(smjernice za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i ...‡__programske_i_strukturne... ·...
Post on 01-Sep-2019
3 Views
Preview:
TRANSCRIPT
„Hrvatsko je društvo u dubokim promjenama na svim poljima,
što zahtijeva dugoročno promišljanje o mjestu obrazovanja i
znanosti u društvu, posebice u stvaranju inovativnog društva i
gospodarstva. To promišljanje odnosi se na percepciju profila
čovjeka poželjno obrazovanog za sljedeća desetljeća, na
promjene organizacije sustava obrazovanja te na stjecanje
znanja i njegovu primjenu na svim razinama obrazovanja.
Pritom u prvom planu treba biti čovjek, a tek onda
institucionalni sustav.”
(Smjernice za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije,
travanj, 2012)
„…za izgradnju takvih pojedinaca i takvoga društva nužan je
sustav naobrazbe i odgoja koji će pobuditi interes učenika za
razne oblasti znanosti i umjetnosti, njegovati njegove radne
navike, a prije svega odgajati ih da postanu svestrano
izgrađeni slobodni ljudi koji će znati ne samo samostalno misliti
i braniti svoja stajališta nego i davati inicijativu za rješavanje
raznih društvenih problema.”
(Stjepan Radić 1897 – 1904 prema Boban, 2004)
„..hrvatska škola je takva da potiče učenje na pamet, idealna je za
„biflante”, a sve potiče da se pokoravaju autoritetima.”
„…jedan od najvećih problema hrvatskog društva je što ono u
cjelini, i inteligencija kao i seljaci, ne posvećuje dovoljno pažnje
modernoj naobrazbi i odgoju”
„Školovani roditelji od đaka traže da bez pogovora slušaju
profesore, a kad đaci postanu studenti čude se kako nisu samostalni,
ne znaju misliti praktično i nemaju karaktera, te tek radi toga
osuđuju školu.”
„…školski programi su krivi što se mladi ljudi ne mogu zaposliti i
snaći u životu.”
PREDVIĐENE PROGRAMSKE I STRUKTURNE PROMJENE
U HRVATSKOM ODGOJNO-OBRAZOVNOM
SUSTAVU:
TREBAJU LI NAM I JESU LI IZVEDIVE?
dr. sc. Boris Jokić
Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja
Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
STRUKTURA IZLAGANJA
GLOBALNI IZAZOVI OBRAZOVANJA
HRVATSKI ODGOVOR
KAKVO JE NAŠE OBRAZOVANJE?
POTREBNO I IZVEDIVO?
GLOBALNI IZAZOVI OBRAZOVANJA
Tehnologija se neprestano i rapidno mijenja, količina dostupnih
informacija strelovito raste …
Društvene zajednice postaju sve raznovrsnije, interpersonalnii
poslovni odnosi uvjetuju kontakte s različitim ljudima, kulturama,
običajima …
Globalizacija donosi nove oblike međuovisnosti, nove utjecaje
(npr. ekonomsku kooperativnost i kompetitivnost) i posljedice (npr.
zagađenje) koje značajno sežu izvan lokalnih ili nacionalnih
zajednica
Promjene u društvu –balansiranje ekonomskog rasta, ekološke
svijesti, socijalne jednakosti i pravde ...
Obrasci ekonomskog poslovanja postaju sve manje šablonizirani i
predvidljivi
GLOBALNI IZAZOVI OBRAZOVANJA
GLOBALNI IZAZOVI OBRAZOVANJA
Treći val:
prvi vrlo uspješan – opismenjavanje ljudi
drugi nešto manje – univerzalno srednjoškolsko obrazovanje
treći ???? – povećan broj visokoobrazovanih
Informacije i znanje i društvo koje uči
Informacijama je potrebno znanje
Za znanje je potrebno učenje
Učenje je osnovni cilj obrazovanja
Stvari nisu baš tako jednostavne
Kako informacije postaju dostupnije, raširenije, jeftinije tako znanje
postaje vrednije, rjeđe i skuplje
Navedeno uzrokuje produbljivanje socijalnih i obrazovnih razlika –
„znanjem siromašni” i „znanjem bogati”
GLOBALNI IZAZOVI OBRAZOVANJA
Informacija je sve više, često i previše
(informacijska anksioznost, infoksikacija)
Kojim informacijama se posvetiti?
(ekonomika pažnje)
Što tu može škola? (kriza institucija)
Škola više nije jedan i jedini prozor u svijet?
Je li škola uopće više ikome prozor?
GLOBALNI IZAZOVI OBRAZOVANJA
Obrazovanje vs. školovanje
Školovanje iz doma – sve veći broj ljudi, više ne
samo religijske skupine već i (viša)srednja klasa
Rano napuštanje školovanja – što će mi škola?
ES : 24,9; IS : 20,1; NO : 14,8
Privatne instrukcije
Otvoreni oblici visokog obrazovanja - MOOC
GLOBALNI IZAZOVI OBRAZOVANJA
Učenje nikada nije isključivo bilo vezano uz obrazovanje
Obrazovanje je relativno neuspješno u razvoju učenja
Konkurenti; život, mediji, Internet, nove društvene mreže
Imaju povoljnije karakteristike od škole: paralelno,
nenamjerno, željama usmjereno, vremenski i prostorno
nenamjerno
Obrazovanje ima priliku u monopoliziranju učenja, ali
na drugačiji način
POTREBNA JE PROMJENA
HRVATSKI ODGOVOR
OPĆI CILJ – STRATEGIJA OBRAZOVANJA...
Osiguravanje kvalitetnog obrazovanja
koje pruža jednake mogućnosti svakom djetetu i
mladoj osobi.
POSTOJI LI DRŽAVA I DRUŠTVO KOJA NEMA
OVAKO POSTAVLJEN DEKLARATORNI CILJ?
OPĆI CILJ
Ensuring that every student in our country graduates from high school prepared
for college and a successful career is central to rebuilding our economy and
securing a brighter economic future for all Americans.
SAD
The goal is higher quality for all. Prime Minister Erna Solberg called
knowledge the new oil, and it will be the quality of the higher education
sector that determines whether we succeed in realizing the knowledge
society.
NORVEŠKA
We cherish education for all our people equally and aim to provide a life-long
education of quality for all children, youth and adults of South Sudan; an
education that is relevant and affordable based on the needs and aspirations
of the people, to enable them to become responsible and productive citizens.
JUŽNI SUDAN
KVALITETNO OBRAZOVANJE?
OBRAZOVNI ISHODI
PISA? PIRLS? TIMSS?
Nejednoznačni rezultati – PIRLS bolji rezultati
PISA – u tri ciklusa ispodprosječni u sve tri funkcionalne
pismenosti
Funkcionalno nisu pismeni 2012 MAT: 29,8%
Važnije je što zaostajemo u broju učenika s izrazito
razvijenim sposobnostima – 2012 MAT – Razina 5 i 6:
HR – 6,9
SI – 13,7
PL – 16,7
CH – 24,0
ŠKOLSKE OCJENE
3. Razred
OŠ
5. Razred
OŠ
7. Razred
OŠ
1.Razred
SŠ
2. Razred
SŠ
3. Razred
SŠ
4. Razred
SŠ
M 4,05 3,41 3,24 2,94 2,94 2,96 3,08
SD 0,975 1,106 1,151 0,997 1,021 1,039 1,085
Dovoljan 9,0 27,5 36,5 43,3 44,4 44,8 40,3
Dobar18,1 25,9 22,9 28,9 27,4 26,4 26,6
Vrlo
dobar31,8 25,2 20,4 18,2 17,5 17,3 18,1
Odličan41,1 21,4 20,2 9,6 10,7 11,5 15,0
PRIMJERI ZADATAKA DM – 8. 2010.
8. Kolika je vrijednost broja √28/3 zaokružena na tri decimale?
A. 1.760
B. 1.763
C. 1.764
D. 1.770
55,30 % pristupnika točno rješava zadatak
10698 pristupnika griješi:
32,1% učenika općih gimnazija;
36,3% učenika jezičnih gimnazija;
36,8% Ekonomija i trgovina;
41,7% Elektrotehnika;
46,2% Ugostiteljstvo i turizam;
62,4% Zdravstvo
PRIMJER ZADATAKA DM – BIOLOGIJA
LJETNI ROK 2010.
51.4. Navedite dvije mjere koje smanjuju rizik oboljevanja od spolno
prenosivih bolesti:
1. Mjera: _________________________
2. Mjera: _________________________
32,3% pristupnika točno odgovara
43,3% gimnazijalaca točno odgovara (56,7% griješi)
Nema spolnih razlika
PRIMJERI ZADATAKA DM – 18 - 2010.
PRISTUPNICI NETOČNO TOČNO
Opća gimnazija 24,3% 75,7%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 17,7% 82,3%
Jezična gimnazija 29,9% 70,1%
Klasična gimnazija 25,2% 74,8%
Ekonomija i trgovina 52,3% 47,7%
Elektrotehnika 48,9% 51,1%
Graditeljstvo 43,7% 56,3%
Strojarstvo 55,3% 44,7%
Ugostiteljstvo i turizam 58,8% 41,2%
Zdravstvo 69,8% 30,2%
18. U sustavu jednadžbi {x=2y+4 izračunaj nepoznanicu x.
y=2x+7
Odgovor: x=___________________
Točno rješava 51,6% pristupnika
12,9% ne pokušava odgovoriti
65% onih koji netočno rješavaju zadatak upisuju fakultet
PRIMJERI ZADATAKA VIŠA RAZINA –18.2.-2012.
18.2. Riješite nejednadžbu x (6x – 17) ≥ –12.
Rješenje zapišite s pomoću intervala.
Odgovor: _________________________
48,9% pristupnika točno rješava ovaj zadatak
NETOČNO TOČNO
Opća gimnazija 41,50% 58,50%
Prirodoslovno-matematička gimnazija 27,90% 72,10%
Jezična gimnazija 57,00% 43,00%
Klasična gimnazija 42,70% 57,30%
Ekonomija i trgovina 71,80% 28,20%
Elektrotehnika 59,80% 40,20%
Graditeljstvo 65,70% 34,30%
Strojarstvo 74,90% 25,10%
PRIMJERI ZADATAKA – 28.3. – 2012.
28.3. Marko je oročio 5 000 kn po godišnjoj kamatnoj stopi od 1.7%. Nakon koliko će se
godina Markov novac na računu uvećati za 2 000 kn?
Napomena: Kamata se na kraju svake godine dodaje iznosu na računu.
Odgovor: _____________________ godina
14,7% svih pristupnika ispitu više razine Matematike
točno odgovara na ovo pitanje
37,5% svih pristupnika niti ne pokušava riješiti ovaj
zadatak
29,3% učenika PM gimnazija daje točan odgovor
14,7% učenika iz sektora Ekonomija i trgovina točno
odgovara na ovo pitanje
VIŠA RAZINA – SREDNJOŠKOLSKI PROGRAMI
PRISTUPNICI 2010. 2011. 2012. N (2012.)
Prirodoslovno-matematička gimnazija 70,43 73,17 60,04 1653
Opće gimnazije 55,75 58,58 44,04 4125
Klasična gimnazija 54,85 56,44 42,55 337
Prirodoslovna gimnazija 52,69 64,3 41,96 95
Elektrotehnika 45,58 50,17 37,42 1063
Jezične gimnazije 47,49 53,22 36,01 612
Graditeljstvo, geodezija i građ. mat 46,65 48,57 32,73 440
Zdravstvo 37,48 36,96 32,22 228
Ekonomija i trgovina 34,15 38,82 28,14 340
Strojarstvo 33,06 38,1 27,07 175
Kemijska tehnologija 31,98 33,59 25,35 43
Geologija, rudarstvo i nafta 22,63 26,11 23,45 29
Likovna umjetnost 29,72 29,27 21,87 67
Grafika 19,35 36,27 20,48 73
Ugostiteljstvo i turizam 27,99 30,98 20,47 74
Cestovni promet 23,25 35 17,09 43
JEDNAKE MOGUĆNOSTI?
ŠKOLSKE OCJENE – SPOL X OBRAZOVANJE (3. razred OŠ)
Spol X obrazovanje roditeljaZaključne ocjene iz biologije 7. razred
3,29
3,55
3,90
4,324,54
2,80
3,05
3,39
3,90
4,21
1
2
3
4
5
Oba roditelja NSSBarem jedan roditelj
SSS Oba roditelja SSSBarem jedan roditelj
VŠS/VSSOba roditelja
VŠS/VSS
Djevojčice Dječaci
Spol X Prosječna ocjena kroz školovanje (OŠ)
,0%
10,0%
20,0%
30,0%
40,0%
50,0%
60,0%
70,0%
80,0%
90,0%
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Prosječnaocjena 5-8 razred
Spol M Spol Ž
JEDNAKE MOGUĆNOSTI?
Fokusiran na imaginarnog prosječnog učenika
Slaba podrška onima koji iz različitih razloga zaostaju
Bez sustavne podrške i praćenja nadarenih učenika
Ograničena razina identifikacije i sustavne podrška
skupinama pod rizikom
Dodatna nastava? Dopunska nastava?
Održava ili povećava društvene nejednakosti (Matković
2010; Farnel i dr. 2013; Burušić, Babarović, Šakić
2009; Braš Roth i dr. 2009)
TKO SU NAJBOLJI UČENICI?
Matematika viša razina – 10%
N 10 % N 12 %
Gimnazije 841 87,5 979 91,7
Strukovne škole 70 7,3 55 5,1
Učenici prethodnih generacija ili izvan RH 50 5,3 34 3,2
N 10 % N 12 %
Opća gimnazija 295 35,1 341 33,3
Prirodoslovno matematička gimnazija 507 60,3 597 57,7
Jezična gimnazija 14 1,7 16 1,5
Klasična gimnazija 23 2,7 21 2,0
Elektrotehnika 42 4,4 46 4,3
TKO SU NAJBOLJI – VIŠA RAZINA
OTKUDA DOLAZE NAJBOLJI UČENICI IZ
MATEMATIKE ?
GradBroj u 10%
najboljih
Ukupan
broj
Redni
postotakGrad
Broj u 10%
najboljih
Ukupan
broj
Redni
postotak
Zlatar 10 37 27,0 Karlovac 17 147 11,6
Virovitica 11 59 18,6 Bjelovar 14 124 11,3
Pazin 15 81 18,5 Zagreb 341 3009 11,3
Split 111 604 18,4 Pula 12 114 10,5
Dubrovnik 19 105 18,1 Zadar 29 280 10,4
Čakovec 29 197 14,7Velika
Gorica14 155 9
Požega 13 96 13,5 Rijeka 30 335 9
Osijek 19 157 12,1 Varaždin 24 285 8,4
Slavonski Brod 16 134 11,9 Šibenik 13 160 8,1
OTKUDA DOLAZE NAJBOLJI UČENICI IZ
MATEMATIKE ?(2010)
KAMO ODLAZE NAJBOLJI MATEMATIČARI?
NOSITELJI
N %
Sveučilište u Zagrebu 711 85,1
Sveučilište u Splitu 73 8,7
Sveučilište u Rijeci 25 3,0
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 22 2,6
NEKI ODGOJNI ISHODI
MOTIVACIJA HRVATSKIH UČENIKA ZA UČENJE?
primarno ekstrinzična motivacija, pogotovo u 8.
razredu
87,8% nastavnika i učitelja smatra da većina učenika
uči prvenstveno zbog ocjena
59,1% predmetnih nastavnika smatra da mali dio ili
gotovo nitko od njihovih učenika uči jer su znatiželjni
4. razredi 8. razredi
Učenje je zabavno 65,7 25,5
Želim naučiti nešto novo 93,1 73,3
Želim upisati što bolju srednju školu - 92,3
Učim zato što moram 51,4 58,0
Učim prvenstveno zbog ocjena 60,3 72,3
učenici nemaju naviku redovitog učenja: 64,2%
učenika osmih razreda ne uči svaki dan
46,4% učenika 8. r. i 29,8% učenika 4. r. uči samo
prije testa ili usmenog ispitivanja
Učenici podrazumijevaju učenje aktivnošću koja se
događa neposredno prije ispitivanja
NAVIKE UČENJA HRVATSKIH UČENIKA?
ISKUSTVO ŠKOLE? (Bezinović, 2013 – Istarska županija SŠ)
Zadovoljstvo nastavnicima %
Zadovoljan sam svojim nastavnicima 58,38
Nastavnici su zainteresirani za predmet koji predaju 70,65
Škola mi omogućuje praktičnu primjenu gradiva 48,03
Sadržaj većine predmeta je zanimljiv 35,41
Moji nastavnici potiču kreativnost učenika 43,18
Nastavnici me poštuju i pažljivi su prema meni 61,50
Škola me potiče na razmišljanje i stvaranje novih ideja 44,92
Ostvarujem dobru komunikaciju s nastavnicima 64,04
Nastavnici uvažavaju mišljenje i ideje učenika 48,10
Volim ići u školu 29,98
KOLIKO UČINKOVITO UČENICI KORISTE STRATEGIJE UČENJA? (POGLED PREDMETNIH NASTAVNIKA)
procjena učenika 8. razreda manji dio oko pola veći dio
Učenici se znaju primjereno koristiti udžbenicima ili
bilješkama s nastave.20,6% 46,8% 32,6%
Učenici mogu realistično procijeniti kvalitetu svog
uratka.33,2% 36,9% 29,9%
Učenici mogu izdvojiti bitne informacije u gradivu. 18,9% 43,8% 37,3%
Učenici imaju problema u postavljanju jasnih
ciljeva učenja.33,0% 41,0% 26,0%
Učenici znaju kako koristiti bilješke koje će im
kasnije koristiti pri učenju.45,2% 35,7% 19,1%
Učenici se mogu sami motivirati za učenje kad se
suoče s nekim problemom.56,7% 25,7% 17,6%
Učenici znaju primjereno odrediti vrijeme potrebno
za učenje.49,6% 37,2% 13,2%
procjena učenika 8. razredaUopće se
ne slažem
Uglavnom
se ne
slažem
Uglavnom
se slažem
U
potpunosti
se slažem
Da bi se postalo bogat u Hrvatskoj
važno je biti uspješan u učenju27,2 27,8 32,5 12,5
Uspješne osobe u našoj zemlji bile su
dobri učenici12,9 30,2 46,9 9,9
Za upis na fakultet u Hrvatskoj važnije
su druge stvari (snalažljivost, osobne
veze, roditelji…) od sposobnosti
učenja
25,4 31,0 28,6 14,9
JE LI HRVATSKA POGODAN KONTEKST ZA
RAZVOJ UČENJA? - UČENICI
procjena učenika 8. razredaUopće se
ne slažem
Uglavnom
se ne
slažem
Uglavnom
se slažem
U
potpunosti
se slažem
Uspjeh u učenju važan je preduvjet da
bi se postalo financijski uspješan u
Hrvatskoj
31,4 42,5 19,8 6,3
Uspješne osobe u našoj zemlji bile su
dobri učenici27,0 47,7 24,5 0,8
Za upis na fakultet u Hrvatskoj važnije
su druge stvari (snalažljivost, osobne
veze, roditelji…) od sposobnosti
učenja
5,8 31,3 50,4 12,5
JE LI HRVATSKA POGODAN KONTEKST ZA
RAZVOJ UČENJA? – UČITELJI I NASTAVNICI
VIŠE VOLIM ZADATKE
RAZVIJENOST PODUZETNOSTI KOD HRVATSKIH
UČENIKA
ZA KOJE ZNAM DA IH
MOGU ODMAH
RIJEŠITI
ZA KOJE NISAM
SIGURAN DA IH
MOGU RIJEŠITI
83,5% 16,5%
VIŠE VOLIM ZADATKE
OKO KOJIH SE MORAM
POTRUDITI
KOJE MOGU LAKO
RIJEŠITI
36,4% 63,6%
RAZVIJENOST PODUZETNOSTI KOD HRVATSKIH
UČENIKA
OSTAJE SAMO...
OSTAJE SAMO (SLAVONSKA VARIJANTA...)
OSTAJE SAMO (ZAGORSKA VARIJANTA...)
U SKLADU S AKTIVNOSTIMA MZOS-a,
AZOO-a
NA OVIM PROSTORIMA NIJE POPULARAN,
ALI DA IPAK MOŽDA PROBAMO I MALO...
ŠTO UČINITI?
STRUKTURNE PROMJENE
STRUKTURA SUSTAVA
Za razliku od većine razvijenih zemalja - struktura u RH
se nije mijenjala zadnjih pedesetak godina (i više)
U usporedbi s većinom zemalja EU, imamo kraće
obavezno obrazovanje, kraće opće obavezno
obrazovanje i kraće primarno obrazovanje
Većina je tranzicijskih zemalja nekritički pristupila
strukturnim promjenama preuzimajući modele
neprimjerene sustavima
Primjer drugih zemalja može poslužiti kao primjer, ali
ne smije biti osnovni razlog strukturnih promjena
STRUKTURA SUSTAVA
1) Omogućuje li postojeća struktura sustava konkurentnost na
razini globaliziranog gospodarstva (gledano iz perspektive
2014. i 2030.)?
2) Omogućuje li postojeća struktura sustava očekivanu razinu
pravednosti odgojno-obrazovnog sustava?
3) Omogućuje li postojeća struktura sustava ozbiljnije kurikularne
promjene?
4) Odgovara li postojeća struktura potrebama građana RH, a
posebice cjelovitom razvoju mladih ljudi?
STRUKTURA SUSTAVA
ISCED 1 + ISCED 2 GIM
4. GOD SO
3. GOD SO
2. GOD SO
I II III IV V VI VII VIII IX I II III IV
6-7* 7-8 8-9 9-10 10-11 11-12 12-13 13-14 14-15 15-16 16-17 17-18 18-19
JEDINSTVENA STRUKTURA OŠ
DEVETOGODIŠNJA OSNOVNA ŠKOLA NAJBLAŽI pomak prema dolje + ulazak u formalno obrazovanje ako je do 1.9.
dijete napunilo šestu godinu života+ zadržavanje postojećeg sustava ISCED 3
* Iskazano kao broj godina i broj mjeseci
STRUKTURA SUSTAVA
Dob ulaska u formalno obrazovanje: 6 godina 0 mjeseci do 6 godina i 12 mjeseci čime se
utječe na smanjivanje utjecaja socio-ekonomskih razlika i osigurava ranije stjecanje temeljnih
kompetencija
Dob horizontalne diferencijacije: 15 godina 0 mjeseci do 15 godina i 12 mjeseci - čime se
odgađa dob horizontalne diferencije i djeluje na kvalitetu ishoda i razinu pravednosti.
Dob ulaska u tercijarno obrazovanje(početak akademske godine): 19 godina 0 mjeseci do
19 godina i 12 mjeseci – čime se osigurava veća razina zrelosti budućih studenata
Dob izlaska na tržište rada 4. godišnji strukovni programi (završetak školske godine 1.
lipnja): 18 godina i 9 mjeseci i 19 godina i 9 mjeseci – čime se osigurava veća razina
kompetentnosti pojedinaca koji mogu izaći na tržište rada ili nastaviti obrazovanje, a time i razina
konkurentnosti društva
Dob izlaska na tržište rada 3. godišnji strukovni programi (završetak školske godine 1.
lipnja): 17 godina i 9 mjeseci i 18 godina i 9 mjeseci – čime se osigurava veća razina
kompetentnosti pojedinaca, a time i razina konkurentnosti društva
PROGRAMSKE PROMJENE
KURIKULUM
Do sredine 2000-ih – isključiva usmjerenost na
nastavne sadržaje i njihov prijenos
Od početka 2000-ih obrazovna politika (premda iz
Vaše kuće i ranije) postupno pokušava osmisiti i uvesti
određene promjene u s ciljem osuvremenjivanja
odgojno-obrazovnog sustava u vidu pomaka:
od usmjerenosti sadržaju k usmjerenosti odgojno-
obrazovnim ishodima (ishodima učenja)
od prijenosa sadržaja k razvoju kompetencija
učenika
KURIKULUM
Hrvatska u 21. stoljeću
Deklaracija o znanju, HAZU
Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005.-2010. godine
Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS)
Nastavni plan i program za osnovnu školu
Strategija za izradbu i razvoj nacionalnog kurikuluma za
predškolski odgoj, opće obavezno i srednjoškolsko obrazovanje
Nacionalni okvirni kurikulum (NOK)
Izrada strukovnih kurikuluma (ASOO)
Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO)
KURIKULUM
Planiranje i izrada ovih dokumenata nije bila međusobno
koordinirana što je rezultiralo sljedećim:
nepostojanjem zajedničkih odgojno-obrazovnih vrijednosti,
načela i ciljeva različitih odgojno-obrazovnih razina i vrsta
obrazovanja
neujednačenošću u određenju pojmova kurikulum (kurikul),
kompetencije i posebice odgojno-obrazovni ishodi/ishodi
učenja/ učenička postignuća
neusklađenošću metodološkog pristupa
nepostojanjem koherentnog sustava vrednovanja i ocjenjivanja
Smisleno i skladno povezati sastavnice odgojno-obrazovnog
sustava u međusobno povezanu cjelinu.
KURIKULUM
Uvažavajući trud i rad brojnih stručnjaka te nastojanja dosadašnjih
obrazovnih vlasti (bez obzira na njihovu političku pripadnost) za
osuvremenjivanjem sustava odgoja i obrazovanja, cjelovita kurikularna
reforme treba biti usmjerena:
razvoju temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje
promjeni od usmjerenosti na sadržaj k usmjerenosti na odgojno-
obrazovne ishode (ishode učenja) pri čemu je od presudne važnosti
naglasiti da odgojno obrazovni ishodi (ishodi učenja) nisu samo
kognitivne prirode (znanja) već uključuju i razvoj stavova, vještina,
kreativnosti, kritičkog mišljenja, estetskog vrednovanja, odnosa
prema sebi, drugima i okolini, vladanja i brojne druge.
KURIKULUM
U izradu svih kurikularnih dokumenata u najvećoj mjeri
potrebno je osloniti se na učitelje, nastavnike,
ravnatelje i stručne suradnike. Većinu članova svih
radnih skupina za izradu kurikuluma trebaju činiti
učitelji i nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji.
NACIONALNI KURIKULUM ZA OPĆE
OBRAZOVANJE
Cjelovit razvoj učenikove osobnosti , tj. njegov kognitivni,
emocionalni, socijalni, etički i tjelesno-motorički razvoj te razvoj
njegove motivacije
Stjecanje temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje
koherentan, otvoren i fleksibilan kurikulum (tj. s fleksibilnijom
predmetnom strukturom i satnicom koje omogućuju
individualiziraniji pristup učenicima)
suvremen, relevantan za sadašnji i budući život učenika te
primjeren njegovoj razvojnoj dobi
NACIONALNI KURIKULUM ZA DEVETOGODIŠNJE
OPĆE OBRAZOVANJE
veća autonomija učitelja i nastavnika u radu, ali i poticanje
primjena metoda poučavanja i učenja koje omogućuju aktivnu
ulogu učenika u izgradnji svog znanja uz podršku učitelja i u
interakciji s drugim učenicima, odnosno u socijalnom okružju
učenja;
usvajanje temeljnih znanja iz bazičnih disciplina prije svega iz
hrvatskog jezika, matematike, stranog jezika i prirodnih znanosti
Produljenje općeg obveznog obrazovanja omogućit će
fleksibilniju predmetnu strukturu i satnicu te znatno veću razinu
autonomije škola u programskom određenju vlastitog rada, čime
će se osigurati veća individualizacija. Odmah krenuti s
kurikulumima osmogodišnjeg odgoja i obrazovanja.
Promjena organizacije škole
NACIONALNI KURIKULUM ZA GIMNAZIJSKO
OBRAZOVANJE
Zahtijeva značajne promjene i osuvremenjivanje
Određivanje zajedničke kurikulumske jezgre
Povećanje izbornosti koja će omogućiti jasnije profiliranje
gimnazijskog obrazovanja (npr. razvoj matematičkih i informatičkih
modula u matematičkim gimnazijama, jezično-komunikacijskih
modula u jezičnim gimnazijama, tehničkih modula u tehničkim
gimnazijama itd.)
Povećanje izbornosti koja će omogućiti usmjeravanje interesa
učenika
Povećanje izbornosti se odvija linearno prema kraju
srednjoškolskog obrazovanja
NACIONALNI KURIKULUM ZA STRUKOVNO
OBRAZOVANJE
Inzistiranje na visoko-kvalitetnom strukovnom obrazovanju
Intenzivno promoviranje strukovnog obrazovanja kao važnog i privlačnog
karijernog puta (kako prema nastavku obrazovanja tako i prema tržištu rada)
fleksibilnost strukovnog obrazovanja kroz izbornost i modularnost
usvajanje temeljnih znanja i vještina te širih stručnih kompetencija tijekom prvih
razreda obrazovanja u četverogodišnjim strukov-nim programima te
odgađanje strukovne diferencijacije u završne razrede čime se osigurava
prerano usmjeravanje učenika i povećava fleksibilnost buduće radne snage
osiguravanje relevantnosti strukovnog obrazovanja poštivanjem
standardiziranog postupka kojeg predviđa HKO kroz istraživanja potreba
tržišta rada i tripartitno socijalno partnerstvo u postupcima izrade standarda
zanimanja istandarda kvalifikacije;
NACIONALNI KURIKULUM ZA STRUKOVNO
OBRAZOVANJE
osiguravanje općeobrazovnih i temeljnih kompetencija kao osnove za daljnje
obrazovanje te cjeloživotno učenje u svim oblicima strukovnog obrazovanja
postupno uvođenjemodela učenja na radnome mjestu u svim oblicima
strukovnog obrazovanja, u različitom omjeru ovisno o strukovnoj kvalifikaciji,
čime bi se utjecalo na povećanje relevantnosti strukovnog obrazovanjai
olakšanje prelaska iz obrazovanja na tržište rada
izrada i uvođenje modela predikcije na temelju analiza potreba, planova i
trendova strukovnih sektora na županijskoj, regionalnoj i državnoj razini
kojima bi se predviđala potreba za profilom radnika čime bi se utjecalo na
upisne kvote i obrazovneprograme koje škole nude
osiguravanje prelaska iz strukovnog obrazovanja u različite oblike viso-
koškolskog obrazovanja dodatnim obrazovnim programima i uklanjanjem
prepreka i „slijepih ulica“u obrazovanju
CJELOVIT SUSTAV VREDNOVANJA I
OCJENJIVANJA
Usporedo s izradom kurikuluma
Naglasak na izradi modela vrednovanja za učenje i
vrednovanja kao učenje, a smanjenje modela vrednovanja
naučenog
Naglasak na uvođenju formativnog vrednovanja
Naglasak na kombiniranju unutarnjeg i vanjskog vrednovanja
Izbjegavanje ispita visokog rizika
Promjena modela izvještavanja o razvoju djece i usvojenosti
odgojno-obrazovnih ishoda (ishoda učenja)
Objektivizacija ocjenjivanja hibridnim modelima uz pomoć
informatizacije i digitalizacije sustava odgoja i obrazovanja
ZAKLJUČNE MISLI
ZAKLJUČNE MISLI
Formalno obrazovanje je u problemima – globalno
Informatizacija je najveća prilika, ali i prijetnja
U svijetu će obrazovanje u budućnosti biti usmjereno na
kontroliranje vještina, osobina ličnosti i emocija (npr. poučavanje
sreće) – privlačno i opasno?
Zahtjeva promjene, ali im nije
Naročito u Hrvatskoj
PREDLOŽENA PROMJENA
Vrlo složena i dugotrajna transformacija sustava – financijski, infrastrukturno, u
terminima ljudstva
Izazov s kojim se RH još nije imala prilike susresti
MJERE
Širok stručni, politički i javni konsenzus
Isplanirati i projektirati modele promjena
Analizirati potrebe odgojno-obrazovnih ustanova za infrastrukturom, materijalnim i
ljudskim resursima
Osigurati infrastrukturne i materijalne uvjete te sredstva za dodatno zapošljavanje
odgojno-obrazovnih djelatnika
TKO ĆE TO VODITI?
TKO ĆE SE DOGOVORITI?
TKO ĆE SVE TO NAPRAVITI?
TKO ĆE TO PLATITI?
U VREMENU BESPARICE?
ŠTO UKOLIKO SMO NOVCE POTROŠILI
2006, 2007, 2008...? U VODICAMA, NA
HONORARE, KUPOVINU SOCIJALNOG MIRA,
NA KULE OD KARATA U OBRAZOVANJU...
ŠTO UKOLIKO SMO GRAMZIVOST I
OHOLOST ZAMJENILI BAHATOŠĆU?
MOŽDA JE NAŠE
OBRAZOVANJE KVALITETNO?
MOŽDA IPAK PRUŽA JEDNAKE
PRILIKE SVIMA?
OSTAJE...
PROBAJMO BAREM JEDNOM...
ZAKLJUČNE MISLI
Ima li zainteresiranih?
Imamo li snage kao ljudi i društvo?
Možemo li izbjeći interesne, disciplinske i ideološke podjele?
Osobno znam…
Nemamo ništa za izgubiti osim vlastite glave!!!
A koliko ona vrijedi? 1Marku, 2 Eura, sve ili ništa
BAREM JEDNOM...
top related