitete.

Za pohranu crteža i fotografija.

Zauzeće memorije je veće od JPG

formata ali je ovo bolji izbor u

odnosu na JPEG ukoliko se

pohranjuju slike koje sadrže tekst

ili crtež, ili imaju oštre prijelaze.

49

Grafičke datoteke

(c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.

50 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.

Optičko raspoznavanje znakova

Ponekad se javlja potreba pretvorbe dokumenta

ispisanog na papiru u digitalni oblik, ali ne u oblik

slike već u oblik teksta koji će se moći uređivati u

programu za obradu teksta.

51 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.

Optičko raspoznavanje znakova

Program za optičko raspoznavanje znakova (engl.

OCR, optical character recognition) pretvara

skeniranu sliku slova u računalno čitljiv tekst.

52 (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009.

OCR

Program za optičko

raspoznavanje znakova

raspoznaje znakove:

uspoređivanjem

ili

raspoznavanjem

glavnih značajki slova.