socijalna interakcija

SOCIJALNA INTERAKCIJA, GRUPE I ORGANIZACIJE

Razmotrit ćemo sljedeća pitanja

Što je socijalna interakcija?Što je definicija situacije?Koje su glavne teorije o socijalnoj

interakciji?

Socijalna interakcija:

- uzajamno međusobno utjecanje osoba ili grupa na ukupna zbivanja u društvu

- obostrano i uzajamno utjecanje dviju ili više osoba na međusobno ponašanje

- sastoji se od međuigre naših vlastitih i akcija drugih ljudi (pojedinac u društvu djeluje na drugog pojedinca)

- akcija (društveno djelovanje) jest ponašanje usmjereno prema drugim ljudima ili se odvija pod utjecajem drugih ljudi

Društveni život se sastoji od mnoštva interakcija i bez njih ne bi bilo moguće naučiti znanja i

vještine nužne za život u društvu.Interakcijom ljudi razmjenjuju iskustva, znanja i mišljenja što im omogućuje da obogate svoj život

Kada proučavamo socijalnu interakciju, Kada proučavamo socijalnu interakciju, promatramo društveni život s promatramo društveni život s mikrosociološkoga stajalištamikrosociološkoga stajališta

- tu promatramo ono što ljudi rade, misle i osjećaju u svakodnevnim trenucima života (pozdravljamo ljude, postavljamo pitanja itd.)

Bitna pretpostavka socijalne interakcije jest definicija situacije

- način na koji shvaćamo i interpretiramo okolnosti u kojima se nalazimo

ČINJENICAMA I SITUACIJAMA PRIDAJEMO ZNAČENJA

Da bi interakcija bila moguća potrebna je komunikacija. Komunikacijom ljudi jedni drugima prenose informacije, stajališta, mišljenje, ideje itd.

Komunikacija može biti:- verbalna: zbiva se pomoću jezika i govora- neverbalna: odvija se mimikom, grimasama,

govorom tijela (rukovanje, dodir, lupkanje po ramenu itd.)

Teorije socijalne interakcije

-Simbolički interakcionizam-Dramaturški pristup-Etnometodologija-Teorija socijalne razmjene

Simbolički interakcionizam

-interpretiranje fizičkih podražaja (zvukova, slika, ...) u simbole kojima pridružujemo značenje, te se ponašamo na osnovi toga

-definicije koje dajemo sastoje se od simbola

Košulja

Simboličkim interakcionisti smatraju da pomoću tih definicija konstruiramo društvenu stvarnost

Dramaturški pristup

Analogija društvenih odnosa s kazalištem Razradio ga je Erving Goffman Društveni svijet promatra kao neku vrstu kazališta u

kojem smo svi istovremeno i glumci i publika (predstavljanje sebe)

Upravljanje dojmom– u interakciji, nastojimo dati definiciju toga što smo i tko smo, isto tako, nastojimo prikriti ponašanje koje nije u skladu s tom definicijom

Razlikuje prednji i stražnji plan Prednji plan (pozornica) – ljudi se trude u

svojim izvedbama na prednjem planu predstaviti idealnu sliku o samima sebi (prikrivaju neke stvari)

Stražnji plan (iza pozornice) – skriveni od očiju publike često se ponašamo drugačije

Etnometodologija

Etnometodologija je proučavanje načina i postupaka (metoda) koje obični ljudi u svakodnevnom životu koriste da bi dali smisao onome što drugi čine ili kažu.

pr 1.

A:Imam četrnaestogodišnjeg sina.B:Dobro,to je u redu.A:Imam i psa.B:Žao mi je.

U pozadini nasih interakcija stoji naše očekivanje da će drugi sudionici poštovati nepisana pravila koja se podrazumjevaju

Kad ne bismo koristili neizrečena pravila komunikacija bi bila nemoguća ili bi vodila postupnom prekidu interakcije

pr 2.

A:Kako si?B:Kako sam u pogledu čega? Svoga

zdravlja ,financijske situacije,uspjeha na poslu,duševnog mira...?

A(crvena u licu):Slušaj! Samo pokušavam biti ljubazna.Iskreno,briga me kako si!

Teorija socijalne razmjene

Analogija društvenih odnosa s tržištem Naše sudjelovanje u interakciji opisuje kao

neku vrstu “socijalnog knjigovodstva” jer unosimo red u odnose s drugim ljudima odmjeravajući nagrade, troškove i profite

Nagrade su sve ono za što smo spremni izvrgnuti se trošku

Troškovi su sve ono što nastojimo izbjeći Profiti su nagrade minus troškovi

U interakciji, osim materijalnih dobra (novac), razmjenjujemo i društvena dobra (osjećaje, sigurnost, ugled, informacije) i pritom nastojimo dobiti što više nagrada uz najmanje troškove – nastojimo profitirati

Dokle god sudionici razmjene smatraju da izvlače nekakav profit iz odnosa, taj će se odnos nastavljati, slično kao u slučaju ponašanja na tržištu